Washington — 

Sekretarijat za pravosuđe optužio je više od 800 Trumpovih pristalica umiješanih u nerede i istražuje druge povezane sa zavjerom.

Ali ostaje nejasno da li će Sekretarijat preduzeti do sada neviđeni korak i optužiti bivšeg predsjednika na osnovu nalaza komisije.

"Ne znamo da li će biti krivičnog gonjenja koje bi bilo direktan rezultat ovih pretresa", rekao je Vilijam Benks, uvaženi profesor prava na Univerzitetu Sirakjuz.

To ne znači da Trump nije u pravnoj opasnosti. Kada je devetočlano vijeće održalo svoj prvi televizijski pretres 9. juna, potpredsjednica veća republikanska predstavnica Liz Čejni obećala je da će iznijeti dokaze koji pokazuju da je bivši predsjednik odgovoran za orkestriranje "sofisticiranog plana od sedam dijelova za poništavanje predsjedničkih izbora i sprječavanje prenosa predsjedničke vlasti".

Tokom sedam pretresa, dvostranačko vijeće, sastavljeno od sedamoro demokrata i dvoje republikanca, skiciralo je taj plan, iznoseći svoje nalaze iz više od 1.000 intervjua i više od 125.000 dokumenata.

Ono što se pokazalo je slika predsjednika koji je izgubio toliko opsjednutog držanjem na vlasti da je lažno tvrdio da su izbori pokradeni uprkos tome što su mu njegovi savjetnici govorili drugačije; podsticao Sekretarijat za pravosuđe da podrži njegovu laž; vršio pritisak na zvaničnike u državama ključnim za izbornu bitku da preokrenu rezultat njemu u korist; vršio pritisak na sopstvenog potpredsjednika Majka Pensa da poništi rezultate; podsticao gomilu svojih pristalica da krenu na Kapitol i, konačno, nije reagovao dok su izgrednici upadali na Kapitol.

Sve zajedno uzeto, čini se da nalazi komiteta predstavljaju osuđujuću optužnicu protiv Trumpovog ponašanja, stvarajući utisak da je vijeće prikupilo sve dokaze koji su tužiocima potrebni da optuže bivšeg predsjednika.

Ali da li Sekretarijat za pravosuđe smatra da ima dovoljno dokaza koji podržavaju optužnicu ostaje da se vidi.

Čak i oni koji misle da nalazi komisije za istragu 6. januara opravdavaju krivične prijave protiv Trumpa, upozoravaju da otkriće komisije predstavlja jednu stranu priče.

"Pretres u Kongresu je jednostran u smislu da nije bilo nikog da unakrsno ispituje nijednog od ovih svjedoka ili da traži da se provjeri vjerodostojnost njihovih izvora i slično", rekao je Benks.

U izjavi na 12 stranica objavljenoj poslije drugog pretresa vijeća prošlog mjeseca, Trump je iznio sličnu poentu u svoju odbranu.

"Zašto ne mogu da dopuste da se čuje suprotno mišljenje? Zašto kriju dokaze od javnosti i prikazuju samo informacije koje idu u prilog pričama demokrata", napisao je Trump, ponavljajući svoje lažne tvrdnje da su izbori pokradeni i namješteni.

Da bude jasno, komisija nema ovlašctenja da goni Trumpa ili bilo koga drugog. Ta nadležnost pripada Sekretarijatu za pravosuđe Meriku Garlandu.

U intervjuu za ABC News 3. jula, Čejni je rekla da je moguće da će vijeće Trumpov slučaj uputiti Sekretarijatu za pravosuđe na krivično gonjenje, ali da Sekretarijat "ne mora da čeka" na takav dopis.

Dok Sekretarijat za pravosuđe nastavlja da istražuje ljude bliske Trumpu, Garland je dao malo naznaka o tome da li sekretarijat istražuje bivšeg predsjednika zbog njegove uloge u napadu 6. januara, rekavši ranije ove godine da će tužioci "pratiti činjenice kuda god da one vode".

Portparol Garlanda nije odgovorio na e-mail u kojem se traži komentar o pozivima na Trumpovo krivično gonjenje.

Faktori za Garlandovu odluku

Prilikom odlučivanja da li da optuži Trumpa, Garland mora da razmotri najmanje tri pitanja, rekao je Benks. Prvi je da li Sekretarijat za pravosuđe ima dovoljno dokaza da dobije osuđujuću presudu, koja bi izdržala žalbu.

Među potencijalnim optužbama sa kojima bi Trump mogao da se suoči su "ometanje zvaničnog postupka" zbog njegovih navodnih napora da blokira prebrojavanje glasova u Kongresu 6. januara i "zavjera da se obmanu Sjedinjene Države" u vezi sa raznim šemama za poništavanje rezultata predsjedničkih izbora. Treća moguća optužba – podsticanje nereda ili pobune – smanjila se posljednjih nedelja, kaže Džonatan Tarli, konzervativni profesor prava na Pravnom fakultetu Univerziteta Džordž Vašington.

Benks je rekao da je optužba za opstrukciju "prilično jednostavna".

"Sada postoji mnogo dokumentarnih dokaza, kao i svjedočenja svjedoka na saslušanjima koji ukazuju na to da je pokušavao da spriječi potpredsjednika Pensa da izvrši svoj zadatak tog dana, kao i da je pokušao da promijeni odluku elektora", rekao je Benks.

Ali neki drugi stručnjaci nisu ubijeđeni. Tarli, koji se pojavio kao svjedok kojeg su pozvali republikanci tokom Trumpovog prvog opoziva, rekao je da će optužbu za opstrukciju biti teško iznijeti.

"Problem sa tim je što je Trump pozivao ljude da odu u Kongres da protestuju zbog certifikacije", rekao je Turli u intervjuu. "Demokrate su protestovale zbog certifikacije. Članovi demokrata glasali su protiv certifikacije republikanskih predsjednika. Ne možete reći da je to samo po sebi opstrukcija".

Više štete nego koristi?

