Izdvojeno
Kina ponovila prijetnju da će vojnom silom anektirati Tajvan
Kina je u srijedu još jednom ponovila svoju prijetnju da će upotrijebiti vojnu silu da uspostavi kontrolu nad samoupravnim Tajvanom, usred prijetnji kineskim vojnim vježbama koje su podigle tenzije dvije strane na najviši nivo u posljednjih nekoliko godina.
Saopštenje koje su objavili kabinet za poslove sa Tajvanom i njegovo odeljenje za vijesti uslijedilo je poslije skoro nedjelju dana ispaljivanja projektila i upada kineskih ratnih brodova i aviona u tajvanske vode i vazdušni prostor.
Akcije su poremetile letove i otpremanje robe u regionu ključnom za globalne lance snabdijevanja, što je izazvalo oštru osudu SAD, Japana i drugih.
U verziji kineske izjave na engleskom jeziku navodi se da će Peking "raditi sa najvećom iskrenošću i uložiti najveće napore da postigne mirno ponovno ujedinjenje".
"Ali mi se nećemo odreći upotrebe sile i zadržavamo mogućnost da preduzmemo sve neophodne mjere. Ovo je u cilju zaštite od spoljnog miješanja i svih separatističkih aktivnosti", navodi se u saopštenju.
"Uvijek ćemo biti spremni da odgovorimo upotrebom sile ili drugih neophodnih sredstava na miješanje spoljnih snaga ili radikalnu akciju separatističkih elemenata. Naš krajnji cilj je da obezbjedimo izglede za mirno ujedinjenje Kine i unaprijedimo ovaj proces", navodi se u saopštenju.
Kina kaže da je prijeteće poteze izazvala prošlonedjeljna posjeta predsjedavajuće Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Tajvanu, ali Tajvan kaže da su takve posjete rutinske i da je Kina to iskoristila samo kao izgovor da pojača svoje pretnje.
Zaustavljanje pregovora sa SAD
Kao dodatni odgovor na posetu Pelosijeve, Kina je saopštila da prekida dijalog o pitanjima od pomorske bezbjednosti do klimatskih promjena sa SAD, koje su glavni vojni i politički podržavalac Tajvana.
Tajvanski ministar spoljnih poslova upozorio je u utorak da kineske vojne vježbe odražavaju ambicije da kontrolišu velike dijelove zapadnog Pacifika, dok je Tajpej izveo sopstvene vježbe kako bi naglasio svoju spremnost da se brani.
Strategija Pekinga bi uključivala kontrolu Istočnog i Južnog kineskog mora preko Tajvanskog moreuza i nametanje blokade kako bi se spriječilo da SAD i njeni saveznici pomognu Tajvanu u slučaju napada, rekao je Joseph Wu, tajvanski ministar vanjskih poslova, na konferenciji za novinare u Tajpeju.
Peking je produžio vježbe koje su u toku ne najavljujući kada će se one završiti.
Tajvan se podijelio od kopnenog dijela Kine usred građanskog rata 1949. i 23 miliona stanovnika ostrva se u velikoj mjeri protivi političkom ujedinjenju sa Kinom, dok više voli da zadrži bliske ekonomske veze i status kvo, odnosno de fakto nezavisnost.
Svojim manevrima Kina se približila granicama Tajvana i možda želi da uspostavi novu normalu u kojoj bi na kraju mogla da kontroliše pristup ostrvskim lukama i vazdušnom prostoru.
SAD, glavni pobornik Tajpeja, također su pokazale da su spremne da se suoče sa kineskim pretnjama. Washington nema formalne diplomatske veze sa Tajvanom u znak poštovanja prema Pekingu, ali je zakonski obavezan da obezbjedi da se ostrvo može braniti i da sve prijetnje protiv njega tretira kao stvar ozbiljne zabrinutosti.
To ostavlja otvorenim pitanje da li bi Washington poslao snage ako Kina napadne Tajvan. Američki predsjednik Joe Biden je više puta ponavljao da su SAD obavezne da to urade - ali su se članovi osoblja brzo povulačili te komentare.
Moguće globalne posljedice
Osim geopolitičkih rizika, produžena kriza u Tajvanskom moreuzu — značajnoj saobraćajnici za globalnu trgovinu — mogla bi da ima velike implikacije na međunarodne lance snabdijevanja u trenutku kada se svijet već suočava sa poremećajima i neizvjesnošću usled pandemije koronavirusa i rata u Ukrajini.
Konkretno, Tajvan je ključni dobavljač kompjuterskih čipova za globalnu ekonomiju, uključujući i kineske visokotehnološke sektore.
Kao odgovor na vežbe, Tajvan je stavio svoje snage u stanje pripravnosti, ali se do sada uzdržavao od preduzimanja aktivnih kontramera.
U utorak je njegova vojska održala vježbe bojeve artiljerije u okrugu Pingtung na svojoj jugoistočnoj obali.
Biden obećava dodatnu pomoć ljudima koji su pogođeni poplavama u Kentuckyju
Predsjednik Joe Biden posjetio je u ponedjeljak Centar za oporavak Federalne agencije za hitne slučajeve u istočnom Kentuckyju uništenom poplavama, gdje je rekao da je nedavno usvojen zakon koji ima za cilj borbu protiv klimatskih promjena, koje mogu dovesti do nasilnih vremenskih pojava.
Blinken za Glas Amerike: Kineske vojne vježbe oko Tajvana su opasne
Gnjevna zbog posjete Tajvanu predsjedateljice Zastupničkog doma Nancy Pelosi, Kina je objavila da obustavlja razgovore sa SAD-om o vojnoj suradnji, klimatskim promjenama i drugim pitanjima. Američki državni sekretar Antony Blinken u intervjuu za Glas Amerike govorio je o napetostima u regiji.
