U svom prvom intervjuu otkako je FBI prošle nedjelje izvršio nalog za pretres u Mar-a-Lagu, Trumpovoj vili na obali mora, bivši predsjednik je rekao za Fox: "Nikada nije bilo vrijeme kao što je ovo kada je policija korištena da provali u kuća bivšeg predsjednika Sjedinjenih Država, a u zemlji vlada ogroman bijes — na nivou koji nikada ranije nije viđen, osim u veoma opasnim vremenima".

Zapravo, agenti FBI nisu "provalili" u Trumpov dom. Umjesto toga, ušli su sa nalogom za pretres, koji je odobrio federalni sudija zbog sumnje da je počinjeno krivično djelo.

U nalogu je precizirano da su istražitelji imali razloga da vjeruju da je prekršeno nekoliko federalnih zakona koji se odnose na očuvanje i bezbjednost informacija o nacionalnoj bezbjednosti, uključujući i Zakon o špijunaži.

Iako njegov naziv sugeriše da se bavi samo slučajevima špijuniranja, Zakon o špijunaži također pokriva pogrešno rukovanje povjerljivim dokumentima bez namere da se oni distribuiraju stranim vladama.

Trump je rekao da je zamolio svoje predstavnike da kontaktiraju Sekretarijat za pravosuđe i da obavijeste zvaničnike da će učiniti sve što može "da pomogne zemlji". Rekao je da niko nije uzvratio na tu poruku iz Sekretarijata.

Dokumenti su vraćeni

Prema informacijama objavljenim nakon pretresa, agenti FBI-a su preuzeli više od 20 kutija sa dokumentima, kao i pojedinačne dokumente, dva registratora sa fotografijama i razne druge predmete. Potvrda o imovini koja je dostavljena Trumpovom advokatu ukazuje na to da su mnogi od zaplijenjenih dokumenata povjerljivi, sa nekim označenim kao "strogo povjerljive/osetljive informacije", što znači da se vjeruje da su informacije koje sadrže među najosjetljivijim državnim tajnama.

"Ljudi su toliko ljuti na ono što se dešava", rekao je Trump. "Šta god možemo da učinimo da pomognemo — jer temperatura mora da se spusti u zemlji. Ako ne, dogodiće se strašne stvari".

U istom intervjuu, bivši predsjednik je rekao da su agenti koji su izvršili pretres "mogli da podmetnu šta su htjeli".​

Zatraženo je skidanje tajnosti

Američki predsjednici imaju ovlaštenje da jednostrano skinu oznaku tajnosti sa dokumenata, a Trump je prošle nedjelje tvrdio da je prije nego što je napustio funkciju, zvanično skinuo tajnost sa svih dokumenata koji su otišli sa njim u Mar-a-Lago. Bivši predsjednik do sada nije iznio nijedan dokaz da je preduzeo takve korake.

Međutim, bez obzira na status dokumenata, i dalje je nezakonito da Trump ili bilo koji drugi vladin zvaničnik uzme vladine zapise u svoj lični posed. Zakon o predsjedničkoj evidenciji iz 1978. godine posebno propisuje da nakon što predsjednik napusti funkciju, svi predsjednički dokumenti se automatski prenose na pravno čuvanje Nacionalne uprave za arhive i dokumente (NARA).

Ranije ove godine, Trump je NARA-i predao još 15 kutija sa predsjedničkim dosijeima nakon što je agencija otišla na sud da ga prinudi da ih vrati. Kada je agencija pronašla povjerljivi materijal u tim kutijama, obavijestila je Sekretarijat za pravosuđe.

Izvještavanje New York Timesa i drugih novinskih kuća otkrilo je da su Trumpovi advokati uvjeravali zvaničnike za sprovođenje zakona da u Mar-a-Lagu više nema povjerljivog materijala. Međutim, FBI je kasnije saznao da to nije tačno i izdao je sudski poziv za sve preostale povjerljive dokumente. Nalog za pretres je izdat nakon što je Trump propustio da ih preda.

Republikanski zakonodavci zahtijevaju informacije

Također u ponedjeljak, Trumpovi saveznici na Capitol Hillu počeli su da postavljaju osnovu za istragu Kongresa o okolnostima racije, koju su obećali da će pokrenuti ako uspiju da preuzmu kontrolu nad jednim ili oba doma Kongresa na novembarskim izborima.

U pismu sekretaru za pravosuđe Merricku Garlandu, koji je lično odobrio zahtjev za izdavanje naloga za pretres Trumpove kuće, 18 republikanskih članova Odbora za pravosuđe Predstavničkog doma je napisalo: "FBI-ov upad bez presedana u rezidenciju predsjednika Trumpa šokantna je eskalacija Bidenove administracije i naoružavanje agencija za sprovođenje zakona protiv njegovih političkih protivnika. Američki narod zaslužuje transparentnost i odgovornost naših najviših zvaničnika za sprovođenje zakona u izvršnoj vlasti. Nećemo se zadovoljiti ničim osim vašom potpunom saradnjom u našoj istrazi".

U pismu, čija je slična verzija poslata direktoru FBI Christopher Wrayju, Garlandu je naređeno da sačuva i preda sve dokumente koji se odnose na pretres ili pripreme za pretres.

Dok republikanci tvrde da je Bidenova administracija "naoružala" Sekretarijat za pravosuđe protiv predsjednikovih političkih neprijatelja, isti sekretarijat takođe ima otvorenu krivičnu istragu u kojoj je meta predsjednikov sin Hunter Biden.

Poslovanje Huntera Bidena u stranim zemljama, između ostalih aktivnosti, već je nekoliko godina pod zakonskom kontrolom. Biden mlađi nije optužen ni za jedan zločin, a istraga DOJ-a o njemu se ne odnosi na njegovog oca.

"Očisti svoj kalendar"

Pismo Garlandu usledilo je nakon jasnog signala republikanskog rukovodstva da će okolnosti potrage u Mar-a-Lagu biti u centru pažnje ako preuzmu kontrolu nad jednim od domova Kongresa sljedeće godine.

Lider manjine u Predstavničkom domu McCarthy, vodeći kandidat za predsjednika Predstavničkog doma ako republikanci preuzmu to tijelo, obećao je iscrpne istrage rada Sekretarijata za pravosuđe i Garlanda.

"Sekretarijat za pravosuđe je dostigao nepodnošljivo stanje oružane politizacije“, rekao je on prošle nedjelje. "Kada republikanci vrate Predstavnički dom, izvršićemo hitan nadzor nad ovim odjeljenjem, pratiti činjenice i nećemo ostaviti nijedan kamen na kamenu."

Obraćajući se direktno Garlandu, rekao je sekretaru za pravosuđe da "sačuva svoje dokumente i očisti svoj kalendar".

Različita reakcija republikanaca

Reakcija na pretres među republikanskim zakonodavcima je bila različita, a neki, poput senatora Ricka Scotta, upoređuju FBI sa Gestapoom, tajnom policijom Njemačke iz nacističke ere. Kongresmen Paul Gosar je na Twitteru rekao: "Moramo uništiti FBI".

