Bolton je to rekao za CNN dan nakon saslušanja u američkom Kongresu vezanom za upad na američki Capitol 6. januara 2021. Zastupnici komisije optužili su u utorak bivšeg predsjednika Donalda Trumpa da je podsticao nasilje u posljednjem pokušaju da ostane na vlasti nakon poraza na izborima 2020. godine.

Međutim, u razgovoru s voditeljem CNN-a Jakeom Tapperom, Bolton je sugerisao da Trump nije bio dovoljno kompetentan da izvede "pažljivo planirani državni udar", kasnije je dodao: "Kao neko ko je pomogao u planiranju državnih udara - ne ovdje, ali znate [ na] drugim mestima — znam da je potrebno mnogo rada. I to nije ono što je on [Trump] radio."

Tapper je upitao Boltona na koje pokušaje misli.

"Neću ulaziti u detalje", rekao je Bolton prije nego što je spomenuo Venecuelu. "Ispostavilo se da to nije bilo uspješno. Nije da smo mi imali toliko posla s tim, već sam vidio šta je potrebno opoziciji u pokušaju da svrgne nezakonito izabranog predsjednika, i nisu uspjeli", rekao je on.

Godine 2019. Bolton je kao savjetnik za nacionalnu sigurnost javno podržao poziv venecuelanskog opozicionog lidera Juana Guaida vojsci da podrži njegove napore da svrgne socijalističkog predsjednika Nicolasa Madura, tvrdeći da je Madurov reizbor nelegitiman. Na kraju je Maduro ostao na vlasti.

"Osjećam kao da ima drugih stvari koje mi ne govorite [pored Venecuele]", rekao je voditelj CNN-a, na šta je Bolton odgovorio: "Siguran sam da ima".

Mnogi stručnjaci za vanjsku politiku godinama kritiziraju istoriju intervencija Washingtona u drugim zemljama, od uloge u svrgavanju nekadašnjeg iranskog nacionalističkog premijera Mohammada Mosaddegha 1953. godine i rata u Vijetnamu, do invazija na Irak i Afganistan u ovom stoljeću.

Ali vrlo je neobično da američki zvaničnici otvoreno priznaju svoju ulogu u izazivanju nemira u stranim zemljama.

"John Bolton, koji je bio na najvišim pozicijama u američkoj vladi, uključujući ambasadora UN-a, uzgred se hvali kako je pomogao u planiranju državnih udara u drugim zemljama", napisao je Dickens Olewe, novinar BBC-ja iz Kenije, na Twitteru.

Potpredsjednica Kamala Harris dala je obećanje u srijedu u video obraćanju Forumu pacifičkih ostrva koji se održava u Suvi, na Fidžiju. Potpredsjednica Harris rekla je da SAD planiraju da imenuju izaslanika na Forumu i otvore nove ambasade u Tongi i Kiribatiju.

Harris je takođe rekla da je administracija predsjednika Joea Bidena tražila 60 miliona dolara godišnje od Kongresa SAD, što bi bilo utrostručivanje sadašnjih sredstva za pomoć u ribarstvu, očuvanju mora i projektima otpornosti na klimatske promjene.

Potpredsjednica je priznala "da posljednjih godina pacifička ostrva možda nisu dobila diplomatsku pažnju i podršku koju zaslužuju" od Sjedinjenih Država. "Danas sam ovdje da vam direktno kažem da ćemo to promijeniti."

Forum se održava samo tri mjeseca nakon što su Kina i Solomonska Ostrva potpisali bezbjednosni pakt koji je u Australiji i Sjedinjenim Državama izazvao zabrinutost da će Peking uspostaviti vojno prisustvo na Solomonskim Ostrvima, koja se nalaze na manje od 2.000 kilometara od Australije.

Nacrt sporazuma koji se pojavio na društvenim mrežama uključivao je odredbu koja bi mogla dozvoliti Pekingu da pošalje naoružanu policiju i vojnike na Solomon, kao i da bazira svoje mornaričke brodove kod obale Solomona.

Klimatske promjene, koje Forum smatra glavnim bezbjednosnim pitanjem u regionu, su na vrhu dnevnog reda ovonedjeljnog skupa. Ali to je zasjenjeno iznenadnim povlačenjem Kiribatija ranije ove sedmice.

U izvještaju su korištene neke informacije AP-a i Reutersa.

Dodatnih 500.000 dolara će biti usmjereno za izgradnju informacionog centra za cyber sigurnost u Domu oružanih snaga BiH.

Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine je primilo u službenu posjetu predstavnicu američkog ministarstva odbrane te su u Sarajevu vođene bilateralne odbrambene konsultacije.

