„Kako do snage i kako do vojne snage i imamo li mi odgovor, ne daj Bože, za najgore scenarije. Imamo. Prebrojali smo se. I koliko lovaca imamo, i koliko imamo mladih ljudi, koliko imamo instruktora na dronovima i tako dalje… Dalje neću, ali evo, samo da znate”, rekao je Izetbegović na ovosedmičnom stranačkom skupu Hadžićima.

Iz Ambasade je danas uslijedila reakcija: „Šokirani smo i zgroženi jučerašnjim zapaljivim komentarima Bakira Izetbegovića, koji su predvidljivo pozvali na neodgovoran odgovor Milorada Dodika. Prije 30 godina građani ove zemlje proživjeli su brutalan rat.”

Iz Ambasade SAD kažu da u 2022. godini građani BiH „zaslužuju bolje od lidera koji pozivaju na etničke podjele i podstiču etničke tenzije”.

„Građani BiH zaslužuju lidere koji će raditi na općem dobru i donositi teške odluke neophodne da BiH osigura svoje mjesto u euroatlantskoj zajednici naroda”, dodali su.

Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost John Kirby rekao je novinarima na brifingu da se očekuje da će se u razgovoru, za koji je Biden rekao da se očekuje kasnije ove nedjelje, potegnuti pitanje ekonomske konkurencije između dvije zemlje.

To će biti peti razgovor dva lidera i dešava se pošto je Kina uputila pojačana upozorenja Bidenovoj administraciji o mogućoj posjeti predsjednice Predstavničkog doma SAD Nancy Pelosi Tajvanu, koji je pod demokratskom upravom, a koji Peking smatra svojom teritorijom.

"Sve, od tenzija oko Tajvana, do rata u Ukrajini, kao i kako da bolje upravljamo konkurencijom između naše dvije nacije, svakako u ekonomskoj sferi", rekao je Kirby o temama o kojima će se razgovarati.

"Ovo je poziv koji je odavno zakazan i već postoji prilično snažna agenda stvari o kojima ova dva lidera treba da razgovaraju", rekao je on.

Prema svojoj politici jedne Kine, Sjedinjene Države nemaju zvanične diplomatske odnose sa Tajvanom, ali su obavezne američkim zakonom da ostrvu obezbijede sredstva za odbranu. Bijela kuća je brzo ponovila da se stav nije promijenio uprkos spekulacijama o mogućem putu Pelosi.

Kirby je rekao da je Pelosi jedna od osoba u liniji sukcesije za predsjednički položaj (druga iza potpredsjednice Kamale Harris) i da je kao takvo njeno putovanje u inostranstvo pitanje nacionalne bezbjednosti SAD. Međutim, samo ona može da donosi odluke o svom putovanju.

"Ratobornost" u retorici Pekinga oko potencijalnog putovanja samo eskalira tenzije, dodao je Kirbi i naglasio:"Smatramo da je to beskorisno i sigurno nije ni najmanje neophodno s obzirom na situaciju".

Administracija je raspravljala o tome da li da ukine neke carine na kinesku robu kao način da se podstakne američka ekonomija, ali Kirby je rekao da se odluka ne očekuje prije razgovora.

„Danas nalažem i donosim paket transparentnosti koji garantuje slobodnu i fer kampanju”, rekao je Schmidt, dodavši da se bh. političari u Federaciji BiH nisu mogli oko toga dogovoriti.

Stranke u Federaciji BiH nisu se protivile tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH, već onim suštinskim za kojim Schmidt danas nije posegnuo.

Opći izbori se održavaju na jesen.

„Vrlo sam jasno stavio do znanja da želim njihov doprinos odnos, njihove prijedloge o deblokiranju. Ustavni sud (FBiH) nema sudija, sudije nisu izabrane. Nema Vlade u Federaciji, već četiri godine nije imenovana. Neprihvatljivo je”, rekao je Schmidt.

Rekao je kako su pred političarima veliki zadaci i da očekuje rezultate, prije svega da se postigne dogovor o deblokadi institucija, dodavši kako je nakon Općih izbora „pred nama veliki posao”.

Nakon što je Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona, reagirao je Hrvatski narodni sabor, smatrajući da je Ured visokog predstavnika podlegao bošnjačkim pritiscima.

Ranije je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao kako bi donošenjem suštinskih izmjena Izbornog zakona bila minimalno ispravljena greška prema Hrvatima u BiH.

Prije objave odluke, Schmidt se sastao sa stranačkim predstavnicima u svom uredu. Nakon sastanka, predstavnici stranaka su rekli kako će Schmidt donijeti odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH, dok su suštinske na čekanju, prepuštajući tako političarima još jedan pokušaj dogovora.

Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a, rekao je danas nakon sastanka u OHR-u da je visoki predstavnik poručio da će nametnuti suštinske izmjene Izbornog zakona ukoliko protekne mnogo vremena bez dogovora.

Elmedin Konaković, lider NiP-a, rekao je da je stav međunarodne zajednici da „moramo raditi svoj posao i slagati se”.

„Kako god, sretni smo što, bar za sada, neće doći do daljnjih podjela u BiH”, rekao je Konaković.

Nikšić je rekao kako se tehničke izmjene odnose na transparetnost izbornog procesa.

Nakon što je u medijima objavljeno kakve će sve izmjene visoki predstavnik nametnuti, najviše reakcija privukle su one koje se tiču cenzusa od tri posto.

Samo kantoni u kojima, prema popisu stanovništva iz 2013, živi više od tri posto jednog od konstitutivnih naroda, a na osnovu ukupnog broja tog naroda u Federaciji BiH, mogu izabrati delegate tog naroda u Dom naroda Federacije BiH.

Ova navodna suštinska izmjena je dovela i do protesta ispred Ureda visokog predstavnika u Sarajevu u ponedjeljak, kojem su prisustvovali i građani i političari, koji kažu da se cenzus od tri posto vodi ka diskriminaciji i da ide u korist HDZ-u.