Drugo pitanje koje bi Garland morao da razmotri jeste da li je podizanje optužnice protiv bivšeg predsjednika u vrijeme kada je zemlja duboko polarizovana "dobro za naciju", rekao je Benks.

"Da li nam je kao državi bolje da to pustimo i da pokušamo da idemo dalje i nadamo se da se ovako nešto više nikada neće ponoviti", upitao je Banks. "To je težak posao, a glavni 'vozač' je državni tužilac".

O ovom pitanju raspravljali su mnogi pravni naučnici tokom posljednjih nedelja.

Džek Goldsmit, bivši pomoćnik generalnog tužioca u administraciji Džordža Buša mlađeg, napisao je u nedavnom tekstu za New York Times da bi krivično gonjenje Trumpa "bio kataklizmičan događaj od kojeg se nacija ne bi skoro oporavila".

"Mnogi bi to vidjeli kao ispolitizovanu odmazdu", napisao je Goldsmit.

Benks je rekao da je bio sklon da pristane, ali je to manje nakon svjedočenja bivše pomoćnice Bijele kuće Kesidi Hačinson, za koje mnogi pravni stručnjaci vjeruju da je ojačalo pravni slučaj protiv Trumpa.

"Mislim da će, iako će biti veoma bolno doživjeti još jedan sukob naših institucija sa Donaldom Trumpom, mislim da bi to mogla biti najvažnija stvar koju bismo mogli da uradimo u ovom trenutku", rekao je Benks.

Tarli je rekao da odluka o krivičnom gonjenju Trumpa treba da bude zasnovana na dokazima, a ne na društvenim posljedicama.

"Ključ je u tome što morate da imate snažan i neprikosnoveni slučaj", rekao je on. "Ali ako postoji, mislim da nema smisla davati predsjedniku neki konstruktivni imunitet od krivičnog zakona. Ako članovi imaju dokaze za koje su rekli da ih imaju o zločinu predsjednika Trumpa, ja bih bio prvi da on bude pozvan po optužnici".

Posljednje razmatranje za Garlanda je da li je, kao član administracije predsjednika Joe Bidena, prikladno da optuži Bidenovog političkog rivala Trumpa.

"Možda će izgledati da ako on odluči da pokrene optužnicu protiv Donalda Trumpa da bi to moglo biti politički motivisano", rekao je Benks.

Prema smjernicama Sekretarijata za pravosuđe, Garland je dužan da imenuje spoljnog tužioca ako utvrdi da će istraga i krivično gonjenje Trumpa "predstavljati sukob interesa" za sekretarijat.

"Zaista, to bi moglo da se desi, ali mislim da bi to uradio samo ako bi odgovorio na druga dva pitanja" u vezi sa dokazima i da li bi krivično gonjenje Trumpa služilo javnom interesu, rekao je Benks.

Vlasti su zabrinute da bi Huawei mogao dobiti osjetljive podatke o vojnim vježbama i statusu spremnosti baza i osoblja putem opreme, rekao je jedan od ljudi koji je zahtijevao anonimnost jer je istraga povjerljiva i uključuje nacionalnu sigurnost.

Prethodno neprijavljenu istragu pokrenulo je Ministarstvo trgovine nedugo nakon što je Joe Biden preuzeo dužnost početkom prošle godine, rekli su izvori, nakon provedbe pravila za donošenje izvršne uredbe iz maja 2019. koja je agenciji dala istražne ovlasti.

Agencija je pozvala Huawei u aprilu 2021. da sazna politiku firme o dijeljenju podataka sa stranim stranama koje bi njezina oprema mogla uhvatiti s mobitela, uključujući poruke i geolokacijske podatke, prema dokumentu od 10 stranica u koji je Reuters imao uvid.

Ministarstvo trgovine priopćilo je da ne može "potvrditi niti demantirati istrage koje su u toku". Dodalo se da je: "zaštita sigurnosti i sigurnosti američkih osoba od zlonamjernog prikupljanja informacija ključna za zaštitu našeg gospodarstva i nacionalne sigurnosti."

Huawei nije odgovorio na zahtjev za komentar. Firma je oštro odbacila optužbe američke vlade da bi mogla špijunirati američke kupce i predstavljati prijetnju nacionalnoj sigurnosti.

Kinesko veleposlanstvo u Washingtonu nije odgovorilo na konkretne optužbe. U priopćenju poslanom e-poštom stoji: "Vlada SAD-a zloupotrebljava koncept nacionalne sigurnosti i državne moći kako bi dala sve od sebe kako bi potisnula Huawei i druge kineske telekomunikacijske tvrtke bez davanja ikakvih čvrstih dokaza da one predstavljaju sigurnosnu prijetnju SAD-u i drugim zemljama ."

Reuters nije mogao odrediti koje bi akcije agencija mogla poduzeti protiv Huaweija.

Osam sadašnjih i bivših dužnosnika američke vlade reklo je da istraga odražava dugotrajnu zabrinutost za nacionalnu sigurnost u vezi s firmom, koja je već bila pogođena nizom američkih ograničenja posljednjih godina.

Za vremensku traku trgovinskih ograničenja američke vlade za Huawei kliknite https://graphics.reuters.com/USA-CHINA/HUAWEI-TIMELINE/zgvomxwlgvd/

Ako Ministarstvo trgovine utvrdi da Huawei predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti, to bi moglo premašiti postojeća ograničenja koja je nametnula Federalna komisija za komunikacije (FCC), regulator telekomunikacija SAD-a.

Koristeći široke nove ovlasti koje je stvorila Trumpova administracija, agencija bi mogla zabraniti sve američke transakcije s Huaweijem, zahtijevajući od američkih telekomunikacijskih operatera koji se još uvijek oslanjaju na njegovu opremu da je brzo uklone ili će se suočiti s novčanim ili drugim kaznama, brojni odvjetnici, akademici i bivši dužnosnici rekli su za Reuters.

TEHNIČKI RAT SAD-KINA

Huawei već dugo prate optužbe američke vlade da bi mogao špijunirati američke korisnike, iako su vlasti u Washingtonu dale malo dokaza u javnost. Firma negira optužbe.

