Zawahiri se skrivao godinama, a operacija njegovog lociranja i ubistva bila je rezultat "pažljivog strpljivog i upornog" rada protivterorističke i obavještajne zajednice, rekao je novinarima viši administrativni dužnosnik.

Do američke objave, za Zawahirija se pričalo da je u pakistanskom plemenskom području ili unutar Afganistana.

Govoreći pod uvjetom anonimnosti, dužnosnik je iznio sljedeće detalje o operaciji:

* Nekoliko je godina američka vlada bila svjesna mreže za koju je procijenila da podržava Zawahirija, a tokom prošle godine, nakon povlačenja Sjedinjenih Država iz Afganistana, dužnosnici su pratili naznake prisutnosti Al Qaide u zemlji.

Ove godine, dužnosnici su identificirali da se Zawahirijeva obitelj - njegova supruga, njegova kći i njena djeca - preselili u sigurnu kuću u Kabulu i kasnije identificirali Zawahirija na istoj lokaciji.

* Tokom nekoliko mjeseci, dužnosnici obavještajnih službi postajali su sve sigurniji da su tačno identificirali Zawahirija u sigurnoj kući u Kabulu i početkom aprila započeli su informirati više dužnosnike uprave. Jake Sullivan, savjetnik za nacionalnu sigurnost, potom je izvijestio predsjednika Joea Bidena.

"Uspjeli smo izgraditi obrazac života kroz više nezavisnih izvora informacija za planiranje operacije", rekao je dužnosnik.

Nakon što je Zawahiri stigao u sigurnu kuću u Kabulu, dužnosnici nisu bili svjesni da ju je napustio i identificirali su ga na balkonu - gdje je na kraju i pogođen - u više navrata, rekao je dužnosnik.

* Dužnosnici su istražili konstrukciju i prirodu sigurne kuće i pomno ispitali njene stanare kako bi osigurali da Sjedinjene Države mogu s pouzdanjem izvesti operaciju ubistva Zawahirija bez ugrožavanja strukturalnog integriteta zgrade i minimiziranje rizika za civile i Zawahirijevu porodicu, rekao je dužnosnik.

* Posljednjih sedmica predsjednik je sazvao sastanke s ključnim savjetnicima i članovima kabineta kako bi proučio obavještajne podatke i procijenio najbolji način djelovanja. Bidena su 1. jula članovi njegovog kabineta, uključujući direktora CIA-e Williama Burnsa, obavijestili o predloženoj operaciji u Situacijskoj sobi Bijele kuće

Biden je "postavio detaljna pitanja o tome što znamo i kako smo to znali" i pomno je ispitao model sigurne kuće koju je obavještajna zajednica izgradila i donijela na sastanak.

Pitao je o rasvjeti, vremenu, građevinskim materijalima i drugim faktorima koji bi mogli utjecati na uspjeh operacije, rekao je dužnosnik. Predsjednik je također zatražio analizu mogućih posljedica napada u Kabulu.

* Uski krug viših međuagencijskih odvjetnika ispitao je izvještaje obavještajnih službi i potvrdio da je Zawahiri bio zakonita meta na temelju njegovog kontinuiranog vodstva Al Qaide.

Dana 25. jula, predsjednik je sazvao svoje ključne članove kabineta i savjetnike kako bi dobili završni brifing i raspravili o tome kako će ubistvo Zawahirija utjecati na odnos Amerike s Talibanima, između ostalih pitanja, rekao je dužnosnik. Nakon što je zatražio mišljenja drugih u prostoriji, Biden je odobrio "precizno prilagođen zračni napad" pod uvjetom da minimizira rizik od civilnih žrtava.

* Udar je u konačnici izvršen u 21.48 sati. ET (0148 GMT) 30. jula dronom koji ispaljuje takozvane projektile "hell fire".

Biden, koji je u izolaciji zbog zaraze kornavirusom, rekao je da je zračni napad izveden u subotu u prijestonici Afganistana - Kabulu po njegovom naređenju.

"Pravda je zadovoljena. Afganistan nikada neće biti utočište za teroriste", poručio je američki predsjednik u obraćanju.

“Operacija je bila uspješna i nije bilo civilnih žrtava. Obavještajna zajednica locirala je Zavahirija ranije tokom godine “, dodao je američki predsjednik.

Zabihulah Mudžahid, portparol talibanskih vlasti u Afganistanu potvrdio je ranije da se napad dogodio u, kako je naveo, rezidencijalnom području Kabula.

“Obavještajne i bezbjednosne agencije Islamskog Emirata istražile su incident i utvdrdile da su napad izveli američki dronovi”, objavio je Mudžahid na društvenoj mreži Twitter.

Oštro ga je osudio - nazvavši ga kršenjem, kako se izrazio, kršenjem međunarodnih principa.

Ajman Zavahiri, ljekar i hirurg egipatske nacionalnosti, smatra se odgovornim za pomaganje u koordinaciji terorističkih napada 11. septembra 2001. u kojima su oteta četiri civilna aviona koji su srušena ou kule bliznakinje Svjetskog trgovinskog centra u Njujorku, Pentagon u blizini Vašingtona, dok je jedan pao u polje u Pensilvaniji - pošto su putnici osujetili otmičare u njihovoj namjeri. U napadima je ukupno stradalo skoro 3.000 ljudi.

Vjeruje se da je Zavahiri sa drugim visokim članovima Al Kaide oktobra 2000. planirao napad na brod američke Mornarice “USS Cole” u Jemenu. Tada je ubijeno sedamnaest američkih mornara i povrijeđeno njih više od trideset, navodi se na sajtu Nagrade za pravdu (Rewards for justice) Službe za diplomatsku bezbjednost američkog State Departmenta.

On je u Sjedinjenim Državama optužen za učešće u bombaškim napadima na američke ambasade u Keniji i Tanzaniji avgusta 1998. u kojima su poginule 224 osobe i ranjeno više od 5.000 ljudi.

Bin Laden i Zavahiri uspjeli su da izbjegnu zarobljavanje kada su koalicione snage predvođene SAD srušile afganistansku talibansku vladu krajem 2001. nakon napada na Sjedinjene Države 11. septembra.

Prema procjenama stručnjaka radi se o najvećem udarcu za tu militantnu terorističku grupu od kada je, 2011. godine, ubijen njen osnivač Osama bin Laden u Pakistanu.

Često nazivan "trgovac smrću" i "razbijač sankcija" zbog svoje sposobnosti da zaobiđe embargo na oružje, Bout (55) je bio jedan od najtraženijih ljudi na svijetu prije hapšenja 2008. pod višestrukim optužbama za trgovinu oružjem.

Gotovo dva desetljeća Bout je bio najozloglašeniji svjetski trgovac oružjem, prodajući oružje odmetničkim državama, pobunjeničkim skupinama i ubojitim gospodarima rata u Africi, Aziji i Južnoj Americi.

Bio je toliko ozloglašen da je njegov život pomogao nadahnuti holivudski film, Lord of War iz 2005., s Nicholasom Cageom u ulozi Jurija Orlova, trgovca oružjem koji se temelji na Boutu.