Schmidt nije istupao u javnost nakon što su mediji objavili kakve sve izmjene Izbornog zakona on planira nametnuti.

Konaković kaže da je Schmidt na današnjem sastanku odbio govoriti o detaljima suštinskih izmjena Izbornog zakona BiH.

Protesti pred OHR-om održani su i danas.

Bosanski servis Glasa Amerike kontaktirao je State Department u vezi izmjena Izbornog zakona, odakle je stigao odgovor da Sjedinjene Države podržavaju bilo koju odluku koju donese visoki predstavnik. Isti stav je zauzela i Velika Britanija.

Istovremeno, Schmidtove izmjene Izbornog zakona BiH o kojima se govori na osnovu medijskih izvještaja naišle su na kritike.

Članovi Bundestaga, njemačkog parlamenta u kojem je Schmidt bio zastupnik skoro 30 godina, također su iznijeli kritike.

Član jedne od vladajućih stranaka Michael Roth (Socijaldemoratska partija) je poručio da „Bosni i Hercegovini konačno treba novi demokratski Izborni zakon koji će etnički podijeljenu zemlju pretvoriti u državu ravnopravnih građana. Planovi visokog predstavnika Christiana Schmidta ne odgovaraju ni ovim vodećim principima ni posljednjoj odluci Bundestaga”.

Schmidt, koji je dužnost visokog predstavnika preuzeo prije godinu dana, iskoristio je Bonske ovlasti kako bi se osigurao novac na ovogodišnje Opće izbore, ali i za suspenziju zakonskog propisa o imovini u entitetu RS, rekavši da samo država BiH može raspolagati državnom imovinom.

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović govorio je u Bratuncu 17. jula ove godine na višednevnom događaju „Dani povratka 2022“ dok se iza njega velikim zelenim slovima isticalo ime i prezime te 2022. godina.

Na Facebook stranici stranke je dva dana kasnije objavljen i promotivni video sa posjete Bratuncu urađen poput onih tokom predizborne kampanje.

Ali događaj u Bratuncu je podržalo federalno ministarstvo na čijem je čelu funkcioner SDA. Uz to, zvanična predizborna kampanja, od kada je kandidatima dozovljeno da prave predizborne skupove, počinje tek od septembra, piše BIRN BiH.

Uprkos tome, SDA je u Travniku, nekoliko dana nakon događaja u Bratuncu, organizovala javnu tribinu tokom koje su na ekranima iza govornika riječi bile istaknute zelenom bojom na sličan način kao i tokom “Dana povratka”.

Skup poput onog u Bratuncu može dati prednost u odnosu na ostale kandidate, objašnjava Dario Jovanović iz Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom”.

On nema dileme da se radi o zloupotrebi javnih resursa tokom onoga što naziva preuranjenom kampanjom.

“Sve što se dešava u vremenu prije izbora jeste izborna kampanja, tačka. Mogu se koristiti različiti izgovori, različita opravdanja, to je kampanja. Čak i onda kad institucija, ministarstvo ili neko iz javnog budžeta koristi novac tempirano prije izbora da bi eto promovisao određene boje, ikonografiju, kandidate na izborima ili stranku”, kaže Jovanović.

On smatra da nisu slučajno odabrani vizuelni elementi i boje slične onima koje koristi SDA tokom obraćanja njihovih funkcionera prvog dana događaja u Bratuncu.

“Vrlo je teško sada reći da li je to ciljano ili nije, ali ako je nešto na golo oko vidljivo da odgovara određenim vizualima koje koristi isključivo jedan politički subjekt, a ovdje to jeste slučaj, onda se ne trebamo praviti ludi, zavaravati, nego stvari nazvati pravim imenom i vjerovatno to je u tom cilju i učinjeno”, kaže on.

Javni resursi za stranačku promociju

“Dane povratka 2022” organizovala je Mreža mladih Muftijstva tuzlanskog u saradnji s medžlisima Islamske zajednice Bratunac, Zvornik i Kalesija, “s ciljem evociranja uspomena na dane povratka svojim domovima Bošnjaka Podrinja, ali i pružanja podrške pred izazovima u kojima se danas nalaze”, saopćeno je ranije na stranici Medžlisa. U saopćenju se navodi da je generalni pokrovitelj događaja Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, na čijem čelu je ministar iz SDA Edin Ramić.

U najavi manifestacije navedeni su svi događaji tokom nekoliko dana, a 17. jula kao centralni događaj manifestacije najavljen je koncert duhovne muzike, ali bez informacija o predstavljanju i obraćanju zvanica. A zvanice su bile trenutni funkcioneri i članovi SDA Izetbegović i Ramić te potpredsjednik Republike Srpske (RS) Ramiz Salkić.

Iz lokalnih ogranaka Islamske zajednice koji su organizovali događaj nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH o troškovima i izdvajanjima za organizaciju “Dana povratka”, kao ni o razlogu pozivanja samo funkcionera SDA a ne i drugih stranaka. Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica također nije odovorilo na upit o količini novca koji je izdvojilo za događaj čiji je generalni pokrovitelj.

Damjan Ožegović, istraživač organizacije Transparency International u BiH, koja prati regularnost izbora, kaže kako se događaji poput “Dana povratka 2022” u Bratuncu svrstavaju pod definiciju takozvanih “funkcionerskih kampanja”, gdje funkcioneri na različitim administrativnim nivoima vlasti intenziviraju u predizbornom periodu posjete ovakvim događajima, ili preduzećima i ustanovama, koje se prikazuju kao njihov redovan rad, a suštinski jesu dio političke promocije.