"Ako kineskim firmama poput Huaweija damo nesmetan pristup našoj telekomunikacijskoj infrastrukturi, mogle bi prikupiti sve vaše podatke koji prolaze kroz njihove uređaje ili mreže", upozorio je direktor FBI-a Christopher Wray u govoru 2020. "Još gore: ne bi imali izbora nego da ga predaju kineskoj vladi, ako se to zatraži."

Reuters nije mogao utvrditi je li Huaweijeva oprema sposobna prikupljati takve osjetljive informacije i dostavljati ih Kini.

"Ako možete zalijepiti slušalicu na (mobilni) toranj, možete prikupljati signale, a to znači da možete dobiti obavještajne podatke. Nijedna obavještajna agencija ne bi propustila takvu priliku", rekao je Jim Lewis, stručnjak za tehnologiju i kibernetičku sigurnost u Centru za Strateške i međunarodne studije (CSIS), think tank sa sjedištem u Washingtonu D.C.

Jedan potez za rješavanje percipirane prijetnje bio je zakon iz 2019. i povezana pravila koja zabranjuju američkim firmama korištenje saveznih subvencija za kupovinu telekomunikacijske opreme od Huaweija. Također je zadužio FCC da prisili američke prijevoznike koji primaju savezne subvencije da očiste svoje mreže od Huawei opreme, u zamjenu za naknadu.

No takozvani "rip and replace" rok za potpuno uklanjanje i uništavanje Huawei opreme neće nastupiti najranije do sredine 2023., s dodatnim prilikama za firme da traže produženja. A povrati će za sada doseći samo 40% ukupno traženog iznosa.

TORNJEVI U BLIZINI SILOSA ZA RAKETE

Mobilni tornjevi opremljeni Huaweijevom opremom koji su blizu osjetljivih vojnih i obavještajnih lokacija postali su posebna briga za američke vlasti, prema dva izvora i povjereniku FCC-a.

Brendan Carr, jedan od petorice povjerenika FCC-a, rekao je da se mobiteli nalaze na vrhu Montana zračne baza Malmstrom - jedna od tri koje nadziru raketna polja u Sjedinjenim Državama - radila je na Huawei tehnologiji.

U intervjuu ove sedmice rekao je Reutersu da postoji rizik da bi podaci s pametnih telefona koje je dobio Huawei mogli otkriti kretanje trupa u blizini mjesta: "Postoji vrlo stvarna zabrinutost da bi se neke od tih tehnologija mogle koristiti kao sistem ranog upozorenja ako se to dogodi, ne daj Bože, ICBM raketni udar."

Reuters nije uspio utvrditi točnu lokaciju ili opseg Huawei opreme koja radi u blizini vojnih objekata. Pojedinci s kojima je razgovarao Reuters ukazali su na još najmanje dva vjerovatna slučaja u Nebraski i Wyomingu.

Crystal Rhoades, povjerenica u regulatoru telekomunikacija u Nebraski, medijima je ukazala na rizik koji predstavlja blizina mobilnih tornjeva u vlasništvu Viaera silosima za interkontinentalne balističke rakete (ICBM) u zapadnom dijelu države.

ICBM rakete nose nuklearne bojeve glave do ciljeva udaljenih hiljadama milja i pohranjene su u podzemnim silosima u blizini vojnih baza. Komunikacijski tornjevi u Nebraski nalaze se u blizini raketnog polja koje nadzire zračna baza F.E. Warren u susjednom Wyomingu.

Viaero pruža usluge mobilne telefonije i bežične širokopojasne usluge za oko 110.000 korisnika u regiji. U podnesku FCC-u iz 2018. koji se protivi naporima komisije da obuzda Huaweijevo širenje navedeno je da je otprilike 80% njegove opreme proizvela kineska firma.

Ta bi oprema potencijalno mogla omogućiti Huaweiju prikupljanje osjetljivih informacija o stranicama, rekao je Rhoades za Reuters u junu.

"Neprijateljska država bi potencijalno mogla vidjeti kada su stvari online, kada su stvari offline, razinu sigurnosti, koliko je ljudi na dužnosti u bilo kojoj zgradi u kojoj ima stvarno opasnog i sofisticiranog oružja", rekao je Rhoades.

Rhoades je u julu izjavila da više od dvije godine nije bila ažurirana o Viaerovim naporima za uklanjanje i zamjenu, unatoč tome što je posljednjih sedmica od firme tražila ažurirane informacije.

U trenutku zadnjeg kontakta, firma je rekla da neće započeti s naporima za uklanjanje dok novac FCC-a ne postane dostupan.

FCC je u ponedjeljak savjetovao firmama koliko njihovih zahtjeva za financiranje može nadoknaditi.

Viaero nije odgovorio na više zahtjeva za komentar. Huawei je također odbio komentirati.

U Wyomingu, tadašnji glavni izvršni direktor ruralnog operatera Union Wireless, John Woody, rekao je u intervjuu za Reuters 2018. da područje pokrivenosti firme uključuje silose ICBM u blizini zračne baze F. E. Warren i da njegova oprema uključuje Huaweijeve sklopke, usmjerivače i mobilne stanice.

Prošlog mjeseca, Eric Woody, Johnov sin i vršitelj dužnosti izvršnog direktora, rekao je da "gotovo sva Huawei oprema koju je Union kupio ostaje u našoj mreži." Odbio je reći imaju li tornjevi u blizini osjetljivih vojnih lokacija Huaweijevu opremu.

Zračna baza F.E Warren uputila je Pentagonu komentar o Huaweiovoj opremi. Strateško zapovjedništvo Sjedinjenih Država, koje je odgovorno za nuklearne operacije, reklo je u izjavi za Reuters: "Održavamo stalnu svijest o aktivnostima u blizini naših postrojenja i lokacija." Napomenulo je da su "sve zabrinutosti na razini cijele vlade", ali je odbilo pružiti dodatne pojedinosti o tome o čemu se radi.

