Stotine posjetitelja parade u Highland Parku - neki vidno okrvavljeni - pobjegli su s putanje parade, ostavljajući za sobom stolice, dječja kolica i deke. Vlasti nisu službeno izvijestile o bilo kakvim žrtvama, ali svjedoci su opisali da su vidjeli krvava tijela prekrivena dekama.

Zvaničnici bogatog predgrađa Čikaga, saopštili su da je po svemu sudeći pucao sa krova. Naveli su i da je poslije pucnjave pronađena puška. Gradonačelnica Hajlend parka pozvala je građane da ne izlaze napolje.

"DRŽITE SE IZVAN PODRUČJA - dopustite policiji i hitnim službama da rade svoj posao", objavio je šerifov odjel na Twitteru, dodajući da zamjenici pomažu policiji Highland Parka.

Strahovi od još jedne masovne pucnjave porasli su dok je nacija pokušavala pronaći razlog za proslavu svoje neovisnosti i veza koje je još uvijek drže zajedno. Trebao je to biti dan za odmor, okupljanje na paradama, gutanje hrenovki i hamburgera na roštilju u dvorištu i okupljanje pod krošnjama zvijezda i eksplozivnim vatrometom.

“Četvrti srpnja je sveti dan u našoj zemlji — vrijeme je da slavimo dobrotu naše nacije, jedine nacije na Zemlji utemeljene na ideji: da su svi ljudi stvoreni jednaki”, tweetao je predsjednik Joe Biden ranije u ponedjeljak . "Nemojte se zavaravati, naši najbolji dani tek su pred nama."

Mnogi su također planirali slaviti usljed ublažavanja mjera predostrožnosti protiv koronavirusa prvi put u tri godine.

Baltimore, na primjer, nastavlja s proslavom Dana neovisnosti nakon dvije godine stanke, na oduševljenje stanovnika poput Kirstan Monroe.

“Sretna sam što vidim da se središte grada ponovno okuplja, kako bi i trebalo biti”, rekla je za WBAL-TV.

Šareni zasloni, veliki i mali, osvijetlit će noćno nebo u gradovima od New Yorka do Seattlea, do Chicaga do Dallasa. Međutim, drugi će ih se odreći, osobito u zapadnim regijama pogođenim sušom i šumskim požarima.

Phoenix također ponovno prolazi bez vatrometa - ne zbog pandemije ili zabrinutosti od požara, već zbog problema s lancem opskrbe.

U emotivnim ceremonijama diljem zemlje, neki će položiti zakletvu za državljanstvo, čime će se kvalificirati za glasanje na nadolazećim izborima u sredini mandata.

Tokom ceremonije za naturalizirane građane održane u Mount Vernonu, domu Georgea Washingtona u Virginiji, ministrica financija Janet Yellen trebala je zakleti 52 osobe porijeklom iz 42 različite zemlje da su ključni za izgradnju snažne radne snage.

"Imigranti jačaju našu radnu snagu i, u tom procesu, pomažu u pokretanju otpornosti i vitalnosti našeg gospodarstva", rekla je Yellen u pripremljenim komentarima za događaj u ponedjeljak.

Zasigurno, ovo su nesigurna vremena: vreba ekonomska recesija, a nacionalna je psiha iscrpljena masovnim pucnjavama poput onih nedavno viđenih u teksaškoj osnovnoj školi i supermarketu u New Yorku.

Oštre društvene i političke podjele također su ogoljene nedavnim odlukama Vrhovnog suda kojima se poništava ustavno pravo na pobačaj i poništava njujorški zakon koji ograničava tko smije nositi oružje u javnosti.

“Dan neovisnosti ne izgleda baš kao neka proslava kada su naša osnovna prava na život, slobodu i potraga za srećom na udaru”, tvitala je državna tužiteljica New Yorka Tish James, demokratkinja. “Danas vas potičem da zamislite što bi ova nacija mogla biti ako i kada živimo u skladu s našim vrijednostima.”

Ali za mnoge je 4. srpnja također prilika da se političke razlike ostave po strani i slave jedinstvo, razmišljajući o revoluciji koja je dovela do najdugovječnije demokracije u povijesti.

"Uvijek postoji nešto što nas razdvaja ili ujedinjuje", kaže Eli Merritt, politički povjesničar sa Sveučilišta Vanderbilt čija nadolazeća knjiga prati bolno utemeljenje Sjedinjenih Država 1776. godine.

Ali on vidi saslušanja od 6. siječnja u kojima se istražuje prošlogodišnji napad na američki Kapitol kao razlog za nadu, priliku za okupljanje iza demokratskih institucija. Iako se svi Amerikanci ili njihovi izabrani predstavnici ne slažu s radom odbora, Merritt je ohrabren činjenicom da je barem donekle dvostranački s nekim republikancima koji su mu se pridružili.

“Moralna hrabrost kao mjesto gdje Amerikanci polažu nadu, spremnost da se zauzmu za ono što je ispravno i istinito usprkos negativnim posljedicama po sebe”, rekao je. “To je bitno ljepilo ustavne demokracije.”

Ali, mnogi vide i razloge za slavlje: pandemija i dalje jenjava, a uprkos manama - američka demokratija preživljava.

Predsjednik SAD Joe Biden i prva dama Džil biće domaćini prijema u Bijeloj kući za porodice vojnika. Uveče se očekuje veliki vatromet u centru Washingtona.

"Mislim da se mnogi od nas osjećaju zbunjeno oko proslave 4. jula. Ali, patriotizam je i kada se ne odustaje od promjena. Ja ne odustajem od SAD", tvitovala je šampionka u trci sa preponama Amelija Bun.

Takvo osjećanje nesumnjivo dijele milioni ljudi koji će proslaviti 264. rođendan Amerike vatrometima, koncertima, okupljanjima - mnogi prvi put otkako je izbila pandemija koronavirusa.

Vatrometi se očekuju na potezu od Njujorka do Sijetla, od Čikaga do Dalasa. Ipak, u nekim zapadnim dijelovima SAD su tolike suše da su vatrometi zabranjeni.

Ove godine Dan nezavisnosti obilježava se u momentu kada je zemlja i dalje podijeljena oko odluka Vrhovnog suda, kao i prava na nošenje oružja - posebno zbog masovnih ubistava u Buffalu i Uvaldeu.

Ali, 4. jul je i prilika da se političke razlike ostave po strani i slavi jedinstvo.