“Posljednje bilateralne odbrambene konsultacije su vođene 2016. godine u Washingtonu, a ovo je prvi put od 2014. da se održavaju u Sarajevu. Imali smo visoke zvanice iz ministarstva odbrane Sjedinjenih Američkih Država i Komandne vojske SAD-a u Europi, koje pokazuju koliko su današnje konsultacije važne za Ameriku. Zahvalna sam američkim predstavnicima koji su učestvovali u današnjim razgovorima, predstavnicima za odbrambenu saradnju, Institutu za upravljanje, US Army, Europskoj komandi vojske SAD za specijalne operacije, Obavještajnoj agenciji Ministarstva odbrane BiH te Nacionalnoj gardi savezne države Maryland. Razgovarali smo o zajedničkim sigurnosnim izazovima i kako ih možemo riješiti, kao i o pojačanju daljih napora i razvitku Ministarstva odbrane BiH. Naši timovi će nastaviti raditi na tome zajedno. Današnji razgovori su istaknuli snagu zajedništva između armija BiH i SAD-a i daljim naporima ka razvitku odnosa”, izjavila je Cooper.

Predstavnica američkog Ministarstva odbrane je kazala kako su Oružane snage BiH jedna od uspješnih priča u zemlji s multientičkom organizacijom usmjerenom na sigurnost svih građana.

“Jedan od izazova na putu ka razvoju je bilo usvajanje budžeta BiH te podržavam njegovo nedavno usvajanje. OSBiH moraju imati dovoljno sredstava za moderniziranje opreme te kako bi se mogle brinuti o svojim pripadnicima. Nastavit ćemo razvijati saradnju i u drugim oblastima, poput pješadijskih grupa, lake pješadije i izgradnje kapaciteta u cyber sigurnosti”, navela je Cooper.

Osvrnula se i na invaziju Rusije na Ukrajinu te izjavila da se Bosna i Hercegovina i Europa nalaze u veoma važnom periodu.

“Sve se promijenilo nakon invazije Rusije na Ukrajinu. Sjedinjene Američke Države podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine. U koordinaciji s partnerima širom svijeta, nastojat ćemo podržavati Ukrajinu da odbrani svoje teritorije”, zaključila je.

Ministar odbrane BiH Sifet Podžić smatra kako je posjeta američke zvaničnice veoma važna za Bosnu i Hercegovinu jer je Cooper desna ruka generala američke vojske Austina S. Millera.

“Nastavljamo program opremanja OSBiH helikopterima i to s 23 miliona dolara pomoći od SAD-a. Uradit ćemo savremeni informacioni centar u Domu OSBiH, a SAD učestvuju s 500.000 dolara. To će biti jedan od najsavremenijih centara na ovom prostoru”, istaknuo je Podžić.

Zamjenica pomoćnika američkog ministra odbrane i sutra će boraviti u Sarajevu, gdje će se voditi razgovori o jačanju odbrambene saradnje i pružanju podrške Oružanim snagama BiH.

Sastancima prisustvuju i stručnjaci iz oblasti odbrane iz američke Odbrambene obavještajne agencije, Agencije za odbrambenu i sigurnosnu saradnju, Instituta za upravljanje bezbjednošću, Europske komande Oružanih snaga SAD-a, Komande specijalnih operacija u Europi, Vojske SAD-a u Europi i Africi, te Nacionalne garde Maryland.

Radi se o mjestu gdje je, prema zvaničnim podacima, između 13. i 14. jula 1995. godine ubijeno više od 1.300 bošnjačkih zarobljenika iz Srebrenice, među kojima je bilo i maloljetnih osoba.

Ispred hale se nalazi oko stotinu policajaca koji sprječavaju ulazak.

Iz Policijske uprave Zvornik za Radio Slobodna Evropa (RSE) je rečeno da pripadnici policije samo po službenoj dužnosti rade na obezbjeđivanju ovog skupa, ali da nisu zabranili posjetu Zemljoradničkoj zadruzi Kravice.

U reakciji američke ambasade u BiH se kaže da su Sjedinjene Američke Države zaprepaštene odlukom gradonačelnika Bratunca da članovima porodica žrtava uskrati pristup lokalitetu Kravica u znak sjećanja na gubitak najmilijih tamo tokom genocida u Srebrenici.

Porodice su došle u Kravicu u okviru obilježavanja 27. godišnjice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone UN-a" Srebrenica iz jula 1995. godine.

Želja je da se obilaskom mjesta masovnog stradanja Bošnjaka oda počast nevino stradalim u srebreničkom genocidu.

Na mjestu zadruge u Kravici već nekoliko mjeseci je u toku čišćenje terena i uklanjanje otpada.

Preživjeli srebreničkog genocida i porodice stradalih strahuju da će 'asanacijom' koju sprovode vlasti, biti obrisano sjećanje na jedno od najmasovnijih ubistava zarobljenih Bošnjaka koje se dogodilo u julu 1995. godine.