“Upravo zbog pojavljivanja većeg broja kandidata na predstojećim izborima, događaj iz Bratunca se može okarakterisati kao slikovit primjer zloupotrebe javnih resursa za pridobijanje podrške određene kategorije biračkog tijela”, kaže Ožegović.

On dodaje da je zloupotreba i iskorištavanje javnih resursa najčešći vid nepravilnosti kojima se kandidati u svim izbornim ciklusima u BiH služe.

Organizacije koje prate predizbornu kampanju već su zabilježile povećan broj aktivnosti svih stranaka povezan sa izborima.

Problem dokazivosti kršenja zakona

Prema Izbornom zakonu BiH, zabranjeno je vođenje plaćene izborne kampanje putem elektronskih i printanih medija, ili bilo kojeg oblika plaćenog javnog oglašavanja, osim održavanja internih skupova organa i statutarnih tijela političkih subjekata, u periodu od dana raspisivanja izbora do dana službenog početka izborne kampanje. Ali za ovo kršenje potrebno je dokazati da je izvršeno plaćanje kampanje, što u velikom broju slučajeva pravi smetnje organizacijama koje prate regularnost izborne kampanje.

Jovanović kaže kako su u toku praćenja kampanje uložili puno prijava koje su se odnosile na promociju na društvenim mrežama jer su imali informaciju da li je i koliko objava sponzorisano, ali da im je to vrlo teško dokazati u primjerima skupova.

“Centralna izborna komisija (CIK) je izašla čak sa sopštenjem gdje sebe amnestira od odgovornosti za preuranjenu kampanju govoreći da to mora biti po prijavi i da mora biti s dokazom plaćanja. Vrlo je teško očekivati da neko ko nije institucija, istražni organ, dokazuje da li je politička stranka platila ili nije. Mi mislimo da bi teret dokazivanja trebao biti na institucijama”, kaže on.

CIK je u 2020. godini po prvi put izrekao sankcije za zloupotrebu preuranjenom kampanjom, po prijavi Koalicije “Pod lupom” i Transparency Internationala, zbog čega su izrečene novčane kazne političkim subjektima, navedeno je iz CIK-a za BIRN BiH.

Prema kaznenim odredbama zakona, politički subjekti koji vode izbornu kampanju od dana raspisivanja izbora do dana službenog početka izborne kampanje kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000 do 10.000 maraka.

Ovakvim postupanjem se obesmišljavaju zakonske procedure i pravila ukoliko ne postoji adekvatna ili bilo kakva sankcija, smatra Jovanović.

“Mi imamo kulturu nekažnjavanja u ovom društvu, što dovodi do apsurda, dovodi do bezvlašća, dovodi do toga da nismo svi isti pred zakonom kao građani, jer političke stranke očigledno imaju amnestiju na činjenje krivičnih djela, a neke nepravilnosti jesu krivična djela”, kaže on.

Prije zvanične izborne kampanje, koja počinje u septembru, za ukupno 18 dana jula, tokom monitoringa izbornog i predizbornog procesa Transparency International je uočio 175 slučajeva intenziviranja javnih radova čija vrijednost prelazi 200 miliona maraka, od čega se skoro polovina odnosi na započinjanje radova čiji se završeci planiraju pred same izbore, a što se upravo koristi kao povod za ličnu ili stranačku promociju. Za isti period zabilježili su 343 događaja koji se mogu protumačiti kao zloupotreba resursa za ličnu političku promociju.

“Ovaj predizborni ciklus se naročito izdvaja po učestalosti raspodjele različitih podsticaja, subvencija i novca građanima i potencijalnim biračima, a ukupna izdvajanja u ovom posmatranom periodu prelaze 212 miliona KM, ne računajući povećanja plata i najavljena povećanja plata”, kaže Ožegović.

Do sada su iz Transparencyja podnijeli 13 prijava CIK-u zbog preuranjene političke kampanje političkih subjekata ili stranaka.

Korištenje javnog prostora i događaja u stranačku korist

Ožegović kaže kako se uz zarobljene institucije i funkcionere koji javne resurse koriste u stranačku korist, te uz nedorečenost postojećih zakonskih rješenja i adekvatnih sankcija, najveću posljedicu snose građani, koji to sve u konačnici finansiraju.

“Jedini koji će trpjeti uvijek će biti građani, a naročito najugroženije kategorije, na sličnim događajima poput onog iz Bratunca, koje su podobne za serviranje već provjerenih narativa i čija se dobra volja beskompromisno zloupotrebljava za generisanje biračke podrške”, poručuje on.

Bratunac nije jedini događaj na kojem se pojavio Bakir Izetbegović. On je već u petak, 22. jula, boravio u posjeti u Gornjem Vakufu, gdje je prisustvovao javnoj tribini SDA, na kojoj je, zajedno s drugim funkcionerima i kadidatima, predstavio izborni plan stranke i govorio o njenoj misiji u BiH. Javna tribina je u cjelini brendirana vizualima SDA, uz korištenje boja i stila koji su simbolični za ovu stranku a slični brendiranju događaja u Bratuncu.

On je, zajedno s drugim stranačkim kolegama iz Sarajeva i Zenice, došao i na proteste u Sarajevu ispred zgrade OHR-a, održane u znak protivljenja izmjenema Izbornog zakona BiH u toku predizbornog procesa, gdje ga je veliki broj aktivista i simpatizera stranke dočekao aplauzom i ovacijama. On je ranije tokom konferencije za medije, ali i putem društvenih mreža stranke, pozvao na okupljanje, dok su stranačke kolege iz Zenice na mrežama objavile da organizuju prevoz članova na protest u Sarajevo.

Općinski odbor SDA Hadžići je 25. jula organizovao tribinu “SDA – Drugo čudo bosanskog otpora”, na kojoj su osim Izetbegovića govorili i drugi stranački funkcioneri i članovi, promovišući stranku i njenog predsjednika.