Blinken održao govor o američkoj strategiji za podsaharsku Afriku
Američki državni sekretar Antony Blinken održao je govor o ključnoj američkoj strategiji za podsaharsku Afriku u ponedjeljak na Univerzitetu u Pretoriji.
Blinken je u svom obraćanju naglasio vrijednost demokratije i prijetnje po nju, rekavši da je Afrika "ravnopravni partner" s kojim SAD žele da rade i da neće "diktirati".
"Do 2050., 1 od 4 osobe na planeti koju dijelimo bit će Afrikanac. Oni će oblikovati sudbinu, ne samo ovog kontinenta, već i svijeta", rekao je.
Blinken je govorio o udaru koji je pandemija zadala Africi i ekonomijama na kontinentu, te o nesigurnosti hrane za koju je rekao da je produbljena ruskom invazijom na Ukrajinu.
Također se pozabavio širokim spektrom pitanja, uključujući prevenciju sukoba, dezinformacije na internetu, nauku i tehnologiju, kao i klimatske promjene i čistu energiju.
Glas Amerike razgovarao je s nekoliko južnoafričkih studenata, pitajući ih šta misle o obraćanju visokog američkog diplomate.
Zaphesheya Dlamini, koja je upravo završila master studije političkih nauka, bila je skeptična.
"Slušajte – svaka pojedinačna vanjska politika, svaki pojedinačni nacionalni interes uvijek će biti njihov nacionalni interes. Nije naše, to znamo. Ali onda ne pokušavajte to predstaviti kao da je to zajednički interes", rekao je Dlamini.
Također je navela da se Blinken nije osvrnuo na to kako američka unutrašnja politika utiče na ostatak svijeta. Kao primjere je spomenula poništenje značajnog američkog slučaja Roe protiv Wadea, kojim je zaštićeno pravo žene na abortus, i Global Gag Rule, koje zabranjuje stranim nevladinim organizacijama koje primaju američka sredstva da pružaju usluge legalnog pobačaja, rekavši da je trebao pričati i o tome.
Student međunarodnih odnosa Billy Botshabelo Manama, 22, rekao je da je Blinkenov govor snažno promovirao dobro upravljanje, za koje je priznao da je ponekad bio problem na kontinentu.
"Pogledajte – mnogo je spomenuto o demokratiji, s pravom, gledajući historiju Afrike", rekao je Manama.
Manama je dodao da vjeruje da se, kao i SAD, Južna Afrika također zalaže za jednakost i ljudska prava.
Blinken će ove sedmice posjetiti Kongo i Ruandu.
Dok Japan obilježava godišnjicu napada atomskom bombom, prijetnja iz Kine ukida vojni tabu
Japan ovog mjeseca obilježava godišnjice nuklearnog bombardovanja Hirošime i Nagasakija u kojem je poginulo više od 200.000 ljudi i kojim je okončan Drugi svjetski rat.
Ali, čak i dok je japanski premijer obećavao da će raditi na miru u svijetu, vlada je najavila planove za "drastično" povećanje izdataka za odbranu izazvano prijetnjom iz Kine, razbijajući decenijama dug tabu u vezi sa jačanjem japanskih oružanih snaga poslije poraza 1945.
Godišnjica nuklearnih napada
Američke snage su bacile prvu atomsku bombu na Hirošimu 6. augusta 1945. ujutru, ubivši oko 140.000 ljudi.
Na hiljade je umrlo u narednim mjesecima i godinama od radijacione bolesti.
Tri dana kasnije, američke snage su bacile drugu nuklearnu bombu na Nagasaki, ubivši oko 75.000 ljudi.
Sjedinjene Države kažu da su bombardovanja bila neophodna da bi se okončao rat, jer bi mnogo više ljudi poginulo u bilo kojoj invaziji savezničkih snaga na Japan.
Lokalni đaci u Hirošimi, zajedno sa preživjelima atomskog bombardovanja, obilježili su u subotu 77. godišnjicu eksplozije ceremonijom u gradskom parku mira, neposredno ispod epicentra eksplozije. Njima su se pridružili članovi japanske vlade i generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres.
"Skoro 13.000 komada nuklearnog oružja se nalazi u arsenalima širom svijeta", rekao je Guterres delegatima na ceremoniji. "A krize sa ozbiljnim nuklearnim prizvukom brzo se šire — od Bliskog istoka do Korejskog poluostrva, do ruske invazije na Ukrajinu. Potpuno je neprihvatljivo da države koje posjeduju nuklearno oružje priznaju mogućnost nuklearnog rata".
Domaćin G-7
Hirošima bi trebalo da bude domaćin samita G-7 sledeće godine. Japanski premijer Fumio Kišida obećao je okupljenima u Hirošimi: "Zajedno sa liderima G-7, ispred spomenika mira, potvrdićemo našu posvećenost da se ujedinimo u zaštiti mira".
Japanski ustav, napisan nakon poraza 1945, kaže da se "japanski narod zauvijek odriče rata kao suverenog prava nacije". Međutim, ratna opasnost se približava obalama te zemlje.
Kineska prijetnja
Kineske vojne vježbe velikih razmjera, upotreba bojeve municije oko Tajvana posljednjih dana – kao očigledna osveta za posjetu predsjednice Predstavničkog doma SAD Nancy Pelosi Tajpeju prošle nedjelje – izazvale su strah da Peking planira invaziju na ostrvo, za koju Peking tvrdi da dio njegove teritorije. Japan kaže da je nekoliko kineskih projektila lansiranih tokom vježbi sletjelo u mora koja su dio njegove ekskluzivne ekonomske zone.
Na konferenciji za novinare u Hirošimi nakon ceremonije povodom godišnjice bacanja atomske bombe, premijer Kišida je rekao da vlada mora da odgovori na krizu na Tajvanu i u Ukrajini. "Drastično ćemo ojačati našu odbrambenu sposobnost", rekao je on novinarima.