Unatoč tome, Boutovo porijeklo ostalo je obavijeno velom tajne. Biografije se uglavnom slažu da je rođen 1967. u Dušanbeu, tadašnjem glavnom gradu sovjetskog Tadžikistana, blizu granice s Afganistanom.

Nadareni lingvist, koji je kasnije koristio svoje navodno znanje engleskog, francuskog, portugalskog, arapskog i perzijskog da izgradi svoje međunarodno carstvo oružja, Bout je navodno pohađao esperantski klub u Dušanbeu kao dječak, tečno je naučio i taj umjetni jezik.

Slijedila je služba u sovjetskoj vojsci, gdje je Bout rekao da je stekao čin poručnika, služeći kao vojni prevoditelj, uključujući Angolu, zemlju koja će kasnije postati središnja za njegov posao.

Boutov veliki napredak dogodio se u danima nakon raspada komunističkog bloka 1989.-1991., unovčivši iznenadnu količinu odbačenog oružja iz sovjetske ere kako bi potaknuo niz bratoubilačkih građanskih ratova u Africi, Aziji i šire.

S raspadom ogromne zračne flote Sovjetskog Saveza, Bout je uspio nabaviti eskadrilu od oko 60 starih sovjetskih vojnih aviona baziranih u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, pomoću kojih je mogao opskrbljivati svojim proizvodima diljem svijeta.

BIZNIS NAD POLITIKOM

Biografija Douglasa Faraha i Stephena Brauna iz 2007. pod naslovom "Trgovac smrću: oružje, avioni i čovjek koji čini rat mogućim" izvijestila je o sljedećim detaljima Boutove tajanstvene trgovine.

Iz baze u zaljevskom emiratu Sharjah, isprepleo je svoje carstvo trgovine oružjem s naizgled bezazlenim logističkim poslom, uvijek inzistirajući na pitanju da je on legitiman poduzetnik s uglednim klijentima.

Unatoč tome, Bout, koji se prvi put pojavio na CIA-inom radaru usred izvještaja o sumnjivom ruskom građaninu koji trguje oružjem u Africi, na prijelazu stoljeća bio je jedan od najtraženijih ljudi na svijetu.

Ali Bout, čiji su klijenti uključivali pobunjeničke skupine i milicije od Konga, do Angole i Liberije, nije imao mnogo čvrste ideologije, nastojeći staviti biznis iznad politike.

U Afganistanu je prodavao različito oružje islamističkim talibanskim pobunjenicima i njihovim neprijateljima u prozapadnom Sjevernom savezu, prema "Trgovcu smrti".

Rečeno je da je Bout opskrbljivao oružjem bivšeg liberijskog predsjednika i ratnog zapovjednika Charlesa Taylora, koji sada služi 50-godišnju zatvorsku kaznu zbog ubistava, silovanja i terorizma, za razne kongoanske frakcije i filipinsku islamističku militantnu skupinu Abu Sayyaf.

Kraj je došao tek 2008., nakon razrađene operacije američke Uprave za suzbijanje droga koja je dovela do praćenja Bouta u više zemalja do luksuznog hotela u Bangkoku.

Tokom spektakularne operacije, Bout je uhvaćen kamerom kako pristaje prodati tajnim američkim agentima koji se predstavljaju kao predstavnici kolumbijske ljevičarske gerile FARC 100 projektila zemlja-zrak, koje bi koristili za ubijanje američkih vojnika. Nedugo nakon toga uhapsila ga je tajlandska policija.

Nakon više od dvije godine diplomatskih natezanja u kojima je Rusija glasno insistirala da je Bout nevin i da je njegov slučaj politički, Bout je izručen Sjedinjenim Državama, gdje se suočio s nizom optužbi, uključujući zavjeru za pomoć teroristima, zavjeru za ubijanje Amerikanaca i pranje novca.

Boutu se sudilo za optužbe vezane uz FARC, koje je on negirao, a 2012. ga je sud na Manhattanu osudio na 25 godina zatvora, najmanju moguću kaznu.

Od tada ga ruska država želi vratiti.

Dana 27. jula, američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da je Washington dao "značajnu ponudu" Rusiji za oslobađanje zvijezde Ženske nacionalne košarkaške asocijacije (WNBA) Brittney Griner, bivše američke košarkašice i marinca Paul Whelana.

Dva dana kasnije, Blinken je rekao da je telefonom imao "iskren i izravan razgovor" s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom i izvršio pritisak na Moskvu da prihvati prijedlog.

Blinken je odbio reći što Sjedinjene Države nude zauzvrat za Grinera i Whelana. Izvor upoznat sa situacijom potvrdio je izvještaj CNN-a da je Washington spreman razmijeniti Bouta kao dio dogovora.

Lavrov je predložio Blinkenu da se dvije strane vrate tihoj diplomayiji po pitanju razmjene zarobljenika "umjesto izbacivanju spekulativnih informacija", navodi se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova.

Lavrov je rekao da je Boutovo izručenje iz Tajlanda "očigledna nepravda" i sugerirao da je nevin.

Komentari iz intervjua iz 2012. godine sa sucem koji je predsjedao Boutovom suđenju u New Yorku da je njegova 25-godišnja kazna "pretjerana" povremeno su iskorišteni od strane ruskih medija zalažući se za Boutov povratak kući.

Ranije ove godine pojavila su se nagađanja da će Bout biti razmijenjen za Trevora Reeda, veterana američkih marinaca koji je zatvoren u Rusiji zbog optužbi za napad. Reed je konačno oslobođen u zamjenu za Konstantina Jarošenka, ruskog pilota zatvorenog u Sjedinjenim Državama zbog optužbi za trgovinu drogom.

Za stručnjake, stalni interes ruske države za Bouta, plus njegove vještine i veze u međunarodnoj trgovini oružjem, snažno nagovještavaju veze ruske obavještajne službe.

U intervjuima, Bout je rekao da je pohađao moskovski Vojni institut stranih jezika, koji služi kao poligon za obuku vojnih obavještajnih oficira.

"Bout je gotovo sigurno bio agent GRU-a, ili barem sredstvo GRU-a", rekao je Mark Galeotti, stručnjak za ruske sigurnosne službe u think tanku Royal United Services Institute, misleći na rusku vojnu obavještajnu službu.

“Njegov slučaj je postao totem za ruske obavještajne službe, koje žele pokazati da ne napuštaju vlastiti narod”, dodao je Galeotti.

Prema Christopheru Milleru, novinaru koji se dopisivao s neonacistima zatvorenima zajedno s Boutom u američkoj kaznionici Marion u Illinoisu, bivši trgovac oružjem drži fotografiju ruskog predsjednika Vladimira Putina u svojoj ćeliji i kaže da ne vjeruje da Ukrajina treba postojati kao država.

U kontaktu s Reutersom preko servisa za razmjenu poruka WhatsApp, Boutova supruga Alla, koja živi u Sankt Peterburgu, rekla je: “Jako se nadamo da će se sve riješiti i da će se postići dogovor.

