Izdvojeno
Audiopriča: Dnevnik tinejdžera Mirze o preživljavanju genocida i snovima o slobodi
Danas se prisjeća dnevnika kojeg je pisao i čita njegove odlomke o trenucima molitvi da preživi genocid, gladi i snovima da se ponovo susretne sa porodicom.
Duže od 20 dana Mirza Bašić je pokušavao napustiti područje Srebrenice i doći do Tuzle u julu i augustu 1995. godine. U tim trenucima počeo je pisati dnevnik u nadi da će neko nekada možda pročitati priču o gladnom dječaku dok pokušava preživjeti genocid u kojem je stradalo više od 7.000 drugih dječaka i muškaraca.
On je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pročitao stranice dnevnika u kojem se u najtežim trenucima molio Bogu za spas, sanjao o slobodi i pravljenju kolača.
Kaže da se danas divi dječaku koji je pisao redove dnevnika, njegovoj odlučnosti i nadi da preživi.
Srebrenica: Bajram bez najmilijih
Ovogodišnji muslimanski praznik za mnoge stanovnike Srebrenice je tužan dogašaj.
Analiza: Rusija ultimativno protiv evropskih integracija Zapadnog Balkana
Rusija se ne bori protiv NATO-a ili Amerike, Rusija se u Ukrajini bori protiv ujedinjene Evrope, a Zapadni Balkan i Srbija su godinama i decenijama izloženi hibridnom ratu koji takođe vodi Rusija.
To je jedna od poruka sa konferencije o posledicama ruske agresije na Zapadnom Balkanu, koju je organizovala ukrajinska ambasada u Srbiji.
Prema mišljenju direktora Centra za stratešku analizu Darka Obradovića, ruski pristup na Zapadnom Balkanu je vrlo jasan – održati pojas neutralnih zemalja što je više moguće. S obzirom da se taj prostor suzio i da ga u Evropi takoreći više nema, Zapadni Balkan i Srbija ostaju prioritet broj jedan Rusije kada se govori o sprečavanju kompletnih evroatlantskih integracija na evropskom kontinentu:
“Rusija je ultimativno protiv evropskih integracija na Zapadnom Balkanu. To smo videli na primeru Ukrajine. Onog trenutka kada više nije mogla putem korumpiranog režima Janukoviča da zadrži Ukrajinu van evropskih integracija, kada nije mogla da zadrži Ukrajinu u svojoj sferi uticaja, tog trenutka se okrenula upotrebi oružja, izveden je napad na Dombas, izveden je napad na Krim. Onog trenutka kada se Ukrajina oporavila posle osam godina i krenula stabilnim putem razvoja – tog trenutka je Rusija krenula u punu oružanu agresiju”, rekao je Obradović i dodao da posle 24. februara više ne postoji neutralnost kao koncept.
Prema njegovim rečima agresija na Ukrajinu ima pozitivnu stranu i ukoliko političari na Balkanu budu mudri, ta agresija će ih sve požuriti ka EU i otvoriće se ta vrata pre nego što se očekuje:
„Ako je neko mislio da je moguće održavati odbrambenu i vojnu saradnju sa Ruskom Federacijom, sada uz najbolju volju to više neće biti moguće. I to ne zbog Srbije, nego zbog same Rusije. Više nije korisno, nije perspektivno i nije bezbedno biti, ne prijatelj nego saveznik Rusije, jer će to povući druge konsekvence koje se tiču osnovnog ekonomskog opstanka, pitanja stranih direktnih investicija, pitanja integrisanosti, ali i pitanja zaštite ekonomskog napretka”, smatra Obradović, koji podseća da nije prošao ruski zahtev da se pri srpskom ministarstvu odbrane otvori kancelarija ruskog ministarstva odbrane.
Direktor Instituta za nacionalnu i međunarodnu bezbednost Darko Trifunović je ocenio da se Srbija za sada uspešno brani od ruskog hibridnog rata – Beograd je u Ujedinjenim nacijama dva puta glasao za važne rezolucije protiv Rusije u Ujedinjenim nacijama i nije odobrila diplomatski status ruskom humanitarnom centru u Nišu.
“Jedina nerešeno pitanje za sada je uvođenje sakcija Rusiji, ali to je visokopolitičko pitanje i naši političari to moraju da razumeju. Opredeljenje Srbije je jasno izraženo u svim našim nacionalnim strategijama i strategiji za pristupanje Srbije Evropskoj uniji. Srbija će pre ili kasnije prihvatiti spoljnopolitičku politiku EU, siguran sam u to”, rekao je Trifunović.