Drastična promjena
Uprkos decenijama vladine politike, nastojanje Japana da poveća potrošnju i kapacitete za odbranu ima sve veću podršku javnosti, kaže analitičar Tecuo Kotani, profesor globalnih studija na Univerzitetu Meikai u Tokiju i viši saradnik na Japanskom institutu za međunarodne poslove.
"Zbog ruske invazije na Ukrajinu, percepcija japanske javnosti o nacionalnoj bezbjednosti dramatično se promijenila. Japanci su veoma zabrinuti zbog kineske agresije", rekao je Kotani za Glas Amerike.
"A gledajući istraživanja javnog mnijjenja, sve više ljudi sada podržava promjenu ustava, kao i povećanje troškova za odbranu, pa čak i uvođenje japanskih sposobnosti za ofanzivne udare."
Strah od sukoba
Kotani je dodao da bi Japan mogao biti uvučen u bilo koji sukob oko Tajvana.
"Ubijeni (bivši japanski) premijer Šinzo Abe izjavio je da su bezbjednost Tajvana i bezbjednost Japana neodvojive zbog geografske blizine, kao i zbog toga što Japan na svom tlu ugošćuje američku vojsku", rekao je Kotani. "Dakle, japanski odbrambeni planeri su se pripremali za bilo koji scenario koji može uticati na japansku teritoriju".
Bombardovanje Hirošime i Nagasakija promijenilo je stav Japana prema ratu i vojnoj moći. Sedamdeset sedam godina kasnije, zemlja mora da se suoči sa novom realnošću: moćnom, agresivnom Kinom koja je voljna i sposobna da projektuje svoju vojnu silu na pragu Japana.
Kina najavila nove vojne vježbe oko Tajvana
Kineska vojska najavila je nove vojne vježbe u moru i zračnom prostoru oko Tajvana, dan nakon zakazanog završetka najvećih vježbi do sada. Vježbe oko Tajvana održane su u znak protesta protiv prošlosedmične posjete predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Tajvanu.
Istočna vojna komanda Kine saopštila je da će provesti zajedničke vježbe sa fokusom na protupodmorničke i jurišne operacije s mora, potvrđujući strahove nekih sigurnosnih analitičara i diplomata da će Peking nastaviti vršiti pritisak na odbranu Tajvana, izvještava Reuters.
Posjeta Nancy Pelosi Tajvanu razbjesnila je Kinu, koja samoupravni otok smatra svojim, te su odgovorili probnim lansiranjem balističkih projektila iznad Taipeija, kao i odustajanjem od nekih razgovora sa Washingtonom.
Trajanje i tačna lokacija najnovijih vježbi još nisu poznati, ali Tajvan je već ublažio ograničenja letova u blizini šest područja gdje su ranije sprovedene vježbe.
Osim ispaljivanja 11 balističkih projektila kratkog dometa tokom prethodna četiri dana vježbi, kineski ratni brodovi, borbeni avioni i bespilotne letjelice opsežno su manevrirali oko otoka.
Glasnogovornik ministarstva odbrane u Taipeiju Sun Li-fang rekao je novinarima da su tajvanske oružane snage "mirno" postupale s kineskim vježbama. Ranije je ministarstvo reklo da su u vježbama korišteni ratni brodovi, avioni i bespilotne letjelice za simulaciju napada na otok i mornaricu.
Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin rekao je u ponedjeljak da Kina izvodi normalne vojne vježbe "u našim vodama" na otvoren, transparentan i profesionalan način, dodajući da je Tajvan dio Kine.
Na pitanje jesu li kineske vježbe koje su u toku u skladu s međunarodnim pravom i hoće li biti izdana nova upozorenja za civilni zračni i pomorski promet, Wang je rekao da su nadležni odjeli izdali pravovremene objave u skladu s domaćim i međunarodnim zakonom.
Kinesko ministarstvo odbrane u međuvremenu je nastavilo diplomatski pritisak na Sjedinjene Države, braneći svoje odlaganje vojnih pregovora u znak protesta zbog posjeta Pelosi.
"Trenutno napetu situaciju u Tajvanskom tjesnacu u potpunosti je izazvala i stvorila američka strana na vlastitu inicijativu, a američka strana mora snositi punu odgovornost i ozbiljne posljedice za to", rekao je glasnogovornik ministarstva odbrane Wu Qian.
Peking je u petak najavio da prekida saradnju sa Sjedinjenim Državama u nekoliko oblasti, uključujući dijalog između visokih vojnih zapovjednika, u znak odmazde zbog posjete Tajvanu predsjedavajuće Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova u saopštenju od 5. avgusta je također navelo da zaustavlja pregovore o klimi sa Sjedinjenim Državama, kao i saradnju u sprječavanju prekograničnog kriminala i repatrijaciji migranata.
Zvaničnici Pentagona, State Departmenta i Bijele kuće osudili su taj potez, opisujući ga kao neodgovornu pretjeranu reakciju.
Prekidanje nekih od nekoliko komunikacijskih veza Kine s američkom vojskom povećava rizik od slučajne eskalacije nad Tajvanom u kritičnom trenutku, prema sigurnosnim analitičarima i diplomatima.
Tajvan je samouprava od 1949., kada su komunisti Mao Ce-tunga preuzeli vlast u Pekingu nakon što su u građanskom ratu porazili nacionaliste Kuomintanga (KMT) iz Čang Kai-šeka, zbog čega se vlada pod vodstvom KMT-a povukla na otok.
Peking kaže da zadržava pravo da Tajvan stavi pod kinesku kontrolu, ako je potrebno i silom.
Američki senat odobrio zakon za borbu protiv klimatskih promjena
Američki Senat usvojio je u nedjelju veliki zakon od 430 milijardi dolara namijenjen borbi protiv klimatskih promjena, snižavanju cijena lijekova i podizanju nekih korporativnih poreza.