Istoričar Eli Merit sa univerziteta Vanredbilt, koja proučava period od 1776. i osnivanje SAD, kaže da su uvek postojale stvari koje ljude ujedinjuju i razdvajaju. Ali, nerede u Kongresu od 6. januara 2021. vidi kao priliku da svi zajedno stanu u odbranu demokratskih institucija.

"Amerikanci treba da polažu nadu u moralnu hrabrost, želju da se boriš za pravdu i istinu čak i kad to može imati negativne posljedice po tebe. To je vezivno tkivo ustavne demokratije".

Policija je pustila više videa na konferenciji za novinare, od kojih je jedan, kako je rekla, prikazivao pucanj iz automobila koji je vozio Jayland Walker, 25. Pobjegao je u svom automobilu nakon što su ga policajci pokušali zaustaviti zbog manjeg prometnog prekršaja.

Nakon višeminutne potjere, Walker je iskočio iz automobila i pobjegao policiji, pokazao je video. Policija kaže kako se čini da se okretao prema policajcima, koji su u to vrijeme vjerovali da je naoružan. Kasnije je u njegovom automobilu pronađen pištolj.

U nedjelju je odvjetnik obitelji Walker, Bobby DiCello, rekao novinarima da je "vrlo zabrinut" zbog optužbi policije da je Walker pucao na policajce iz svog automobila, dodajući da nema opravdanja za njegovu nasilnu smrt.

Žele ga pretvoriti u maskirano čudovište s pištoljem, rekao je DiCello. "Pitam vas, dok on bježi, što je razumno? Ubiti ga? Ne, to nije razumno."

DiCello je pozvala javnost na mir u prosvjedima protiv Walkerova ubojstva, dodajući da je želja Walkerove obitelji da se izbjegne dodatno nasilje.

Pucnjava je bila posljednja u nizu ubojstava crnih muškaraca i žena od strane policijskih snaga u Sjedinjenim Državama za koje kritičari kažu da su rasistička i neopravdana, uključujući ubojstvo Georgea Floyda 2020. u Minneapolisu koje je izazvalo globalne prosvjede protiv policijske brutalnosti i rasne nepravde.

U nedjelju je Akron NAACP predvodio miran prosvjed u gradskoj vijećnici. Stotine prosvjednika marširalo je ulicama grada od oko 200.000 ljudi, mašući zastavama "Životi crnaca su važni" i skandirajući "Završili smo s umiranjem" i "Pravda za Jayland".

Policija je kasnije proglasila prosvjed ispred sjedišta policije u Akronu nezakonitim okupljanjem, rekli su mediji. Policajci u opremi za razbijanje nereda ispalili su desetak kanistera suzavca kako bi rastjerali prosvjednike, javila je WKYC-TV.

Policija u Akronu nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

Nije jasno koliko je metaka pogodilo Walkera, ali snimka tjelesne kamere pokazuje kako policija na njega ispaljuje mnoštvo metaka.

Medicinski istražitelj još uvijek utvrđuje koliko je od 60 rana bilo ulaznih, a koliko izlaznih, rekao je načelnik policije u Akronu Stephen Mylett.

Mylett je rekao da su policajci pokušali pružiti Walkeru prvu pomoć nakon što je upucan, ali je proglašen mrtvim na mjestu događaja.

Osam policajaca izravno uključenih u pucnjavu stavljeno je na plaćeni administrativni dopust, rekao je Mylett, i nisu dali nikakve pojedinačne izjave.

Policajci su rekli da su vjerovali da se Walker "kretao u položaj za paljbu" kada je izašao iz svog automobila, što ih je navelo da reagiraju na njega kao na potencijalnu prijetnju, rekao je Mylett.

Pod pritiskom novinara tražeći dokaze da je Walker pucao iz svog automobila, Mylett je rekao da se policija vratila na područje za koje vjeruje da je Walker pucao iz svog automobila nakon incidenta i pronašla čahuru od metka "koja odgovara vatrenom oružju koje je g. Walker imao u svom vozilu."

Policija je također ukazala na nešto što se čini kao bljesak svjetla na vozačevoj strani Walkerovog automobila u videu, za koji su rekli da je bljesak iz cijevi.

Ured za kriminalističku istragu Ohija, koji istražuje pucnjavu, nije potvrdio nijedan od ovih detalja.

Na nekim područjima u državi New South Wales u posljednja dva dana palo je mjesec dana kiše, što je nabujalo u rijekama i prisililo glavnu branu u Sydneyju, Warragamba Dam, da se izlije tijekom vikenda.

Poplave u martu i aprilu u Novom Južnom Walesu i jugoistočnoj državi Queensland rezultirale su osiguranom štetom od 4,8 milijardi australskih dolara (3,3 milijarde dolara), procijenilo je Vijeće osiguranja Australije.

ŠTO JE UZROK NEPRESTANE KIŠE?

Australija je dvije godine zaredom izložena vremenskom fenomenu La Nina u Tihom okeanu, koji obično donosi iznadprosječnu količinu oborina na istočnoj obali. Događaj La Nina završio je u junu, ali postoji 50-50 šansa da se ponovno formira kasnije ove godine, rekao je Zavod za meteorologiju.

Topla temperatura morske površine okeana i još jedan fenomen, dipol Indijskog oceana, donose vrijeme vlažnije od uobičajenog. Indeks dipola Indijskog oceana postao je negativan u maju, povećavajući šanse za natprosječne zimske i proljetne padavine za veći dio Australije, objavio je meteorološki zavod u junu. Australska zima traje od juna do avgusta.

"Zbog svih tih uvjeta postoji velika vjerojatnost da će se kiša dogoditi barem u sljedećih nekoliko mjeseci", rekao je Tom Mortlock, viši analitičar za katastrofe u osiguravajućem društvu Aon.

Tokom negativnog dipola Indijskog oceana, istočni Indijski ocean je topliji nego što je normalno, a zapadni Indijski okean, u blizini Afrike, je hladniji, uzrokujući da više zraka ispunjenog vlagom teče prema Australiji.

KLIMATSKE PROMJENE

Iako je teško bilo koju pojedinačnu poplavu pripisati klimatskim promjenama, Mortlock je rekao da je povećana učestalost jake kiše u skladu s onim što se može očekivati od klimatskih promjena, jer topliji zrak zadržava više vlage u atmosferi.

"Većina klimatskih modela sugerira povećanje učestalosti kiše u Australiji", rekao je.