Međutim, drugi su bili odmjereniji.

Kongresmen Mike Turner, viši republikanac u Odboru za obavještajne poslove Predstavničkog doma, rekao je za CNN da članovi odbora imaju dovoljno bezbjednosnih dozvola da vide materijale koje je FBI koristio da podrži zahtjev za nalog za pretres i trebalo bi im dozvoliti da sami procijene da li je racija bila opravdana.

Senator Mike Rounds, gostujući u nedjelju na NBC-u, rekao je da vjeruje da bi Sekretarijat za pravosuđe trebalo, što je prije moguće, da objavi informacije o koracima koje je preduzeo prije izvršenja naloga za pretres u kući bivšeg predsjednika, jer "želimo da američki narod ima vjeru u svoje institucije".

"[Ne] moramo da spekulišemo", rekao je on. "Imamo odobrenje. Imamo sposobnost nadzora. Garland treba da obezbijedi ove materijale. Imate dvostranačke pozive da to uradite. Iznesite materijale na svjetlo dana. Dajte da ih vidimo. I onda možemo da vam kažemo naš odgovor i šta je naše rasuđivanje o tome da li je ovo prava prijetnja nacionalnoj bezbjednosti ili ne, ili da li je ovo zloupotreba diskrecionog prava od strane Garlanda."

Dodao je: "Mislim da je veoma važno, dugoročno, za Sekretarijat za pravosuđe, sada kada su ovo uradili, da pokažu da su imali razlog da uđu i urade ovo, da su iscrpili sva druga sredstva. A ako to ne mogu, onda imamo ozbiljan problem".

Demokratsko odbijanje

Demokrate u Washingtonu kritikovale su Trumpovu odluku da zadrži osjetljiva vladina dokumenta nakon što je napustio funkciju i demonizaciju FBI-ja od strane nekih njihovih republikanskih kolega. Upozorili su da ovo posljednje dovodi u opasnost službenike za sprovođenje zakona. Prošle nedjelje, nakon pretresa Mar-a-Laga, čovjek sa historijom snažne podrške predsjedniku napao je kancelariju FBI u državi Ohio prije nego što ga je policija ubila.

Kogresmen Adam Schiff, koji predsjedava Odborom Predstavničkog doma za obavještajne poslove, rekao je da nije vidio nikakve dokaze da je Trump skinuo tajnost dokumenata dok je bio na funkciji.

U nedjeljnom pojavljivanju na CBS-u, on je rekao da su on i njegove kolege zatražili procjenu štete od američkih obavještajnih agencija kako bi pokušali da razumiju stepen do kojeg je nacionalna bezbjednost mogla biti ugrožena Trumpovom odlukom da čuva povjerljive dokumente u soba koja je očigledno bila obezbjeđena jednostavnim katanacom.

"Ono što me ovde najviše uznemirava jeste stepen u kojem, barem prema javnom izvještavanju... onoga što se čini da je predsjednikovo namjerno zadržavanje ovih dokumenata nakon što ih je vlada tražila nazad", rekao je Schiff. "To dodaje još jedan sloj zabrinutosti."

Kinesko Ministarstvo odbrane objavilo je 17. augusta da učešće u zajedničkim vježbama "nije povezano sa trenutnom međunarodnom i regionalnom situacijom", što se očigledno odnosi na invaziju Rusije na Ukrajinu.

Vježbe su dio tekućeg bilateralnog godišnjeg sporazuma o saradnji, navodi se u saopštenju.

Slične zajedničke vježbe pod ruskim vodstvom u kojima je učestvovala Kina održane su posljednjih godina.

"Cilj je produbljivanje pragmatične i prijateljske saradnje sa vojskama zemalja učesnica, unapređenje nivoa strateške saradnje između strana učesnica i jačanje sposobnosti da se odgovori na različite bezbjednosne pretnje", navodi se u saopštenju.

Ruski i kineski strateški bombarderi su u okviru prve zajedničke vojne vježbe od početka ruske invazije na Ukrajinu izveli letove blizu Japana i Južne Koreje krajem maja u demonstraciji sile s oštrom porukom administraciji predsjednika SAD Joea Bidena koji je u to vrijeme završavao posjetu regionu tokom koje je nastojao da učvrsti regionalne saveze nasuprot sve snažnijem partnerstvu Moskve i Pekinga.

Kina je među zemljama koje su izbjegle uvođenje sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je svom kineskom kolegi prošlog mjeseca da ne prihvata tvrdnje Kine da je neutralna u ukrajinskom sukobu i rekao da je Washington "zabrinut zbog njenog svrstava uz Rusiju".

Iako njena partija "Braća Italije" ima neofašističke korene, Meloni je nastojala da rasprši strahove u pogledu njenog naslijeđa, navodeći da su birači umorni od takvih priča.

Pa ipak, postoje snažni nagovještaji da neće biti tako lako otresti se tog naslijeđa: simbol njene stranke uključuje plamen u tri boje, pozajmljen od neofašističke partije formirane ubrzo po završetku rata.

Ako "Braća Italije" pobijede na izborima 25. septembra, i 45-godišnja Meloni postane premijerka, to će se dogoditi skoro tačno 100 godina nakon što je Benito Mussolini, fašistički diktator Italije, došao na vlast u oktobru 1922. godine.

2019. godine, Meloni je ponosno predstavila Gaja Julija Cezara Mussolinija, praunuka diktatora, kao jednog od svojih kandidata za Evropski parlament, iako je, na kraju, izgubio.

Za većinu italijanskih birača, pitanja o antifašizmu i neofašizmu nisu "ključni pokretač odluke za koga će da glasaju", kaže Lorenco Pregliasco, šef kompanije za istraživanje javnog mnijjenja YouTrend. "Oni to ne vide kao dio sadašnjosti, već kao dio prošlosti."

Pa ipak, Meloni je svjesna pomne međunarodne pažnje koja prati njenu kandidaturu i radije korisi izraz "konzervativna" umjesto "ekstremno-desne" kada opisuje svoju stranku.

Nedavno je snimila video poruke na engleskom, francuskom i španskom jeziku u kojima je navela da je italijanska desnica "predala fašizam historiji prije više decenija, nedvosmisleno osuđujući gušenje demokratije i ozloglašene anti-jevrejske zakone."

To je bila referenca na zakone iz 1938. kojima je maloj jevrejskoj zajednici u Italiji bilo zabranjeno da učestvuje u poslovanju, obrazovanju i drugim aspektima svakodnevnog života. Zakoni su utrli put deportaciji brojnih italijanskih Jevreja u nacističke kampove smrti za vrijeme njemačke okupacije Rima u kasnim danima Drugog svjetskog rata.