Iz SDA nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH o pojavljivanju predsjednika stranke Bakira Izetbegovića na događajima i organizovanju javnih tribina.

Jovanović kaže kako bilo koji događaj koji organizuje politički subjekt ili stranka podrazumijeva resurse koji se odnose na vrijeme, novac i ljude, zbog čega smatra da je svaki skup plaćen u pogledu promovisanja stranke, kandidata i ideje.

“Platit ćete putne troškove nekome, platit ćete zakup sale, platit ćete brendiranje koje postoji na svakom ovom događaju, pitanje je samo gdje je dokaz o ovoj uplati da bi CIK mogao reagovati, a po nama, trebali bi reagovati onda kada ne postoji konkretan dokaz, već kad se radi o vremenu kada je to zabranjeno”, kaže on.

Jovanović smatra da je cilj ove zabrane oslobađanje građana različitih vrsta propagandi u vremenu prije izbora, odnosno održavanje fer i korektnog prostora za sve kandidate i političke subjekte.

Kongresmenka Ann Wagner, zamjenica člana Komiteta za vanjske poslove Predstavničkog doma, i kongresmenka Susan Wild, koje su predstavile Zakon o pridržavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije, kažu da će ovaj zakon poslati jasan signal pred oktobarske izbore u BiH.

U izjavi, Wagner navodi kako ponašanje nekih zvaničnika u BiH koje opisuje „destabilizirajućim i antidemokratskim”, kao i „destruktivni utjecaj Rusije” prijete potkopavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i stabilnosti BiH.

„Uvođenjem sankcija za rješavanje političke krize i korupcije u BiH, ovaj prijedlog zakona jasno stavlja do znanja unutrašnjim i vanjskim lošim akterima da će snositi odgovornost za ugrožavanje mira i stabilnosti u zemlji”, kaže ona.

Kongresmenka Wagner kaže da je kroz razgovor sa bosanskom zajednicom u St. Louisu zaključila da je „važno da koristimo naše sankcije da spriječimo ozbiljnu destabilizaciju Bosne”.

Kongresmenka Susan Wild u izjavi kaže da ovaj prijedlog zakona, pored sankcija, „poziva BiH da provede presude Evropskog suda za ljudska prava koje zahtijevaju ukidanje etničkih i vjerskih zahtjeva za obavljanje visokih političkih funkcija”.

Ovaj zakonski prijedlog trenutno se nalazi u Komisiji vanjske poslove Predstavničkog doma.

Tokom 2022. godine, Sjedinjene Države su sankcionisale Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, Milana Tegeltiju, nekadašnjeg predsjednika VSTV-a, Gordanu Tadić, bivšu glavnu tužiteljicu Tužilaštva BiH, Mirsada Kukića, koji se nakon sankcija povukao sa čela Partije demokratskog progresa, Alena Šeranića, ministra zdravlja u RS-u, Marinka Čavaru, predsjednika Federacije BiH, te Asima Sarajlića, delegata u Parlamentu BiH.

POGLEDAJTE JOŠ:

Kongresmenka Ann Wagner: Dodik je glavni zastupnik Rusije u BiH i pomaže Putinu

Ministri energetike odobrili su prijedlog zakona prema kojem se traži dalje smanjenje potrošnje za još 15 posto, od augusta do marta. Novi zakon državama daje odriješene ruke da vide kako će postići taj cilj.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je odluku i rekla da je "EU napravila odlučan korak u suočavanju sa prijetnjom da ostane bez gasa, koju stvara Vladimir Putin".

Ruski gasni gigant Gazprom je u ponedjeljak saopštio da će smanjiti dotok gasa EU kroz Sjeverni tok na 20 posto kapaciteta, što je pojačalo strahove da će Putin koristiti gas kako bi ucjenjivao EU - koja je Rusiji uvela nekoliko paketa sankcija zbog napada na Ukrajinu.

"Dolazi zima i ne znamo koliko će biti hladna. Ali zasigurno znamo da će Putin nastaviti sa prljavim igricama i ucjenama gasom", kazao je češki ministar industrije Jozef Sikela.

Dogovor ministara baziran je na prošlonedjeljnom prijedlogu Evropske komisije, koja se trudila da sve članice EU okupi oko istog cilja.

Otkako je Rusija napala Ukrajinu i zapadne zemlje uvele sankcije, 12 zemalja EU je u potpunosti ili djelimično ostalo bez ruskog gasa.

Članice EU su već dogovorile embargo na naftu i ugalj iz Rusije koji stupa na snagu tokom ove godine. Ipak, restrikcije na gas su se dugo čekale jer su Njemačka, Italija i druge zemlje veoma zavisne od ruskog energenta.

"Njemačka je u prošlosti napravila stratešku grešku zbog zavisnosti od ruskog gasa i vjere u to da će ga uvijek dobijati, stabilno i jeftino", kazao je njemački ministar ekonomije Robert Habeck."Ali, nema samo Njemačka taj problem."

Poremećaji u trgovini gasom između Rusije i EU uzrokoju rekordne nivoe inflacije u Evropi i prijete da pokrenu recesiju.

Dogovor unutar EU označava i veliku prekretnicu u unutrašnjoj integraciji i kriznom menadžmentu, iako su izmijenjeni neki elementi originalnog prijedloga.

Temperature su bile oko ili iznad 40 stepeni Celzijusa u velikom dijelu zapadne Evrope, pa se vreli talas pomjerio ka istoku gdje se očekuje da se zadrži do avgusta.

Toplotni talasi postaju sve intenzivniji, češći i traju duže zbog klimatskih promjena, posebno u Evropi.

"Uočavamo nezapaženi porast broja toplotnih talasa i njihovog intenziteta, ovaj sada je samo zadnji u nizu", kaže za Glas Amerike Robert Vautard, klimatski naučnik iz francuske Laboratorije za klimu i životnu sredinu.