Zadruga u Kravici se nalazi između Srebrenice i Bratunca, na istoku Bosne i Hercegovine (BiH), a u ratu je bila pod kontrolom Vojske Republike Srpske (VRS).

Svakog 13. jula članovi porodica ubijenih, te Udruženja "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa" obilaze prostor Zadruge u Kravici i polažu cvijeće.

Prije devet godina policija je pokušala da majkama spriječi ulaz u krug Zadruge, nakon čega su probile policijski kordon, otvorile kapiju i položile cvijeće.

Porodice žrtava genocida obilaze u srijedu stratišta u Podrinju na kojima je od 11. do 17. jula 1995. godine strijeljano više od osam hiljada žrtava genocida u Srebrenici.

U Srebrenici je 11. jula obilježena 27. godišnjica genocida koji su srpske snage počinile u ovom mjestu 1995. godine. Održana je komemoracija te klanjana kolektivna dženaza za još 50 žrtava.

Za 27 godina ukupno je u Memorijalnom centru u Potočarima ukopana 6.721 osoba.

Privatni automobili u ovoj zemlji bili su rijetkost samo deceniju ranije, prije raspada Sovjetskog Saveza, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Sa skoro 150 miliona stanovnika i srednjom klasom koja se brzo povećava, predviđalo se da će Rusija postati najveće evropsko tržište automobila po prodaji do 2020. godine, ako ne i ranije.

Američke, evropske i japanske firme, jedna za drugom, otvarale su moderne fabrike uz veliku pompu u dva nova ruska auto klastera, Sankt Peterburgu i Kalugi, jugozapadno od Moskve, zapošljavajući hiljade lokalnih radnika uz relativno dobre plate.

Fabrike, koje su zajedno proizvodile stotine hiljada automobila godišnje, predstavljale su jednu od najuspješnijih ruskih politika o stranom ulaganju od pokretanja tržišnih reformi nakon raspada komunističkog Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Međutim, odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina u februaru da napadne Ukrajinu gotovo je uništila sav taj napredak za nekoliko mjeseci.

Većina stranih proizvođača automobila u Rusiji zaustavila je proizvodnju na neodređeno vrijeme, ako ne i potpuno napustila zemlju, nakon sveobuhvatnih zapadnih sankcija usmjerenih na kažnjavanje Putina zbog napda na Ukrajinu.

Sankcije su zabranile ili zakomplikovale uvoz ključnih komponenti automobila, uključujući mikroprocesore ili čipove.

Ruska proizvodnja automobila pala je u maju za nevjerovatnih 97 procenata u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Hiljade Rusa zaposlenih u stranim fabrikama automobila sada su na prekretnici i pitaju se šta ih čeka u budućnosti.

"Ljudi čekaju šta će se dalje desiti", rekao je za RSE Sergej, radnik Nissanove fabrike u Sankt Peterburgu, dodajući da njegove kolega za sada "nisu obeshrabreni".

Kada i da li će strane kompanije poput Nissana obnoviti proizvodnju gotovo će sigurno zavisiti od toka sukoba u Ukrajini, koji je sada zapao u rat iscrpljivanja. Neki zapadni vojni zvaničnici i stručnjaci kažu da bi se to moglo odugovlačiti godinama.

"Vjerujemo da bi ovaj (rat) mogao postati ozbiljniji i duži", izjavio je izvršni direktor Nissana Makoto Učida prošlog mjeseca na godišnjoj skupštini dioničara kompanije u Japanu, saopštio je glasnogovornik kompanije.

Nissan, koji zapošljava oko 2.000 ljudi u Sankt Peterburgu, zaustavio je proizvodnju najmanje do oktobra, rekao je Učida.

Japanska Toyota i korejski Hyundai također su zaustavili proizvodnju automobila u svojim fabrikama u Sankt Peterburgu. Evropski proizvođači kamiona Man i Scania učinili su isto.

Strane auto kompanije su prije rata zapošljavale skoro 10.000 ljudi u Sankt Peterburgu i oko 7.000 u Kalugi. Gotovo svi radnici su poslani na odsustvo.

Strani proizvođači automobila u Sankt Peterburgu nastavljaju da isplaćuju zaposlenima najmanje dvije trećine njihovih plata dok prate politička dešavanja.

Prosječan radnik u autoindustriji u Sankt Peterburgu zarađuje oko 40.000 rubalja (634 dolara) mjesečno, što znači da sada primaju oko 400 dolara mjesečno.

Naglo smanjenje plata za radnike u autoindustriji dolazi u trenutku kada su troškovi života u zemlji porasli. Stručnjaci predviđaju da će se inflacija u Rusiji ove godine ubrzati na 14,5 posto.