NOVE OVLASTI PROTIV STRANIH PROTIVNIKA

Rick Sofield, bivši dužnosnik DOJ-a u odjelu za nacionalnu sigurnost koji je pregledavao telekomunikacijske transakcije, rekao je da bi istraga Ministarstva trgovine mogla dati dodatni zalogaj FCC-ovoj akciji, ali nema ništa novo u ciljanju Huaweija.

"Zabrinutost američke vlade u vezi s Huaweijem nadaleko je poznata tako da svaka firma informacijske ili komunikacijske tehnologije koja nastavi koristiti Huaweijeve proizvode preuzima rizik da će američka vlada pokucati", rekao je Sofield, koji zastupa američke i strane firme koje se suočavaju s provjerama nacionalne sigurnosti SAD-a. Rekao je da nije radio za Huawei.

Ministarstvo trgovine koristi ovlasti dodijeljene 2019. koje mu dopuštaju da zabrani ili ograniči transakcije između američkih firmi i internetskih, telekomunikacijskih i tehnoloških firmi iz "stranih protivničkih" nacija, uključujući Rusiju i Kinu, u skladu s izvršnom uredbom i povezanim pravilima.

Dva izvora upoznata s istragom o Huaweiu i bivši vladin dužnosnik rekli su da je Huawei bio jedan od prvih slučajeva Bidenove administracije koja je koristila nove ovlasti, koje je početkom 2021. Ministarstvo pravosuđa proslijedilo trgovini.

Ministarstvo pravosuđa uputilo je Reutersov zahtjev za komentar Commercu.

Sudski poziv je datiran 13. aprila 2021., istog dana kada je Commerce objavio da je zahtjev za dokument poslan neimenovanoj kineskoj firmi prema novim ovlastima.

Huaweiju se daje 30 dana da dostavi "zapise za sedam godina koji identificiraju Huaweijeve poslovne transakcije i odnose sa stranim subjektima koji se nalaze izvan Sjedinjenih Država, uključujući strane vladine agencije ili strane, koje imaju pristup ili dijele u bilo kojem svojstvu SAD-u korisničke podatke koje prikuplja Huawei."

Napominjući da je "fokus ove istrage pružanje mobilne mreže i telekomunikacijske opreme od strane Huaweija u Sjedinjenim Državama", također traži od Huaweija potpuni katalog "svih vrsta opreme prodane" "bilo kojem pružatelju komunikacijskih usluga u Sjedinjenim Državama", uključujući imena i lokacije stranaka u prodaji.

Isporuke plinovodom, koji čini više od trećine ruskog izvoza plina u EU, zaustavljene su na 10 dana zbog godišnjeg održavanja i trebale bi se nastaviti u četvrtak.

Ali isporuke putem te rute već su bile smanjene prije prekida održavanja zbog spora oko sankcioniranih dijelova, a sada bi se mogle suočiti s daljnjim rezovima, dok su isporuke preko drugih ruta, poput Ukrajine, također pale otkako je Rusija napala svog susjeda u februaru.

Prekidi su omeli evropske napore da ponovno napuni skladišta plina prije zime, povećavajući rizik od racioniranja i još jednog udara na krhki gospodarski rast ako Moskva dodatno ograniči opskrbu kao odmazdu za zapadne sankcije zbog rata u Ukrajini.

Plan Evropske komisije potaknut će zemlje da smanje upotrebu plina. Nacrt u koji je Reuters imao uvid predlaže dobrovoljni cilj za zemlje da smanje potražnju za plinom u sljedećih osam mjeseci, što bi moglo postati pravno obvezujuće u hitnim slučajevima.

Dužnosnici EU-a rekli su da bi ciljno smanjenje bilo 10%-15%, a svaki plan treba odobriti članice bloka od 27 zemalja. No dužnosnici EU-a kažu da je ključno djelovati sada, a ne čekati da se vidi što će se dogoditi s protokom kroz Sjeverni tok 1 ili drugim rutama.

"Vjerujemo da je potpuni poremećaj vjerojatan, a osobito je vjerojatan ako ne djelujemo i ostavimo se ranjivima na njega", rekao je jedan. "Ako budemo čekali, bit će skuplje i to će značiti da ćemo plesati na rusku melodiju."

Evropski političari optužuju Rusiju da se igra politike s isporukama plina, koristeći tehničke probleme kao izgovor za smanjenje isporuka. Kremlj je rekao da je Rusija i dalje pouzdan opskrbljivač energijom i za smanjenje opskrbe okrivio sankcije.

Dva ruska izvora upoznata s ruskim izvoznim planovima rekla su da se očekuje da će protok plina kroz Sjeverni tok 1 ponovno početi na vrijeme u četvrtak nakon što je zaustavljen 11. jula zbog godišnjeg održavanja.

No rekli su da će biti ispod svog kapaciteta od 160 miliona kubnih metara (mcm) dnevno.

Energetski div Gazprom pod kontrolom Kremlja smanjio je izvoz plina ovom rutom na 40% kapaciteta u junu, okrivljujući kašnjenja u povratu turbine koju je Siemens Energy servisirao u Kanadi. Za tu turbinu, koja je bila pod sankcijama, ovog je tjedna javljeno da se vraća na ponovnu ugradnju.

Ali Putin je u srijedu sugerirao da bi moglo doći do daljnjeg smanjenja opskrbe preko naftovoda koji prolazi ispod Baltičkog mora do Njemačke, evropske gospodarske sile koja se uvelike oslanjala na rusko gorivo.

Cijene plina naglo su porasle u nestabilnoj trgovini od izbijanja ukrajinske krize. Ugovor o plinu za prvi mjesec iznosio je oko 159,80 eura po megavat satu (MWh) u srijedu, 360% više u odnosu na godinu prije, ali ispod vrhunca u martu od 335 eura.

Putin je rekao da postoji pet jedinica za pumpanje plina, kojima upravlja Siemens Energy na Sjevernom toku 1, a još jedna jedinica nije u funkciji zbog "raspadanja unutarnje obloge".