Kako je rekao, uprkos svakodnevnim glasnim proruskim napisima u novinama i mišljenjima koje iznose razni tink-tenkovi, to nije mišljenje običnih ljudi koji se, prema rečima Trifunovića, sećaju kako su Ukrajinci tokom sakcija devedesetih pomagali Srbiju i baržama niz Dunav dopremali benzin i dizel.
Direktor ukrajinske nevladine Mreže za istraživanje geopolitike Mikhailo Samus skrenuo je pažnju na Putinovu izjavu da "nisu još ni počeli".
"Moglo bi se reći da to zvuči kao vic, da nema toliko žrtava i uništenih gradova. Marijupolj i Severnodonjeck praktično više ne postoje, sravnjeni su sa zemljom. A opet, Rusija je iskoristila 45.000 raketa, a da nije uspela da sprovede 'blickrig' kao nekada u Čehoslovačkoj", rekao je Samus i izneo prognozu da će Rusija pokušati da okupira ceo Donbas, kao i da će pokušati da prikupi trupe za novi napad na sever Ukrajine.
Konfuzija društva u vezi sa Ukrajinom
Više građana Belorusije smatra Rusiju za krivca za sukob u Ukrajini nego građana Srbije, iako je sa beloruske teritorije izvršen napad na Ukrajinu, što govori o uticaju srpskih medija i konfuziji u javnosti, izjavio jerogramski direktor "Novog trećeg puta" Dimitrije Milić na drugoj panel diskusiji "Srbija i Ukrajina: između ruskih ambicija i evropskih integracija" u okviru konferencije o posledicama rusko-ukrajinskog rata na Zapadni Balkan.
Milić je, pozivajući se na rezultate istraživanja koje je njegova organizacija sprovela na osnovu 17.500 tekstova sa 15 najčitanijih domaćih portala, ocenio da je u domaćim medijima snažniji antizapadni od proruskog sentimenta, i ukazao da bi to moglo da ima uticaja na još jednu tezu koja se provlači kroz domaće medije, a to je da Srbija mora da odabere između Zapada i Istoka, modernizacije i tradicije.
U isto vreme, analiza "Novog trećeg puta" pokazala je da Rusija i Kina mogu da računaju na više pozitivnih nego negativnih tekstova na portalima, dok EU, SAD i njihovi lideri, sa izuzetkom Makrona - imaju negativan skor.
Iznenađenje je, kako je rekao, da ima više negativnih tekstova o ruskom predsedniku Vladimiru Putinu nego o Rusiji, ali zato i dalje postoji percepcija javnosti da su glavni ekonomski partneri Rusija i Kina, iako Srbija sa EU i NATO zemljama razmeni robu i usluge vredne 35 milijardi evra godišnje, sa Rusijom dve milijarde, a sa Kinom četiri milijarde evra.
"To je ta konfuzija, u Novom Sadu se crta Z dok je izvoz u EU porastao 400 odsto od 2008. godine", rekao je Milić i zaključio da je u Srbiji "glavno bojište" zapada i Rusije ono u društvenoj sferi, odnosno sentimentu građana.
Šef sekcije za jugoistočnu Evropu Nove geopolitičke istraživačke mreže Igor Fedik ocenio je da su ruske ambicije takve da se na Zapadnom Balkanu očuva status kvo, "sa nefunkcionalnom BiH, proruskom Srbijom, nerešenim kosovskim pitanjem i sa velikom i uticajnom mrežom agenata u regionu".
Objašnjavajući zašto je Rusiji stalo da države Balkana ne postanu deo EU, naveo je primer Srbije.
"Ako Srbija postane članica EU, onda bi to bio znak ruskim građanima da i 'bratska, pravoslavna' zemlja može da živi bolje - a ruske vlasti ne žele da se to desi", rekao je Fedik na skupu u organizaciji ambasade Ukrajine.
Direktor istraživanja Isac fonda Igor Novaković upozorio je da je rat u Ukrajini doveo do promene paradigme i da je sada jasno da su međusobni sukobi kandidata za članstvo u regionu postali bezbednosni problemi, koje Rusija može iskoristiti tako da se i zemlje regiona uvuku u sukob.
"Srbija je stalno na nekoj klackalici, čekamo da vidimo ko će pobediti - ali to neće promeniti činjenicu da je Srbija duboko u zoni Zapada, u njihovom dvorištu, da su naši bezbednosni i ekonomski interesi vezani za Zapad i da smo okruženi EU i NATO - dakle proces evropskih integracija je za nas jedini logičan korak - a udaljavanje bi moglo da bude pogubno za nas", poručio je Novaković.