Sergej, koji nije želio da se njegovo prezime objavi iz straha od posljedica, kaže da nema smisla da daje otkaz dok još uvijek prima veći dio svoje plate.

S obzirom na to da se predviđa da će se ruska ekonomija ove godine smanjiti s najvećom razlikom od ranih 1990-ih, radnici u automobilskoj industriji možda će imati poteškoća da nađu stalno zaposlenje u drugim industrijama.

Igor Temčenko, predsjednik Međuregionalnog udruženja radnika sindikata (MPRA) u Sankt Peterburgu i okolnoj Lenjingradskoj oblasti, kaže da mnogi radnici iz fabrika za proizvodnju automobila ipak pokušavaju da nađu sporedne poslove kako bi dopunili svoje prihode dok čekaju da vide šta im budućnost donosi.

"Naravno, to nije dovoljno novca za mnoge radnike", rekao je on, misleći na djelimičnu isplatu plata. "Oni koji imaju dodatne specijalnosti mogu naći honorarni posao u toj oblasti, ali uglavnom se ljudi bave manje kvalifikovanim poslovima: jedni rade kao utovarivači robe, drugi imaju dozvole kao taksisti", rekao je.

Guverner Sankt Peterburga Aleksandar Beglov rekao je da bi, ako strani proizvođači automobila na kraju odluče da napuste grad, kompanije iz "prijateljskih zemalja", vjerovatno upućujući na Kinu i Indiju, mogle zauzeti njihovo mjesto.

To je lakše reći nego uraditi.

Fabrike automobila dizajnirane su da proizvode specifične modele i ne mogu se jednostavno preustrojiti ili preurediti da bi automobile pravila druga firma, kažu analitičari.

A tržište automobila u zemlji danas je daleko od procvata koji je privukao strane firme 2000-ih.

S obzirom na to da raspoloživi prihodi u Rusiji padaju, a srednja klasa se smanjuje, za kompanije čak i iz nezapadnih zemalja biće izazov da opravdaju ulaganje stotina miliona dolara u nove proizvodne pogone.

Američka Centralna komanda je u saopštenju navela da je Maher al-Agal ubijen u napadu bespilotnom letjelicom u sjeverozapadnom dijelu Sirije, a da je jedan od njegovih bliskih saradnika teško ranjen, prenosi agencija Reuters.

"Ova operacija je detaljno planirana da bi se osigurao njen uspjeh. Početna istraga nagoviještava da nije bilo civilnih žrtava", navodi se u saopštenju i dodaje da je al-Agal odgovoran za razvijanje mreža ISIS-a van Iraka i Sirije.

Ubistvo al-Agala predstavlja još jedan udarac naporima Islamske države da se reorganizuje kao gerila nakon što je izgubila kontrolu nad velikim dijelovima teritorije.

Sjedinjene Države imaju oko 900 vojnika u Siriji, većinom na istoku zemlje podijeljene u desetogodišnjem građanskom ratu, mada administracija predsjednika Joea Bidena tek treba da iznese dugoročni plan za osmogodišnju misiju.

Sirijska civilna odbrana, humanitarna organizacija koja je aktivna u područjima pod kontrolom opozicionih snaga, saopštila je da je u napadu dronom pogođen motocikl u selu Haltan, u regionu Alepo, i da su ubijene dvije osobe.

U februaru, lider Islamske države raznio se tokom racije američke vojske u Siriji.

Ta ekstremistička organizacija je na vrhuncu moći od 2014.-2017. godine, vladala milionima ljudi i preuzimala odgovornost za napade u desetinama gradova širom svijeta.

Njen lider Abu Bakr al-Bagdadi proglasio je kalifat na četvrtini teritorije Iraka i Sirije 2014. godine, prije nego što je ubijen u raciji američkih specijalnih snaga na sjeverozapadu Siriji 2019. godine, poslije kolapsa Islamske države.

Koalicija protiv ISIS-a, koju predvode Sjedinjene Držabe, saopštila je sredinom 2019. godine, da je Islamska država poslije poraza zadržala 14 do 18 hiljada pripadnika, među kojima i 3.000 stranaca, mada precizan broj nije poznat.

"ISIS i dalje predstavlja prijetnju po SAD i partnere u regionu", naveo je u saopštenju portparol Centralne komande poslije napada dronom.

Analitičari ocjenjuju da su se mnogi lokalni borci vratili normalnom životu, spremni da se ponovo angažuju ako se za to ukaže prilika.

Vrhovni sud SAD odlučio je da ukine važenje presude Roe protiv Wadea iz 1973. kojom je garantovano univerzalno pravo na abortus, i odlučio da to pravo vrati saveznim državama na odlučivanje.