RAZVOJ U POPLAVLJENOM PODRUČJU

Dolina Hawkesbury-Nepean u zapadnom Sydneyju poplavna je ravnica, sklona opasnim poplavama zbog "efekta kade", kaže državna služba za hitne slučajeve Novog Južnog Walesa. U dolinu ulazi pet pritoka i ima čvorišta koja ograničavaju tokove u more, tako da se voda vraća tokom jake kiše.

Obilna kiša koju je La Nina izazvala u posljednje dvije godine zasitila je tlo i napunila brane, stvarajući uvjete za bujične poplave.

"Praktički više nema kapaciteta za infiltraciju ni u jednom od slivova na istočnoj obali", rekao je Mortlock.

Brzi rast stanovništva u Sydneyu tokom posljednjih nekoliko desetljeća gurnuo je razvoj u poplavno područje.

Prije nedavnih poplava nije bilo većih poplava otprilike tri desetljeća, što je značilo da su službenici koji su odobravali zahtjeve za razvoj zemljišta možda vjerovali da je rizik od poplava nizak.

"Kada ih nemate dugo vremena, bilo je dosta samozadovoljstva", rekao je Ian Wright, ekološki znanstvenik sa Sveučilišta Western Sydney.

"Naši mostovi nisu dovoljno visoki", rekao je. "Putevi za evakuaciju u slučaju poplava su rijetki i udaljeni su i neadekvatni."

NAPOR ZA UPRAVLJANJE KATASTROFAMA

Stanovnici i djelatnici hitne pomoći još uvijek se oporavljaju od šumskih požara 2019. – 2020. i poplava prošle i ove godine, koje dolaze na vrhu pandemije COVID-19.

Nedostatak građevinskog materijala i radne snage znači da hiljade ljudi čekaju popravke od prethodnih katastrofa, rekao je Wright.

Dodatne ranjivosti su da mnogi stanovnici s nižim prihodima u zapadnom Sydneyu ne mogu si priuštiti osiguranje od poplava.

Nova laburistička vlada želi biti proaktivnija u rješavanju rizika od katastrofa, rekao je ministar za upravljanje u hitnim situacijama Murray Watt.

"Češće nego ne, bogati ljudi ne žive na jeftinoj zemlji u poplavnom području, to su ljudi koji si ne mogu priuštiti život na vrhu brda", rekao je Watt prošli tjedan.

Vlada planira uspostaviti Disaster Ready Fund kako bi osigurala do 200 miliona australskih dolara godišnje za programe prevencije i otpornosti na katastrofe.

“Ne bih rekao da je EU napustila to područje, ali je definitivno zaokupljena ruskom agresijom na Ukrajinu – pokušavajući da odredi kakve bi sve posljedice mogla imati na nju. Tu posebno mislim na moguće ekonomske posljedice i načine na koje će se Unija nositi sa njima. To je sada u prvom planu – što je uticalo na to da Zapadni Balkan, na neki način, ispadne iz prvog plana – i ne smatram da će u ovom trenutku Brisel nuditi bilo kakva rješenja u vezi sa tim područjem”, podvlači u razgovoru za Glas Amerike direktor u IRI-ju zadužen za Evropu.

Djeluje da su disonantni tonovi trenutna karakteristika aktuelnih relacija između Evropske unije i Zapadnog Balkana, koji se sa promjenjivim učinkom i to ne uvek sopstvenom krivicom – kreće na putu euroatlantskih integracija.

Uz nužne temeljne reformske prepreke, nerijetko su im put blokirale same članice Unije, a najgorča iskustva imaju Sjeverna Makedonija i Albanija – zemlje kojima još nije odobren datum početka pristupnih pregovora.

Uz njih, sa glavnog kolosjeka skrajnute su i Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija, uprkos decidnim tvrdnjama, kako Sjedinjenih Država tako i Evropske komisije, o značaju integrisanja tog područja – nedavno iznijetim za Glas Amerike.

Pol Mekarti upozorava da bi trenutni zastoj mogao imati posljedice u okolnostima višemjesečne vojne kampanje koju Rusija vodi protiv susjeda – Ukrajine.

“U najgorem slučaju, što se nadam da se neće desiti, to bi moglo dovesti do destabilizacije balkanskih zemalja koje djeluju da su prepuštene same sebi u rješavanju starih problema – poput spora Srbije i Kosova. Međutim, prema optimističnijem scenariju trenutne okolnosti mogle bi ih navesti da samostalno riješe sporove. Otvore granice, osnaže ekonomsku saradnju, razmjenu u oblasti kulture – ostavljam mogućnost da iz svega toga ipak proistekne nešto dobro”, navodi taj stručnjak.

Aktuelnim odnosom prema Balkanu Evropska unija najveću uslugu čini ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nedvosmislen je stav Edvarda Džozefa, predavača Škole za napredne međunarodne studije vašingtonskog univerziteta Džons Hopkins.

„U Beogradu Aleksandar Vučić, jedan od glavnih Putinovih saveznika i zvaničnik evropske države koja Rusiji ne uvodi sankcije, ima argument da kaže – zašto bih radio bilo šta kada Evropska unija ne ispunjava svoje obaveze. Takođe, osnažuju se veoma problematične političke snage u Sjevernoj Makedoniji povezane sa Rusijom koje gaje populističke i zavjereničke teorije. Takođe, u Bosni i Hercegovini ostavljate široko polje za sukobe nacionaliste poput Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića uoči novembarskih izbora u okolnostima ruskog i kineskog veta na mandat vojnoj misiji Evropske unije“, ističe Džozef.

Srbija je i dalje jedina evropska zemlja, uz Bjelorusiju, koja Rusiji nije uvela sankcije zbog rata koji je povela u Ukrajini – ali u javnom diskursu njeni državni zvaničnici nisu podržavali rusku agresiju.

Sa druge strane – činjenica je da je u Ujedinjenim nacijama podržala rezolucije koje osuđuju rusku vojnu kampanju.

„Srbija će, da tako kažem, nastaviti da sjedi na dve stolice. I Zapad neće moći da uradi mnogo povodom toga – djeluje da će se to nastaviti. Aleksandar Vučić je jasno stavio do znanja da želi nastavak integrisanja u EU, ali istovremeno i očuva odnos sa Rusijom – pogotovo kada se radi o energetici i ne samo u vezi sa tim. Zato je pred vratima evropskog kluba potrebno formulisati uslove koji bi Srbiju okrenuli ka pravom smjeru. Ne vjerujem da je moguće uspostaviti odnos – sve ili ništa, ali za očekivati je više proevropskih poteza Srbije koja će istovremeno održavati veze sa Rusijom“, smatra Mekarti.