Ovo se smatra velikom pobjedom predsjednika Joea Bidena, dok se demokrate nadaju da će pomoći njihovim izgledima da zadrže kontrolu nad Kongresom na ovogodišnjim izborima.
Senat je odobrio zakon glasanjem od 51 prema 50.
Ovaj zakon ide u Zastupnički dom na glasanje, vjerovatno u petak, kada se predstavnici planiraju nakratko sastati tokom ljetne pauze. Očekuje se da će ga oni usvojiti, čime bi prijedlog zakona bio poslat Bijeloj kući na potpis Bidenu. U izjavi, Biden je rekao da se raduje potpisivanju zakona.
"Senat stvara historiju", rekao je lider senatske većine Chuck Schumer.
"Za Amerikance koji su izgubili vjeru da Kongres može učiniti velike stvari, ovaj je zakon za vas", rekao je. "Ovaj zakon će promijeniti Ameriku u narednim decenijama."
Schumer je rekao da zakon sadrži "najhrabriji paket čiste energije u američkoj historiji" za borbu protiv klimatskih promjena uz istovremeno smanjenje troškova za energiju i neke lijekove.
Zakon ima za cilj smanjenje emisije ugljika i preusmjeravanje potrošača na zelenu energiju, uz smanjenje troškova lijekova na recept za starije osobe i pooštravanje primjene poreza za korporacije i bogate.
Demokrate tvrde da će zakon pomoći u smanjenju inflacije, ekonomske obaveze koja je također opterećivala njihove nade da će zadržati zakonodavnu kontrolu uoči predsjedničkih izbora 2024. godine.
Republikanci, tvrdeći da se zakon neće baviti inflacijom, osudili su tu mjeru kao listu želja ljevičarske potrošnje koja ubija radna mjesta i koja bi mogla potkopati rast kada je ekonomija u opasnosti da padne u recesiju.
Nacrt zakona je bio 18 mjeseci u izradi jer je Bidenov originalni sveobuhvatni plan smanjen zbog protivljenja republikanaca i ključnih poslanika iz njegove stranke.
- Aldin Arnautović
- RADIO SLOBODNA EVROPA (RFE/RL)
Delegacija entiteta RS "otvara tržište" za Rusiju, na stolu zastava BiH
"Posjetom izaslanstva Investiciono-razvojne banke Republike Srpske Ruskoj Federaciji stvorena je odlična prilika za otvaranje tržišta Republike Srpske za ulaganja i direktno povezivanje naših privrednika sa ruskim privrednicima.", navedeno je na web site-u IRB RS.
"Ovo je zajednički zaključak višednevnih razgovora izaslanstva Investiciono-razvojne banke Republike Srpske sa predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti Nižnjenovgorodske oblasti i brojnim ruskim privrednicima, koji su prihvatili poziv da učestvuju na našem sajmu. Druga investicijska konferencija „INVEST SRPSKA 2022“, koja će se održati početkom septembra u Prijedoru. Investicijska konferencija u organizaciji IRBRS bila bi samo uvod u intenzivnu gospodarsku suradnju ruskih i privrednika Republike Srpske." zaključak je kojim se opisuje uspjeh puta delegacije koja u Rusiji ostaje još nekoliko dana.
Posjeta Rusiji počela je 3. avgusta sastankom s članovima Privredne komore u Moskvi, gdje je delegacija Investiciono-razvojne banke RS-a dogovorila potpisivanje memoranduma o suradnji te dve institucije, piše Radio Slobodna Evropa.
Investiciono razvojna banka RS je u vlasništvu entiteta, a posjeta dolazi u vrijeme kada zapadne kompanije masovno zaustavljaju poslovanje sa Rusijom zbog brutalnog napada i razaranja njenog susjeda Ukrajine.
Na fotografiji koja je objavljena na web site-u IRB-a vidi se da se na stolu između dvije delegacije nalaze zastave Rusije i Bosne i Hercegovine. Sajt navodi da je u entitetskoj poslovnoj delegaciji bio i ambasador BiH i Rusiji, Željko Samardžija.
Bosna i Hercegovina se deklarativno pridružila zapadnim sankcijama protiv što je objavljeno na stranici Evropskog vijeća, iz kojeg su naveli da se BiH "uskladila" s EU u sankcioniranju nekoliko stotina osoba i kompanija iz Rusije.
Ipak, prenosi RSE, blokadom srpskih ministara u državnoj Vladi - Vijeću ministara te sankcije nisu zaživjele u praksi.
Politički vođa entiteta RS Milorad Dodik, i član BH predsjedništva u više navrata je izjavio da BiH neće uvoditi sankcije Rusiji, bez obzira na stav EU, SAD i drugih zapadnih zemalja.
Takav stav za RSE je potvrdio i Samardžija u izjavi, ističući da ne podržava nikakve sankcije Rusiji i da one mogu biti samo "rezultat dogovorene vanjske politike na nivou BiH".
Inače, Samardžija predstavlja BiH u Moskvi od 2020. godine, nakon što ga je na poziciju ambasadora imenovalo Predsjedništvo BiH u čijoj nadležnosti je vanjska politika.
Diplomatska pozicija u Rusiji dodijeljena mu je na prijedlog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata, vodeće političke partije u Republici Srpskoj.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu, BiH nema jedinstvene osude ruske agresije, niti stave o sankcijama Rusiji.
Inicijativa za osudu ruske agresije nije dobila podršku ni u Parlamentu BiH, jer je nisu podržali poslanici iz entiteta Republika Srpska.
Milorad Dodik je odbio da osudi napad Rusije na Ukrajinu, smatrajući da BiH treba ostati neutralna i ne pridruživati se sankcijama koje su Rusiji uvele Sjedinjene Države i Evropska unija (EU).