Naveo je i da je pre ruske aneksije Krima, Srbija dostigla oko 95 odsto usaglašenost sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU.
"Od agresije na Ukrajinu, naša usaglašenost je 42 odsto. Građani misle 'EU nas ponovo uslovljava', ali određene države članice su zabrinute, jer je EU politički, a ne samo ekonomski savez, a to je nešto što naši lideri 20 godina nisu uspeli da objasne građanima", rekao je Novaković.
"Sve i ako u ovom momentu ne možemo da uvedemo sankcije, u šta sumnjam, Srbija mora da pošalje jasnu humanitarnu poruku u vezi sa ljudima koji su izbegli iz Ukrajine. Mi imamo mnogo iskustva sa tim, i barem na tom nivou možemo da pomognemo", zaključio je Novaković.
Berlin šalje trupe u BiH deceniju poslije povlačenja
Njemačka će rasporediti trupe u okviru mirovne misije EU u Bosni i Hercegovini prvi put za deceniju, odlučio je u petak njemački parlament, dok raste zabrinutost u pogledu moguće nestabilnosti koje bi posljedice rata u Ukrajini izazvale u regionu Zapadnog Balkana, prenosi agencija Reuters.
BiH je stotinama kilometara udaljena od borbi, ali se suočava sa sve agresivnijim separatističkim pokretom bosanskih Srba za koji analitičari kažu da u najmanju ruku ima prešutnu podršku Moksve, ocjenjuje Reuters.
Samo nekoliko dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, Evropska unija odlučila je da gotovo udvostruči broj pripadnika EUFOR-a sa 600 na 1.100, slanjem rezervnih snaga da spriječe potencijalnu nestabilnost.
Berlin će poslati 50 vojnika, što označava povratak evropskim snagama u BIH iz kojih se Njemačka povukla 2012. godine.
Pojedini vojnici biće dio posmatračkih i timova za vezu, dok će drugi biti u sjedištu EUFOR-a u Sarajevu.
NATO i visoki zvaničnici Evropske unije upozorili su da bi nestabilnost, izazvana ratom u Ukrajini, mogla da se proširi na Zapadni Balkan.
Tekući mandat EUFOR-a ističe u novembru, a o jednogodišnjem produženju bi trebalo da odluči Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Međutim, sve više se strahuje da bi Moskva mogla da vetom spriječi sporazum o tom pitanju.
EUFOR je 2004. godine zamijenio mirovne trupe NATO-a u Bosni i Hercegovini, da bi stabilizovao zemlju poslije rata 1990-tih, u kojem je poginulo 100.000 ljudi, podsjeća Reuters.
Posmrtni ostaci žrtava genocida u Srebrenici ispraćeni do Potočara
Kamion s posmrtnim ostacima 50 žrtava genocida dočekali su preživjeli članovi porodica koji su se okupili ispred bivše tvornice akumulatora u Potočarima..
Ispred zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) brojni građani i zvaničnici odali su počast ubijenim stanovnicima u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija.
Prije toga su im molitvom i polaganjem cvijeća na kamion poštovanje odali građani Visokog, ispred groblja u tom gradu gdje je obavljena identifikacija, te u Ilijašu i Vogošći, na putu prema 40-ak kilometara udaljenom glavnom gradu BiH.
Najstarija žrtva koja će ove godine biti ukopana je Husejin Krdžić, rođen 1936. koji je u trenutku smrti imao 59 godina.
Najmlađa žrtva je Salim Mustafić, koji je ubijen kad je imao 16 godina.
Bit će ukopani i blizanci Samir i Semir Hasanović, koji su tad imali 20 godina, a čiji posmrtni ostaci su pronađeni u različitim masovnim grobnicama.
Bit će pokopani i otac i sin Hajdin i Sead Hukić. Sead je treći Hajdinov sin koji je ubijen i imao je 21 godinu. Dva sina su ranije ukopana, a za jednim se još traga, a Hajdin je u trenutku smrti imao 53 godine.
Dolazak kamiona s posmrtnim ostacima u Potočare je planiran 8. jula u popodnevnim satima.
Ambasador SAD u BiH Michael Murphy odao je počast srebreničkim žrtvama.
"Ponizan i počašćen da se pridružim građanima BiH u odavanju počasti žrtvama genocida u Srebrenici. Suosjećanje američkog naroda je s njima i s onim obiteljima koje nastavljaju potragu za svojim voljenima" napisala je Ambasada SAD u Twitter objavi.