"Tamo postoje dva stroja koja rade, pumpaju 60 miliona kubnih metara dnevno ... Ako se jedan ne vrati, bit će jedan, a to je 30 milijuna kubnih metara. Ima li Gazprom nešto s tim?", rekao je on.

Putin je rekao da bi još jedna turbina za pumpanje plina trebala biti poslana na održavanje 26. jula. Ruske novine Kommersant izvijestile su u ponedjeljak da je turbina iz Kanade poslana u Njemačku i da će biti poslana dalje u Rusiju.

Putin je također rekao da Gazprom, koji ima monopol na izvoz ruskog plina plinovodom, nije kriv za smanjenje kapaciteta tranzita plina mrežom plinovoda u Europu.

Okrivio je Kijev za zatvaranje jedne rute preko Ukrajine, iako ukrajinske vlasti za zatvaranje krive rusku invaziju.

Evropske države jure za alternativnim opskrbama plinom, iako je globalno tržište plina već bilo rastegnuto čak i prije ukrajinske krize jer je globalni oporavak od pandemije povećao potražnju za gorivom.

Sjevernoafrički proizvođač plina Alžir, koji ima plinovode za Italiju i Španjolsku, obećao je u ponedjeljak Rimu da će opskrbljivati više plina toj južnoevropskoj državi prema ugovoru vrijednom 4 milijarde dolara, što je jedan od nekoliko poteza država EU-a u pokušaju osiguravanja većih opskrba.

Članice EU također su se utrkivale oko izgradnje ili proširenja terminala za uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) koji se može isporučivati u blok iz Sjedinjenih Država i šire. Ali tržištem LNG-a dominiraju dugoročni ugovori, zbog čega je teže brzo osigurati redovite isporuke.

Portugal je u utorak priopćio da je njegova luka Sines spremna prihvatiti daljnju pošiljku LNG-a koja stiže u velikim tankerima i koja bi se mogla prebaciti na manje brodove za odlazak u druge evropske države.

"Sines je očito važan doprinos za osiguranje potencijalnih alternativnih ruta za zamjenu uvoza ruskog prirodnog plina", rekao je glasnogovornik portugalske vlade.

Obojica će se pojaviti na različitim mitinzima u Arizoni u petak, na kojima će podržati dvojicu različitih kandidata na primarnim izborima, što ukazuje na različite vizije o tome kuda treba da ide Republikanska stranka.

Ako obojica odluče da učestvuju u trci za republikanskog predsjedničkog kandidata, biće rivali 2024.

"Pence nastavlja da insistira na poruci da Republikanska stranka treba da gleda naprijed, u budućnost. I to je ključno pitanje za partiju - da li će pratiti drugačiju viziju od Trumpove? I za sada, nosilac te vizije je Pence", kaže Skot Dženings, dugogodišnji strateg Republikanske stranke.

Pence je bio jedan od Trumpovih najbližih saradnika, ali se Trump okrenuo protiv njega kada je Pence, kao potpredjsednik, odbio zahtjev da preokrene rezultate predsjedničkih izbora 2020.

Pence je na primarnim izborima za guvernera Arizone podržao Karin Tejlor Robson, dok je Trump podržao Kari Lejk - pristalicu lažne teorije o pokradenim izborima.

Na izborima u Džordžiji, Pence je podržao guvernera Brajana Kempa - kojeg je Trump često napadao u kampanji.

Pence će naredne nedelje održati govor u konzervativnoj Heritage fondaciji u Washingtonu, a cilj će biti da izloži svoju viziju stranke, kažu njegovi saradnici. Ta vizija je u suprotnosti sa Trumpovom i tvrdnjama da su izbori 2020. pokradeni.

Bivši potpredsjednik apeluje na republikance da nastave dalje i gledaju naprijed, iako se često poziva na rezultate koje je postigla bivša administracija.

Ankete pokazuju da je Trump i dalje favorit među republikanskim biračima.

Prema riječima Trumpovih saradnika, bivši predsjednik Pencea ne smatra glavnim rivalom, već je na tom mjestu guverner Floride Ron Desantis, koga republikanci vide kao prirodnog nasljednika Trumpovog pokreta "učiniti Ameriku ponovo velikom". (MAGA)

Skot Dženings pozdravlja Penceovu nameru da se usprotivi Tuampu, kome se mnogi i dalje boje da stanu na put.

"Možda će ga neko vidjeti kao Jovana Krstitelja. Obezglavljenog, ali dobro upamćenog", kaže republikanski strateg.

Washington — 

Na više od 600 strana ocjenjuje se stanje i daju preporuke za suzbijanje trgovine ljudima širom svijeta.

"Budimo zajedno i tražimo odgovornost onih vođa koji odobravaju i podržavaju trgovinu ljudima, stvaraju uvjete za masovnu eksploataciju, i ovjekovječuju ovu temeljnu uvredu ljudskog dostojanstva. Oni koji počine, odobravaju ili podržavaju
za ovaj zločin moraju odgovarati." riječi su američkog državnog sekretara Antony Blinkena u uvodu izvještaja.

Bosna i Hercegoviona je prema ovogodišnjem izvještaju svrstana na razinu 2 od postojećih 5 kategorija, u kojoj se nalazi i većina zemalja na koje se izvještaj odnosi. Dok su na razinu 1 svrstane, uglavnom, napredne demokratske države, većina se nalazi u drugoj grupi koja ima i svoju pod-razinu - listu za nadzor.

Na trećoj razini su zemlje koje imaju izražen problem trgovine ljudima poput Afganistana, Bjelorusije ili Sirije. Balkanske zemlje su uglavnom smještene na razini 2, osim Srbije koja je uvrštena na razinu 3.

Peta kategorija odosi se na zemlje - specijelne slučajeve i u njoj su Libija, Somalija i Jemen.