Druga dva člana Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović i Željko Komšić, osudili su "rusku agresiju na teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine" i podržali sankcije.
Dodik je također jedan od rijetkih zvaničnika u Evropi koji se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, nakon što je počeo rat u Ukrajini.
Senatori SAD predlažu zakon protiv korupcije na Balkanu
Na čelu ovog prijedloga su senatorica Jean Shaheen (D-NH), te senator Roger Wicker, (R-MS) poznat po izuzetno oštrim stavovima kada je u pitanju pervazivna korupcija u regionu.
Nakon što su dvije zastupnice u Kongresu, Ann Wagner i Susan Wild, predočile posebnoj kongresnoj komisiji prijedlog zakona kojim bi se omogućile još efikasnije i strožije sankcije na sve BH zvaničnike i političare koji propagiraju secesiju, i na drugi način nanose štetu stabilnosti i napretku Bosne i Hercegovine - sada je i od američkog Senata stigla nova inicijativa. Naime, grupa Senatora je predložila zakona kojim bi se osnažila borba protiv endemske korupcije, ali ne samo u BiH, nego u svim zemljama Zapadnog Balkana.
U koordinaciji sa senatorima Richardom Durbinom(D-IL), Ben Cardinom (D-MD), Thom Tillisom (R-NC), te Chris VanHollenom (D-MD), cilj zakona bi bio višestruk, izmedjuostaloga da podstakne povećanja trgovine i investicija između Sjedinjenih Država i zemalja Zapadnog Balkana, te borba i sankcioniranje negativnih utjecaja koji dolaze bilo iz samih zemalja, ili izvana.
Prijedlog zakona se odnosi na 6 zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) za koje senatori kažu da su ključne, kolektivno, za evropski mir, stabilnost i prosperitet. Senatori su takodjer u prijedlogu naglasili da postoji “ …zajednički interes Sjedinjenih Država i šest zemalja Zapadnog Balkana da promoviraju stabilan i održiv ekonomski rast i razvoj u regionu.”
Senatski prijedlog nadalje naglašava da je neophodno spriječiti masovno iseljavanje posebno mladih, što direktno utječe na demografiju u svakoj zemlji zapadnog Balkana, i rezultira negativnim rastom stanovništva. “Stvaranje ugodnog okruženja za ulaganje i stvaranje prilika za zapošljavanje u zapadnom Balkan, posebno za mlade, može pružiti moćne alate za ekonomski razvoj i zapoticanje šireg sudjelovanja u političkim procesima koji povećavaju prosperitet za sve.”
Ostali ciljevi prijedloga su otpor i borba protiv sveobuhvatne korupcije, te kampanje dezinformacija, potom negativne posljedice ogromne ovisnosti o ruskim energentima, te širenje utjecaja Kine.
Prijedlog zakona nudi konkretne načine postizanja navedenih ciljeva: Ohrabriti povećanje trgovine i ulaganja između Sjedinjenih Država i saveznika i partnera na Zapadnom Balkanu; proširiti pomoć Sjedinjenih Država naporima regionalne integracije; ojačati i proširiti regionalnu gospodarsku integraciju na Zapadnom Balkanu…kao i poboljšati raznolikost energetskih resursa, što bi smanjilo ovisnost od Rusije.
Senatori kažu da bi veliku pomoć ostvarenju ovih ciljeva pružili trgovina i ulaganje od strane Sjedinjenih Država.
Jedan od ciljeva koji su jasno naglašeni u prijedlogu, a odnose se na BiH, jest zadržavanje punog mandata snaga Europske unije (EUFOR) u zemlji što je, naglašava se, u interesu nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Država; te poticanje NATO-a i Europske unije da preispitaju svoje mandate misija i položaj u Bosni i Hercegovini kako bi imali aktivniju ulogu u uspostavi sigurnog i zaštićenog okruženja, posebice odbrambenog okruženja.
Prijedlog zakona koji se utvrdjuje kroz više senatskih odbora, zahtijeva da 180 dana od datuma donošenja ovog Zakona, državni tajnik i upravitelj Agencije Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj u koordinaciji s ministrima riznice i trgovine i glavnim izvršnim direktorom Međunarodne financijske financijske korporacije Sjedinjenih Država, podnese tim odgovarajućim odborima Kongresa sveobuhvatnu strategiju regionalnog ekonomskog razvoja i demokratskog jačanja Zapadnog Balkana.
Ima li šanse da se Brittney Griner vrati u SAD?
Američka košarkašica Britni Grajner (Brittney Griner) osuđena je na devet godina zatvora u Rusiji zbog posjedovanja droge. Grajner, zvijezda ženskog NBA, zaustavljena je u februaru na aerodromu u Moskvi zbog bočica sa uljem kanabisa, za koje je tvrdila ga je koristila za sportske povrede.
MOSKVA - Međutim, dobila je jednu od najstrožih kazni i sada se otvara pitanje može li biti prebačena u SAD ako se Amerika i Rusija dogovore o razmjeni zatvorenika.
Državni sekretar Antony Blinken objavio je da su SAD uputile prijedlog nagodbe Rusiji da oslobodi Grajner i Amerikanca Pola Vilana.
I to je najrealnija šansa za košarkašicu da se vrati kući, pod uslovom da Rusija pristane na nagodbu.
Šta su SAD ponudile?
Blinken nije precizirao šta je nagodba, samo je rekao da o tome namjerava da razgovara sa ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovim.
Izvori upućeni u situaciju rekli su da su SAD ponudile da oslobode Viktora Bouta, ruskog trgovca oružjem koji služi kaznu od 25 godina zatvora. But je namjeravao da proda oružje kolumbijskom FARC-u, koji je u vrijeme kada je osuđen, Amerika smatrala terorističkom organizacijom.