Sve što preostaje jest moliti se, dodala je.

Prosvjednici su kasno u nedjelju parkirali kamione napunjene šljunkom i drugu tešku mehanizaciju na cestama koje vode prema dva granična prijelaza, Jarinju i Brnjaku, na području gdje Srbi čine većinu. Kosovska policija priopćila je da mora zatvoriti granične prijelaze.

"Ukupna sigurnosna situacija u općinama na sjeveru Kosova je napeta", navela je u priopćenju misija KFOR-a na Kosovu pod vodstvom NATO-a.

U Moskvi, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova okrivila je za pojačanu napetost ono što je nazvala "neutemeljenim diskriminirajućim pravilima" koja su nametnule kosovske vlasti.

Četrnaest godina nakon što je Kosovo proglasilo neovisnost od Srbije, oko 50.000 Srba koji žive na sjeveru koristi registarske tablice i dokumente koje su izdale srbijanske vlasti, odbijajući priznati institucije glavnog grada Prištine. Kosovo je kao neovisnu državu priznalo više od 100 zemalja, ali ne i Srbija ili Rusija.

Vlada premijera Albina Kurtija priopćila je da će Srbima dati prijelazno razdoblje od 60 dana za dobivanje kosovskih registarskih oznaka, godinu dana nakon što su odustali od pokušaja da ih nametnu zbog sličnih prosvjeda.

Vlada je također odlučila da će od 1. avgusta svi državljani Srbije koji posjećuju Kosovo morati na granici dobiti dodatni dokument za dozvolu ulaska.

Slično pravilo vlasti u Beogradu primjenjuju na Kosovare koji posjete Srbiju.

Ali nakon napetosti u nedjelju navečer i konsultacija s veleposlanicima EU-a i SAD-a, vlada je rekla da će odgoditi svoj plan za mjesec dana i započeti s provedbom 1. septembra.

Ranije u nedjelju policija je priopćila da je bilo pucnjeva "u smjeru policijskih jedinica, ali srećom nitko nije ranjen".

Također se navodi da su bijesni prosvjednici pretukli nekoliko Albanaca koji su prolazili blokiranim cestama te da su napadnuti neki automobili.

Sirene za zračnu uzbunu čule su se više od tri sata u gradiću Sjeverna Mitrovica nastanjenom uglavnom Srbima.

Prije godinu dana, nakon što su lokalni Srbi blokirali iste ceste zbog registarskih tablica, kosovska vlada je rasporedila specijalne policijske snage, a Beograd je doveo borbene avione blizu granice.

Napetosti između dvije zemlje i dalje su visoke, a krhki mir na Kosovu održava misija NATO-a koja ima 3770 vojnika na terenu. Italijanski mirovnjaci bili su vidljivi u Mitrovici i okolici u nedjelju.

Dvije zemlje obavezale su se 2013. na dijalog pod pokroviteljstvom Evropske unije kako bi pokušale riješiti otvorena pitanja, ali je postignut mali napredak.

Komitet za vanjske poslove Predstavničkog doma glasao je danas za usvajanje “Akta o podržavanju Daytonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije”.

Glas Amerike donosi ključne detalje zakona koji je napisan na 15 stranica.

Cilj prijedloga zakona je “podržavanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i multietničkog karaktera Bosne i Hercegovine”. To se planira postići uvođenjem rigoroznije politike sankcija koja je posebno usmjerena na Bosnu i Hercegovinu, pozivajući na “snažnu upotrebu ciljanih sankcija protiv osoba koje podrivaju Daytonski mirovni sporazum i demokratske institucije, uključujući blokiranje, bojkot ili nepriznavanje rezultata izbora u Bosni i Hercegovini”.

POGLEDAJTE JOŠ:

Kongresni odbor za vanjske poslove podržao prijedlog zakona o BiH

Trenutno, Kongres sve dužnosti vezane za izricanje sankcija pojedincima u Bosni i Hercegovini delegira na izvršnu vlast. Novi zakon omogućio bi Kongresu aktivniju ulogu u politici sankcija u Bosni i Hercegovini.

Predsjednik bi trebao dostaviti Kongresu popis zloćudnih aktera svakih 90 dana. Opseg potencijalno sankcioniranih aktivnosti je širok. Uključuje svakog ko se bavi bilo kojom politikom koja “prijeti miru, sigurnosti, stabilnosti ili teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine”, kao i svakog ko direktno ili indirektno sudjeluje u korupciji. Sankcije neće biti ograničene samo na počinioce, već i na sve odrasle članove njihove porodice.

Osim gore spomenutog redovitog izvještavanja, Kongres bi imao pravo zadužiti izvršnu vlast za istragu bilo koje osobe ili finansijske institucije koja bi mogla biti predmet sankcija. Predsjednik će imati 60 dana da istraži i podnese Kongresu izvještaj o tome treba li uvesti sankcije.

U prijedlogu zakona stoji da SAD mogu ukinuti sankcije za svakog pojedinca ili instituciju koja je “vjerodostojno pokazala značajnu promjenu u ponašanju”. Osim toga, pruža izuzeće od sankcija za pojedince koji bi mogli biti uključeni u obavještajne aktivnosti, provedbu zakona ili aktivnosti američke nacionalne sigurnosti.

POGLEDAJTE JOŠ:

Kongresmenka Wild: Predloženi zakon o BiH je korak naprijed

Prijedlog zakona ima dvostranačku podršku. Republikanka iz Missourija Ann Wagner, koja predstavlja najveću zajednicu bosanskohercegovačke dijaspore u Sjedinjenim Državama, autorica je prijedloga zakona.

Demokratkinja iz Pennsylvanije Susan Wild iz Pennsylvanije bila je koautor. Sljedeći korak za zakon je glasanje u Zastupničkom domu. Ako Dom odobri, zakon će biti poslan Senatu na potvrdu prije nego što ga predsjednik potpiše i postane zakon.

Iako iz ove institucije nalažu da se prijavi sva imovina, za sudije i tužioce to nije obavezujuće jer već dvije i po godine ne postoje pravila o podnošenju finansijskih izvještaja, piše Centar za istraživačko novinarstvo.

Vedrana Mijović, tužiteljica Tužilaštva Bosne i Hercegovine (BiH), karijeru u pravosuđu je započela prije dvije decenije. Posljednjih 13 godina radila je kao kantonalna i državna tužiteljica.

Kako je napredovala u karijeri tako je i povećavala svoju imovinu. Od 2008. do marta 2022. godine sa suprugom Dankom je kupila četiri stana i garažu u BiH i Srbiji za 366.700 KM, a od porodice su naslijedili zemljište.

U ličnom godišnjem izvještaju za 2021, koji je predala Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) krajem marta 2022. godine, Mijović je izostavila prijaviti automobile te da je mjesec dana ranije kupila stan, kao i da sa suprugom ima garažu i naslijeđeno zemljište u Istočnom Sarajevu.