Za tako definisani višegodišnji spoljnopolitički pristup Srbije, Edvard Džozef kaže da više niko ne bi trebalo da ima razumijevanja, a pogotovo ne Oliver Varhelji – komesar za susjedsku politiku i proširenje Evropske unije, koji se upravo o tome nedavno izjašnjavao.

„Srbija raspolaže i traći ono što njeni susjedi Severna Makedonija i Albanija očajnički žele. Ironija je u tome što je Srbija kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji – koja nije otvorila sva pregovaračka poglavlja poput Crne Gore. Ne sputavaju je u tome Bugarska ili Francuska sa prijedlozima koji se mogu tumačiti na različite načine. Srbija samu sebe blokira i Oliver Varhelji bi toga trebalo da bude svjestan. Nema nikakvih razloga za razumijevanje pozicije Srbije u odnosu sa Rusijom, niti njenog ustezanja dda uvede sankcije Rusiji“, podvlači Džozef.

Uz to što djeluje da je talac sopstvene spoljnopolitičke neodlučnosti, među razlozima sporijeg napretka u integracijama u kojima je otvorila polovinu pregovaračkih poglavlja, je i sporost u primjeni reformi u ključnim oblastima – borbi protiv organizovanog kriminala, pravosuđu, ljudskim pravima i medijskim slobodama.

Reforme i region

U ostvarenju reformskih ciljeva zemljama Zapadnog Balkana su na raspolaganju i regionalne inicijative – koje nerijetko predvode uticajne evropske zemlje. Bilo ih je nekoliko aktuelnih – a među njima je možda i najzvučnija bila Berlinski proces.

Posljednjih mjeseci, u regionalnim okvirima, najčešće se pominje „Otvoreni Balkan“ – čiji su, za sada, inicijatori i članovi, Albanija, Severna Makedonija i Srbija. Kako se može čuti – ideja vodilja joj je ekonomsko povezivanje regiona, odnosno zemalja Zapadnog Balkana.

Za nju, do sada, dovoljan stepen razumijevanja nisu pokazale Bosna i Hercegovina, Kosovo i donekle Crna Gora.

"Potrebno je da bude mnogo jasnije određeno šta je zapravo ‘Otvoreni Balkan’. O tome čak ne postoje ni štampani materijali. Za sada se tu radi o, ne uvijek transparentnim, susretima lidera regiona. Mislim da bi trebalo mnogo jasnije da prezentuju šta nastoje da postignu. To se posebno odnosi na Beograd. Ono što Kosovo i Bosnu navodi da zaziru je to što inicijativu vide kao nešto u čemu Beograd prednjači. Kao način da Aleksandar Vučić poveća uticaj i kontrolu na Zapadnom Balkanu. Takav stav je do skoro važio i za Crnu Goru, ali djeluje da se taj stav promenio imajući u vidu da uživa veću podršku premijera Dritana Abazovića“, ukazuje stručnjak Međunarodonog republikanskog institituta – dodajući da je, opšte uzevši, dobrodošao svaki vid saradnje Zapadnog Balkana.

Političko-poslovna zona tri zapadnobalkanske zemlje, pod nazivom "Otvoreni Balkan" uspostavljena je jula 2021. i dio međunarodne zajednice predvođen Sjedinjenim Državama i Evropskom unijom je smatra dobrodošlom, sve dok je kompatibilna sa principima Unije i obuhvata sve aktere na Zapadnom Balkanu.

To, međutim, za sada nije slučaj usljed oklijevanja tri države da joj se pridruže.

“Inicijativa je opasna iz veoma jednostavnog razloga. Smanjivanjem ekonomskih barijera povećavate političke rizike – jer su ekonomije o kojima govorimo nejednako razvijene. Ekonomija Srbije je za oko četrnaest puta veća od crnogorske. Dvostruko je jača od objedinjene albanske i sjevernomakedonske privrede. Dakle, veoma je izražena ekonomska neuravnoteženost. To znači da, kada uklonite barijere, najviše koristi ide najvećoj državi – a to je Srbija. A ekonomska moć u rukama autoritarnog režima preduslov je opasnosti”, kaže Edvard Džozef.

Unazad nekoliko godina, izvještaji Evropske komisije i renomiranih međunarodnih organizacija usredsređenih na stanje ljudskih prava, sloboda i stanja u medijima – Srbiju označavaju kao državu u kojoj se bilježi stalno nazadovanje u tim oblastima.

Prvi impuls nekoj vrsti iskoraka u pogledu regionalnih eurointegracija Balkana moglo bi biti približavanje kompromisu Bugarske i Sjeverne Makedonije – što bi na kraju doprinijelo određivanju datuma početka pregovora sa dvije kandidatske države za članstvo u Evropskoj uniji.

Matis je u govoru u Seulu, Putina uporedio sa paranoičnim likovima iz romana ruskog pisca Fjodora Doostojevskog.

"Putin je lik pravo iz romana Dostojevskog. Ide na spavanje ljut, uplašen, misli da je Rusija okružena noćnim morama", rekao je Matis na skupu u organiziciji Seulskog foruma za međunarodne poslove, Korejskog društva i Centra za strateške i međunarodne studije.

Bivši šef Pentagona nije se mnogo oglašavao u javnosti nakon što je podnio ostavku 2018. godine zbog neslaganja sa tadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Matis nije direktno govorio o sporu sa Trumpom, ističući samo da se bivši predsjednik zalagao za netradicionalnu spoljnu politiku koja je dovodila u pitanje američke odnose sa saveznicima.

Matisovi najoštriji komentari bili su o Putinu, za kojeg je naveo da je poremećen i da ne može da donosi pametne odluke zato što pored sebe nema ljude koji bi ga dobro savjetovali.

Na pitanje o najvećim poukama iz ruskog rata u Ukrajini, Matis je odgovorio: "Nesposobni generali ne bi trebalo da vam vode operacije". Takođe je ocijenio da je ruska invazija "taktički nekompetentna" i "strateški nepromišljena".

“Rat je dovoljna tragedija bez dodate gluposti", naglasio je bivši američki sekretar za odbranu. Kritikovao je i Kinu zbog sve tješnjih odnosa sa Rusijom i nespremnosti da izrazi protivljenje ratu u Ukrajini.

Jedna zemlja "ne može biti velika ako podržava rusku kriminalnu invaziju na Ukrajinu", poručio je Matis.

Komentarišući svoj mandat pod Trumpom, Matis je govorio o "intenzivnom periodu", a Trumpa nazvao "neuobičajenim liderom", ali nije direktno kritikovao bivšeg predsjednika.