Amor Mašović, donedavni predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH, kazao je da je većina posmrtnih ostataka pronađena u sekundarnim masovnim grobnicama. Ostaci jedne žrtve pronađeni su u tri masovne grobnice.
""Devet njih pronađeno je u Trnovu (u blizini Sarajeva). Dakle, radi se o prošlogodišnjh ekshumaciji na lokalitetu Dobro Polje, gdje su zločinci, poput Škorpiona, doveli njih devetoricu i streljali", kazao je Mašović.
Marš i maratoni mira
Više stotina ljudi, među kojima su bili i preživjeli Srebreničani, krenulo je u petak ujutro, 8. jula, iz Nezuka, mjesta 30-ak kilometara udaljenog od Tuzle u sjeveroistočnoj Bosni, u trodnevni "Marš mira" prema Srebrenici.
Tamo će prisustvovati komemoraciji, dženazi i ukopu identificiranih žrtava genocida.
Pod motom “Da se nikada ne zaboravi i nikome ne ponovi” iz Bihaća na sjeverozapadu Bosne u petak ujutro, 8. jula, krenuo je 18. biciklistički maraton dug oko 450 kilometara s oko 300 učesnika iz BiH, Švicarske, Austrije, Njemačke, Bugarske, Švedske, Slovenije, Hrvatske, Turske i Sjedinjenih Država. S njima će prema Srebrenici trčati i 21. učesnik 13. atletskog maratona.
Do sada je identificirana i ukopana 6.671 osoba.
U Podrinje identifikacionom projektu nalaze se posmrtni ostaci još 31 žrtve koje su zvanično identificirane i putem DNK metode i od porodica, ali još nema saglasnosti za njihov ukop.
DNK metodom identificirana je još 61 žrtva, ali porodice nisu pristupile zvaničnoj identifikaciji.
Naknadno pronađeni dijelovi skeleta
Iz Instituta za nestale osobe BiH su najavili da će dan nakon 11. jula i kolektivne sahrane u Memorijalnom centru započeti i procesi reekshumacija posmrtnih ostataka 85 žrtava, kako bi se ranije ukopanim tijelima dodali dijelovi skeleta koji su u kasnijem periodu pronađeni i identificirani.
Vlada Federacije BiH proglasila je 11. juli Danom žalosti u ovom entitetu, dok dan žalosti nije proglašen u drugom entitetu, Republici Srpskoj, odnosno u cijeloj državi.
Prethodnih dana održane su komemorativne sjednice u Saboru Republike Hrvatske te Sobranju Republike Sjeverne Makedonije.
50 osuđenika, 700 godina zatvora
Jedinice tadašnje Vojske Republike Srpske, pod komandom Ratka Mladića koji je za genocid i druge ratne zločine u Haagu osuđen na doživotni zatvor, ubile su više od osam hiljada Bošnjaka na više lokacija na području Srebrenice.
Protjerano je više od 40.000 ljudi među kojima se mnogi nikada nisu vratili u prijeratne domove.
Memorijalni centar Potočari otvorio je bivši američki predsjednik Bill Clinton 2003. godine, kad je kolektivno ukopano 989 žrtava genocida.
Iz Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari navode da je više od pedeset osoba osuđeno na više od 700 godina zatvora za zločine počinjene u Srebrenici.
Pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu izrečeno je pet doživotnih kazni zatvora, među kojima su presude komandantu Vojske Republike Srpske (VRS) Ratku Mladiću te bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću.
Osuđeni su i Ljubiša Beara, bivši načelnik za sigurnost Glavnog štaba (GŠ) Vojske Republike Srpske (VRS), Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove GŠ VRS-a, te Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa VRS-a.
Haški sud je 2001. donio prvu presudu u kojoj su zločini u Srebrenici presuđeni kao genocid u predmetu protiv bivšeg generala VRS-a Radislava Krstića.
Sud BiH je, prema podacima Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari donio 25 presuda za zločine počinjene u Srebrenici, od čega se 13 presuda odnosi na zločin genocida.
Memorijalni centar navodi da je u Srbiji doneseno pet presuda koje se odnose na Srebrenicu, a u Hrvatskoj dvije protiv pripadnika jedinice Škorpioni.
Pred Odjeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu u toku je suđenje za zločin u Kravicama kod Srebrenice, počinjen u julu 1995. gdje je, prema optužnici podignutoj 2016. godine, ubijeno 1.313. bošnjačkih civila.
Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, koristeći Bonske ovlasti, nametnuo je 23. jula 2021. godine dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Dr Sarić za Glas Amerike: BH medicina ima prilike i van Bosne i Hercegovine
Dr. Amra Sarić skoro 30 godina živi i radi u Kanadi, a posljednjih godina predaje na Dalhousie University Canada, na odsjeku za rehabilitaciju. U intervjuu za Glas Amerike je govorila o važnosti oporavka pacijenata od pandemijske krize te saradnji i razmjeni iskustava ljekara.
Podjele između Rusije i Zapada: Početak novog Hladnog rata ili nastavak starog?
Do 24. februara, kada je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao trupe u Ukrajinu, Hladni rat je bio dio eksponata u muzejima kao mračni period u evropskoj historiji. Analitičari kažu da bi trenutno stanje moglo da bude početak novog Hladnog rata ili nastavak starog.
Rusko rukovodstvo za novu gvozdenu zavjesu krivi evropske NATO saveznike poslije nedavnog samita u Madridu.
“Izgleda mi da je najbolji zaključak da je NATO u Madridu doživio evoluciju u razvoju poslije osnivanja 1949. i vratio se svojim korjenima odnosno principima pružanja sigurnosti, vojne bezbjednosti koji datiraju iz perioda Hladnog rata”, rekao je zamjenik ministra inostranih poslova Rusije Aleksandar Gruško.
Ruski predsjednik, kojeg je izolovala medjunarodna zajednica, nastoji da ojača nekoliko saveznika koji su mu preostali, poput lidera Bjelorusije Aleksandra Lukašenka. Oni imaju plan za ujedinjenje i Putin tvrdi da je Zapad zaslužan za to.
“Političke i druge sankcije bez presedana koje je uveo ‘kolektivni Zapad’ vrše pritisak na nas da brzo sprovedemo process integracije”, poručio je Putin.
U podijeljeneoj Evropi mogućnost da će Ukrajina i Moldavija, bivši dijelovi Sovjetskog Saveza, postati dio zapadng bloka, posebno Evropske unije, je takodje uzrok zabrinutosti Kremlja, kažu analitičari, mada je NATO izvor najvećeg straha Moskve.
“Rusko rukovodstvo je najviše zabrinuto zbog razvoja neprijateljske vojne infrastrukture na teritoriji tih zemalja. Ali bi, pošto EU nije jak igrač na planu bezbjednosti, približavanje Ukrajine Briselu trebalo da bude manja briga za Kremlj nego približavanje Ukrajine NATO-u", ocenio je Andrej Kortunov iz ruskog Saveza za međunarodna pitanja.
Na ulicama, stavovi o zapadnom vojnom savezu su često negativni.
“Mi nismo agresivni. Ali NATO ne treba da okupira naš prostor, da tako kažemo. Putin ima pravo kad kaže: ‘Mi ne diramo vas, vi ne dirajte naše granice", kaže stanovnik Moskve Pavel.
Medjutim, ima i onih koji, kad shvate da ne daju izjavu za rusku TV stanicu, govore drugačije.
“Ne smatram NATO neprijateljskom silom, niti mislim da je Rusija meta tog saveza. U pitanju su interesi. Ne vidim da NATO predstavlja bio kakvu opasnost za Rusiju”, ocijenila je Irina, takođe stanovnica Moskve.
Život se nastavlja u Moskvi, dok dan za danom sve više ljudi vjeruje da se gvozdena zavjesa širi preko Evrope, što znači Drugi hladni rat - ili jednostavno – prvi se nikada nije završio.
Pregled: Uspon i pad premijera Borisa Johnsona
Boris Johnson bio je britanski premijer samo tri godine. Oslabljen skandalima, mjesecima je odbijao da podnese ostavku, ali je u četvrtak to učinio pošto su ga na to su ga primorale kolege.
Juli 2019: Trijumfalna pobjeda
Poslije ostavke Tereze Mej, vođa Brexita Johnson izabran je za šefa Konzervativne stranke u julu 2019. kada je ubjedljivo pobijedio ministra spoljnih poslova Džeremija Hanta.
Kraljica Elizabeta II ga je imenovala za premijera, dok je obećavao brz izlazak iz Evropske unije.
Januar 2020: Heroj Brexita
Johnson je osvojio većinu od 80 mjesta na opštim izborima u decembru 2019, što mu je omogućilo da svoj sporazum o Brexitu sprovede kroz parlament.
31. januara 2020, tri i po godine poslije referenduma, Velika Britanija formalno napušta Evropsku uniju.