Odluka Bidenove administracije donijeta je pošto je predsjednik SAD potpisao uredbu kojom se garantuje prekid trudnoće u određenim situacijama.

Sekretarijat za zdravstvo saopštio je da klinike moraju obaviti prekid trudnoće ako je život pacijentkinje u opasnosti i abortus bi ga spasio.

Sekretarijat je saopštio da takva stanja uključuju različite komplikacije u trudnoći, rizik od pobačaja, preeklampsiju i druga ozbiljna stanja. Ovaj propis, prema navodima Sekretarijata, ne daje nove smjernice, već podsjeća klinike na postojeće obaveze u skladu sa federalnim zakonom.

Bidenova administracija je pod pritiskom Demokratske stranke da zaštiti pravo na abortus, što se pokazalo kao jedno od glavnih pitanja za demokratske glasače.

Ankete pokazuju da više od 70 posto Amerikanaca misli da o abortusu treba da odlučuje žena u konsultaciji sa ljekarom.

NASA je predstavila prvu sliku u punoj boji koju je snimio novi, moćniji, svemirski teleskop James Webb. To je ključni trenutak za posmatranje dubokog svemira i označava početak jedne nove ere u istraživanjima svemira.

Nevjerovatno detaljna slika — duboko polje nekih od najudaljenijih galaksija viđenih sa Zemlje — prikazuje moćnu snagu teleskopa i služi kao najava za još nevjerovatnije i detaljnie slike dvemira, koje tek dolaze.

Predsjednik Joe Biden objavio je jednu od prvih Webbovih slika, a to je najdublji pogled na svemir ikada snimljen. Slika je nazvana „Webbovo prvo duboko polje”.

Slika prikazuje SMACS 0723, gdje ogromna grupa galaksija, klaster, djeluje kao povećalo za objekte iza njih. Ovaj fenomen, koji naučnici nazivaju gravitacijskim lećama, stvorio je Webbov prvi pogled dubokog polja nevjerovatno starih i dalekih, slabih galaksija.

Slika snimljena Webbovom bliskom infracrvenom kamerom sastoji se od slika snimljenih na različitim valnim dužinama svjetlosti tokom 12.5 sati. Za snimanje najdubljih polja svemira, svemirskom teleskopu Hubble, prethodniku James Webba, trebale su sedmice.

„Svjetlost putuje brzinom od 286.000 milja u sekundi (oko 300 000 kilometara u sekundi). A ta svjetlost koju vidite na jednoj od tih malih čestica (na slici) putuje više od 13 milijardi godina”, rekao je NASA-in administrator Bill Nelson, koji je prisustvovao brifingu za vijesti u ponedjeljak zajedno s Biden i potpredsjednica Kamalom Harris.

Prezentacija je održana u Bijeloj kući tokom događaja s NASA-inim administratorom Billom Nelsonom.

James Webb, međunarodna saradnja NASA-e s Evropskom svemirskom agencijom i Kanadskom svemirskom agencijom, najveći je teleskop ikada lansiran u svemir. Početni cilj projekta bio je vidjeti prve zvijezde i galaksije nastale nakon Velikog praska, i od ovog teleskopa uskoro možemo očekivati nove otograije.

Lansiran je u decembru prošle godine i vrijedan je oko 10 milijardi dolara. Otključaće misterije u našem solarnom sistemu, gledati dalje oko drugih zvijezda i ispitati misteriozne strukture i porijeklo našeg svemira i naše mjesto u njemu.

Zahtjev kompanije HRA Farma podnijet u ponedeljak Upravi za hranu i lijekove (FDA) predstavljaće značajnu odluku za zdravstvene regulatore u vrijeme pravnih i politički borbi povodom ženskog reproduktivnog zdravlja.

Kompanija je saopštila da vrijeme njenog podnošenja zahtjeva nije povezano sa nedavnom odlukom Vrhovnog suda o ukidanju odluke u slučaju Roe protiv Wadea kojom je abortus legalizovan u SAD.

Pilule na bazi hormona su već decenijama najčešći vid kontrole rađanja u Americi. Milioni žena ih koriste od 1960-ih. Da bi se kupile, do sada je uvijek bio potreban recept, prije svega zbog toga da bi ljekari mogli da prate rijetke neželjene efekte - rizik od nastanka opasnih krvnih ugrušaka.

Zahtjev francuske farmaceutske kompanije sadrži podatke prikupljene tokom višegodišnjih istraživanja, u želji da se federalna Uprava za hranu i lijekove uvjeri da žene mogu da bezbjedno same prate svoje zdravlje i procijene rizike, i na efikasan način koriste pilulu.