"Demokratije će nekada biti populističke i raskidaće sa tradicijom. U prirodi je demokratija da povremeno isprobavaju ideje", naveo je Matis. Dodao je da bi Amerikanci na to trebalo da odgovore tako što će "i dalje imati povjerenja u institucije" i "u one koji s vama nisu saglasni".

Matis je govorio u Južnoj Koreji, američkom savezniku koji je osjetio dramatične posljedice Trumpove netradicionalne spoljne politike.

Na pitanje o Trumpovim samitima sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom, Matis je rekao da nikada nije bio optimista u pogledu tih razgovora, ali da su diplomatski napori bili "ispravan potez".

“Kada je riječ o rezultatima, nije ih bilo", ocijenio je bivši šef Pentagona. Takođe je pozdravio novog južnokorejskog predsjednika Jun Suk-jeola koji želi da njegova zemlja igra veću ulogu u svijetu. Jun je ove nedelje prisustvovao NATO samitu u Madridu, kao prvi južnokorejski lider na sličnom skupu.

Matis je međum upozorio protiv nedavnih poziva u Seulu da se Južna Koreja nuklearno naoruža.

“Nije vam potrebno nuklearno naoružanje na poluostrvu da osigurate da postoji dugoročno odvraćanje dok god postoji povjerenje između Južne Koreje i SAD", istakao je Matis.

Ankete pokazuju da većina Južnokorejaca podržava nabavku nuklearnog naoružanja naročito dok Sjeverna Koreja nastavlja da razvija svoj arsenal.

“Trebalo bi da uradite sve što možete da izbjegnete nuklearno naoružavanje. To je užasno oružje", upozorio je Matis.

Vrhovni sud smatra da o tom pitanju, umjesto EPA, treba da odlučuje Kongres.

Lideri Zapadne Virdžijije, države koja je lider u proizvodnji uglja, pozdravili su ovu presudu, dok je Bidenova administracija ocijenila da će zemlju "vratiti unazad". Procjenjuje se da termoelektrane emituju oko 30 odsto ugljen dioksida.

Šta znači odluka suda u kontekstu klimatskih promjena?

Kratkoročno, znači da će Bidenovoj administraciji biti teže da ostvai ambiciozne ciljeve u borbi protiv klimatskih promjena - da smanji emisije štetnih gasova za polovinu do 2030, a da do 2035. električna mreža bude potpuno nezavisna od uglja.

Sada je sve to pod znakom pitanja, jer je sud ta ovlaštenja prepustio Kongresu. A to znači da su Bidenu male šanse da progura svoju agendu, zbog toga što demokrate imaju 50 mjesta u Senatu - a jedan od njihovih senatora je Džo Menčin iz Zapadne Virdižinije.

"Nažalost, klimu nije briga za našu politiku", kaže klimatolog Viktor Đensini, i dodaje da "to što je sud prepustio Kongresu da odlučuje o emisiji ugljen dioksida, govori da nije razmišljao u najboljem interesu planete".

Šta ova odluka znači za ljude?

Budući da će borba protiv klimatskih promjena ovime biti usporena, borci za zaštitu životne sredine upozoravaju da će nivo mora porasti, kao i da treba očekivati da se nastave ekstremni vremenski uslovi - vrućine i suše.

"Ova presuda će najviše uticati na one ljude koji žive blizu termoelektrana, koji su svakodnevno izloženi štetnim gasovima", kaže Sabrina Mekormik sa univerziteta Džordž Vašington.

Guverner Kalifornije Gevin Njusom najavio je da će, uprkos presudi, ta država nastaviti da primjenjuje stroge standarde za emisiju štetnih gasova koji dolaze iz saobraćaja.

Šta će Kongres uraditi?

Vrhovni sud ocjenjuje da je na Kongresu da precizira "velika pitanja" kao što su klimatske promjene. Ali, to je malo vjerovatno.

Demokrata sa Roud Ajlenda, Šeldon Vajthaus, kaže da je sud odlukom vezao ruke vladi.

"Stvar je u sljedećem: oni brane Agenciji za zaštitu životne sredine da reguliše ovu oblast i šalju pitanje u Kongres - gdje razne stvari bivaju blokirane zbog pravila filibaster. Takođe, u Kongres ulazi i veliki novac zagađivača, koji sprječava da se nešto promijeni", kazao je on za AP.

Republikanska senatorka iz Zapadne Virdžinije, Šeli Mur Kapito, pozdravila je odluku Vrhovnog suda.

"Da je Kongres htio da Agenciji za zaštitu životne sredine da nadležnosti koje mijenjaju cijelu našu ekonomije, Kongres bi to već uradio", kaže Kapito.

Džekson je 116. član Vrhovnog suda, a zamijenila je sudiju za kojeg je nekad radila - Stivena Brejera koji se penzionisao u četvrtak u podne.

"Punim srcem, prihvatam svečanu odgovornost da podržim i branim Ustav Sjedinjenih Država i delim pravdu bez straha ili činjenja usluga. Istinski sam zahvalna što sam dio obećanja naše velike nacije. Najiskrenije se zahvaljujem svim novim kolegama na toploj i dostojanstvenoj dobrodošlici", poručila je Džekson u saopštenju, koje je objavio Vrhovni sud.

Ovo je prvi put da su u devetočlanom sudu četiri sutkinje - uz Džekson, tu su još Sonja Sotomajor, Elena Kegan i Ejmi Koni Beret.

"Drago mi je zbog Amerike. Ketandži će tumačiti zakone mudro i pravično i pomoći da oni daju bolje rezultate za američki narod", poručio je Brejer u saopštenju.

Predsednik Joe Biden imenovao je 51-godišnju Džekson - koja je od 2013. godina bila sutkinja federalnog suda - nakon što je 83-godišnji Brejer najavio da će se penzionisati na kraju tekućeg manadata suda. Senat je njenu kandidaturu potvrdio početkom aprila, sa 53 glasa ZA i 47 protiv, uglavnom po partijskoj liniji.

Džekson, koja će se pridružiti liberalnom bloku, će odmah početi da radi, ali je sud već završio veći dio posla do jeseni, osim ako ne bude hitnih slučajeva.

Položaj sutkinje preuzela je u trenutku kada je Vrhovni sud, u kojem većinu imaju konzervativne sudije 6 naprema 3, izazvao oštre reakcije odlukom da ukine ustavno pravo na abortus.