Bosna i Hercegovina

"Vlada Bosne i Hercegovine ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima, ali ulaže značajne napore da se to učini. Vlada je sveukupno pokazala povećanje napora u usporedbi s prethodnim izvještajnim razdobljem, s obzirom na utjecaj pandemije COVID-19 i kapacitet za borbu protiv trgovine ljudima kapacitet; stoga je Bosna i Hercegovina ostala na Razini 2," stoji na početku dijela izvještaja koji se odnosi na BiH.

Kao napredak, u izvještaju su navedeni iskoraci u administrativnim i zakonodavnim okvirima ali potcrtano je da zemlji "nedostaju resursi, kapaciteti i tehničko znanje o trgovini ljudima."

Potcrtano je da je kazneni progon za trgovinu ljudima u BiH često usmjeren na žrtve te da vlasti, pravdajući se tradicionalizmom, ne istražuju i ne procesuiraju odgovorne za prosjačenje djece i prisilni rad, često Roma. Tako se djeca često vraćaju onima koji su uključeni u njihovu eksploataciju, često roditeljima, piše u izvještaju.

Preporuke

U prioritetnim preporukama navodi se da je potrebno "snažno istražiti, procesuirati i osuditi trgovce ljudima i nametnuti im primjerene kazne, koje bi trebale uključivati značajne zatvorske kazne.

Dodijelite dovoljno sredstava za skloništa kojima upravljaju nevladine organizacije i pravnu pomoć koje pružaju nevladine organizacije

Obučiti osobe koje prve odgovaraju na identifikaciju žrtava posebno za
migranate, izbjeglice, tražitelja azila i Roma.

Provesti zakon koji izuzima žrtve od kazni za nezakonita djela na koja ih trgovci prisiljavaju počiniti, posebice žrtve trgovine ljudima u svrhu seksa, prisilnog prosjačenja, i prisilni kriminal.

Obučite suce da razumiju ozbiljnost trgovine ljudima prilikom izricanja kazni i senzibilizirati tužitelje i suce na pitanja sekundarne traume i pristupa usmjerenih na žrtvu.

Uspostaviti postupke kako bi se osiguralo da se slučajevi trgovine ljudima rješavaju
obučeni tužitelji.

Standardizirati pomoć žrtvama u cijelom zemlji, uključujući mogućnost pristupa pomoći i podršci izvan skloništa te specijalizirana pomoć za muške žrtve.

Obučiti suce o odšteti u kaznenim predmetima, uspostaviti postupke za
zapljenu imovine trgovaca ljudima i stvoriti efikasne metode za raspodjelu
odšteta pravodobno.

Kazneni progon

U dijelu koji se odnosi na kazneni progon navode se specifičnosti pravnih sistema Bosne i Hercegovine i kazne predviđene za trgovinu ljudima. Za ova djela uglavnom se sudi na entitetskim i sudu Distrikta dok slučajevi sa međunarodnom pozadinom dobijaju pažnju državnog suda.

Bauer je, nakon susreta sa najvišim predstavnicima Oružanih snaga BiH, istakao da rat u Ukrajini izaziva globalne posljedice, uključujući i Zapadni Balkan.

"Svrha ove posjete je da bolje shvatim koji su izazovi sa kojima se suočava vaša zemlja, te da shvatim koje su snage i sposobnosti vaših OS BiH", izjavio je Bauer.

Dodao je kako je na NATO samitu u Madridu u junu dogovorena jača podršku za zemlje partnere, između ostalog, izradom novog paketa odbrambene sigurnosti, modernizacijom bezbjednosnih i odbrambenih struktura.

"Moja posjeta dolazi u vrijeme kada je globalna bezbjednost pod ogromnim pritiskom. Konflikt u Ukrajini je više od Ukrajine i tiče se zaštite međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. Napadnut je sistem u kojem se konflikti rješavaju na miran načini gdje se vladavina zakona primjenjuje na sve", istakao je Bauer.

Načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH Senad Mašović istakao je da posjeta Bauera potvrđuje da "BiH ima svoje mjesto i da pripada NATO porodici", te da "predstavlja dodatnu podršku u nastavku integracijskih procesa".

"Za nas je jako bitno da imamo jasnu percepciju budućnosti BiH koja je svakako vezana za dostizanje punopravnog članstva u NATO-u, ali i u Evropskoj uniji. Oružane snage BiH predstavljaju važan faktor stabilnosti što je prepoznato i u NATO strukturama i OS će biti i dalje u budućnosti biti u potpunosti posvećene izvršavanju svih svojih zadataka i svih obaveza", poručio je Mašić.

Oružane snage Bosne i Hercegovine su od 18. do 20. jula domaćin delegaciji Vojnog komiteta NATO-a koju predvodi predsjedavajući Komiteta Rob Bauer.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, 24. februara, NATO je više puta upozorio da je BiH, uz Moldaviju i Gruziju, zemlja koja je najviše u riziku od štetnog ruskog utjecaja.

BiH je krajem juna prvi put prisustvovala NATO samitu u Madridu kao zemlja partner.

Prethodno je delegacija Parlamentarne skupštine NATO-a boravila u BiH, nakon čega je saopštila da se BiH nosi s najtežom političkom krizom "u trenutku ozbiljne međunarodne napetosti u Evropi povezane s ruskim ratom protiv Ukrajine."

BiH od 2006. godine članica NATO-ovog Partnerstva za mir, političko-vojnog programa ovog saveza.

U 2010. godini pozvana je da se pridruži Akcijskom planu za članstvo (MAP) koji predstavlja pripremnu fazu za punopravno članstvo u ovom savezu.

Na sastanku u decembru 2018.godine, ministri vanjskih poslova zemalja članica odlučili su da je NATO spreman prihvatiti podnošenje prvog godišnjeg nacionalnog programa BiH čime je MAP prešao iz uslovnog statusa u aktivni.

BiH je početkom 2021. uspostavila Komisiju za suradnju s NATO-om koje koordiniše provođenje reformskih aktivnosti iz Programa reformi kojim se definiše i nastavak odnosa BiH i NATO-a.