Međutim, zadržavajući plamen u tri boje u logotipu svoje stranke, "ona simbolično ističe to naslijeđe", smatra David Art, profesor političkih nauka na univerzitetu Tufts, koji proučava evropsku krajnju desnicu. "Ali onda želi da doda - mi nismo rasisti."

Za razliku od Njemačke, koja se suočila sa svojim strašnim nacističkim naslijeđem i našla načine da ga prevaziđe, period fašizma se malo proučava u italijanskim školama i na univerzitetima, kaže Gastone Malaguti. Sada 96-godišnjak, kao tinejdžer se borio protiv Mussolinijevih snaga. U decenijama tokom kojih je dolazio u učionice da priča o italijanskom Pokretu otpora i borbi protiv fašizma, nailazio je na mnoge učenike koji nisu znali tu istoriju.

Prije samo pet godina, Braća Italije — čije ime je inspirisano prvim stihom italijanske himne - viđeni su kao marginalna stranka, kada su osvojili 4,4% glasova. Sada, ankete pokazuju da bi mogli da izbiju na prvo mjesto i osvoje čak 24% glasova, nešto ispred Deomkratske partije lijevog centra, koju predvodi bivši premijer Enrico Letta.

Prema italijanskom kompleksnom, djelimično proporcionalnom izbornom sistemu, koalicije iz kampanje dovode stranačke lidere na poziciju premijera, a ne samo osvojeni glasovi. Desničarski političari su ove godine obavili znatno bolji posao od demokrata u sklapanju izbornih partnerstava širokog dometa.

Meloni je pronašla saveznike u desničarskoj partiji Liga, koju predvodi Matteo Salvini, koji se, kao i ona, zalaže za suzbijanje ilegalne imigracije. Njen drugi saveznik je bivši premijer Silvio Berlusconi, iz stranke desnog centra Forzca Italia.

Prošle godine, njena stranka je bila jedina veća partija koja je odbila da se pridruži italijanskoj vladi nacionalnog jedinstva za vreme pandemije, koju je predvodio Mario Draghi, bivši šef Evropske centralne banke. Draghijeva vlada je doživjela krah prošlog mjeseca, nakon što su je napustili Salvini, Berlusconi i lider patije Pet zvijezda Giuseppe Conte, koji su preokupirani zbog slabih rezultata svojih stranaka u istraživanjima javnog mnijenja i lokalnih izbora.

U anketama, Meloni se odaje priznanje na "dosljednom i koherentnom pristupu politici. Ona nije pravila kompromise", kaže analitičar Pregliasco, dodajući da se takođe doživljava kao "liderka koja ima jasne ideje - iako se ne slažu svi sa tim idejama, naravno".

Ona se izvinila zbog "tona", ali ne i sadržaja vatrenog govora koji je održala u junu u Španiji, kako bi prikupila podršku desničarskoj partiji Vox.

"Reći će da smo opasni, ekstremisti, rasisti, fašisti, homofobi i da poričemo stvari", rekla je, po svemu sudeći u aluziji na one koji poriču Holokaust. Završila je govor uzvikujući slogane - DA prirodnim porodicama! Ne LGBT lobiju! Da seksualnom identitetu. Ne rodnoj ideologiji."

Meloni takođe oštro kritikuje "birokrate u Briselu" i "klimatski fundamentalizam". Političarka koja ima mladu kćerku, tvrdi da su izrazi "žena" i "materinstvo" trenutno izloženi "najvećoj cenzuri".

Abortus, koji je legalan u Italiji, nije tema kampanje. Međutim, Meloni je izrazila žaljenje zbog smanjene stope rađanja u Italiji, koja bi bila još niža bez imigrantkinja.

Na mitingu svojih pristalica u Rimu 2019, Meloni je dobila glasno odobravanje publike kada je vikala: "Ja sam Giorgia! Ja sam žena. Ja sam majka. Ja sam Italijanka, i ja sam hrišćanka. I ne možete to da mi oduzmete."

U roku od nekoliko dana, njena izjava se našla u tekstu jedne rap pjesme. Dok su je neki vidjeli kao parodiju, Meloni se pjesma dopala i čak je otpjevala nekoliko stihova u programu na državnom radiju.

Prema njenoj autobiografiji iz 2021. "Ja sam Giorgia", veći dio njenog identiteta je izgrađen dok je odrastala u radničkoj četvrti Rima Garbatella. Sa 15 godina se pridružila omladini Italijanskog socijalnog pokreta, neofašističkoj stranci sa simbolom plamena, i ljepila političke plakete po prijestolnici.

Kada je imala 31 godinu, Berlusconi ju je postavio za ministricu za omladinu u svojoj trećoj i posljednjoj vladi. Ali ubrzo je krenula svojim putem i postala su-osnivač stranke "Braća Italije" 2012.

I Salvini i Meloni kažu da čuvaju "hrišćanski identitet Evrope." Stranka Giorgine Meloni je odlučno podržala Draghijeve odluke da pošalje oružje Ukrajini, dok Salvini i Berlusconi, koji se otvoreno dive ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, pružili mlaku podršku. Meloni također brani članstvo u NATO-u ali često vidi pravila EU kao kršenje italijanskog suvereniteta.

Ako njena partija krajnje desnice bude dominantna u novoj Vladi Italije, postoji zabrinutost o podršci koju će Italija pružiti desničarskim vladama u Mađarskoj i Poljskoj i njihovim "duboko konzervativnim agendama", u sred strahovanja o demokratskom nazadovanju EU, kaže Art.

Sama Meloni, međutim, ističe da se "snažno protivi bilo kakvom anti-demokratskom zaokretu".

U tužbi se navodi da im je špijuniranjem, CIA pod Pompeom prekršila pravo na privatnost.

Podnosioci tužbe su novinari Charles Glass i John Goetz i advokatice Margaret Kunstler i Deborah Hrbek koje su zastupale Assangea.

"Ustav Sjedinjenih Država štiti američke državljane od prekomjernih poteza američke vlade, čak i u slučaju aktivnosti u jednoj stranoj ambasadi u stranoj državi", rekao je Richard Roth, vodeći pravni zastupnik podnosioca tužbe.

Centralnoj obavještajnoj agenciji, koja je odbila da komentariše tužbu, zabranjeno je da prikuplja obavještajne podatke o američkim državljanima, mada nekoliko članova Kongresa tvrdi da agencija ima tajni arhiv podataka o Amerikancima.

Assange je podnio tužbu Višem sudu u Londonu da bi spriječio da bude izručen Sjedinjenim Državama gdje je protiv njega podignuta optužnica.

U tužbi, koju su u New Yorku podnijeli američki novinari i advokati, navodi se da je prije posjete Assangeu od njih traženo da predaju elektronske uređaje privatnoj firmi za obezbjeđenje "Undercover Global S.L".

Ističe se da je kompanija kopirala te informacije i predala ih CIA-i, na čijem čelu je tada bio Pompeo.