Mart 2020: Udari pandemije
Dok se koronavirus širio svijetom, Džonson je 23. marta najavio zatvaranja širom Velike Britanije.
Četiri dana kasnije, on potvrđuje da je i sam bio pozitivan i da ima blage simptome kovida.
Odveden je u bolnicu 5. aprila, a sljedećeg dana prebačen na intenzivnu njegu, da bi mu kasnije dvije medicinske sestre imigrantkinje spasile život.
April 2021: "Wallpapergate"
Johnson je više puta kritikovan zbog odgovora vlade na pandemiju, uključujući sporost u reagovanju, a sve je više optužbi da je lagao parlament u različitim fazama.
I dok je njegov smijenjeni bivši glavni savjetnik Dominik Kamings pokušao da izgladi situaciju, Johnson je optužen da je nezakonito finansirao raskošnu renovaciju svoje rezidencije u Downing ulici.
Maj 2021: Izborni uspjesi
Johnsonovi konzervativci osvajaju vlast protiv glavne opozicione laburističke partije na dopunskim izborima, uključujući zauzimanje istorijskog laburističkog uporišta Heartpool u sjeveroistočnoj Engleskoj.
Decembar 2021: "Partygate"
Početkom decembra pojavila su se otkrića o nekoliko ilegalnih zabava održanih u Downing ulici tokom učestalih karantina zbog koronavirusa.
Ljutita javnost, od koje mnogi nisu mogli da viđaju bolesne i voljene na samrti zbog ograničenja i društvenog distanciranja, optužuje ga za dvostruke standarde.
Spisak zabava se povećavao i pokrenute su formalne istrage, uključujući i onu londonske Metropolitan policije.
Johnson je 12. aprila saopštio da ga je policija kaznila zbog kršenja zakona - prvi put za nekog aktuelnog premijera.
Njegova objašnjenja su različita, a poslanike je uvjeravao da nije doveo parlament u zabludu, što je inače pitanje zbog kog se podnosi ostavka.
Maj 2022: Izborni gubici
Skandal sa zabavama, "partygate", dovodi do pada Johnsonove popularnosti, zajedno sa neuspjelim pokušajem da se spase politička karijera Ovena Patersona, bliskog saveznika, koji je optužen za ilegalno lobiranje kao poslanik.
Britanci, koji se sada suočavaju sa krizom rasta troškova života u pozadini rata u Ukrajini, snažno glasaju protiv njegovih torijevaca na lokalnim izborima 5. maja.
Jun 2022: Glasanje o povjerenju
Johnson je preživio glasanje o povjerenju koje su pokrenuli njegovi sopstveni poslanici 6. juna, na koje su pozvali pobunjenici kojima je bilo dosta otkrića i kontroverzi "partygatea", poput slučaja Paterson.
No, više od 40 odsto torijevskih poslanika nije podržalo Johnsona.
Seksualni skandali
Serija seksualnih skandala u koje su umiješani torijevski poslanici doprinijeli su Johnsonovim nevoljama.
Jedan poslanik je uhapšen zbog sumnje da je silovao, a bivši poslanik je u maju osuđen na 18 mjeseci zatvora zbog seksualnog napada na tinejdžera.
U junu, opozicione stranke pobjeđuju na dva mjesta na vanrednim izborima za pozicije koje su ranije imali poslanici torijevaca optuženi za seksualno nedolično ponašanje.
Johnson se 5. jula izvinjava i kaže da je napravio grešku imenovanjem Krisa Pinčera u svoju vladu u februaru.
Njegovo imenovanje je uslijedilo uprkos tome što je Johnson ranije bio upoznat sa optužbama protiv Pinčera za seksualni napad.
Ostavke
Ministar finansija Riši Sunak i ministar zdravlja Sajid Javid odlučuju da im je dosta odbrane skandala i daju ostavke 5. jula.
Desetine mlađih ministara, pomoćnika ministara i drugih ministara u kabinetu slijede ih, poručujući Johnsonu da je njegova pozicija neodrživa.
UN: Poricanje zločina znak za potencijalno nasilje
Negiranje holokausta i genocida šteti žrtvama i onima koji su preživjeli te zločine i mogu činiti da govor mržnje napreduje na negativno zasnovanim stereotipima pojedinaca ili grupa u odnosu na njihov identitet.
Poricanje zločina je također znak upozorenja na društvenu krhkost i potencijal za nasilje, navodi se u studiji Ureda specijalnog savjetnika Ujedinjenih nacija (UN) za prevenciju genocida.