U četvrtak je takođe odlučio da ograniči ovlaštenja koja vladine agencije imaju u suzbijanju emisije ugljen dioksida iz elektrana, čime je zadat udarac borbi protiv klimatskih promjena, prenosi AP.

Prema anketi agencije Reuters i Ipsosa, sprovedenoj ove nedelje, većina Amerikanaca - 57 odsto - ima negativan stav o sudu poslije odluke o abortusu, što je značajna promjena u odnosu na ranije tokom mjeseca kada je tijesna većina imala pozitivno mišljenje.

Britanija šalje vojne stručnjake u Bosnu i Hercegovinu (BiH) kako bi se suprotstavili ruskom uticaju i "pojačali misiju NATO-a i promovirali stabilnost i sigurnost" u zemlji, saopšteno je iz britanske vlade.

"Raspirujući vatru secesionizma i sektaštva", konstatovao je Johnson, "Rusija nastoji da preokrene uspjehe u posljednje tri decenije u Bosni i Hercegovini".

"Zato pojačavamo podršku Bosni i Hercegovini, odazivamo se pozivu naših prijatelja da pomognu u zaštiti mira koji s pravom zaslužuju", poručeno je iz Londona.

Dva stručnjaka za borbu protiv dezinformacija i reformu odbrane radiće s Oružanim snagama BiH i NATO-om na održavanju mira i sigurnosti u zemlji, saopšteno je iz britanske vlade. Britanija će takođe obezbijediti sredstva za jačanje cyber sigurnosti u BiH, čineći zemlju otpornijom na napade.

"Bosna i Hercegovina se trenutno suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u svom poslijeratnom periodu, a secesionistički lideri aktivno rade na stvaranju daljih podjela i sukoba. Ove planove podržava Moskva kao dio Putinovog nastojanja da potkopa i evroatlantske integracije Bosne i njenu stabilnost", upozorili su iz britanske vlade.

Koga šalje London?

Na zahtjev NATO štaba u Sarajevu, navode u saopštenju, vojni ekspert za borbu protiv dezinformacija Ujedinjenog Kraljevstva i savjetnik za civilnu stratešku odbranu biće raspoređeni za podršku i obuku Oružanih snaga BiH.

Ekspert za borbu protiv dezinformacija će ojačati NATO štab i sposobnost Bosne i Hercegovine da se odupre zloćudnim utjecajima - pomažući blokirati ruske i druge napore da se posija nepovjerenje i podriva demokratija u zemlji i regionu.

Novi strateški savjetnik za odbranu podržat će reformu odbrane u zemlji, pomažući im da razviju moderne, reprezentativne oružane snage dovedene do standarda NATO-a.

Za cyber sigurnost 750.000 funti

Osim toga, Britanija je najavila da će obezbijediti 750.000 funti za uspostavljanje odličnog centra za cyber sigurnost u okviru Univerziteta u Sarajevu. To će, poručuju iz britanske vlade, "ojačati odbranu Bosne i Hercegovine od cyber napada - koji mogu povrijediti ljude unutar i izvan zemlje".

Najavili su kako će "Ujedinjeno Kraljevstvo blisko sarađivati s medijima i bosanskim institucijama kako bi ih opremila alatima za identifikaciju i ublažavanje efekata laži i dezinformacija".

Takođe je rečeno kako britansko Ministarstvo odbrane trenutno radi sa kolegama u BiH kako bi zemlja ostala čvrsto na evroatlantskoj putanji, razvijajući sposobnost i otpornost koje su Oružanim snagama BiH potrebne za suočavanje sa sigurnosnim izazovima.

Početkom juna ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Selmo Cikotić zatražio dodatnu pomoć NATO-a u "osiguranju sigurnosti i stabilnosti u BiH".

Sredinom juna iz Parlamentarne skupštine NATO-a saopšteno je kako se BiH nosi s najtežom političkom krizom otkako je prije gotovo trideset godina izašla iz pepela ogorčenog građanskog rata.

"U trenutku ozbiljne međunarodne napetosti u Evropi povezane s ruskim ratom protiv Ukrajine, unutrašnja kriza u BiH sada stvara ozbiljnu zabrinutost u glavnim gradovima NATO-a i Evropske unije (EU)", ocijenjeno je nakon posjete delegacije Parlamentarne skupštine NATO-a Bosni i Hercegovini.

U ovom dokumentu zapadni vojni savez koji je formiran nakon Drugog svjetskog rata definirao je Rusiju kao “najznačajniju i najizravniju prijetnju” i po prvi put se pozabavio izazovima koje Peking postavlja prema sigurnosti, interesima i vrijednostima NATO-a.

Na summitu koji traje do četvrtka, savez se složio pojačati potporu Ukrajini dok se brani od ruske invazije, koja je sada u svom petom mjesecu. Glavni tajnik Jens Stoltenberg rekao je novinarima ranije da će NATO povećati broj vojnika u stanju pripravnosti za više od sedam puta na više od 300.000 - usred onoga što je opisao kao "najozbiljniju sigurnosnu krizu" od Drugog svjetskog rata.

Embed share

US Boosts Deployments in Europe as NATO Summit Warns of Russian Threat

by Glas Amerike | Bosna i Hercegovina

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:03:35 0:00

Link

• 240p | 10,1MB
• 360p | 15,6MB
• 480p | 24,3MB
• 720p | 56,6MB
• 1080p | 81,0MB

U srijedu je predsjednik Joe Biden najavio da Sjedinjene Države jačaju svoju vojnu prisutnost u Europi, uključujući raspoređivanje dodatnih pomorskih razarača u Španjolskoj i pozicioniranje više vojnika drugdje, kao odgovor na "promijenjeno sigurnosno okruženje" i za jačanje "kolektivne sigurnosti".

Biden je rekao da će SAD uspostaviti stalno sjedište za američki 5. armijski korpus u Poljskoj, dodati rotirajuću brigadu od 3000 vojnika i 2000 drugog osoblja sa sjedištem u Rumunjskoj, kao i poslati dvije dodatne eskadrile borbenih zrakoplova F-35 u Britaniju .

"Ranije ove godine, povećali smo 20.000 dodatnih američkih snaga u Europu kako bismo ojačali naše linije kao odgovor na agresivni potez Rusije, čime smo ukupan broj naših snaga u Europi dosegli 100.000", rekao je, dodajući da će SAD nastaviti prilagođavati svoj obrambeni stav "na temelju prijetnja u bliskoj konzultaciji s našim saveznicima.”