"Mislili smo da je vrijeme da jedan proizvod, koji je prisutan posljednjih 50 godina, i koji bezbjedno koriste milioni žena, sada postane još dostupniji", izjavila je Frederique Welgryn, direktorica za strategiju kompanije.

Federalna uprava za hranu i lijekove mogla bi da izda dozvolu sljedeće godine, koja bi se odnosila samo na pilulu HRA, koja bi se prodavala pod svojim originalnim imenom Opill. Kompanija je 2014. kupila licencu za proizvodnju decenijama stare kontraceptivne pilule od Pfizera, ali se trenutno ne prodaje na američkom tržištu.

Aktivisti za reproduktivna prava željeli bi da i druge kontraceptivne pilule počnu da se prodaju bez recepta, a kasnije i pilule za abortus.

Zbog potencijala da odluka FDA o zahtjevu HRA postavi presedan, regulatorna kompanija se još jednom našla pod intenzivnom političkom lupom.

Prošle godine, protivnici abortusa su oštro kritikovali agenciju, dok su je ujedno hvalili aktivisti za ženska prava, kada je omogućila lakši pristup pilulama za abortus. Agencija se sa sličnim političkim pritiskom suočavala 2006. godine, kada je odobrila upotrebu pilule za hitnu kontracepciju Plan B, za koju nije potreban recept.

Mnoge konzervativne grupe naglašavaju da su samo zainteresovane za ograničavanje abortusa, a državne zabrane često ekplicitno isključuju kontracepciju. I prije zahtjeva HRA, demokrate u Kongresu su pozivale FDA da brzo razmotri svaku eventualnu aplikaciju.

"Pozivamo FDA da bez odlaganja razmotri zahtjeve za dozvolu pilula za kontracepciju bez recepta, i da odluku donese isključivo zasnovano na podacima", navodi se u pismu koje je u martu agenciji uputila 50 članova kokusa za pravo na abortus u Predstavničkom domu.

Mnogi lijekovi koji su sada u širokoj upotrebi prešli su put od izdavanja na recept do kupovine bez recepata, uključujući lijekove za bolove, gorušicu i alergije. U svakom od tih slučajeva, kompanije moraju da pokažu da potrošači razumiju oznake na lijeku, mogu da procene rizike i koriste ih bezbjedno i efikasno bez profesionalnog nadzora. HRA je provela sedam godina sprovodeći studije koje zahtijeva FDA, uključujući i probu u kojoj je tokom šest mjeseci praćeno zdravstveno stanje hiljadu žena koje su uzimale tu pilulu.

Inicijativu francuske kompanije podržava koalicija istraživača ženskog zdravlja i aktivista koji skoro dvije decenije rade na tome da kontracepcija postane šire dostupna, posebno grupama koje imaju manji pristup zdravstvenoj zaštiti.

Saopćenje prenosimo u cijelosti:

„Danas se navršava 27 godina od genocida u Srebrenici. Američki narod se pridružuje narodu Bosne i Hercegovine u žalovanju i odavanju počasti žrtvama – više od 8.000 muškaraca i dječaka koji su ubijeni u julu 1995. godine. Sjedinjene Države nikada neće zaboraviti.

I dalje ćemo biti uz porodice koje su izgubile svoje najmilije i uz one koji nastavljaju neumorno tragati za nestalima, bore se za istinu, podržavaju preživjele i traže pravdu istražujući i procesuirajući odgovorne. Potrebna je hrabrost i snaga da se prevaziđe bol i gubitak i da se promoviše nada i tolerancija. Duboko smo posvećeni pružanju podrške liderima na svim nivoima u Bosni i Hercegovini koji su spremni poduzeti značajne korake ka pomirenju u potrazi za boljom budućnošću za sve građane.

Sjedinjene Američke Države cijene svoje dugogodišnje prijateljstvo sa Bosnom i Hercegovinom i nastavljaju ostati kao nepokolebljiv partner posvećen našem zajedničkom cilju demokratske, inkluzivne i prosperitetne Bosne i Hercegovine na putu ka punim euroatlantskim integracijama.”

Putem Twittera se oglasio američki državni sekretar Antony Blinken.

„27 godina kasnije obilježavamo sjećanje na žrtve genocida u Srebrenici. Sjedinjene Države stoje u čvrstom partnerstvu i prijateljstvu sa Bosnom i Hercegovinom kako bi postigli naš zajednički cilj demokratske, inkluzivne i prosperitetne budućnosti za sve građane”, navodi se na Blinkenovom Twitter nalogu

U Potočarima je danas, 11. jula, održana komemoracija, klanjana dženaza i obavljen ukop 50 žrtava genocida u Srebrenici, među njima i tri maloljetnika. Sa današnjim danom, u Potočarima je ukopano 6.721 žrtva genocida u Srebrenici.