Kako se navodi u studiji “Borba protiv holokausta i poricanje genocida: Zaštita preživjelih, očuvanje memorije i promoviranje prevencije”, poznato je da govor mržnje stigmatizira, marginalizira, te omogućava diskriminaciju, kao i da podstiče na zločine iz mržnje i nasilje velikih razmjera.
“Negiranje genocida i holokausta često je povezano s govorom mržnje, posebno kada se ciljaju pojedinci ili grupe na osnovu specifičnih faktora identiteta. Najozbiljniji slučajevi poricanja genocida i holokausta mogu predstavljati podsticanje na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje i genocid”, istaknuto je u studiji.
Ured specijalnog savjetnika UN-a je naveo kako je zabrinjavajuće uporno iskrivljenje “historijske stvarnosti” genocida koji su se dogodili, pogotovo u Srebrenici i Ruandi, kao i veličanje počinilaca i govor mržnje koji ga prate.
Uticaj poricanja u stvaranju straha među žrtvama zločina je neupitan, istaknuto je, jer može inspirisati i podstaći mržnju prema zajednicama koje su ranije doživjele zvjerske zločine.
Ovaj osećaj ranjivosti je posebno povećan kada poricanje dolazi od vladinih zvaničnika i kada se ispoljava kroz medije koje sponzorira država, stoji u studiji.
Također se navodi kako veličanje počinilaca genocida i zločina može predstavljati nepremostivu prepreku za odgovornost, kao i poboljšati sposobnost dodatnog raspirivanja mržnje i nasilja.
“Veličanje izjednačava zločince i žrtve, ohrabruje zločince da svoje prošle postupke smatraju pozitivnim i pohvalnim i povećava rizik od potencijalnog počinjenja ovakvih krivičnih djela u budućnosti”, pojašnjeno je.
Sve ovo je, prema stavu Ureda specijalnog savjetnika UN-a, nedopustivo i za osudu, te se s tim mora suočiti u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava, te slobode mišljenja i izražavanja.
Među preporukama koje su navedene u studiji za suočavanje sa ovim problemom jeste prvenstveno prepoznavanje i osuđivanje negiranja genocida i holokausta, a Ured skreće pažnju, između ostalog, da bi politički lideri trebali odbaciti istaknute tvrdnje o negiranju genocida i holokausta, ali i sami UN akteri bi trebali odbaciti takve narative.
Suočavanje s negiranjem bi trebalo da se desi i kroz zakonske okvire, a Ured preporučuje, između ostalog, da bi države koje imaju zakone kojima se ovo zabranjuje, trebale i primjenjivati te zakone.
Prema studiji, suočavanje sa ovom problematikom se može raditi i u online sferi na način da se kompanije društvenih mreža ohrabre da usvoje definicije govora mržnje i društvene standarde, kako bi jasnije shvatili da negiranje dovodi do reviktimizacije, diskriminacije i podstiče nasilje.
Negiranje genocida i holokausta može se spriječiti i kroz obrazovanje, a u studiji se navodi, između ostalog, kako bi kurikulum o genocidu i drugim zločinima trebao sadržavati tačne informacije o prošlosti jedne zemlje, te bi se trebao temeljito podučavati i to ne samo na nižem obrazovnom stepenu.
Ono se također može spriječiti i kroz proces memorijalizacije i tranzicione pravde, a među preporukama jeste da bi UN akteri trebali podržati napore memorijalizacije koji poštuju pravo na istinu za sve.
Studija je objavljena prošlog mjeseca, a nastala je u saradnji sa Institutom “Jacob Blaustein” za unapređenje ljudskih prava.
Kriza hrane mogla bi pogoršati migracije iz Afrike
Države južne Europe, uključujući Italiju i Španiju, pozivaju NATO saveznike da se pozabave prijetnjama iz Sjeverne Afrike. Dok rat u Ukrajini dominira dnevnim redom NATO-a, Madrid želi da se savez pripremi za druge potencijalne žarišne tačke.
BiH: Protesti zbog poskupljenja
Oko 2000 građana Sarajeva okupilo se 6. jula ispred zgrade institucija Bosne i Hercegovine negodujući zbog poskupljenja u Bosni i Hercegovini i povećanja plata državnim parlamentarcima.
Organizator skupa je građanin Harun Salkić.
Uoči protesta na Facebook grupi, koju je formirao organizator, su upućeni zahtjevi predstavnicima vlasti.
U zahtjevima su građani, između ostalog, zatražili suspenziju akciza za gorivo i uvođenje nulte porezne stope na osnovne prehrambene proizvode.