Vreli talas 2003. godine usmrtio je više 70.000 ljudi. A u narednim talasima 2006, 2010, 2015, 2018, 2019. i 2020. stradale su još hiljade.

Evropa se nesrazmjerno brzo zagrijava

U prosjeku, sada je temperatura i do 1,99 stepeni Celzijusa veća nego u predindustrijskom periodu, a Evropa se zagrijavala skoro duplo više od globalnog prosjeka koji je 1,1 stepen Celzijusa.

Posljednji toplotni talasi pokazali su da su u Evropi temperature bile od 3 do 5 stepeni veće nego u periodu prije klimatskih promjena, kaže Vautard.

"Mi zapravo ne znamo zašto imamo toliki porast temperature koji ne može da se predvidi. Modeli predviđanja lako prognoziraju poraste od 1,5 do 2 stepena u toplotnim talasima, ali ne mogu da predvide 4 stepena. Zaista nevjerovatno".

Dim Coumou, klimatolog sa Univerziteta Vrije u Amsterdamu, kaže za Glas Amerike da se Evropa zagrijava 3 do 4 puta brže od ostalog kopna u istom klimatskom pojasu.

"Ali, ne razumijemo i dalje zašto je to tako", kaže on.

Klimu u Evropi formira i vazdužna struja koja se vrzo kreće od zapada ka istoku, na sjevernoj hemisferi. Nekad se ta struja podijeli na dva dijela , što nije neuobičajeno, ali naučnici kažu da se sada dešava češće i da proces traje duže.

Coumou i njegove kolege objavile su članak o povezanosti podijeljene vazdušne struje i vrelih talasa.

"Dokazali smo da, specijalno u zapadnoj Evropi, česta podjela vazdušne struje može da dovede do jačih toplotnih talasa", kaže on.

Međutim, za ostatak Evrope ova pojava uzrokuje vrele talase samo 30 posto, dok su ostatak drugi faktori.

Suha zemlja, vreli dani

Ono za šta naučnici jesu sigurni da je pojačalo vrele talase je suho tlo uzrokovano sušama, koje je značajan faktor u vrelom talasu u julu.

Vlažno tlo odbija vrelinu, kaže naučnica Sonia Seneviratne iz Zuricha.

"Kada se tlo koje je inače vlažno isuši, imate smanjeno isparavanje vode iz biljaka ili iz tla direktno. Taj proces koristi inače mnogo energije, a ako se ne dešava zbog isušenog tla, onda ta energija počinje da zagrijava vazduh", objašnjava ona za Glas Amerike.

Usporene okeanske struje

Usporavanje glavne okeanske struje u Atlantiku (AMOC) također može da doprinese vrelim talasima u Evropi.

Ta struja zagrijava vodu na sjeveru i donosi hladu vodu iz dubina na jug. Klimatski modeli su predviđali da će struja usporiti zagrevanje.

"Nismo 100 posto sigurni, ali postoje indikatori da struja u posljednjim decenijama usporava", kaže fizičarka Levke Caesar sa univerziteta Maynooth u Irskoj.

Usporena morska struja mogla bi da ohladi Sjeverni Atlantik i uzrokuje promjene u vazdušnoj struji tako da donese još toplijeg vazduha u centralnu Evropu, što bi moglo da znači i još vrelih talasa.

Svi ovi faktori mogu i da djeluju zajedno ili da se prepliću, pa je teško utvrditi glavnog krivca za vrele talase.

Naučnici su saglasni da je potrebno još istraživanja kako bi se utvrdilo zašto se Evropa zagrijava toliko brzo. Jasno je, kažu, da će ljeta u Evropi biti sve toplija.

Vautard zakljčuje da nadležni treba da se spreme na toplotne talase i do 50 stepeni.

"Da mi je neko prije 20 godina rekao da će biti 40 stepeni u Londonu, ne bih mu vjerovao. Ali, desilo se", kaže on.

Na proteste je pozvao Dervo Sejdić, a onda i sve stranke – SDP, DF, NiP, Naša stranka, SDA, SBB i drugi – kako bi se usprotivili mogućim izmjenama Izbornog zakona koje su, kako kažu, diskriminatorne i išle bi u korist HDZ-u.

Haris Teskeredžić iz Sarajeva kaže da s jedne strane postoje ljudi koji 20 godina uništavaju državu, a da s druge Europa i OHR ne poduzimaju ništa da ih sankcioniraju.

“Mislim da ne žele da ih sankcioniraju. Od ove zemlje žele napraviti Palestinu u europskim granicama”, rekao je on.

Sociolog Esad Bajtal u izjavi za Glas Amerike navodi da su se na protestima okupili građani kako bi preventivno poslali poruku da se neće složiti s odlukom visokog predstavnika.

“Pojavile su se špekulacije da će biti donesene određene odluke u vezi s Izbornim zakonom, a koje neće biti u skladu s europskim normama i standardima. Europa ne može od nas tražiti da ispunjavamo uvjete za pristup EU, a s druge strane podržavati one koji se trude da nikada ne uđemo u Europu te da ospore hod BiH ka euroatlanskim integracijama. Mislim da to Schmidt neće uraditi, jer bi to bio samo produžetak agonije”, rekao je Bajtal.

Građani traže obraćanje Schmidta.

Osim izmjena u Izbornom zakonu, u medijima se pojavila informacija da bi Schmidt mogao nametnuti izmjene i Ustavu Federacije BiH. Iz OHR-a se još uvijek nisu oglasili i dali bilo kakve informacije. Očekuje se da bi visoki predstavnik u BiH u utorak trebao obznaniti svoju odluku.

Ranije danas je predsjednik SDP-a Nermin Nikšić izjavio da mu je visoki predstavnik, telefonskom razgovoru, nagovijestio da neće nametnuti izmjene Izbornog zakona.