Blinken i Lavrov su razgovarali telefonom prošle nedelje, što je kontakt na najvišem nivou od početka rata u Ukrajini. Obojica su trenutno u Kambodži na sastancima sa ministrima zemalja jugoistočne Azije.
A šta je odgovorila Rusija?
U javnosti se oglašavala minimalno. Blinken nije saopštio detalje poslije razgovora sa Lavrovim. Rusi nisu ni nagovijestili da li su zainteresovani za nagodbu.
Portparolka Bijele kuće Karin Žan Pjer rekla je da ruska vlada nije odgovorila u dobroj vjeri, te da njihovu ponudu zvaničnici SAD nisu shvatili ozbiljno. Nije rekla detalje, ali je CNN preneo da Moskva želi da bude oslobođen i pripadnik jedne obavještajne agencije koji je prošle godine u Njemačkoj osuđen za ubistvo.
Da li bi razmjena zatvorenika bila presedan?
U aprilu, Rusija je oslobodila veterana marinca Trevora Rida, osuđenog za fizički sukob sa policijom u Moskvi, u zamjenu za Konstantina Jarošenka, ruskog pilota koji je zatvoren zbog optužbi da je učestvovao u švercu kokaina.
Ipak, bilo je riječ o Rusu koji je počinio lakše krivično djelo od Bouta, koji i dalje tvrdi da je nevin.
Američka vlada obično ne objavljuje informacije o razmjeni zatvorenika dok se ona ne obavi, zbog čega je Blinkenova najava još više dobila na značaju.
Da li će dogovor biti postignut?
Teško je reći, ali kontakt Blinkena i Lavrova ukazuje da se dešava napredak. Takođe, pokazuje da su dvije zemlje spremne da održavaju kontakte, uprkos ratu u Ukrajini.
Grajner je najpoznatija Amerikanka koju su uhapsile neke strane vlasti. Dvaput je osvojila olimpijsko zlato.
"Presuda Britni Grajner je stroga i za ruske pravne standarde i dokazuje ono što smo znali od početka - da se Britni koristi kao politički zalog", napisala je njena agentkinja Lindzi Kagava Kolas na Twitteru.
Vlasti u Rusiji su nagovijestile da je izricanje presude preduslov za razmjenu zatvorenika.
Predsjednik SAD Joe Biden apelovao je ponovo na Rusiju da momentalno oslobodi Grajner.
"Moja administracija će nastaviti neumorno da radi i koristi svaku priliku da Britni i Pola Vilana dovede kući što je prije moguće", naveo je u saopštenju.
O izbornom zakonu iz Hrvatske i BiH: Ne dijele svi Hrvati poglede i politiku HDZ-a
Političari u Hrvatskoj smatraju da će Hrvatima u Bosni i Hercegovini biti dobro, samo ako je HDZ na vlasti, smatra analitičar iz Zagreba. S druge strane, Hrvatsko narodno vijeće BiH ističe ima zamjerke na prijedlog izmjena Izbornog zakona na kojem inzistira HDZ.
Tajvan: Diplomatska posjeta koja je uzburkala duhove
Kina je upozorila da će posjeta Tajvanu američke delegacije, na čelu sa Nancy Pelosi, imati velike posljedice na odnose sa Sjedinjenim Državama, te je pokrenula vojne vježbe nedaleko od obale te zemlje.
Objašnjenje: Zašto Kina izvodi vježbe oko Tajvana?
Kina izvodi vojne vježbe bojeve vatre u šest samoproglašenih zona koje okružuju Tajvan kao odgovor na posjet predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi otoku koji Peking smatra svojim teritorijem.
Kina je upozorila avione i brodove da izbjegavaju ta područja tijekom vježbi koje traju do nedjelje. Čini se da su vježbe proba za potencijalnu blokadu i invaziju otoka koja bi gotovo sigurno privukla glavnog podupiratelja Tajvana, Sjedinjene Države, zajedno s američkim saveznicima uključujući Japan i Australiju.
Kineska vojska od 2 miliona vojnika najveća je na svijetu, a njezina mornarica ima više brodova od SAD-a. Tajvanske oružane snage se ne mogu usporediti u broju, ali je obećao da će se oduprijeti prisilnim mjerama za nametanje vlasti Kineske komunističke partije nad samoupravnom otočnom demokracijom .
"Bit će potrebna oštra diplomacija da se ponovno uspostavi stabilna ravnoteža", rekao je politolog Kharis Templeman sa Sveučilišta Stanford. "Ne znam kako će se ovaj sukob na kraju odigrati, ali mislim da nas čeka nekoliko teških sedmica."
Slijedi osvrt na probleme oko eskalacije napetosti.
ŠTO KINA RADI NA MORIMA I NEBU OKO TAJVANA?
Kina kaže da je započela vježbe koje uključuju ratne avione, mornaričke brodove i raketne napade u šest zona koje okružuju Tajvan. Leže samo 20 kilometara (12 milja) od obale otoka, potencijalno zadirući u teritorijalne vode Tajvana. Peking je iznio nekoliko detalja, ali je vježbe opisao kao kaznu za SAD koji je dopustio nastavak posjeta Pelosi, iako predsjednik Joe Biden nije imao ovlasti spriječiti njezino putovanje na otok.
Vježbe borbenog gađanja test su sposobnosti vojske za obavljanje misija u uvjetima koji najviše nalikuju stvarnom ratovanju. U ovom slučaju, oni su dizajnirani da pokažu razinu sile koju bi Kina mogla upotrijebiti protiv Tajvana ako bi Peking odlučio ispuniti obećanje da će preuzeti kontrolu nad otokom i kazniti one koji podupiru njegovu neovisnost.