Međutim, u BiH nije regulisano kako tužioci i sudije prijavljuju svoju imovinu VSTV-u pa je nosiocima pravosudnih institucija ostavljeno na savjest da li će prikazati sve što posjeduju.

Pravilnik o podnošenju, provjeri i obradi finansijskih izvještaja sudija i tužilaca koji je VSTV usvojio 2018. godine stavljen je van snage 2020. godine nakon što je Sud BiH utvrdio da VSTV nema zakonsku osnovu za obradu finansijskih izvještaja sudija i tužilaca.

Zakon o VSTV-u još nije izmijenjen zbog čega Vijeće svake godine prima finansijske izvještaje sudija i tužilaca u skladu sa internim uputama. Izvještaje, pak, niko ne provjerava iako je u njima navedeno da bi sudije i tužioci mogli biti razriješeni funkcije zbog davanja netačnih podataka.

Mijović je o kupovini nekretnina otvoreno govorila sa novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) te dodala da će dopuniti finansijski izvještaj VSTV-u nekretninama koje nije prijavila.

Napredovanjem rasla i imovina

Mijović je po završetku Pravnog fakulteta od 2001. godine radila u Osnovnom sudu u Rogatici kao pripravnica. Nakon što je položila pravosudni ispit, 2004. se zapošljava kao inspektorica u Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUPRS) i tu ostaje godinu dana. Njena mjesečna plaća u ovom periodu je bila između 320 i 530 KM i tada nije kupovala nekretnine.

Iz MUP-a je 2005. godine prešla u Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu gdje je naredne četiri godine radila kao stručna saradnica. Sa novom pozicijom došla je i nova plaća koja se kretala do 1.650 KM. Tada je odlučila kupiti i prvu nekretninu. Za 110.000 KM 2008. godine kupila je stan od 69 kvadrata u Istočnom Sarajevu.

Za tužiteljicu Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu je imenovana 2009, gdje je ostala do 2013. godine. Tu je imala prosječnu plaću 2.600 KM. U razgovoru sa novinarima CIN-a je rekla da je tada vodila veliki broj predmeta – razbojništava, krađa, teških krađa, nasilja u porodici i prevara.

Dok je bila kantonalna tužiteljica, sa suprugom Dankom je kupila garažu od 16 kvadrata u Istočnom Sarajevu za 9.700 KM i nju nije prijavila u finansijskom izvještaju koji je predala VSTV-u.

Iz Kantonalnog prelazi u Državno tužilaštvo. Prvo je šest godina radila kao tužiteljica u Posebnom odjelu za ratne zločine, zatim u Odsjeku za korupciju do januara 2022. kada prelazi na mjesto tužiteljice u Odsjeku za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju.

Dok je radila u Odjelu za ratne zločine, podigla je optužnicu protiv Atifa Dudakovića, nekadašnjeg zapovjednika Petog korpusa Armije BiH, te još 16 pripadnika tog korpusa zbog zločina protiv čovječnosti počinjenih na području Krajine.

Kaže da je ovaj predmet najobimniji i najsloženiji u njenoj karijeri. Iako je u međuvremenu napustila Posebni odjel za ratne zločine, Mijović je i dalje uključena u vođenje predmeta „Dudaković i drugi“ koji je u fazi glavnog pretresa.

Njen rad u Odsjeku za korupciju obilježila je optužnica koju je podigla protiv Dragana Mektića, bivšeg ministra sigurnosti BiH, za zloupotrebu donatorskih sredstava Evropske unije. Ovaj predmet danas se nalazi u žalbenom postupku. Radeći u Odjelu za korupciju Mijović je primila i prijave protiv Mire Džakule, direktora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, te bivšeg predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije za falsifikovanje diplome Pravnog fakulteta i Uvjerenja o položenom pravosudnom ispitu.

Tokom provjere prijave Mijović je utvrdila da su diploma i Uvjerenje o položenom pravosudnom ispitu vjerodostojni. To su joj potvrdili na Pravnom fakultetu i u Ministarstvu pravde RS-a. Kako u ovom predmetu činjenično stanje nije odgovaralo navodima iz prijave, odustala je od istrage. O predmetu protiv direktora UIO-a BiH nije mogla govoriti sa novinarima jer je uložena pritužba na njenu odluku o nesprovođenju istrage.

Promjenom pozicija u Tužilaštvu BiH rasla je i njena plaća – od 4.000 KM do 5.700 KM – i u ovom periodu kupuje tri stana.

Prvi od 42 kvadrata sa ocem kupuje 2016. godine za 103.000 KM na Zlatiboru u Srbiji. Od oca je otkupila njegov udio pet godina kasnije. Mijović 2020. godine kupuje još jedan iste površine na Palama za 42.000 KM.

Posljednji stan od 64 kvadrata je kupila u februaru 2022. godine u Istočnom Sarajevu za 99.000 KM. Međutim, on još nije uknjižen na njeno ime jer banka kod koje je podigla kredit za njegovu kupovinu nije upisala hipoteku.

Ovaj stan nije prijavila u finansijskom izvještaju koji je popunila mjesec dana kasnije. Nije prijavila ni zemljište od 1.600 kvadrata u ovom gradu koje ima sa suprugom, a koje je on naslijedio.

Tužiteljica Mijović je većinu nekretnina kupila kreditima koje i dalje otplaćuje. Zadužena je 239.000 KM. Ima tri stambena kredita koja treba vratiti u narednih deset godina.

Na pitanje novinara da li ima ušteđevinu, Mijović je odgovorila: „Ne mogu imati ušteđevinu pored ovolikih kredita.“

Ona je edukatorica u Centru za edukaciju sudija i tužilaca Federacije BiH te članica Komisije za polaganje pravosudnog ispita u Ministarstvu pravde Federacije BiH i Tajne komisije Ministarstva pravde BiH. Mijović danas od svoje plaće i dodatnog rada u komisijama ostvaruje blizu 80.000 KM godišnje. Ona i suprug imaju dva automobila – Golf 1 i Golf 5.

Profil Vedrane Mijović je dio CIN-ove baze podataka „Imovina sudija i tužilaca“ koja sadrži podatke o prihodima te pokretnoj i nepokretnoj imovini sudija i tužilaca u BiH. Ovu bazu podataka čine i informacije o njihovom obrazovanju i karijeri, nekretninama, automobilima, ušteđevini i kreditima. Na raspolaganju su i informacije o tužbama te sudskim i disciplinskim postupcima koji su vođeni ili se vode protiv sudija i tužilaca.

Promotivni e-mail nedavno je stigao pretplatnicima na obavijesti Autocesta Federacije o akciji u kojoj za određenu količinu goriva na benzinskim pumpama Gazproma mogu besplatno dobiti uređaj za elektronsku naplatu putarine, piše BIRN BiH.

Autoceste Federacije, javna entitetska kompanija, u julu provodi kampanju i na svojoj stranici u kojoj nudi pogodnosti svojim korisnicima koji gorivo natoče na Gazpromu, pumpama čije je ruske vlasnike sankcionisala Evropska unija (EU) zbog invazije na Ukrajinu.