Već nekoliko dana mediji pišu da je Schmidt sa pravnim timom OHR-a pripremio određene izmjene Izbornog zakona BiH. Izmjene bi se trebale odnositi na uvođenje cenzusa od tri posto, izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH.

Najviše se zamjera, kako se navodi u dokumentu koji su objavili mediji, uvođenje cenzusa od tri posto, a što znači da u Dom naroda Parlamenta FBiH ne bi mogli ući delegati jednog od konstitutivnih naroda iz kantona u kojem, prema popisu stanovništva iz 2013, živi manje od tri posto tog naroda.

Lider HDZ-a BiH Dragan Čović danas rekao kako bi Schmidtovo nametanje izmjena Izbornog zakona značilo bi minimalno ispravljanje greške prema Hrvatima u BiH.

Američki general Mark Milley, predsjedavajući Združenog generalštaba američke vojske, rekao je da se broj presretanja kineskih aviona i brodova u pacifičkom regionu sa američkim i drugim partnerskim snagama značajno povećao tokom tog vremena, a da je broj nebezbjednih interakcija porastao u sličnim proporcijama.

"Poruka je da je kineska vojska, u vazduhu i na moru, postala znatno više i primjetno agresivnija u ovom konkretnom regionu", rekao je Milley, koji je nedavno zatražio od svog osoblja da sastavi detalje o interakcijama između Kine i Sjedinjenih Država i drugih u regionu.

Milley je te komentare iznio u trenutku kada SAD udvostručuju napore da ojačaju svoje odnose sa pacifičkim državama kao protivtežu Kini, koja pokušava da proširi svoje prisustvo i uticaj u regionu. Bidenova administracija smatra Kinu "nadolazećom prijetnjom" i primarnim dugoročnim bezbjednosnim izazovom Amerike.

Milleyjevo putovanje u region oštro je fokusirano na prijetnju Kine. On će prisustvovati sastanku načelnika odbrane Indo-Pacifika sljedeće nedjelje u Australiji, gdje će ključne teme biti eskalirajući vojni rast Kine i potreba da se održi slobodan, otvoren i miran Pacifik.

Američki vojni zvaničnici također su oglasili uzbunu zbog mogućnosti da Kina izvrši invaziju na Tajvan, demokratsko, samoupravno ostrvo koje Peking smatra svojom otcijepljenom pokrajinom. Kina je pojačala svoje vojne provokacije protiv Tajvana jer želi da ga zaplaši da se ujedini sa komunističkim kopnenim dijelom.

Američki vojni zvaničnici rekli su da Peking želi da bude spreman da napravi potez na ostrvu do 2027. godine. SAD ostaju glavni saveznik Tajvana i dobavljač odbrambenog oružja. Američki zakon zahtijeva od vlade da tretira sve prijetnje ostrvu kao stvari koje izazivaju "ozbiljnu zabrinutost", ali ostaje nejasno da li bi američka vojska branila Tajvan ako ga napadne Kina.

Predsjedavajući kineskog Združenog generalštaba, general Li Zuocheng, rekao je Milleyju u razgovoru ranije ovog mjeseca da Peking "nema prostora za kompromis" po pitanjima kao što je Tajvan. Rekao je da je rekao Milleyju da SAD moraju da "prekinu vojni dosluh SAD i Tajvana i da izbjegnu da utiču na kinesko-američke veze i stabilnost u Tajvanskom moreuzu".

SAD i drugi su takođe zabrinuti da bi nedavni bezbjednosni sporazum koji je Peking potpisao u aprilu sa Solomonovim Ostrvima mogao da dovede do uspostavljanja kineske pomorske baze u južnom Pacifiku. SAD i Australija su poručile Solomonskim Ostrvima da se neće tolerisati smještanje kineske vojne baze.

"Ovo je oblast u kojoj Kina pokušava da ostvari kontakt za svoje potrebe. I opet, ovo je zabrinjavajuće jer Kina to ne čini samo iz benignih razloga", rekao je Milley novinarima koji su putovali sa njim. "Oni pokušavaju da prošire svoj uticaj širom regiona. A to ima potencijalne posljedice koje nisu nužno povoljne za naše saveznike i partnere u regionu."

Milleyjeva posjeta Indoneziji je prva posjeta predsjedavajućeg američkog Združenog generalštaba još od admirala Mikea Mullena 2008. Međutim, više američkih lidera prošlo je azijsko-pacifičkim regionom posljednjih mjeseci, uključujući posjete visokog profila poput sekretara za odbranu Lloyda Austima i državnog sekretara Antonyja Blinkena.

Bidenova administracija preduzima korake da proširi svoje vojne i bezbjednosne odnose sa indo-pacifičkim državama kao dio kampanje za izgradnju jače mreže saveza u kineskom dvorištu i suprotstavljanje rastućem uticaju Kine.

Milley je odbio da pruži precizan broj nebezbjednih interakcija kineskih aviona i brodova sa američkim i savezničkim. Ali Austin je u govoru u Singapuru prošlog mjeseca pomenuo "alarmantan porast" broja nebezbjednih presretanja aviona i plovila kineske Narodne oslobodilačke armije (PLA).

Austin je posebno ukazao na februarski incident kada je brod mornarice PLA usmjerio laser na australijski mornarički patrolni avion P-8. Ali bilo je i niz drugih. Jedan kineski lovac u međunarodnom vazdušnom prostoru nedavno je presreo jedan osmatrački kanadski avion. Također, kineski avioni i plovila rutinski prate američke brodove tokom tranzita, posebno oko vještačkih ostrva na koja Peking polaže pravo u Južnom kineskom moru.

Milley je rekao da je kineskog presretanja bilo sa Japanom, Kanadom, Australijom, Filipinima i Vijetnamom. Svi su, kako je rekao, vidjeli "statistički značajan" porast presretanja, a broj nebezbjednih incidenata je porastao u "jednakoj proporciji".