Assange je proveo sedam godina u ambasadi Ekvadora prije nego što je uhapšen 2019. godine. Pompeo i "Undercover Global S.L." nisu bili dostupni za komentar tužbe.

Protiv Assangea je u Americi podignuta optužnica od 18 tačaka, uključujući i optužbu za špijunažu, nakon što je WikiLeaks objavio povjerljive američke vojne podatke i diplomatske depeše.

Assangove pristalice smatraju da je heroj i da je žrtva zato što je razoktrio američke prestupe u konfliktima u Afganistanu i Iraku.

U posljednjoj fiskalnoj godini Afganistana prije kolapsa koalicione vlade Ašrafa Ganija koju podržava Zapad, 2020.-2021, 75 posto javnih rashoda iz godišnjeg budžeta zemlje od 5,5 milijardi dolara povučeno je iz strane pomoći. Ali kako su Sjedinjene Države napustile zemlju, međunarodna civilna i sigurnosna pomoć je naglo prekinuta, a novi vladari su sankcionisani.

SAD su oduzele većinu deviznih rezervi zemlje, zamrznuvši oko 7 milijardi dolara koje je u Sjedinjenim Državama držala centralna banka Kabula, povezujući oslobađanje novca s poboljšanjem prava žena i formiranjem inkluzivne vlade.

Dok su Talibani i brojne druge zemlje zahtijevale oslobađanje rezervi u vlasništvu Afganistana, pomoću koju direktno koristi afganistanski narod nastavljaju se istom količinom, posebno za ublažavanje patnje uzrokovane nedostatkom hrane i prirodnim katastrofama. Od aprila 2020. godine, na primjer, broj Afganistanaca koji se suočavaju s akutnom nestašicom hrane skoro se udvostručio na 20 miliona - više od polovine od 38,9 miliona stanovnika zemlje.

USAID i drugi međunarodni donatori osigurali su kratkoročno finansiranje kako bi se izbjegao potpuni kolaps javnog zdravstvenog sistema Afganistana.

Ured UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova izvijestio je da su donatori dali 1,67 milijardi dolara za programe humanitarne pomoći Afganistanu u 2021. godini, od čega su Sjedinjene Države dale najveći iznos, preko 425 miliona dolara. U januaru 2022. Bijela kuća je najavila dodatnih 308 miliona dolara američke humanitarne pomoći.

Talibani su se, međutim, pokazali iznenađujuće vješti u prikupljanju prihoda, prikupivši 840 miliona dolara između decembra 2021. i juna 2022, od čega je veliki udio (56%) bio od naplate carinskih prihoda, kao i od izvoza uglja i voća u Pakistan.

Prema The Economistu, istraživač David Mansfield, koji je proučavao ilegalnu ekonomiju Afganistana 25 godina, procjenjuje da je grupa zarađivala između 27,5 miliona i 35 miliona dolara godišnje oporezujući trgovinu drogom i oko 245 miliona dolara na kontrolnim punktovima duž glavnih puteva, gdje su talibanski borci iznuđivali naknade od kamiondžija koji prevoze hranu i gorivo.

Kao rezultat toga, talibanski budžet za tekuću fiskalnu godinu -2022.-2023 - iznosi 2,6 milijardi dolara.

Obrazovanje

Iako su američki i talibanski zvaničnici razmijenili prijedloge za oslobađanje milijardi dolara zamrznutih u inostranstvu, značajne razlike između strana ostaju. Jedna ključna tačka je posvećenost Talibana da osiguraju prava Afganistanaca na obrazovanje i slobodu govora u okviru parametara islamskog zakona.

Neposredno nakon preuzimanja vlasti, talibani su nastojali ublažiti međunarodnu zabrinutost oko prava afganistanskih žena, insistirajući da je Islamski emirat posvećen pravima žena u okviru šerijatskog zakona.

Ministarstvo obrazovanja obećalo je da će se srednje škole za djevojčice od 7. do 12. razreda ponovo otvoriti na početku proljetnog semestra u martu 2022. Međutim, talibani su naglo promijenili kurs 23. marta, navodeći potrebu za dodatnim vremenom za planiranje. Do danas, srednjoškolke u većem dijelu zemlje čekaju odluku, dok su škole za dječake ponovo otvorene gotovo odmah nakon pada administracije predsjednika Ganija.

Neke porodice, međutim, uspijevaju da svoje kćerke pošalju u školu. Čak i kada su srednje škole za djevojčice odbijale učenike u Kabulu, neke su se mogle vratiti na nastavu za početak proljetnog semestra u sjevernim gradovima Kunduz i Mazar-e Šarif. Bilo je i izvještaja iz Navabada u provinciji Gazni o nastavi u školama koje vodi švedska nevladina organizacija pod nazivom Švedski komitet za Afganistan (SCA).

Postoji i nekoliko privatnih poduhvata koji imaju za cilj da sruše zabranu vlade, kao što su tajne škole koje vode aktivisti poput Paštane Durrani, koji je za Glas Amerike rekao: „Ja držim četiri časa za 400 devojčica u četiri različita regiona na dva jezika.”

Ova neslaganja izgledaju indikativno za ono što neki posmatrači opisuju kao uglavnom pogrešnu politiku nove vlade dok se bori da usvoji jedinstven, nacionalni pristup ključnim pitanjima, kao i podjele unutar talibanskih redova.

Kada su talibani posljednji put bili na vlasti, oko 5.000 afganistanskih djevojčica je bilo upisano u školu. Do 2018. broj je skočio na 3,8 miliona.

Postojali su i izvještaji UNESCO-a o raširenoj korupciji u školskom sektoru.

Mediji i druge slobode

Na svojoj prvoj konferenciji za novinare nakon preuzimanja vlasti u augustu 2021, talibani su rekli da bi pozdravili „slobodnu i nezavisnu štampu”.

Ali tokom narednog mjeseca, izadto je niz medijskih direktiva za koje su kritičari rekli da su u nekim slučajevima predstavljale cenzuru.

Novinarkama je zabranjen rad u državnim medijima, a one u privatnim medijima mogu se pojavljivati samo sa prekrivenim licem. Novinari u nekim provincijama moraju tražiti dozvolu od lokalnih zvaničnika prije izvještavanju. Medijskim kompanijama zabranjeno da emituju muziku ili popularne sapunice i zabavne programe, a izvori prihoda od reklama su ukinuti. Mnoge kuće su zatvorene.

Afganistan je pao na 156 od 180 zemalja na Svjetskom indeksu slobode medija RSF-a, a Reporteri bez granica kažu da je povratak na vlast talibana „imao ozbiljne posljedice po poštovanje slobode štampe i sigurnost novinara, posebno žena”.

Osim medijskih ograničenja, trodnevna konferencija talibanskog vodstva odlučila je u martu da muškarci koji rade na državnim poslovima moraju nositi brade i islamsku odjeću na poslu, da gradski parkovi moraju biti rodno odvojeni i da žena ne smije putovati avionom bez pratnje muškog člana. Talibani su također naredili vlasnicima radnji da uklone glave svih lutaka, smatrajući to neislamskim.