Svim vozačima koji za određeni iznos naspu gorivo na pumpama Autoceste su poklanjale uređaj za brzi prolazak kroz naplatne kućice. U ovoj javnoj kompaniji izbor Gazproma pravdaju javnim pozivom otvorenim za sve kompanije. Odgovarajući na zahtjev za komentar Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), u Delegaciji Evropske unije pozivaju vlasti i rukovodioce državnih preduzeća da pokažu solidarnost sa građanima Ukrajine, posebno jer su sankcijama EU poduzete mjere protiv Gazproma i njegovih podružnica.

Delegacija EU napominje kako je BiH svoj stav o ratu u Ukrajini formalno uskladila sa stavom EU, ali i kako smatraju da usklađivanje sa ovim sankcijama izostaje u BiH.

“Kao zemlja sa čvrstom perspektivom u EU, očekujemo da BiH uskladi svoju vanjsku i sigurnosnu politiku sa politikama EU. Stoga, apelujemo na vlasti na svim nivoima, kao i na rukovodioce državnih preduzeća, da pokažu solidarnost sa građanima Ukrajine i pridruže se EU u njenim naporima da Rusiji nametnu ozbiljne posljedice zbog njenih postupaka, te time efektivno osujete sposobnost Rusije za nastavak agresije”, navode iz Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, predstavništva Unije koja je kroz nepovratne grantove i kredite izdvojila desetine miliona za izgradnju autoputa u Federaciji.

Veliki broj zemalja uveo je sankcije ruskim kompanijama kako bi smanjio mogućnost Rusiji da finansira invaziju na Ukrajinu, u kojoj je do sada poginulo i ranjeno više stotina civila. Evropske zemlje pokušavaju smanjiti ovisnost o ruskom plinu i nafti uvodeći postepeno sankcije i ostavljaju prostor za uvoz energenata još određeno vrijeme kako bi smanjile štetu po svoje ekonomije.

Nejasne politike prema sankcijama

Autoceste su početkom jula promovirale nagradnu akciju u saradnji sa kompanijom G-Petrol i točenje na njihovim odnosno pumpama Gazproma. Zauzvrat, u vrijeme nagradne akcije, kupci goriva u vrijednosti 100 KM ili većoj nagrađivani su uređajima za elektronsku naplatu cestarine.

Dok iz kompanije G-Petrol tvrde da ne podliježu sankcijama, niti imaju ometenost u radu na tržištu BiH, analitičari upozoravaju da bi javna preduzeća u BiH morala biti opreznija kada biraju svoje partnere.

“Ukoliko se državno preduzeće odluči poslovati s bilo kojim partnerom, u promovisanju nekih stvari, mogli bi i korisnici njihovih usluga ili proizvoda pomisliti da zapravo dijele iste vrijednosti”, smatra urednik poslovnog portala Capital Siniša Vukelić.

“S obzirom na to da su ruske kompanije, dakle da nije sigurno koliko su sankcije pogodile baš ‘Gazprom’ i da li je ona u Evropskoj uniji sankcionisana do te mjere, ali svakako da firme moraju biti mnogo opreznije kada biraju s kim će poslovati”, kaže Vukelić.

Sam G-Petrol registrovan u Sarajevu je u vlasničkoj vezi sa sankcionisanom ruskom kompanijom Gazprom Neft. Kako su potvrdili iz G-Petrola, vlasnik ove kompanije je Naftna industrija Srbije (NIS), u kojoj je Gazprom Neft najveći akcionar, sa udjelom od 50 posto vlasništva.

Ranije je Gazprom Neft posjedovao 56,15 posto akcija srbijanskog NIS-a, ali je početkom maja 2022. godine, zbog odluke EU da Gazprom Neft uvrsti na listu sankcionisanih, nešto više od šest posto akcija prodato drugoj ruskoj kompaniji Gazprom, koja nije pod sankcijama. Prodaja je izvršena nakon četvrtog paketa sankcija od 16. marta, kojim je Evropska unija obavezala svoje članice da se ne “upuštaju u bilo kakve transakcije sa pravnim osobama, subjektima ili tijelima osnovanim van granica Unije koji su vlasnici prava direktno ili indirektno u iznosu većem od 50 procenata”.

Uz Rosneft i Transneft, Gazprom Neft je jedna od tri naftne kompanije u vlasništvu Rusije koje se od marta nalaze na listi kompanija sankcionisanih od Evropske unije. Peti paket sankcija, usvojen u aprilu, izuzeo je, između ostalih, Zapadni Balkan odnosno Srbiju, čime je bilo obezbijeđeno nesmetano snabdijevanje naftom za NIS. Šesti paket sankcija, koji bi se trebao početi primjenjivati od novembra, podrazumijeva zabranu uvoza ruske nafte, što su vlasti u Srbiji procijenile da može uticati na NIS.

BiH se formalno pridružila sankcijama EU prema Rusiji putem Misije BiH u Bruxellesu, na osnovu Strategije vanjske politike i obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Prema zvaničnim informacijama objavljenim na stranici Evropskog vijeća, BiH se “uskladila s EU” kod sankcionisanja nekoliko stotina pojedinaca i kompanija iz Rusije.

Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, smatra da je situacija kompleksna, jer se BiH formalno u nekim segmentima pridružila sankcijama, ali ih praktično ne provodi, zbog čega sve kompanije koje imaju vezu s Ruskom Federacijom nesmetano posluju u BiH, uključujući i Gazprom.

“Suštinski, kad pogledamo neku širu sliku, javne institucije BiH bi trebale poslati neku vrstu poruke, u smislu da javne institucije ne bi trebale biti partneri u takvom poslovanju s državnim kompanijama Ruske Federacije, koja je agresor na suverenu državu poput Ukrajine”, kaže on.

Turčalo najveću krivicu vidi u vlastima koje su prihvatile sankcije, ali ih nisu pojasnile, niti naložile javnim institucijama i preduzećima da ih se pridržavaju. Zbog toga, smatra on, teško je očekivati da rukovodioci javnih preduzeća imaju svijest o sankcijama ili da postupaju po njima, jer nemaju nikakvu formalnu osnovu za to.

“Iz te perspektive teško je očekivati da evo i Autoceste Federacije postupe na bilo koji drugi način, jer ako učestvujete u sankcijama, onda to vrlo jasno treba saopćiti svim institucijama u cijeloj BiH. Teško je očekivati da same institucije postupaju po tome i to je taj problem”, pojašnjava Turčalo.

Autoceste obećavaju uskladiti poslovanje sa sankcijama

Ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da se u BiH sankcije i preuzete obaveze ne shvataju ozbiljno, a govoreći o saradnji Autocesta s Gazpromom, kaže kako ga ne bi iznenadilo da u BiH postoji još ovakvih primjera.