Milley, koji se u nedjelju sastao sa generalom Andikom Perkasom, načelnikom indonežanskih nacionalnih odbrambenih snaga, rekao je da pacifičke nacije poput Indonezije žele da američka vojska bude uključena i angažovana u regionu.

"Želimo da radimo sa njima na razvijanju interoperabilnosti i kolektivnoj modernizaciji naše vojske", rekao je Milley, kako bismo osigurali da oni mogu "da se suoče sa svakim izazovom koji Kina predstavlja".

On je rekao da je Indonezija strateški kritična za region i da je dugo ključni partner SAD.

Milley, koji je popodne proveo u Andikinom vojnom štabu, dočekan je ogromnim bilbordom sa njegovom fotografijom i imenom, vojnom paradom i velikim televizijskim ekranom na kom je prikazivana njegova karijera.

Na kraju posjete, Andika je rekao novinarima da je Indonezija otkrila da je Kina upornija i "malo agresivnija" u ponašanju njenih brodova u vezi sa teritorijalnim sporovima na moru sa njegovom zemljom.

Ranije ove godine, SAD su Indoneziji odobrile prodaju naprednih borbenih aviona vrijednu 13,9 milijardi dolara. A u Džakarti prošlog decembra, Blinken je potpisao sporazume za pojačane zajedničke pomorske vježbe između SAD i Indonezije.

Kina je osudila napore SAD da prošire svoj domet u regionu, optužujući Ameriku da pokušava da izgradi "azijski NATO". Tokom govora u Singapuru, Austin je odbacio tu tvrdnju. "Ne tražimo novi hladni rat, azijski NATO ili region podijeljen na neprijateljske blokove", rekao je on.

Smatra se da su pogubljenja koja je izvršila vojna hunta u Mijanmaru prva u posljednjih nekoliko decenija.

Pogubljenja, koja je vojska najavila u junu, izazvala su međunarodnu osudu. Ovi potezi hunte dolaze nakon vojnog udara koji se desio 2021.

Hunta je svrgnula demokratski izabranu vladu koju je predvodila Nacionalna liga za demokraciju (NLD) Aung San Suu Kyi u februaru prošle godine, što je izazvalo velike demonstracije koji su brzo ugušene.

U ponedeljak, 25. jula mediji pod kontrolom hunte su javili da su kazne izvršene. Četvorica aktivista su optužena za zavjeru i planiranje terorističkih djela. Lokalni mediji su izvijestili da su članovi porodica putovali u zatvor u Yangonu i tražili da vide tijela pogubljenih.

Suđenjima iza zatvorenih vrata u januaru i aprilu osuđena su četvorica muškaraca za pomaganje milicijama u borbi protiv vojske koja je preuzela vlast u državnom.

Vlada nacionalnog jedinstva Mjanmara (NUG), uprava u sjenci koju je vladajuća hunta zabranila, osudila je pogubljenja i pozvala na međunarodnu akciju protiv hunte.

"Izuzetno ožalošćeni... osuđujemo okrutnost hunte", rekao je Kyaw Zaw, glasnogovornik kancelarije predsjednika NUG-a, u poruci agenciji Reuters. "Globalna zajednica mora kazniti njihovu okrutnost."

"Ove egzekucije predstavljaju samovoljno lišavanje života i još su jedan primjer užasnog stanja ljudskih prava u Mijanmaru", rekao je Erwin Van Der Borght, regionalni direktor grupe za ljudska prava Amnesty International.

"Četvoricu muškaraca osudio je vojni sud u tajnim i krajnje nepoštenim suđenjima. Međunarodna zajednica mora djelovati odmah jer se vjeruje da više od 100 ljudi čeka smrtnu kaznu nakon što su osuđeni u sličnim postupcima."

Prošlog mjeseca glasnogovornik hunte Zaw Min Tun branio je smrtnu kaznu, rekavši da je opravdana i da se koristi u mnogim zemljama.

"Najmanje 50 nevinih civila, isključujući snage sigurnosti, umrlo je zbog njih", rekao je na konferenciji za novinare koju je prenosila televizija.

"Kako možete reći da ovo nije pravda?" upitao je. "Neophodne radnje je potrebno učiniti u određenim trenucima."

Vojne vlasti intenzivirale su akcije razbijanja lokalnih milicija, opozicionih aktivista i onih za koje se smatra da su protiv državnog udara otkako su preuzeli vlast prošle godine.

Tvrdili su da su rezultati opštih izbora na kojima je politička stranka Suu Kyi uvjerljivo pobijedila bili namješteni - dužnosnici izborne komisije su tu optužbu odbacili rekavši da nema dokaza o prevari.

Od državnog udara, Suu Kyi je bila u kućnom pritvoru i optužena je nizom optužbi u rasponu od korupcije do kršenja zakona o službenim tajnama zemlje, zbog čega bi mogla služiti kaznu do 150 godina.

Asocijacija za pomoć političkim zatvorenicima (AAPP), koja vodi popis ubijenih, zatvorenih ili zatočenih od strane vojske, kaže da je od puča uhapšeno 14.847 ljudi, a procjenjuje se da su vojne snage ubile 2.114 osoba.

U izvještaju Radija Slobodna Evropa korištene su informacije BBC-a, Guardiana, Reutersa

"Predsjednik Tramp je sjedeo za svojim trpezarijskim stolom i gledao napad na televiziji, dok su ga najviši saradnici, najbliži savjetnici i članovi porodice molili da učini šta se očekuje od svakog američkog predsjednika", izjavila je Elejn Lurija, članica komisije iz Demokratske stranke.

Kongresmen Adam Kinzinger, još jedan član odbora, rekao je da je Trump odbio da reaguje nakon što je rulja zaustavila potvrdu elektorskih glasova.