Vanjski odnosi, unutrašnja sigurnost

Interno, najveća prijetnja talibana dolazi od Islamske države-provincija Horasan (ISIS-K) i Al-Qaide.

Iako je broj bombaških napada širom zemlje opao otkako su talibani preuzeli vlast, u eksploziji školske bombe u aprilu je poginulo najmanje šest osoba. Postojao je i niz bombaških napada u maju 2022. godine, od kojih je odgovornost za neke preuzela Islamska država. U junu u Kabulu gađan je hram Sika, dvoje je poginulo, a sedam je ranjeno, a u eksploziji bombe na kriket utakmici u Kabulu u julu dvoje ljudi je poginulo.

Na međunarodnom planu, talibane još nije priznala nijedna država, ali je talibansko vodstvo pozvano na međunarodnu konferenciju u Taškentu, u Uzbekistanu, na kojoj su bili delegati iz 30 drugih zemalja, uključujući EU, SAD i predstavnike Ujedinjenih naroda.

Zapadne vlade, međutim, insistiraju na tome da vide kako talibani poboljšavaju stanje u pogledu ženskih i ljudskih prava, kao i uključivanja u vladu, prije nego što se mogu angažirati na bilo koji smislen način i dati talibanima službeno priznanje.

Kina je održavala direktnu komunikaciju s talibanskom administracijom, a obje strane su se sastajale u nekoliko navrata, bilateralno i međunarodno, kako bi razgovarali o planovima za obnovu Afganistana. Peking je također bio aktivan u raznim međunarodnim, multilateralnim i bilateralnim razgovorima o afganistanskim pitanjima s regionalnim vladama i međunarodnim silama.

Međunarodne organizacije kao što je Aga Khan Development Network nastavljaju svoj rad na poboljšanju istorijskih struktura, parkova i strukturalnih objekata.

Tajvanski mediji su prikazali dolazak delegacije na razgovore, ali detalji sastanka nisu odmah objavljeni.

Kina je najavila nove vojne vježbe oko Tajvana, pošto se predsjednik te zemlje susreo sa delegacijom od pet predstavnika američkog Kongresa.

"Kina će preduzeti odlučne i snažne mjere kako bi odbranila nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet. Američki političari, zajedno sa tajvanskim separatistima, pokušavaju da podriju princip 'jedne Kine', što je osuđeno na propast", saopštilo je kinesko Minsitarstvo odbrane.

Nije rečeno kada će vježbe početi.

Najava novih vježbi dolazi nakon tenzija i vježbi koje je uzrokovala posjeta predsjedavajuće Predstavničkog doma Nancy Pelosi prije dvije sedmice. Kina je također tada poslala borbene avione i brodove na graničnu linju, koja razdvaja dvije strane od građanskog rata 1949.

Kina kaže da želi upotrijebiti mirna sredstva da stavi Tajvan pod svoju kontrolu, ali njeno nedavni potezi naglašavaju njenu vojnu prijetnju.

Petočlanu delegaciju predvodi demokratski senator Ed Markey iz Massachusettsa i on će se sastati s drugim predstavnicima vlade i privatnog sektora. Očekuje se da će smanjenje napetosti u Tajvanskom moreuzu i ulaganja u ključnu industriju poluprovdnika Tajvana biti ključne teme razgovora.

Ostali članovi delegacije su republikanski poslanik Aumua Amata Coleman Radewagen, delegat iz Američke Samoe, te demokrate John Garamendi i Alan Lowenthal iz Californije i Don Beyer iz Virginije.

"Kina će preduzeti odlučne i snažne mjere kako bi odbranila nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet. Američki političari, zajedno sa tajvanskim separatistima, pokušavaju da podriju princip 'jedne Kine', što je osuđeno na propast", saopštilo je kinesko Minsitarstvo odbrane.

Nije rečeno kada će vježbe početi.

Državni tužilac Merrick Garland najavio je zahtjev, rekavši da je lično odobrio odluku o traženju naloga za pretres u vezi sa tekućom istragom o Trumpovom rukovanju spisima Bijele kuće.

U svojim prvim javnim komentarima o kontroverznom FBI pretresu Trumpovog odmarališta Mar-a-Lago u ponedjeljak, Garland je rekao da je odluka da se otpečati nalog za pretres, kao i priznanica o imovini koja je data Trumpovim predstavnicima donijeta pošto je Trump javno objelodanio pretres.

"Sekretarijat je odlučilo da podnese zahtjev za objavljivanje naloga i priznanice u svjetlu javne potvrde bivšeg predsjednika o pretresu, okolnih okolnosti i značajnog javnog interesa za ovo pitanje", rekao je Garland u kratkoj televizijskoj izjavi.

Pretres, tokom kojeg su agenti FBI izvukli desetak kutija dokumenata vezanih za Trumpovo predsednikovanje, republikanci su osudili kao oružje Sekretarijata za pravosuđe protiv bivšeg predsjednika.

Rekavši da Sekretarijat za pravosuđe "ne poduzima takve odluke olako", Garland je ukazao da agenciji za sprovođenje zakona nije preostalo drugog izbora.

"Tamo gdje je to moguće, standardna je praksa da se traže manje nametljiva sredstva kao alternativa pretresu i da suzi obim svake pretrage koja se preduzima", rekao je Garland.

Garland je odbio republikanske kritike upućene na račun Sekretarijata za pravosuđe i FBI-a zbog navodnog izdvajanja slučaja bivšeg predsjednika u političke svrhe.

"Neću šutke stajati po strani kada je njihov integritet nepravedno napadnut", rekao je Garland. "Muškarci i žene iz FBI-a i Sekretarijata za pravosuđe su posvećeni, patriotski nastrojeni javni službenici."

Iako Garland nije otkrio nikakve detalje istrage, izvori upoznati sa istragom rekli su da je ona fokusirana na Trumpovo rukovanje dokumentima Bijele kuće.

Washington Post je u četvrtak kasno uveče objavio, pozivajući se na anonimne izvore, da su federalni agenti tokom pretresa Trumpovog odmarališta tražili dokumente u vezi sa nuklearnim oružjem. Nije jasno da su pronađeni takvi dokumenti ili da li su se odnosili na SAD ili drugu zemlju.

Istraga je navodno otvorena nakon što je Nacionalni arhiv saopštio da je sa zakašnjenjem izvukao 15 kutija dokumenata Bijele kuće, uključujući neke označene kao povjerljive, koje je bivši predsjednik trebalo da preda po izlasku iz Bijele kuće u januaru 2021.

Ispitivanje Trumpovog tretmana vladinih dokumenata odvojeno je od ispitivanja napora Trumpa i njegovih saradnika da ponište ishod predsjedničkih izbora 2020. od strane Sekretarijata za pravosuđe.