“To pokazuje jednostavno da se nije postigla i harmonizirala ta hijerarhija odnosa, političkih i bilo kakvih drugih ekonomskih, u BiH, na način da ako se država obaveže na nešto, da to automatski prelazi, u ovom slučaju, na entitetsko poduzeće, koje jeste državno poduzeće koje raspolaže izuzetnim kapitalom”, kaže Čavalić.

Dodaje da za BiH nije dobro da se nalazi u takvim situacijama, ukoliko direktno krše ranije preuzete obaveze naše zemlje.

“To nas može predstaviti neozbiljnim u kontekstu međunarodnih odnosa, ali i generalno nekih budućih preuzimanja obaveza od strane BiH”, kaže Čavalić.

Govoreći o posljedicama nepostupanja po sankcijama kojima se BiH pridružila, Turčalo ističe kako vlasti BiH toliko često narušavaju vlastiti kredibilitet, te da je ovo samo jedan od primjera takvog postupanja.

“To nepostupanje po sankcijama je nešto što može narušiti imidž BiH, a i naše partnerske odnose, odnosno i naše – barem u onom deklarativnom smislu – opredjeljenje prema integracijama u te euroatlantske strukture, prema našim najkonstruktivnijim partnerima, a to su zemlje EU i SAD”, kaže Turčalo.

Nakon upita BIRN-a BiH Elmedinu Voloderu, generalnom direktoru Autocesta, iz ovog preduzeća su odgovorili kako su aktivnosti na novim promotivnim akcijama pokrenuli početkom godine, “kada još nije bilo spomena ruske agresije na Ukrajinu, a samim time ni sankcija Rusiji i ruskim kompanijama”.

Za BIRN BiH su iz G-Petrola kazali kako je njihova saradnja sa Autocestama počela u aprilu, kada je objavljen i javni poziv – 13. aprila 2022. godine. U njemu Autoceste pozivaju potencijalne ponuđače da iskažu interes “u vidu zajedničke saradnje koja će rezultirati osiguranjem plaćanja ACC Tag uređaja korisniku autoceste i eventualni dodatni bonus na izvršenu dopunu na predloženi način”. Ruska invazija na Ukrajinu početla je krajem februara a promotivne aktivnosti Autocesta prema Gazpromu odvijale su se i tokom jula.

U Autocestama navode kako svoju opredijeljenost i stavove prema poštovanju evropskih vrijednosti iskazuju svakodnevnim poslovanjem, te da bez poštivanja strogih propisa koje Evropska unija preko svojih banaka za investicije, obnovu i razvoj traži ne bi bili u mogućnosti koristiti sredstva namijenjena za izgradnju ceste. Također, dobijena grant sredstva smatraju pokazateljem da EU ovo preduzeće smatra “ozbiljnim partnerom” koji je u mogućnosti nositi se sa izazovima izgradnje Koridora Vc, a istovremeno “poštovati ciljeve za koje se Unija zalaže”, te najavljuju kako će se u budućnosti pridržavati tih ciljeva.

“Sve svoje buduće aktivnosti JP Autoceste FBiH će raditi u koordinaciji s napucima Ministarstva vanjskih poslova BiH, a imajući u vidu setove restriktivnih mjera koje je Europska unija uvela Rusiji”, zaključili su iz Autocesta.

Na internet stranici Autocesta navodi se kako je kroz Investicijski okvir za Zapadni Balkan (WBIF), zajedničku inicijativu Evropske komisije, Razvojne banke Vijeća Evrope (CEB), Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropske investicijske banke (EIB), kojoj su se Svjetska banka (WB) i Njemačka razvojna banka (KfW) naknadno priključile, do sada za izgradnju autoputa u Federaciji izdvojeno više od 300 miliona maraka nepovratnih sredstava.

Sekretarijat za ekonomiju objavio je pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) - najšireg mjerila snage američke ekonomije, koji je uslijedio poslije smanjenja od 1,6 posto u prvom kvartalu 2022. godine - od januara do marta.

Neki ekonomisti gledaju na dva uzastopna kvartala sa negativnim rastom kao na indikaciju recesije, ali neki drugi misle da je to previše jednostavno posmatranje parametara i ukazuju na naizgled kontradiktorne aspekte američke ekonomije - stotine hiljada novih radnih mjesta se otvaraju svakog mjeseca i stopa nezaposlenosti je najnižem nivou skoro pola vijeka (3,6%), čak i sada kada inflacija raste najbržim tempom u četiri decenije.

Evo kako je to objasnio Mark Hamrick, viši ekonomski analitičar portala Bankrate.com:„Sada znamo da je ekonomski rast bio negativan u dva uzastopna kvartala. Nije sasvim jasno da li je recesija počela, s obzirom na postojano snažno tržišta rada.”

Hamrick je dodao da će na kraju „na pitanje o recesiji odgovoriti Nacionalni biro za ekonomska istraživanja”.

„Ovaj prvi pokušaj da se obuhvati ekonomski rast u drugom kvartalu treba uzeti sa više nego poslovičnom rezervom, jer će biti revizije ovih podataka”, rekao je on.

Ekonomski izvještaj objavljen je dan pšošto je što je američka centralna banka - Federalne rezerve (FED), povećala svoju referentnu kamatnu stopu za tri četvrtine procenta, u okviru svojih stalnih napora da obuzda rastuće cijene u maloprodaji.

Predsjednik FED-a Jerome Powell izjavio je je da bi „još jedno neobično veliko povećanje moglo da bude prikladno” na sastanku Centralne banke u septembru.

„Nedavni pokazatelji potrošnje i proizvodnje su omekšali”, naveo je FED, u saopštenju povodom najavljivanja povećanja stope. „Bez obzira na to, dobici na tržištiu rada su bili snažni posljednjih meseci”.

Powell je na konferenciji za novinare u srijedu rekao: „Naš cilj je da smanjimo inflaciju i imamo takozvano meko slijetanje, pod kojim mislim na sletanje koje ne zahtijeva značajno povećanje nezaposlenosti. Razumijemo da će to biti priličan izazov. Posljednjih mjeseci postalo je veći izazov.”

Usporena američka ekonomija, bilo da je zvanično u recesiji ili ne, također ima ključne političke implikacije. Uoči izvještaja Sekretarijata za ekonomiju, predsjednik SAD Joe Biden rekao je ove nedjelje da ne vjeruje da je ekonomija u recesiji ili da se kreće ka recesiji.

Međutim, opozicioni republikanci bez dileme će prikazivati ekonomiju kao da je u recesiji i kriviti Bidenovu ekonomsku politiku, uoči izbora za Kongres u novembru, kada se nadaju da će ponovo preuzeti kontrolu nad jednim ili oba doma, u kojim većinu trenutno imaju predsjednikove demokrate.

Današnja procena bruto domaćeg proizvoda za preiod od aprila do juna prva je od tri koje će vlada objaviti u narednim nedjeljama. To je označilo naglo slabljenje u odnosu na rast od 5,7 posto koji je ekonomija ostvarila prošle godine kada se ekonomija brzo oporavila od posljedica pandemije koronavirusa. To je bila najbrža godišnja ekspanzija od 1984.