Srpske snage, predvođene komandantom VRS Ratkom Mladićem, ulaze u Srebrenicu 11. jula 1995. godine. U danima koji su uslijedili pogubljeno je više 8.000 Srebreničana.

Zbog genocida u Srebrenici i drugih zločina, do sada je pred sudovima u BiH i Hagu osuđeno 50 osoba na više od 700 godina zatvora, te je izrečeno i pet doživotnih kazni zatvora, navodi BIRN BiH.

I dalje se traga za oko 1.000 Srebeničana.

Glas Amerike: Prisustvujete obilježavanju 27. godine od genocida u Srebrenici i to nije Vaša prva posjeta Potočarima. Kako se osjećate kada dođete ovdje, posebno na godišnjicu od genocida i stradanja? Šta osjećate na ovom području i među ljudima?

Wairimu Nderitu: "Veoma je važno da je delegacija Ujedinjenih nacija posjetila Memorijalni centar Potočari, gdje se desilo krivično djelo genocida. Ono se teško utvrđuje, potrebno je dosta dokaza koje treba predočiti na sudu. Oni tačno pokazuju namjeru da se uništi jedna cijela etnička grupa, narod ili rasa. To se desilo u Srebrenici. Postojala je namjera da se bosanski muslimani i njihova zajednica unište u svim dijelovima. Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju je utvrdio da se desio genocid i moj mandat je da ga sprječavam. Onima koji negiraju genocid, moramo reći da se dogodio te da se ne radi samo o Bosni i Hercegovini, već o cijelom svijetu. Negiranje genocida ne može ukloniti dokaze i ne može osloboditi iz zatvora ljude kojima je suđeno za to. Nevjerovatno je šta su prošle majke Srebrenice kada su izgubile muževe, djecu, braću... Ostatku svijeta moramo reći šta se desilo u Srebrenici i osigurati da se zaustavi u mjestima gdje se potencijalno može dogoditi."

Glas Amerike: Koliko je suočavanje s prošlošću ključno za ponovnu izgradnju povjerenja i budućnosti u kojima ne bi trebalo biti mjesta za poricanje genocida, ratnih zločina ili zločina protiv humanosti?

Wairimu Nderitu: "Suočavanje s prošlošću je apsolutno važno, kako bismo naučili lekcije iz prošlosti i ne bismo ih ponavljali. Kada vidimo da se nasilje ponavlja, moramo reagovati kako se ne bi ponovilo. Ne trebamo previše biti zaglavljeni u prošlosti, ali moramo priznati šta se desilo, odnosno činjenice. Kada priznamo činjenice iz prošlosti, to će nam omogućiti da idemo dalje - krećemo se naprijed. Veoma je bitno dizati svjesnost o tome, da na pitanja iz prošlosti možemo odgovarati bez straha."

Glas Amerike: Smatrate li da je pravda zadovoljena kada je riječ o procesuiranju i privođenju pred lice pravde svih onih koji su učestvovali u genocidu u Srebrenici? Da li još uvijek ima odgovornih, a nalaze se na slobodi?

Wairimu Nderitu: "Došlo je do velikog broja hapšenja odgovornih osoba. Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju se pretvorio u Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, koji dobro radi na takvim i sličnim slučajevima. Oni rade dovode krive pred sud, ali još uvijek ima ljudi koji su odgovorni za zločine, a na slobodi su. Do sada je bilo dosta presuda i bile su neophodne za svako krivično djelo, ne samo genocid. Ako je krivično djelo počinjeno od pojedinca, ne trebamo nametati kolektivnu krivicu. Cijenim da se radi na tome, da se počinioci dovedu pred lice pravde."

Glas Amerike: Koliko je važno usvajanje izmjena i dopuna Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, kojima se sankcionira veličanje pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca i negiranje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina? Da li, prema podacima UN-a, ima napretka na tom polju?

Wairimu Nderitu: "Prilikom moje ranije posjete Bosni i Hercegovini, Zakon o zabrani negiranja genocida nije bio donesen. U međuvremenu je proširen kako bi pokrivao negiranje genocida. Čestitala sam BiH - to je veoma bitan zakon za državu. Nastavljam da naglašavam da, ako BiH ima zakon koji zabranjuje negiranje genocida, to nije nešto novo. Imamo mnoge druge zemlje koje imaju zakone o zabrani negiranja holokausta. Ruanda je zemlja gdje se desio genocid i sud je tako presudio. To je agresivan korak ka naprijed. Kao što sam i mogla očekivati, bilo je teškoća prilikom instrumentalizacije i implementacije zakona. Zemlja je bila podijeljena i prije nego je stupio na snagu, ali nije dalje podijelio zemlju. BiH treba razmišljati o budućnosti, ne treba negirati genocid i ratne zločine. Treba to posmatrati na način - šta da sam ja žrtva zločina? Zakon je tu kako bi zaštitio ljude od mogućnosti ponovnog dešavanja ratnih zločina. Ako imate zakon koji treba da vas zaštiti, trebate ga prihvatiti i na državnom nivou."