Smatra se da su vježbe najveće i najopasnije prema Tajvanu otkako je Peking lansirao projektile u vode sjeverno i južno od otoka 1995. i 1996. kao odgovor na posjet SAD-u tadašnjeg predsjednika Lee Teng-huija. Kina redovito šalje ratne avione u tajvansku identifikacijsku zonu protuzračne obrane i povremeno je prelazila središnju crtu Tajvanskog tjesnaca koji dijeli strane, ali se suzdržala od izravnih upada ili napada koji bi mogli izazvati regionalni sukob.
ZAŠTO KINA PODUZIMA OVE RADNJE I ŠTO SE NADA POSTIĆI?
Kina je sve odlučnije izjavljivala da se Tajvan mora staviti pod njenu kontrolu silom ako je potrebno i prkoseći Washingtonu i drugim zagovornicima otočke demokracije. Posjeta Pelosi došla je u posebno osjetljivom trenutku kada se kineski predsjednik i šef oružanih snaga Xi Jinping sprema tražiti treći petogodišnji mandat kao čelnik vladajuće Komunističke partije. Xi nije imenovao nasljednika i akumulirao je goleme ovlasti unatoč kritikama na račun njegovog upravljanja gospodarstvom, dijelom kao rezultat njegovog tvrdolinijaškog pristupa COVID-19 i izrazitog pada u odnosima sa Zapadom.
Xi je rekao da sudbina Tajvana ne može ostati neriješena unedogled, a američki vojni dužnosnici rekli su da bi Kina mogla tražiti vojno rješenje u sljedećih nekoliko godina. Kineski ustav uključuje Tajvan u svoj nacionalni teritorij, a zakon protiv otcjepljenja iz 2005. prijeti invazijom ako se "mogućnosti za mirno ponovno ujedinjenje potpuno iscrpe", što se primjenjuje u slučaju službenog proglašenja neovisnosti ili strane intervencije.
Kina insistira da Tajvan prihvati njenu tvrdnju da je otok dio Kine, čija jedina legitimna vlada sjedi u Pekingu. Suočeni s vojnim prijetnjama Kine i nemilosrdnom kampanjom diplomatske izolacije Tajvana, otočani velikom većinom podržavaju status quo de facto neovisnosti. Taj je osjećaj dodatno pojačan nemilosrdnim slamanjem političkih prava i slobode govora u Hong Kongu od strane Pekinga, što je Kina dugo reklamirala kao model za svoje buduće upravljanje Tajvanom.
KAKAV JE ODGOVOR IZ TAJVANA I SAD-a?
Tajvan je svoju vojsku stavio u pripravnost i organizirao vježbe civilne zaštite. Dok su njegove zračne snage, mornarica i oružane snage od 165.000 pripadnika samo djelić veličine kineskih, ojačane su visokotehnološkim oružjem i sistemima za rano upozoravanje koji imaju za cilj da kinesku invaziju otežaju što je više moguće. Ruska invazija na Ukrajinu, koju je Kina prešutno podržavala, također je poslužila kao poziv na uzbunu Taipeiju, koji sada želi revidirati obuku i taktiku.
Brojna američka pomorska i druga vojna sredstva trenutno su raspoređena na područja u blizini Tajvana, uključujući nosač aviona USS Ronald Reagan i njegovu borbenu grupu. Washington je sveobuhvatno odbacio tvrdnje Kine da je Tajvanski tjesnac suvereni kineski teritorij i zadržava pravo plovidbe pokraj kineskih predstraža u Južnom kineskom moru, unatoč kineskim protestima.
KAKVI SU RIZICI I KOLIKO ĆE DUGO TRAJATI NAPETOST?
Ostaje nejasno hoće li Kina nastojati održati napetosti na visokom nivou čak i nakon završetka sadašnje runde vježbi. Glasnogovornici ministarstava vanjskih poslova i obrane, kabineta Ureda za tajvanske poslove i drugih odjela obećali su da će administracija predsjednice Tsai Ing-wen i američka vlada platiti cijenu zbog posjeta Pelosi, ali nisu dali detalje o tome kako i kada će se taj cilj postići .
Nakon posjeta, savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je američkom Nacionalnom javnom radiju da je "mogućnost neke vrste incidenta stvarna", s obzirom na razmjere kineskih vježbi.
“I vjerujemo da ono što Kina radi ovdje nije odgovorno. Vjerujemo da to nepotrebno eskalira napetosti”, rekao je Sullivan.
Dugogodišnji modus vivendi između Washingtona i Pekinga "ozbiljno je doveden u pitanje" s obje strane, rekao je Templeman, politolog sa Sveučilišta Stanford.
Washington je uzvratio Pekingu posjetama na visokoj razini, ublažavanjem ograničenja službenih kontakata i prodajom oružja.
“Washington je u cjelini postao mnogo manje zabrinut zbog vrijeđanja Kine i puno je manje poštovanja prema zahtjevima Pekinga u vezi s Tajvanom”, rekao je Templeman.
Objašnjenje: Hellfire - raketa koja je ubila vođu al Qaide
Već godinu dana američki dužnosnici govore da bi otklanjanje terorističke prijetnje u Afganistanu bez američkih trupa na terenu bilo teško, ali ne i nemoguće. Prošlog vikenda SAD su učinile upravo to - ubivši vođu al-Qaide Aymana al-Zawahrija CIA-inim dronom.
Drugi zračni napadi visokog profila u prošlosti nenamjerno su ubijali nedužne civile. U ovom slučaju, SAD su pažljivo odabrale korištenje tipa projektila Hellfire koji je uvelike smanjio mogućnost drugih žrtava. Iako američki dužnosnici nisu javno potvrdili koja je varijanta Hellfirea korištena, stručnjaci i drugi koji su upoznati s protuterorističkim operacijama rekli su da je vjerovatna opcija bila vrlo tajnovita Hellfire R9X - poznata pod raznim nadimcima, uključujući "bombu nož" ili "leteći Ginsu". ”
Ta potencijalna uporaba R9X, rekao je Klon Kitchen, viši suradnik na American Enterprise Institute i bivši obavještajni analitičar, sugerira da su SAD htjele ubiti al-Zawahrija uz "ograničenu vjerojatnost kolateralne smrti i uništenja i iz drugih relevantnih političkih razloga."