Kvartalni pad ima i pozitivne i negativne strane kada je riječ o nacionalnoj ekonomiji.

Potrošnja, koja čini 70 posto američke ekonomije, porasla je za jedan procenat na godišnjem nivou, što je značajno usporavanje u odnosu na prethodne kvartale. Izgradnja kuća je opala za 14 posto, dok se poslovna izgradnja smanjila za 11,7 posto na godišnjem nivou. Međutim, potrošnja federalne vlade smanjila se za 3,2 procenta.

Američki State Department objavio je nagradu 28. jula, rekavši da traži informacije koje bi dovele do identifikacije ili lokacije bilo koje strane osobe koja je svjesno bila uključena ili učestvuje u miješanju u izbore SAD-a.

Posebno spominje rusku agenciju za istraživanje interneta (IRA), biznismena Jevgenija Prigožina povezanog s Kremljom i ruske subjekte i saradnike povezane s njim.

Sjedinjene Države su ranije identifikovale IRA-u sa sjedištem u Sankt Peterburgu kao uključenu u operacije političkog i izbornog miješanja i prethodno su sankcionirale Prigožina zbog miješanja.

"Počevši od 2014. godine, IRA je započela operacije miješanja u politički sistem SAD-a, uključujući predsjedničke izbore u SAD-u 2016. godine, sa strateškim ciljem da sije razdor", navodi se u saopštenju.

Donald Trump je tijesno pobijedio bivšu američku državnu sekretarku Hillary Clinton na izborima 2016. godine.

Prigožin je ruski državljanin koji je finansirao IRA-u preko kompanija Concord Management i Consulting i Concord Catering, kompanija koje je kontrolirao.

"Concord je slao sredstva, preporučivao osoblje i nadgledao aktivnosti IRA-e kroz izvješćivanje i interakciju s upravom IRA-e", rekao je State Department.

Osim Prigožina, odjel traži informacije o još nekolicini ljudi za koje se navodi da su radili u različitim kapacitetima na izvođenju IRA-inih intervencija usmjerenih na Sjedinjene Države.

Optuženi su za zavjeru s ciljem prevare Sjedinjenih Država opstruiranjem funkcija vlade u svrhu miješanja u izborne procese u SAD-u, uključujući predsjedničke izbore 2016. godine, saopštio je odjel.

Ministarstvo je saopštilo da se ponuda za nagradu daje kroz program Nagrade za pravdu i da je dio širih napora američke vlade da osigura sigurnost i integritet američkih izbora i zaštiti od stranog uplitanja.

General-pukovnik John Stephen Kolasheski, komandant V korpusa Vojske Sjedinjenih Američkih Država, boravi u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini.

On se u četvrtak, zajedno s delegacijom koju je predvodila zamjenica šefa misije Ambasade SAD-a u BiH Deborah Mennuti, sastao sa zamjenikom ministra odbrane Bosne i Hercegovine za politiku i planove Mijom Krešićem.

General Kolasheski je istaknuo kako su SAD posvećene Europi, a posebno zemljama Zapadnog Balkana.

“Smatram da je Bosna i Hercegovina mnogo napredovala od kraja rata, a da je za nastavak ključna modernizacija i napredak Oružanih snaga BiH. Zbog toga su svi programi školovanja, donacije i obuke, koje realizira Vojska SAD-a zajedno s OS BiH, veoma važni, kako zbog stjecanja iskustva, tako i zbog obostranog prenošenja znanja“, rekao je Kolasheski.

Iz Ambasade SAD-a su saopćili kako se posjeta generala Kolasheskog nadovezuje na uspješno obavljene Bilateralne odbrambene konsultacije od 13. i 14. jula 2022.

“Ovakve posjete dodatno demonstriraju snažnu posvećenost SAD-a sigurnosti Bosne i Hercegovine. Sjedinjene Američke Države podržavaju OS BiH u njihovom nastavku modernizacije i raduju se nastavku bliske suradnje s ključnim partnerom u regiji”, saopćeno je iz Američke ambasade.

Zamjenik Krešić naveo je kako su SAD dokazani prijatelj Bosne i Hercegovine, te da je saradnja ministarstava odbrane dviju zemalja na veoma zavidnom nivou. Također, Krešić se zahvalio za sve što SAD čine za MO i OS BiH, posebno u programima saradnje kroz mnogobrojne programe školovanja, obuke te kroz vrijedne donacije sredstava i opreme koje znatno doprinose jačanju operativnosti Oružanih snaga BiH.

Osvrnuo se i na trenutnu ukrajinsku krizu koja predstavlja izazov bez presedana za europsku sigurnost.

“Ovakav složen međunarodni kontekst za MO BiH je dodatno izazovan, ali u takvim okolnostima MO i OS BiH ostaju posvećeni ispunjenju svoje zakonske uloge i, uz velike poteškoće, istrajni u izvršenju svoje misije i zadataka, gdje je ‘strateško partnerstvo sa SAD-om od nemjerljive važnosti“, istaknuo je Krešić.

Delegacija SAD-a svoju posjetu je nastavila posjetom Zajedničkom štabu OS BiH, gdje se sastala s načelnikom Zajedničkog štaba OS BiH generalpukovnikom Senadom Mašovićem.

General Kolasheski je razgovarao s komandanticom NATO štaba u Sarajevu, brigadnom generalicom Pamelom McGaha, o potpori NATO-a reformi odbrane OS BiH.

U sjedištu EUFOR-a u Sarajevu, ugostio ga je zapovjednik EUFOR-a, generalni zapovjednik Anton Wessely. Razgovarali su o predanosti EUFOR-a trajnoj stabilnosti Bosne i Hercegovine.

“Poput NATO-a i EUFOR-a, Sjedinjene Američke Države predane su stabilnosti i sigurnosti Bosne i Hercegovine. Pozdravljamo dolazak zapovjednika V korpusa generala pukovnika Johna Kolasheskog u Sarajevo, kako bi surađivao s višim čelnicima u Ministarstvu odbrane BiH i Zajedničkom štabu”, navodi se u objavi Američke ambasade na Twitteru.

Ruski šef diplomtije Sergej Lavrov i francuski predsjednik Emmanuel Macron posjetili su zemlje na sjeveru Afrike ove nedjelje. Samantha Power, šefica američke Agencije za međunarodni razvoj, posjetila je Somaliju i Keniju, a ambasadorica SAD-a u UN Linda Thomas-Greenfield otputovaće naredne nedjelje u Ganu i Ugandu.

"Ovo je kao novi Hladni rat u Africi, jer rivalske strane žele da osvoje uticaj", kaže William Gumede, direktor fondacije Demoratija radi.

Lavrov je putovao po sušnim predjelima i onima gdje vlada glad, i predstavljao Zapad kao glavng krivca za porast cijena hrane. Sa druge strane, zapadni lideri su optužili Kremlj da je kriv za krizu sa hranom i da je koristi kao oružje u svom osvajačkom ratu - što bi trebalo da zvuči kao poznata poruka u post-kolonijalnoj Africi.