Federalni sudija potpisao je nalog za pretres Trumpove kuće nakon što je utvrdio da FBI ima "vjerovatan razlog" da je zločin počinjen i da su dokazi o navodnom zločinu prisutni na Trumpovoj imovini.

Zakon o predsjedničkoj evidenciji zahtijeva da odlazeći predsjednik preda sve dokumente Bijele kuće u vezi sa njegovim predsjedništvom Nacionalnom arhivu.

Trump je bio u New Yorku kada je FBI pretresao njegovu rezidenciju na Floridi, ali je otišao na svoju drštvenu mređu "Istina" (Truth Social) da to objavi kako je pretres u toku, napisavši "Ništa slično se nikada ranije nije dogodilo predsjedniku Sjedinjenih Država".

Međutim, male hidrocentrale (MHE) djeluju daleko pogubnije na rijeke, biološku raznolikost i na stanovništvo područja u kojima se izgrade nego velike hidrocentrale. Borba protiv izgradnje mini hidrocentrala je u BiH postala svojevrstan simbol otpora korupciji.

Nulta emisija ne mora značiti i da je to ekološki prihvatljivo

Rijeka Neretva i njene pritoke imaju posebnu ljepotu i draž ekoturizma, tim prije što teku kroz kršne hercegovačke krajolike koji na mahove izgledaju kao krajolik Mjeseca, i zeleno-plava boja vode ovdje djeluje kao melem, spas i blagoslov.

Međutim, mini hidrocentrale koje se grade ili planiraju izgraditi, mogu preobraziti pejsaž – učiniti ga sušnijim smanjenjem dotoka vode. Istovremeno, mini hidrocentrale se pokušavaju predstaviti kao „zeleni izvoz energije“ i kao dio plana za prelazak za smanjenje emisija ugljičnog dioksida, što na prvi pogled zvuči dobro.

Ono što se izostavlja u ovoj priči jeste da „nulte“ emisije ugljičnog dioksida ne moraju automatski značiti i da je nešto dobro za okoliš. Smanjenje dotoka vode iz pritoka utječe na smanjenje vode i u donjim dijelovima toka rijeka. Zapravo, akumulirani efekat više mini hidrocentrala na rijeci veći je utjecaj na okoliš jedne veće hidroelektrane. I to je samo dio problema s mini hidrocentralama.

Oni koji se protive ovome dobijaju epitet „protivnika napretka“. Procjene utjecaja na okoliš – koje obično kažu kako skoro pa nema nikakvog utjecaja na okoliš – zvuče nerealno.

Mini hidrocentrale prijete rijetkim endemima

Osim na pritokoma Neretve i samoj rijeci Neretvi, bila je planirana izgradnja čak dvije mini hidrocentrale na području Bunskih kanala, neobičnoj kraškoj geološkoj tvorevini, gdje rijeke Buna i Neretva teku paralelno i Buna se postrance u vodopadima prelijeva u Neretvu.

Kada vodostaj Neretve poraste s kišama, onda se ove dvije rijeke miješaju, što omogućava čak i prelazak određenih vrsta riba, poput čuvene endemske mekousne pastrmke (Salmothymus obtusirostris) iz jedne u drugu rijeku.

Ovakav kraški fenomen bio bi uništen izgradnjom mini hidrocentrala.

„Borba za Bunske kanale je okončana odlukom Gradskog vijeća Grada Mostara da će ih skinuti s prostornog plana. Sam čin je na neki način velika pobjeda za svijet koji se godinama borio protiv te izgradnje. Investitor je tražio saglasnost (op.a za izgradnju malih hidrocentrala) ali odbijena im je“, kaže dr. Sanel Riđanović, profesor ihtiologije, zoologije i ekologije na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru.

Mini hidrocentrale predstavljaju pogibeljnije rješenje od standardnih hidrocentrala. Jasno je kako destruktivni efekti izgradnje hidrocentrala u vodenim ekosistemima počinju već građevinskim radovima kada se sav obrušeni materijal osipa uglavnom u korito rijeka. Na taj način riblje populacije ostaju bez prirodnih staništa i rijeka ima smanjene potencijale ishrane.

„Što se tiče hidrocentrala, tu postoje jezera, akumulacije koje nastanu izgradnjom ovih centrala i njihovom regulacijom, koju čine elektroprivrede ispuštanjem vode na osnovu priliva vode, što ovisi o padavinama, je li bilo snijega, je li bilo kiše“, objašnjava Riđanović.

Međutim, konkretno problem s malim hidrocentralama je to što investitor zaustavi vodu na dijelu gdje je brana, od strojare i taj dio kompletno isuši.

„Kod MHE između strojare i brane obično ostaje pustoš. Sve izumire. Od briofita (op.a. mahovine), makroinvertebrata, riba, vodozemaca, gmizavaca. Ne ostavljaju se koridori za prolazak živih organizama, koji su vrlo bitno za bidiverzitet“, dodaje Riđanović.

Gornji Horizonti i Ulog, hidrocentrala planirana iznad Glavatičeva, imati će isto veliki utjecaj na živi svijet Neretve, ali i na ljude. „Ljudi oko Konjica, na koje bi HE Ulog imao utjecaja, žive od ekoturizma, raftinga, kajakaštva, desetine porodica se hrane tako, a gradnja ove hidrocentrale bi smanjila dotok vode. Umjesto da se posvetimo ekoturizmu, mi uništavamo sve prirodne ljepote koje imamo“, ističe dr. Sanel Riđanović.

Prema analizi koju je Riđanović radio za Udrugu „Majski cvijet“ koja je samo jedna od udruga koja se bori za povećanje svijesti i MHE i borbu protiv njihove izgradnje te protiv devastacije rijeka, samo neke od mogućih posljedica izgradnje su smanjenje biodiverziteta i rasprostanjenosti vrsta nizvodno, ali i uzvodno od HE, ekstinkcije mnogih ribljih vrsta i drugih vodenih organizama, nestanak ptica iz priobalnog područja, veliki gubitaka rastinja, negativni utjecaji na močvarni ekosistem zaštićenih područja Parka prirode Hutovo blato i delte rijeke Neretve, erozije delte, i mnoge druge nepredvidive posljedice.

Smanjuje se i koncentracija kisika u rijekama usljed izgradnje ovakvih objekata, što ima pogubno dejstvo na ribe iz porodice pastrmki (Salmonidae) koje prirodno traže protočnu vodu bogatu kisikom. Najviše utjecaja izgradnja MHE ima na riblje populacije, a posebno su osjetljive i ugrožene mekousna pastrmka i glavatica, ali stanje više nije dobro i s „običnom“ potočnom neretvanskom pastrmkom.

„Po nekim procjenama iz istraživanja koje sam radio za Critical Ecosystem Partnership Fund (CEPF), pokazano je da je mekousna pastmka ugrožena, i njena populacija znatno smanjena. Problem je i to što postoje dvije Crvene liste, naša i evropska, koje nisu usklađene – na evropskoj je ona 'least concern' (op.a. najmanja zabrinutost za očuvanje vrste), dok je na našoj ona ugrožena. Moja sugestija će biti i da se status ove vrste izjednači na našoj i evropskoj Crvenoj listi i da se označi kao kritično ugrožena. Ugrožena je i glavatica, Salmo marmoratus“, izražava Riđanović svoju zabrinutost.