“Brojanje glasova je prekinuto, i bilo je odloženo satima. Rulja je ostvarila ono što je predsjednik Trump želio, tako da naravno on nije intervenisao", rekao je Kinzinger, koji je republikanac. "Predsjednik Trump nije propustio priliku da reaguje. On je izabrao da ne reaguje".

Devetočlana komisija Predstavničkog doma koja istražuje nerede 6. januara pokazala je izmontirani video snimak svjedočenja ključnih Trumpovih saradnika iz Bijele kuće, dok je njih dvoje svjedočilo uživo, da bi se dokazale tvrdnje komisije da je Trump gledao pobunu na televiziji i satima nije ništa preduzeo da je zaustavi.

U svojoj uvodnoj riječi, kongresmen Beni Tompson, demokrata i predsjednik komisije rekao je:

"187 minuta 6. januara taj čovek neobuzdane destruktivne energije nije htio da se pomjeri. Na njega nisu uticali ni savjetnici, ni skandiranje izgrednika, ni očajničke molbe ljudi suočenih sa ruljom. Ništa ga nije pomjerilo".

Lurija je ranije ove nedelje izjavila za CNN da će komisija istražiti "iz minuta u minut" šta je Trump radio tri sata i sedam minuta tokom popodneva 6. januara - od kraja govora koji je održao na mitingu kada je svoje pristalice pozvao da prošetaju do Kapitola i "bore svom snagom", do momenta kada im je konačno rekao da se raziđu.

"U roku od 15 minuta nakon što je sišao sa bine, predsjednik Trump je znao da je Kapitol pod opsadom i pod napadom", izjavila je u četvrtak uveče Lurija.

Dva nova svjedoka položila su zakletvu pred potpredsjednicom komisije i članicom Predstavničkog doma, republikankom Liz Čejni: bivša zamjenica portparola Bijele kuće Sara Metjuz i bivši zamjenik savjetnika za nacionalnu bezbjednost Metju Potinger. Njih dvoje su podnijeli ostavke na te funkcije na dan pobune, u znak protesta zbog Trumpove reakcije na nerede.

Metjuz je iznijela detalje onoga što je vidjela u Bijeloj kući tog dana, uključujući i da li je Trump znao da je nasilje izbilo kada je napao tadašnjeg potpredsjednika Majka Pensa u tvitu, koji je objavio u 14 sati 24 minuta, žaleći se na Pensovo odbijanje da blokira potvrdu Bidenove pobjede.

Trump je tvitovao: „Mike Pence nije imao hrabrosti da uradi ono što je trebalo da uradi da zaštiti našu zemlju i naš Ustav, i da pruži državama priliku da potvrde prave činjenice, a ne lažne ili netačne koje je prethodno traženo da potvrde. SAD zahtijevaju istinu!"

„Nije trebalo to da radi“, rekla je Metjuz. „Trebalo je da kaže tim ljudima da idu kući i da osudi nasilje“.

Trump je prije nereda tražio od Pensa i privatno i javno da poništi rezultate glasanja u državama u kojima je republikanski predsjednik poražen malom razlikom, kako bi novi elektori, koji favorizuju Trumpa, mogli da zamijene zvanične, koji su glasali za Bidena. Ustavni stručnjaci kažu da bi to bilo protivzakonito.

U Sjedinjenim Državama, predsjednici se zapravo biraju na odvojenim izborima u svakoj od 50 država, a ne na osnovu ukupnog broja glasova na nacionalnom nivou. Broj elektorskih glasova svake države zavisi od broja njenih stanovnika, a najveće države imaju najveći uticaj. Izgrednici koji su upali u Kapitol pokušali su da spriječe zakonodavce da potvrde Bidenovu pobjedu od 306-232 u takozvanom Elektorskom koledžu.

Na pretresu je emitovan snimak dijela svjedočenja kada je Metjuz rekla:

"Sjećam se da smo govorili da je to posljednja stvar koju je trebalo da objavi na Tviteru u tom trenutku. Situacija je već bila loša, a taj tvit je dolio ulje na vatru".

Potinger je rekao komisiji da ga je Trumpov tvit naveo na to da podnese ostavku.

"Pročitao sam taj tvit i donio odluku u tom trenutku da podnesem ostavku", rekao je u svom svjedočenju. "Tada sam shvatio da odlazim, kada sam pročitao taj tvit".

Raniji svjedoci, čije su izjave snimljene, među kojima je i Trumpova kćerka Ivanka, njegova savjetnica u Bijeloj kući, izjavili su da je predsjednik ignorisao njihove apele da se javno obrati izgrednicima i pozove ih da napuste Kongres.

Trump je na kraju objavio svoje snimljeno obraćanje, nešto poslije 4 sata popodne, pozivajući izgrednike da napuste Kapitol. U drugom tvitu koji je objavio kasnije, djelovalo je da pravda postupke rulje.

"Takve se stvari dogode kada se sveta i ubjedljiva izborna pobjeda tako grubo i agresivno oduzme od velikih patriota koji su dugo tretirani tako loše i nepravedno", napisao je.

"Idite kući s ljubavlju i u miru. Zapamtite ovaj dan zauvijek!"

Trump, koji je nagovijestio da će se ponovo kandidovati za Bijelu kuću 2024. godine, do današnjeg dana tvrdi da je izbore izgubio zbog prevare. Često kritikuje komisiju koja istražuje napade 6. januara, a u utorak je objavio poruku na svojoj društvenoj mreži "Istina" da je komisija "sramota za Ameriku".

Trump je rekao da bi razmotrio pomilovanje za više od 800 demonstranata koji su uhapšeni tokom nereda, ako ponovo postane predsjednik.

Javni pretres u četvrtak uveče trebalo je da bude posljednji, ali članovi komisije sada kažu da nastavljaju da prikupljaju informacije o neredima i da bi mogli da održe nove pretrese u septembru i kasnije.