Obraćajući se novinarima u Bruxellesu, Borrell je rekao da Rusija mora dopustiti ukrajinski izvoz žitarica ili će u protivnom međunarodna zajednica morati reći da Rusija "koristi hranu kao oružje bez ikakvog obzira prema ljudskim životima".

“To nije diplomatska igra. To je pitanje života i smrti za mnoga ljudska bića", rekao je Borrell.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je prošlog tjedna da postoji "široki dogovor" između Rusije i Ukrajine, s Turskom i Ujedinjenim narodima, o izvozu milijuna tona ukrajinskog žita koje je zaglavljeno u silosima od ruske invazije 24. veljače.

Ministri vanjskih poslova EU-a sastaju se u Bruxellesu kako bi razmotrili daljnju potporu Ukrajini, uključujući vojnu potporu, kao i poboljšanje provedbe trenutnih sankcija protiv Rusije te prijedlog zabrane kupnje zlata iz Rusije.

Borrell je rekao da Rusija koristi europsko oslanjanje na opskrbu ruskim plinom protiv zemalja EU, ali da čelnici EU pripremaju planove za "suočavanje sa svakom mogućom situacijom" i neće prestati podržavati Ukrajinu.

Dodao je da članice EU moraju imati strpljenja i otpornosti u provođenju sankcija Rusiji.

Borrell je rekao da će ministri EU-a dobiti najnovije informacije o situaciji u Ukrajini od ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmytra Kulebe.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba tvitao je da je pozvao ministre vanjskih poslova EU da pruže veću vojnu pomoć, uvedu embargo na rusku energiju i ograniče cijene ruske nafte. Također je potaknuo europsku potporu sudu za kažnjavanje zločina agresije na Ukrajinu.

"Moja ključna poruka: oružje Ukrajini, sankcije Rusiji i odgovornost Rusije tri su načina za obnovu mira, jačanje sigurnosti i zaštitu stabilnosti u Europi", rekao je Kuleba.

U ponedjeljak će u Washingtonu američki državni tajnik Antony Blinken ugostiti ukrajinsku prvu damu Olenu Zelensku na sastanku u State Departmentu.

Unutar Ukrajine, vojska te zemlje izvijestila je u ponedjeljak da je rusko granatiranje u tijeku u nekoliko područja, uključujući regije Slovjansk i Harkov.

U regiji Donjecka, glavnom fokusu Rusije, ukrajinska vojska je rekla da ruske snage pokušavaju izvršiti napad u blizini Hryhorivka.

Britansko ministarstvo obrane priopćilo je da ruska vojska koristi privatnu vojnu tvrtku Wagner kako bi ojačala svoje snage na prvoj crti i nadoknadila ruske gubitke u invaziji.

“Wagner je gotovo sigurno odigrao središnju ulogu u nedavnim borbama, uključujući zauzimanje Popasne i Lisičanska. Ova borba je nanijela velike gubitke skupini”, priopćilo je ministarstvo.

U međuvremenu, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy najavio je smjenu čelnika domaće sigurnosne službe i glavnog tužitelja.

Zelenskyy je citirao, kako je rekao, stotine slučajeva navodne izdaje i suradnje s Rusijom u koje su uključeni ljudi unutar sigurnosne službe i ureda glavnog tužitelja.

Neke informacije za ovo izvješće došle su od The Associated Pressa, Agence France-Presse i Reutersa.

ŠPANIJA - U Španiji su požari gašeni iz helikoptera, a temperatura je bila iznad 40 stepeni Celzijusa.

Stanovnici doline Jerte, u centalnom dijelu zemlje, šokirani su što njihov inače hladan kraj liči na polusušni jug Španije.

„Klimatske promjene utiču na sve“, rekao je stanovnik Migel Anhel Tamajo.

Studija objavljena u časopisu Environmental Research: Climate zaključila je da je velika vjerovatnoća da klimatske promjene pogoršavaju toplotne talase.

Više od 1.000 smrtnih slučajeva do sada je registrovano u toplotnom talasu koji je trajao skoro nedelju dana u Portugalu i Španiji. Temperature u Španiji dostigle su čak 45,7 stepeni Celzijusa.

Meteorološka služba te zemlje je saopštila da se očekuje da toplotni talas prestane u ponedeljak, ali da će temperature i dalje ostati "nenormalno visoke".

U Francuskoj su se šumski požari sada proširili na 11.000 hektara u jugozapadnom regionu Žironde, a više od 14.000 ljudi je evakuisano, saopštile su regionalne vlasti.

Francuska je izdala crvena upozorenja za nekoliko regiona, a stanovnici su pozvani „da budu izuzetno oprezni“.

U Italiji, gde su proteklih dana buknuli manji požari, prognostičari očekuju da će narednih dana temperature biti iznad 40 stepeni.

Slične temperature zabilježene su u Portugalu, gdje je od toplotnog talasa umrlo 659 ljudi. O toj zemlji je već vladala ekstremna suša.

Visoke temperature, veće od rekordnih 37,8 stepeni iz 2019, prognoziraju se u Velikoj Britaniji. Britanska nacionalna meteorološka prognoza izdala je svoje prvo crveno upozorenje na "ekstremne vrućine" za dijelove Engleske.

Biden je također izjavio da je imao "dobru seriju sastanaka" sa saudijskim liderima, i postigao značajan napredak u pitanjima koja se odnose na bezbjednost i ekonomiju, ali da su ljudska prava također bila važna tema.

"Jasno sam stavio na znanje da je ta tema od vitalnog značaja za mene i Sjedinjene Države", rekao je Biden na konferenciji za novinare.

Joe Biden započeo je posjetu Saudijskoj Arabiji u petak pozdravivši se dodirom pesnica sa prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom, i rukujući sa kraljem Salmanon, dok Washington nastoji da obnovi odnose sa zemljom za koju je Biden ranije obećao da će se postarati da bude izopštena na međunarodnoj sceni poslije ubistva novinara Washington Posta Džamala Kašogija.