Glas Amerike: Šta, prema Vašem mišljenju, Srebrenica predstavlja svijetu?

Wairimu Nderitu: "Srebrenica znači puno svijetu. Ako genocid želimo nazvati imenom i klasifikovati ga, neophodan je međunarodni sud koji će donijeti presudu. Srebrenica i Ruanda su jedina dva mjesta na svijetu u kojima je međunarodni tribunal potvrdio da se desio genocid. Veoma je to bitno za svijet pa se i u školama podučava. Prošle godine smo imali veliku konferenciju za ministre obrazovanja i pričali smo o školskim programima koji se tiču genocida u Srebrenici. Genocid u Srebrenici je veoma bitan za svijet, kako bi se shvatio način na koji se desio i planirao, ko su žrtve, ko su preživjeli i šta možemo uraditi kako bismo im svima dali podršku. UN ima sistem podrške za preživjele i žrtve. Svi moraju shvatiti da se u Srebrenici desio genocid."

U zajedničkoj izjavi povodom 27. godišnjice genocida u Srebrenici, koja se obilježava 11. jula, naveli su da je "Evropa zakazala u Srebrenici", ali i da u njoj danas nema mjesta negiranju genocida, revizionizmu i veličanju ratnih zločinaca.

"U ovim opasnim vremenima želimo vidjeti kako Bosna i Hercegovina napreduje u pomirenju, prevladavanju naslijeđa prošlosti i na putu integracije u EU", poručili su dužnosnici EU.

Kako je rečeno, politički lideri BiH moraju riječi pretvoriti u djela te izabrati istinu, pravdu i suradnju umjesto straha i mržnje.

"Kako bi nadvladali tragično naslijeđe prošlosti i izgradili svjetliju i prosperitetniju budućnost za sljedeće generacije", kaže se u izjavi.

Borrell i Várhelyi poručili su da građani BiH zaslužuju društvo u kojem vladaju pluralizam, pravda i ljudsko dostojanstvo.

"EU je izgrađena kao zajednički mirovni projekt, a budućnost BiH je unutra Unije. To će međutim zahtijevati da svi lideri rade na tome da mir, pomirenje, uzajamno razumijevanje i dijalog stave na vrh svog dnevnog reda i da se uključe u program reformi", istaknuto je.

Također, u izjavi su se osvrnuli na rusku invaziju u Ukrajini koja je počela 24. ferbuara, navodeći da se "mir ni danas ne može uzeti zdravo za gotovo".

"Ruska neopravdana i ničim izazvana agresija protiv Ukrajine vratila je brutalni rat na naš kontinent. Masovna ubistva i ratni zločini koje vidimo u Ukrajini vraćaju živa sjećanja na one kojima smo svjedočili u ratu na Zapadnom Balkanu", istaknuli su.

Kako su naveli, više nego ikada dužnost je sjećati se genocida u Srebrenici, kao dijela zajedničke evropske povijesti.

"Dok vidimo da su sigurnost i stabilnost Evrope i međunarodni poredak, temeljen na pravilima, duboko uzdrmani, podsjećamo se na potrebu da ustanemo u odbranu mira, ljudskog dostojanstva i univerzalnih vrijednosti", poručeno je.

Posmrtni ostaci 50 žrtava genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici, bit će ukopani 11. jula u Memorijalnom centru u Potočarima, na istoku BiH.

godine ubile oko 8.000 muškaraca i dječaka u Srebrenici i okolini. Do sada je identificirana i ukopana 6.671 osoba.

Za te je zločine do sada osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora.

Zločin u Srebrenici iz jula 1995. godine, jedini je koji se dogodio na prostoru bivše Jugoslavije, a koji je pred međunarodnim i domaćim sudovima okarakterisan kao genocid.

Radovan Karadžić, prvi predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), osuđen je u Hagu pravomoćno na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u drugim dijelovima BiH.

Na doživotnu kaznu na istom sudu za genocid je osuđen i glavni komandant VRS-a, Ratko Mladić.

Republike Srpske (VRS), Zdravko Tolimir, bivši pomoćnik komandanta za obavještajno-sigurnosne poslove GŠ VRS-a, te Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa VRS-a.

Vlada Federacije BiH proglasila je 11. juli Danom žalosti u ovom entitetu, dok dan žalosti nije proglašen u drugom entitetu, Republici Srpskoj, odnosno u cijeloj državi.

Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, koristeći Bonnske ovlasti, nametnuo je 23. jula 2021. godine dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.