Također u srijedu, u virtualnom obraćanju NATO-u, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy rekao je da njegova zemlja treba naprednije oružje i otprilike 5 milijardi dolara mjesečno za obranu.

"Ovo nije rat koji Rusija vodi samo protiv Ukrajine. Ovo je rat za pravo da diktira uvjete u Europi - za to kakav će biti budući svjetski poredak", rekao je Zelenskiy čelnicima samita.

NATO saveznici planiraju nastaviti pružati vojnu i vrstu potpore Ukrajini na neodređeno vrijeme, rekao je Charly Salonius-Pasternak, sigurnosni analitičar na Finskom institutu za međunarodne poslove.

“Ono što sam kolektivno čuo od svih je taj uvid u to koliko je važno da Rusija ne pobijedi, a ideja je da, ako Rusija nauči lekciju da joj široko rasprostranjena upotreba vojne sile nešto dobije, Europa neće biti stabilna ili sigurna u budućnost i stoga Rusija ne smije pobijediti, Ukrajina mora pobijediti”, rekao je za Glas Amerike.

Značajan pomak

Jezik NATO-ovog strateškog koncepta sugerira značajan pomak u njegovom jedinstvu i osjećaju hitnosti u suparništvu velikih sila, rekla je Stacie Goddard, profesorica političkih znanosti na Wellesley Collegeu. Istaknula je upozorenje saveza na produbljivanje rusko-kineskog partnerstva kao izazov postojećem poretku.

"Naravno, ovo su samo riječi, ali i novost i jasnoća retorike su upečatljivi", rekla je za VOA.

Peking vojno ne podupire ruski rat u Ukrajini, ali kineski čelnik Xi Jinping izjavio je potporu Moskvi oko pitanja "suverenosti i sigurnosti". Zemlja nastavlja kupovati ogromne količine ruske nafte, plina i ugljena.

"Ovo se smatra iznimno prijetećim, ne samo za Sjedinjene Države, već i za Europu", rekao je za Glas Amerike Robert Daly, direktor Kissingerovog instituta za Kinu i Sjedinjene Države u Centru Woodrow Wilson.

Glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao je novinarima u utorak da saveznici imaju "sve veću zabrinutost zbog kineske nepoštene trgovinske prakse, upotrebe prisilnog rada, krađe intelektualnog vlasništva i njihovih maltretiranja i prisilnih aktivnosti, ne samo u Indo-Pacifiku, već i širom svijeta."

NATO-ov strateški koncept je procjena sigurnosnih izazova i usmjerava političke i vojne aktivnosti saveza. Posljednji je usvojen na NATO summitu u Lisabonu 2010. godine, a ironično je uključivao riječi: “NATO ne predstavlja prijetnju Rusiji. Naprotiv: želimo vidjeti istinsko strateško partnerstvo između NATO-a i Rusije.”

Švedska i Finska

Biden je pohvalio turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, koji je u utorak odustao od svojih prigovora na kandidature Švedske i Finske za pridruživanje savezu.

"Želim vam posebno zahvaliti za ono što ste učinili na sastavljanju situacije u vezi s Finskom i Švedskom, i za sav nevjerojatan posao koji radite kako biste pokušali izvući žito iz Ukrajine", rekao je Biden Erdoğanu tijekom jednoga dana -jedan sastanak na marginama summita.

S obzirom na to da je Ankara ukinula svoj veto na članstvo u NATO-u za Finsku i Švedsku, administracija je dala podršku potencijalnoj prodaji američkih borbenih zrakoplova F-16 Turskoj.

Kako NATO namjerava proširiti članstvo, summit je također bio usredotočen na jačanje partnerstava sa zemljama koje nisu članice NATO-a. Na summitu sudjeluju čelnici Australije, Japana, Južne Koreje i Novog Zelanda.

"Predsjednik Putin nije uspio zatvoriti vrata NATO-a", rekao je Stoltenberg. “Dobija suprotno od onoga što želi. On želi manje NATO-a. Predsjednik Putin dobiva više NATO-a ulaskom Švedske i Finske u naš savez.”

NATO-ov Strateški koncept također navodi da su klimatske promjene “definirajući izazov našeg vremena”.

Chris Hannas iz Glasa Amerike i Henry Ridgwell iz Madrida pridonijeli su ovoj priči.

Stručnjaci smatraju da zbog masovnog odlaska najproduktivnijeg dijela stanovništva BiH postaje zemlja staraca, jer od 2005. godine bilježi trend drastičnog smanjenja broja novorođenih.

Prema posljednjem izvještaju Agencije za statistiku BiH, tokom prva tri mjeseca 2022. godine registrovano je 5 711 živorođene djece što u odnosu na isti period 2021. godine pokazuje pad broja živorođenih za 1,83%. Umrlo je 12 976 lica, što u odnosu na isti period 2021. godine pokazuje rast broja umrlih za 10,97%.

BiH je 1996. godine imala 46.594 rođenih i 25.152 umrlih, dok je prošle godine rođeno 25.870 djece, a umrlo 48.503 osoba.

Dok stručnjaci upozoravaju da je potrebno hitno djelovati i poduzeti potrebne mjere kako bi se zaustavio ili bar donekle smanjio trend iseljavanja iz BiH u narednom periodu, vlasti ne rade ništa po tom pitanju.

Svoj kadar zaposlili su u institucijama, a pripremaju i olakšice za zapošljavanje stranaca.

„Zašto bi političari mijenjali poredak koji im daje sve, a ne traži ništa za onaj u kojem bi postojala vladavina prava, tržišna ekonomija i civilno društvo. Oni grade svijet za sebe, dualno društvo, a ne za narod, koji stoga odlazi u zemlju ili iz zemlje. Od 2005. godine broj umrlih nadmašuje broj rođenih, i to sve više“, kaže u razgovoru za Glas Amerike Vjekoslav Domljan, rektor Sarajevo School of Science and Technology (SSST) i redovni profesor na Ekonomskom fakultetu.

Razlog odlaska bh. građana, kako kaže, može se opisati samo jednom rječju – besperspektivnost.

U posljednjoj deceniji tako se osjećalo gotovo pola miliona ljudi, koliko ih je napustilo zemlju od popisa stanovništva 2013. godine, prema rezultatima istraživanja Unije za održivi povratak i integracije BiH.

Njihovi podaci ukazuju da su najčešći razlozi odlaska nestabilna politička situacija, bolja budućnost za porodicu i djecu u inostranstvu, korupcija, veći kvalitet života u inostranstvu i veća mogućnost uspjeha za mlade u inostranstvu.