"Izašao sam zbog nepravde. Važno je da što više građana izađe", kazao je Sarajlija Vasko za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Salkić je izjavio kako očekuje od vlasti da čuje glas građana i da reaguije.
"Ukoliko to ne urade, razmotrićemo nove mogućnosti", kazao je Salkić na protestu.
"Osnovni zahtjevi su poduzimanje osnovnih mjera protiv inflacije, a koje je vlast zaboravila da poduzme. Znate, hvale se nekim cijenama goriva, naftnih derivata u zemljama regiona, ali ne kažu da su zemlje regiona poduzele adekvatne mjere povodom inflacije", kazao je Salkić.
U zahtjevima su građani, između ostalog, zatražili suspenziju akciza za gorivo i uvođenje nulte porezne stope na osnovne prehrambene proizvode.
Salko Mrdžić iz Sarajeva kaže kako je na proteste došao, jer ima penziju 400 maraka (oko 200 eura).
"Došao sam zato što mi je dao za mojih 40 godina 400 maraka penziju, a povećao sebi odjednom 600 maraka. E, molim te, ima li to igdje smisla?", kazao je Mrdžić.
Muzafera Omerović -Sejdić, građanka Sarajeva dodaje:
"Došla sam da zamolim ovaj narod da više ne budu slijepi, da vide šta nam se radi, šta nam rade doktori, šta nam radi policija, šta nam radi ova naša vlada, naši, ne znam kako da ih predstavim."
U isto vrijeme protesti traju i u još nekoliko bh. gradova.
U parku u Tešnju, na sjeveru BiH, okupilo se stotinjak građana.
U Mostaru, na jugu BiH, 100-ak građana protestuje ispred Stare gimnazije u središtu grada.
Salkić je izjavio kako očekuje od vlasti da čuje glas građana i da reaguije.
"Ukoliko to ne urade, razmotrićemo nove mogućnosti", kazao je Salkić na protestu.
Zastupnički dom Parlamenta BIH j ekrajem juna usvojio budžet u okviru kojeg je plata parlamentarcima i ministrima povećana za oko 250 eura.
U isto vrijeme, Parlament entiteta Federacije BiH je povećao najniže penzije za 10 eura.
Povećanje je uslijedilo zbog poskupljenja životnih namirinica.
Mediji u BiH javljaju da su se građani okupili i u Tuzli, Zenici, Bugojnu, Novom Travniku ...
* u prvobitno objavljenom tekstu RSE navedeno je da je broj okupljenih "nekoliko stotina". Podatak je naknadno dopunjen. (A.A. - Glas Amerike)
- Aldin Arnautović
Zajednička vojna vježba Vojske SAD i BiH
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini najavila je zajedničku vojnu vježbu Vojske SAD i BiH koja će se održati na poligonu Manjača u Bosni i Hercegovini. Vježba se održava pod okriljem NATO Partnerstva za mir, i trajaće 13 dana.
Prema najavi iz Ambasade SAD u vježbi će učestvovati 90 vojnika Vojske SAD uz korištenje tri Blackhawk helikoptera.
Oni će vježbati uz bok tri brigade Oružanih snaga Bosne i Hercegovine a očekuje se i korištenje helikoptera Oružanih snaga BiH.
Cilj vježbe, kako je navedeno, je jačanje sposobnosti za međusobnu saradnju u operacijama tzv. interoperabilnosti, te razmjena znanja.
U vježbi će, najavljeno je, biti korišten i aerodrom Mahovljani u Banja Luci.
Ruski neonacistički narativ i veze ruske vlade sa neonacistima
Analitičari kažu je Ruski Imperijalistički pokret medju nekoliko ultra nacionalističkih i bjelačko supremacističkih grupa koji su bili instrument Kremlja u potsticanju raskola u Sjedinjenim drzavama i u Evropi, uključujuci i navode da se Rusija bori protiv nacista u Ukrajini.
Rockdale - teksaški centar za rudarenje kriptovaluta
Ruralni grad u središnjem Teksasu dom je najvećeg pogona za rudarenje bitcoina u Sjevernoj Americi, koji donosi radna mjesta i dobrodošlu vitalnost u zajednicu. Ali kritičari upozoravaju da su operacije dio nove nestabilne industrije.
EU potiče obnovljive izvore energije u BiH
Ekonomska i ekološka održivost, odnosno ušteda i korištenje obnovljivih izvora energije su ciljevi kojima trebaju težiti zemlje zapadnog Balkana, čulo se u Banja Luci.