ŠTO JE RAKETA HELLFIRE?
Izvorno dizajniran kao protutenkovski projektil 1980-ih, Hellfire su koristile vojne i obavještajne agencije tijekom posljednja dva desetljeća za gađanje ciljeva u Iraku, Afganistanu, Jemenu i drugdje.
Precizno navođene rakete mogu se montirati na helikoptere i bespilotne letjelice i naširoko se koriste u borbama diljem svijeta. Više od 100.000 projektila Hellfire prodano je SAD-u i drugim zemljama, prema Ryanu Brobstu, analitičaru Zaklade za obranu demokracija, think tanka iz Washingtona.
"Može učiniti dovoljno štete da uništi većinu ciljeva kao što su vozila i zgrade, dok ne čini dovoljno štete niveliranim gradskim blokovima i ne uzrokuje značajne civilne žrtve", rekao je Brobst.
Američka vojska rutinski je koristila projektile Hellfire za ubijanje visokovrijednih ciljeva, uključujući visokog čelnika al-Qaide u Siriji prošle godine i al-Qaidinog propagandista Anwara al-Awlakija u Jemenu 2011.
ŠTO JE UBILO AL-ZAWAHIRIJA?
SAD je imao više opcija za napad. Mogle su upotrijebiti tradicionalnu "paklenu vatru", bombu ispuštenu iz letjelice s posadom ili daleko riskantniji napad kopnenih snaga. Na primjer, pripadnici američkih mornaričkih SEAL-a doletjeli su u Pakistan helikopterima i ubili Osamu bin Ladena u napadu.
U ovom slučaju CIA se odlučila za napad dronom. I dok CIA uglavnom ne potvrđuje svoje protuterorističke misije i pomno čuva informacije o udarima koje izvodi, dužnosnici američke vlade rekli su da su dva projektila Hellfire ispaljena na balkon zgrade u kojoj je al-Zawahri živio u Kabulu.
Online slike zgrade pokazuju oštećenje balkona, gdje je, prema SAD-u, bio al-Zawahri, ali ostatak kuće stoji i nije jako oštećen.
Za razliku od ostalih modela Hellfirea, R9X ne nosi eksplozivni teret. Umjesto toga, ima niz od šest rotirajućih oštrica koje se pojavljuju pri konačnom približavanju meti, rekao je Kitchen. "Jedna od njihovih prednosti je otvaranje vozila i drugih prepreka kako bi došli do cilja bez upotrebe eksplozivne bojeve glave", rekao je.
IZBJEGAVANJE CIVILNIH ŽRTAVA
Američki dužnosnici i stručnjaci jasno su ovaj tjedan dali do znanja da je izbjegavanje civilnih žrtava ključni element u odabiru oružja.
Prije manje od godinu dana, napad američke bespilotne letjelice - korištenjem konvencionalnijeg projektila Hellfire - pogodio je bijelu Toyotu Corollu u četvrti Kabula i ubio 10 civila oko i u blizini automobila, uključujući sedmero djece. Usred kaotičnog povlačenja američke vojske iz Afganistana, američke snage vjerovale su da se u automobilu nalazi eksploziv i da predstavlja neposrednu prijetnju vojnicima na terenu. Bila je to, rekli su vojni čelnici, "tragična pogreška"
Jedan bivši američki dužnosnik rekao je da je vjerojatni izbor R9X primjer napora administracije da pronađe načine za smanjenje kolateralne štete i sprječavanje gubitka nevinih života. Ta je raketa vrlo precizno oružje koje pogađa vrlo malo područje, rekao je dužnosnik koji je želio ostati anoniman kako bi razgovarao o protuterorističkim operacijama.
Dužnosnik administracije rekao je u ponedjeljak da su SAD istražile konstrukciju kuće u kojoj je al-Zawahri boravio kako bi se osiguralo da se operacija može izvesti bez ugrožavanja strukturalnog integriteta zgrade i minimiziranja rizika od ubijanja civila, uključujući pripadnike njegove obitelji koja je bila u drugim dijelovima kuće.
Odabir projektila u konačnici je jedan dio smanjenja mogućnosti ubijanja civila ili nanošenja druge kolateralne štete.
“Rekao bih da je ovo opcija nižeg rizika”, rekao je Tom Karako, stručnjak za proturaketnu obranu pri Washingtonskom centru za strateške i međunarodne studije. Korištenje paklene vatre, rekao je, "odražava visok stupanj opreza nasuprot rizičnosti."
DAJE LI SAD UKRAJINI DRONOVE KOJI MOGU ISPALJIVATI PROJEKTILE HELLFIRE?
Ne. Iako su SAD isporučile milijarde dolara vojne pomoći kako bi pomogle Ukrajini u borbi protiv invazije ruskih trupa, oprezne su s pružanjem oružja koje bi moglo pucati duboko u Rusiju, potencijalno eskalirajući sukob ili uvlačeći SAD u rat.
Kao rezultat toga, SAD do sada nije osigurao rakete Hellfire ili dronove koji bi ih mogli ispaliti. Umjesto toga, SAD je isporučio manje, takozvane kamikaze dronove, kao što su Switchblade i Phoenix Ghost, koji umjesto da ispaljuju projektile, eksplodiraju kada pogode metu.
SAD: Globalno zagrijavanje uništava šume
Naučnici kazu da su požari na američkom zapadu veći i destruktivnii nego je bio slučaj ranije.