Područje u blizini Bunskih kanala je mjesto i gdje se mrijesti mekousna pastrmka i izgradnja mini hidrocentrala bi ugrozila opstanak ionako ugrožene vrste.

„Situacija s mekousnom pastrmkom u rijeci Buni je alarmantna i vrlo je malo ima. Problem je taj što ima jako puno kalifornijske pastrmke koja bježi iz uzgajališta ribnjaka, dakle nije namjerno puštena. Čak je ugrožena i obična potočna pastrmka, Salmo trutta m. fario“, nastavlja dr. Riđanović i dodaje kako ribari kažu da ulove malo primjeraka potočare.

„Problem je i hibridizacija, ukrštavanje potočne pastrmke s mekousnom pastrmkom, što ugrožava genofond potočare. Još jedan od problema i to što se prilikom poribljavanja nije vodilo računao ubacivanju autohtonih pastrmki nego je ubačena dunavka (op. a. potočna pastrmka koja pripada dunavskom, a ne jadranskom slivu, iz drugačijeg genofonda), kada elektroprivrede daju novac za poribljavanje“, dodaje on.

Ugrožen je i lipljen (Thymallus thymallus), vrlo specifična riba draga ribarima. „Lipljena ima u gornjem toku Neretve, on je osjetljiv, traži čistu, bistru protočnu vodu“.

Izgradnja MHE na Bunkskim kanalima, ali i drugdje, ugrozila bi i sedrene strukture, koje su važno stanište mnogih vodenih insekata, puževa i mahovina. U slučaju nestanka sedrenih površina nestalo bi važno stanište koje je izvor hrane i sklonište za te biljke i životinje. To bi dovelo do poremećaja cijelog ekosistema, narušavanja lanaca ishrane, kao i ukupnog kruženja materije.

U Buni su nađene 23 endemične vrste, od kojih je najviše riba. Osim već spomenutih vrsta mekousna pastrmka i glavatica, u ovom regionu se mogu naći i potočna paklara (Lampetra planeri), koja se nalazi na Crvenoj listi IUCN-a kao gotovo ugrožena vrsta, a zaštićena je Bernskom konvencijom i Evropskom direktivom o zaštiti staništa te lojka (Alosa fallax nilotica), migratorna vrsta, koja u Neretvu ulazi do ušća Bune, nalazi se na Crvenoj listi IUCN-a od 1996. godine kao vrsta o kojoj nema dovoljno podataka, također zaštićena Bernskom konvencijom i Evropskom direktivom o zaštiti staništa. Treba spomenuti i ribu žutalj (Rutilus basak), regionalnog i ugrožnog endema, te strugača (Leuciscus svallize) i ukliju (Alburnus albidus).

Zabilježene su i vrste koje poniru, poput podustve (Chondrostoma knerii) koja je prisutne su rijeci tek nekoliko mjeseci.

Rijeke kao prilika za edukaciju djece i mladih, ali i za pomirenje

Poznavanje prirode, orijentacija u prirodi, upoznavanje sa karakteristikama kraja u kojem živimo – sve bi to trebalo biti dio nastavnog plana. Ali ipak, nekako ove stvari iskliznu iz obrazovnog procesa. Adnan Đuliman, iz nevladine organizacije „Novi val“ je prepoznao značaj rijeka za neformalno obrazovanje mladih, stvorivši jednu vrstu dodatka obrazovanju u školama.

„Mi smo shvatili da, u cilju očuvanja i rijeka i životinja, poput supova, mi moramo raditi s djecom. Ne možemo mijenjati mentalitet odraslih ljudi. U jednom momentu smo uvidjeli i da škole nemaju međusobnu saradnju i ja sam odlučio da nastavimo edukacije o prirodi kroz projekte sličnima kave smo radili o supovim, magarcu, psu tornjaku. Recimo kako se ponašati u prirodi. A u procesu tog rada s djecom treba raditi i na procesu pomirenja“, ističe Đuliman.

Đuliman tijesno sarađuje sa dr. Riđanovićem i pomaže oko mnogih stvari vezanih za probleme rijeka Neretve i Bune. Spada u neke od ključnih osoba koje su skrenule pažnju na to šta MHE znače za područje u kojem se grade i kolika je šteta od njih.

„Planirano je istraživanje rijeke Bune odnosno invertarizacija mekousne pastrmke. Ovaj projekat će biti finansiran od strane američke The Nature Conservancy i u ovom projektu sam uključen ja, kao ekspert iz oblasti ekologije i ihtiologije i radim zajedno s eko-udrugom Novi val iz Blagaja“, ističe dr Riđanović.

Pravna borba za Bunske kanale

U ovoj priči oko očuvanja Bunskih kanala našao se i Oliver Arapović, predsjednik udruge „Majski cvijet“. Ova udruga nastoji sačuvati rijeku Bunu i Neretvu i spriječiti izgradnju malih hidroelektrana MHE „Buna 1” i MHE „Buna 2“ te je organizovala i potpisivanje peticija protiv izgradnje ovih objekata. Građanska hrabrost ovih ljudi da ne šute i ne zatvore oči pred prijetnjom devastacije rijeka zaslužuje veliko poštovanje.

Nakon pravne analize, iznijete u Studiji slučaja za spomenute mini hidrocentrale, koju su uradili pravni eksperti Centra za životnu sredinu (CZZS) i Aarhus Centra Sarajevo, utvrđeno je da proces izdavanje okolišne dozvole za izgradnju MHE „Buna 1” i MHE „Buna 2” nije izvršen u skladu s zakonom i međunarodnim pravilima i postupcima, kao što je Arhuška konvencija, s obzirom da Eko udruga „Majski Cvijet,” kao zainteresovana strana, nije bila adekvatno uključena u administrativne procese koji prethode izdavanju okolinske dozvole. Također, došlo je do grubog kršenja administrativnih procesa u postupku pripreme Odluke o izmjenama i dopunama Prostornog plana Općine Mostar.

Prema podacima udruženja EkoAkcija u Federaciji BiH planirana izgradnja ili je u izgradnji 207 mini hidrocentrala, a u Republici Srpskoj 146. U FBiH je već izgrađeno 69 MHE, a u RS 51.

„Po našoj statistici, ukupno 60 koncesija je trebalo biti u Hercegovačno-neretvanskoj županiji, a izdato je negdje oko 40, preko 20 je urađeno. Donošenjem ovog novog zakona spriječeno je oko 100 minihidroelektrana da se izgradi“, kaže Oliver Arapović.