Pod Vladimirom Putinom, Rusija radi na tome da dobije podršku u Africi već nekoliko godina, oživljava prijateljstva stara i do pola vijeka, kada je Sovjetski savez podržavao mnoge afričke pokrete u borbi za slobodu od kolonijalista.

"I sada je ta kampanja intenzivirana", kaže Gumede.

Uticaj Moskve u Africi vidio se kada se u UN glasalo o osudi ruske invazije na Ukrajinu. 28 afričkih zemalja glasalo je za rezoluciju, a značajna manjiina od 25 zemalja je glasala protiv ili je bila uzdržana.

Ruski šef diplomatije ove nedelje posjetio je Egipat, Kongo, Ugandu, Etiopiju i tamo poručio da su SAD i evropske zemlje krive za rast cijena hrane, kao i da su tokom pandemije kovida pravile zalihe hrane.

"Situacija u Ukrajini dodatno je negativno uticala na tržište hrane, ali ne zbog ruske specijalne operacije, već neadekvatne reakcije Zapada, koji je uveo sankcije", kazao je Lavrov u Adis Abebi.

Lavrov je toplo dočekan u Ugandi od strane predsjednika Joverija Musevenija, inače američkog saveznika koji ne želi da kritikuje rusku invaziju na Ukrajinu. Museveni je rekao i da je razumljivo što je Putin otpočeo rat jer je Ukrajina u ruskoj sferi uticaja.

Lavrov se založio za reformu Savjeta bezbjednosti UN kako bi se afričkim zemljama dala stalna mjesta i veći uticaj.

Predsjednik Ugande je na vlasti tri decenije i očigledan je izbor za zemlju sa kojom Rusija treba da jača odnose, kaže politički analitičar Asuman Bisika.

I ruska televizija Russia Today oblikuje javno mnijenje u Africi, a Lavrov je najavio da će uskoro otvoriti i novi biro u Johanesburgu.

"Za Rusiju, to je bitka da se čuje u Africi. Nije važno za sam rat, već za dugoročni politički uticaj. Oni ovdje vide plodno tle za sijanje svog uticaja, i naravno, glasanje u UN-u im je važno", kaže Anton Harber, profesor novinarstva na univerziteu Witwatersrand u Južnoj Africi.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je na afričkoj turneji optužio Kremlj da preko kanala kakav je Russia Today širi propagandu i traži podršku za rat, kao i da ucjenjuje cijeli svijet time što sprječava izvoz žitarica iz Ukrajine.

"Ucjenjuju nas jer su oni ti koji blokiraju izvoz, oni su ti koji regulišu promet svog žita", rekao je Macron u Beninu. Posjetiće i Kamerun i Gvineju Bisao.

Macron je apelovao na Afrikance da ustanu protiv Rusije.

"Kažem vam ovdje u Africi, kontinentu koji je patio zbog kolonijalnog imperijalizma - Rusija je jedna od posljednjih kolonijalnih sila. Odlučila je da krene u invaziju na susjednu zemlju da bi odbranila svoje interese. I to je realnost".

Samantha Power, američka zvaničnica, bila je u istočnoj Africi i apelovala da se pomogne tom regionu u borbi protiv gladi i suša. Kritikovala je i Rusiju.

"Blokiranjem izvoza ukrajinskog žita i restrikcijama na izvoz đubriva iz Rusije, Putin zapravo nanosi štetu narodu Kenije i drugih zemalja na svijetu. Nanosi bol ljudima u Keniji kako bi ostvario ličnu korist", kazala je ona u Najrobiju.

„Ne mislim da je to u toj formi primjenjivo. Zbog toga se mora ići drugim putevima, kako bi s jedne strane imali proporcionalnost, a s druge strane da građani to mogu razumjeti i podržati”, rekao je Schmidt za DW.

Za bošnjačke i građanske stranke je posebno problematična bila najava uvođenja cenzusa od tri posto, smatrajući da to vodi ka diskriminaciji i da pogoduje HDZ-u.

Samo kantoni u kojima, prema popisu stanovništva iz 2013, živi više od tri posto jednog od konstitutivnih naroda, a na osnovu ukupnog broja tog naroda u Federaciji BiH, mogu izabrati delegate tog naroda u Dom naroda Federacije BiH.

Visoki predstavnik je obrazložio razloge uvođenja tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH kojima, kako je rekao prilikom donošenja odluke, namjerava osigurati slobodnu i fer kampanu.

„Odluku sam donio na temelju dvije tačke. Izborni zakon za opće i slobodne izbore u Bosni i Hercegovini tek treba unaprijediti kada je riječ o sprječavanju izbornih prijevara. Dakle kad je riječ o onome ko lažira brojanje glasova, ko širi govor mržnje, pokušava utjecati na druge, primjerice ugnjetavanjem, prijetnjama, tu sam povećao kazne u zakonu”, rekao je Schmidt, dodavši kako političari nisu uspjeli dogovoirit ove izmjene.

Schmidt je naveo kako je stranačim liderima dao i posljednju šansu kako bi postigli dogovor o suštinskim izmjenama Izbornog zakona.

„Izbori su za dva mjeseca. To je razuman vremenski period. Pritisak sada raste s moje strane. A onda ćemo vidjeti! Pritome, trebaju imati na umu da ja imam izvršne ovlasti. Nisam odustao od njih. Samo ih ovaj put nisam koristio”, rekao je.

Kaže kako ne želi stvoriti dojam „da se želi podijeliti BiH na različite etničke regije”, već je tu da to spriječi.

"Ne morate da budete predsjednik da biste dobili ta sredstva", izjavio je.

Biden je imao blaži oblik virusa koji je usmrtio milione ljudi širom svijeta i poremetio svakodnevni život više od dvije godine.

Biden je u utorak uveče i srijedu ujutru testiran negativan na virus.

"Vraćam se u Ovalnu kancelariju", objavio je na Twitteru uz fotografiju svog negativnog testa, nakon što je Bijela kuća objavila najnovije nalaze njegovo ljekara i potvrdila da je dobio dozvolu da izađe iz petodnevne izolacije koliko je preporučeno za osobe koje su testirane pozitivne na koronavirus.

"Svako stariji od pet godina treba da dobije 'booster', a ako ste stariji od 50, treba da dobijete dva. Ja jesam. Nakon 'boostera', šanse da se teško razbolite od Covida su veoma, veoma male", poručio je predsjednik.

"U ovom trenutku se suočavamo sa varijantom BA.5 - to je razlog što sam se razbolio i što su se zarazili mnogi ljudi širom svijeta. Ali zahvaljujući tome što sam oslobodio milijarde dolara za ventilaciju u školama, besplatne 'boostere', testiranje, visoko-kvalitetne maske i drugo, mi smo dobro opremljeni za borbu protiv virusa", napisao je također na Twitteru Biden.

Iz Bijele kuće je takođe saopšteno da Biden planira da nosi masku koja "dobro prijanja uz lice" još pet dana, kada je u društvu drugih osoba.