Energetski i bezbjednosni interesi naveli su Bidena i njegove saradnike da odustane od odluke o izolaciji zalivskog giganta u proizvodnji nafte, koji je u međuvremenu jačao odnose sa Rusijom i Kinom.

Međutim, američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan je odmah pokušao da umanji očekivanja da će doći do bilo kakvog neposrednog povećanja u snabdijevanju naftom, što bi pomoglo da se smanje visoke cijene benzina i najveća inflacija u Americi u posljednjih 40 godina.

Biden je izjavio da će pokrenuti pitanje ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji, ali nije konkretno rekao da li će sa liderima razgovarati o ubistvu Kašogija. On se prvo sastao sa princom Halidom al-Fajsalom, guvernerom pokrajine Meka, u kojoj se nalazi grad Džeda na Crvenom moru.

Američki predsjednik se zatim uputio u kraljevsku palatu, gdje je saudijska televizija prikazala snimak kako se pozdravlja dodirom pesnica sa prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom. Državna novinska agencija SPA kasnije je objavila fotografiju Bidena kako se rukuje sa kraljem Salmonom bin Abdulazizom.

Aktivisti za ljudska prava brzo su i oštro reagovali na fotografiju predsjednika Bidena kako se pozdravlja sa Bin Salmanom. Hatiče Čengiz, Kašogijeva vjerenica je na taj pozdrav odgovorila "tvitom koji bi Džamal Kašogi danas napisao", a koji glasi: "Da li je to odgovornost koju ste obećali da će polagati moje ubice? Krv sljedećih žrtava MBS-a je na vašim rukama".

Na početku Bidenove posete Bliskom istoku, zvaničnici su rekli da će on izbjegavati blizak kontakt, kao što je rukovanje, iz predostrožnosti zbog Covida 19. Međutim, predsjednik se na kraju ipak rukovao tokom izraelskog dijela turneje.

Poslije susreta sa kraljem, Biden i njegov tim počeli su radnu sesiju sa prijestolonasljednikom Bin Salmanom i saudijskim ministrima.

Bijela kuća obično, prije sletanja predsjedničkog aviona, objavljuje imena stranih zvaničnika koji će dočekati predsjednika, ali ovog puta su detalji objavljeni tek nakon što je Biden napustio aerodrom.

Kada je bivši predsjednik Donald Trump, koji je njegovao bliske odnose sa Bin Salmanom, posjetio Saudijsku Arabiju 2017, dočekao ga je kralj Salman, koji se u posljednje vreme rijetko pojavljivao u javnosti. Guverner Meke se sastao sa francuskim predsjednikom kada je krajem prošle godine Emmanuel Macron posetio Džedu.

Politički komentatori pažljivo će pratiti govor tijela i retoriku za vrijeme ove osjetljive posjete, i razmatrati da li je Biden u stanju da obnovi odnose sa prijestolonasljednikom koji je de fakto vladar saudijskog kraljevstva.

Američke obavještajne agencije su zaključile da je saudijski prijestolonasljednik direktno odobrio ubistvo kolumniste Washington Posta Džamala Kašogija 2018. godine, dok princ demantuje da je imao ulogu u ubistvu.

Biden želi da "rekalibriše" odnose Washingtona sa Saudijskom Arabijom, a ne da ih prekine, rekao je američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Jake Sullivan.

Američki predsjednik u četvrtak je izjavio da je njegov stav o ubistvu Kašogija "apsolutno" jasan. Biden je svoj komentar da Saudijska Arabija treba da bude izopštena iznio prije manje od dvije godine, poslije ubistsva novinara, i dok je vodio kampanju za predsjednika.

Saudijska ambasadorica u Washingtonu Rima bint Bandar Al Saud, koja je bila dio saudijske delegacije koja je dočekala Bidena, u članku za Politico naglasila je da je Saudijska Arabija "zgrožena" zbog ubistva novinara, opisujući ga kao zvjerstvo, i rekla da taj događaj ne može da definiše američko-saudijske odnose.

Generalni inspektor Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost (DHS) u pismu od srijede se navodi da je DHS obavijestio generalnog inspektora da je Tajna služba izbrisala "mnoge" poruke zbog programa zamjene uređaja, nakon što je nadzorno tijelo zatražilo od Agencije evidenciju u vezi sa njenim elektronskim komunikacijama tih datuma.

Portparol Tajne službe rekao je da su tvrdnje inspektora "kategorički lažne", dodajući da će agencija kasnije objaviti detaljniji odgovor.

Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost nije odgovorio na zahtjev za komentar kasno u četvrtak.

Nije bilo jasno šta je navelo da se pismo pošalje, za koliko poruka se vjeruje da je izbrisano i ko je primio ili poslao poruke.

Nakon što je pismo objavljeno u četvrtak, kongresmen Bennie Thompson, koji predsjedava i kongresnom komisijom koja istražuje napad na Capitol, i Komitetom za unutrašnju bezbjednost Predstavničkog doma, rekao je za Axios da je navodno brisanje "zabrinjavajuće".

"Ako postoji način da rekonstruišemo tekstove ili šta imate, to ćemo učiniti", rekao je Thompson za taj portal.

Pismo su ranije prenijeli Intersept i CNN.

Napad na Capitol SAD 6. januara 2021. uslijedio je poslije više nedjelja lažnih Trumpovih tvrdnji da je pobijedio na izborima 2020. U utorak kongresmeni u panelu Predstavničkog doma koji su istraživali napad optužili su Trumpa za podsticanje nasilja u posljednjem pokušaju da ostane na vlasti nakon poraza na izborima.

"Prvo, sekretarijat nas je obavijestilo da su mnoge tekstualne poruke američke Jajne službe od 5. i 6. januara 2021. izbrisane kao dio programa zamjene uređaja", navodi se u pismu generalnog inspektora DHS Josepha Cuffarija.

"Tajna služba je izbrisala te tekstualne poruke nakon što je OIG (Kancelarija generalnog inspektora) zatražila evidenciju o elektronskim komunikacijama od Tajne službe, kao dio naše procjene događaja u Capitolu 6. januara", navodi se u pismu.