Kofere pakuje i Banjalučanka Biljana Kuridža, diplomirana inženjerka geodezije, koja se nada se da će ove godine uspjeti pronaći posao u Njemačkoj.

Iako je odmah nakon fakulteta imala želju za odlaskom, Biljana je odlučila pružiti šansu svojoj zemlji. Upisala je master studije, te tražila posao pripravnika kako bi mogla položiti stručni ispit.

Međutim, nije imala puno uspjeha. Tek nakon više od godinu i po dana dobila je priliku za pripravnički staž u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove, ali je ubrzo shvatila šta je kao radnika očekuje, ako ostane u Bosni i Hercegovini.

„Za vrijeme školovanja sam smatrala da je normalno imati ugovor o radu, platu, osiguranje, pravo na bolovanje, godišnji odmor i sve što je pravo jednog zaposlenog radnika. Onda sam shvatila da je realnost kod nas malo drugačija. Pripravnički staž jedno vrijeme nije bio plaćen, a onda je uvedena simbolična naknada. Što bi kod nas rekli 'bolje išta, nego ništa'“, priča Biljana za Glas Amerike, koja je se nakon toga susrela i sa pojmom 'ugovor o djelu' i rad na normu.

„Radite, nemate godišnji odmor, nemate osiguranje, a zarada zavisi od vašeg učinka, nekad dostojno inženjera, a nekad nedovoljno za platiti režije. Ukoliko i postoji ugovor o radu, iz iskustva mojih kolega sam čula da je 'prijava na minimalac' ili malo više, a ostatak dobijete u koverti. Nije tako samo u mojoj struci, već u cijeloj državi“, ističe ona.

Ovakvi uslovi rada, ali i politički pritisci, kako kaže, bili su motiv da bolju budućnost, ipak, potraži u Njemačkoj.

„Da bi se zadržao bilo kakav posao potrebno je prikloniti se jednom režimu. Nikad nisam bila zainteresovana za politiku. Možda nije u redu za jednog akademskog građanina da nema interes za politiku, ali ja sam svoj život zamišljala tako da se bavim svojom strukom, da živim pošteno od svoje plate i da se od mene ne traži ili podrazumijeva bilo kakva aktivnost za koju nemam interes”, ističe Biljana.

Samo u Njemačku i Sloveniju, prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u prvom kvartalu ove godine otišlo je više od pet hiljada radnika.

Svojim odlaskom Biljana će se upisati na listu od 23.000 mladih ljudi do 29 godina, koji će prema istraživanju koje je objavio Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFP) napustiti BiH u 2022. godini.

Tokom 2021. godine to je učinilo oko 170 hiljada građana – gotovo grad veličine Banjaluke.

„Ljudi vide budžetsku klasu, koja vodi računa o parcijalnim interesima, i prekarijat, obespravljeno radništvo. I oni koji potencijalno čine srednju klasu kao poduzetnici i profesionalci ne vide da će im sutra biti bolje no danas. Upravljači ne stvaraju ambijent u kojem će ljudi imati priliku da pošteno žive i rade, nego ambijent u kojem se, kažu, brinu o svom narodu. A kako se brinu, pokazuju odlasci iz etnički homogenih prostora“, objašnjava profesor Domljan.

Vlasti u entitetu Republika Srpska prilikom kreiranja zakona često se pozivaju na vitalni nacionalni interes. Međutim, umjesto rješenja kojima bi zadržali svoj narod u zemlji, predlažu izmjene Zakona kako bi lakše zaposlili strane državljane.

Duško Ivić šef Kluba poslanika DNS-a u Narodnoj skupštini RS nedavno je rekao da su izmjene zakona o lakšem zapošljavanju stranaca jasan pokazatelj da je demografija najveći problem u Republici Srpskoj.

Ističe da je do ovih problema dovela sistemska korupcija i da se sada „ni u jednoj javnoj ustanovi, ni u jednom javnom preduzeću ne može naći nijedan zaposleni koji nije član vladajuće partije, a oni koji nisu članovi vladajuće partije dobijaju otkaz“.

„Prvo smo imali odlazak stručne radne snage, obrazovane radne snage, odlazak mladih, a sada imamo odlazak mladih porodica. I to porodica koje imaju djecu i imaju ovdje zasnovan radni odnos, ali žele da odu. Trajno gubimo populaciju. Tim ljudima nije problem visina plate, već manjak perspektive u Republici Srpskoj“, rekao je Ivić.

Profesor Domljan smatra da je u postojećim okolnostima nemoguće zaustaviti negativan trend odlaska, ali da zaokret zapravo može napraviti samo neka nova generacija političara „koja neće voditi u bolju prošlost nego u bolju budućnost“.

„Zamislite da tvornica gubi sposobne radnike i klijente, a da to upravljače tvornice ne brine. Nužno je da volan preuzmu oni koji će shvatiti da se gubitak radnika i klijenata može nadoknaditi rastom produktivnosti i izvozom. Stoga je izlaz u imigraciji i, u slučaju adekvatnih politika na srednji rok, u kružnim migracijama“, objašnjava profesor Domljan.

On je podsjetio da je od 2000. do 2020. bh. ekonomija rasla po stopi od 2.5%, a ako tako nastavi, neće ni za stoljeće postati zemlja visokog dohotka. U BiH, kako kaže, za to jednostavno ne postoji politička snaga.

BiH je uporedio s Estonijom, koja ima svega 1,3 miliona stanovnika, a 10 kompanija vrijednosti veće od milijardu dolara - najviše u Evropi po glavi stanovnika, dok u BiH nema niti jedne takve kompanije. Dodaje da Estonija ima i najveći broj startupa po glavi stanovnika u Evropi, dok je u svega nekoliko zemalja svijeta teže pokrenuti biznis nego u BiH.

„Upravljačke grupe nemaju nikakvu ideologiju osim 'jamljanja' javnog, počevši od društvene svojine koju su 'privatizirali', pa uvećali raznim koncesijama, subvencijama, tenderima, subvencioniranim kreditima i sl. I ne samo što 'jamljaju' ono što su prethodne generacije stvorile, nego 'jamljaju' i od novih generacija, zadužujući ih kod bilo koga ko im želi dati bilo kakav kredit“, kaže Domljan.

Statistika pokazuje da su mladi ljudi u BiH davno shvatili da ne žele biti polog za takve kreditne aranžmane. Mnogi se odriču i bh. državljanstva, a službena evidencija pokazuje da je od kraja rata to učinilo blizu 85.000 ljudi.