Iako je Agencija vodno područje Jadranskog mora u julu 2022. godine odbacila zahtjev za izdavanje saglasnosti za zahvatanje vode radi proizvodnje električne energije za MHE Buna 1 i Buna 2, borba za Bunu i Bunske kanale još nije gotova. Kako kaže Emina Veljović, izvršna direktorica Resursnog Aarhus centra u BiH, veliku prijetnju Buni i za Bunske kanale opasnost predstavlja izgradnja Gornjih Horizonata.

Connecticut i Vermont također su održali takmičenja za nominacije, dok je Minnesota održala specijalne izbore za svoj upražnjeni 1. kongresni okrug.

Slijede četiri ključne trke:

Izbori za republikanskog kandidata za guvernera Wisconsina

U završnici trke za nominaciju za republikanskog kandidata za guvernera Wisconsina to je postala još jedna bitka između Trumpa i njegovog bivšeg potpredsjednika Mikea Pencea.

Trump je u junu podržao vlasnika građevinske kompanije Tima Michelsija prokrenuo trku u kojoj je do tada vodila bivša zamjenica guverenera Rebecca Kleefisch, koju je Pence podržao u julu.

Michels je u utorak pobedio Kleefisch, prema kompaniji za istraživanje javnog mnijenja Edison Research. Bila je to treća ovogodišnja trka visokog profila u kojoj su Pence i Trump podržali različite kandidate.

U prethodnim takmičenjima, guverner Georgije kojeg je podržavao Pence Brian Kemp osvojio je stranačku nominaciju za svoju kandidaturu za reizbor, dok je Kari Lake, bivša voditeljica vijesti, koju podržava Trump, osvojila republikansku nominaciju u trci za guvernera Arizone.

Pence, koji kao i Trump razmišlja da se kandiduje za predsjednika 2024. godine, nedavno se ogradio od Trumpovih ponovljenih lažnih tvrdnji da su izbori 2020. pokradeni.

Demokratski primarni izbori za senatora u Wisconsinu

U trci da bi dobila priliku da izazove republikanskog senatora Rona Johnsona, zamenica guvernera Wisconsina Mandela Barnes, progresivna političarka koju podržava američka senatorka Elizabeth Warren, lako je osvojila nominaciju demokrata pošto je njen vodeći rival, umjereni demokrata, ispao iz trke krajem jula.

Fokus se sada pomjera na sposobnost Barnesove da se dopadne umjerenim glasačima u trci protiv Johnsona, što bi mogla da bude jedna od najneizvjesnijih trka za Senat u novembru, koja b i ujedno mogla da ima i najveće posljedice po ishod u tom domu Kongresa.

Republikanski primarni izbori za guvernera Minnesote

Bivši senator savezne države Minnesota Scott Jensen, koji je obećao da će pokušati da zabrani većinu abortusa u državi, osvojio je nominaciju Republikanske stranke u trci za guvernera.

Uprkos tome što je Vrhovni sud SAD poništio slučaj Roe protiv Wadea, abortus je prema državnom zakonu i dalje legalan u Minnesoti. Jensen je nedavno rekao da podržava pravo na abortus u slučajevima silovanja ili incesta.

Jensen, ljekar koji je doveo u sumnju ozbiljnost Covida, suočiće se u novembru sa demokratskim guvernerom Timom Walzom, koji se smatra potencijalno ranjivim na izborima.

Vanredni izbori za Kongres u Minnesoti

Demokrate se suočavaju sa teškim zadatkom da osvoje mjesto u Predstavničkom domu SAD koje je ostalo upražnjeno kada je u februaru preminuo republikanski kongresmen Jim Hegedorn.

Uoči vanrednih izbora u utorak, republikanac Brsd Finsted, bivši zvaničnik za poljoprivredu u Trumpovoj administraciji, bio je ispred demokrate Jeffa Ettingera sa 46 odsto prema 38 odsto, prema rezultatima istraživanja javnog mnijenja koje je posljednje nedjelje jula sproveo Survey USA.

Politički posmatrači kažu da bi trka mogla da bude nezivjesna pošto je Ettinger, bivši izvršni direktor prehrambene kompanije Hormel Foods, vrlo rano uložio velika sredstva u televizijske oglase tvrdeći da ga njegovo poslovno iskustvo čini pravom osobom da riješi problem u vezi sa nekontrolisanim povećanjem cijena hrane.

Međutim, Sekretarijat za pravosuđe aktivno je istraživao otkriće kutija koje sadrže povjerljive informacije koje su odnijete u Trumpovu rezidenciju na Floridi nakon što je napustio Bijelu kuću u januaru 2021.

Zašto su evidencije poziva, nacrti, govori, rukom pisane bilješke i drugi dokumenti iz Trumpovog mandata u posjedu Nacionalnog arhiva (NARA)?

"Predsjednička evidencija je vlasništvo Vlade Sjedinjenih Država i njome upravlja Nacionalni arhiv", rekla je Meghan Ryan Guthorn, vršiteljica dužnosti zamenika glavnog operativnog direktora agencije. "Dakle, svi predsjednički papiri, materijali i zapisi koji se nalaze u čuvanju Nacionalnog arhiva, bilo da su donirani, zaplijenjeni ili regulisani Zakonom o predsjedničkoj evidenciji, u vlasništvu su federalne vlade."

Zakon o predsjedničkoj evidenciji iz 1978. godine utvrdio je da su svi predsjednički dokumenti u vlasništvu javnosti i da se automatski prenose na čuvanje Nacionalnog arhiva čim vrhovni komandant napusti funkciju. Sve predsjedničke biblioteke i muzeji su dio Nacionalnog arhiva. Predsjednička biblioteka bivšeg predsjednika Baracka Obame biće prva koja će biti potpuno digitalna.

"Nacionalna uprava za arhive i dokumente je zvanični čuvar evidencije za vladu Sjedinjenih Država", rekla je Ryan Guthorn. "Samo oko jedan do tri posto evidencije se smatra trajnom evidencijom, a to su dokumenti koji su od suštinskog značaja za razumijevanje prava građana SAD, koji naše izabrane zvaničnike smatraju odgovornim za svoje postupke i dokumentuju našu historiju kao nacija."

Predsjednički zapisi nisu uvijek bili u vlasništvu javnosti.

"Od Georgea Washingtona preko Jimmyja Cartera, papiri predsjedničke administracije su smatrani privatnim vlasništvom predsjednika koji je mogao da radi kako im odgovara", rekla je Rhyan Guthorn.

Većina vrhovnih komandanata donirala je svoje predsjedničke papire, što je presedan (odluka koja postaje pravilo, op. nov.) koji je započeo predsjednik Franklin D. Roosevelt 1940.

To se nastavilo sve do 1970-ih kada se predsjednik Richard Nixon borio da uništi svoje zapise, uključujući tajne snimke, tokom skandala Watergate koji je na kraju doveo do njegove ostavke na funkciju.

Kongres je sumnjao da snimci sadrže dokaze koji bi mogli da inkriminišu predsjednika. Zakonodavci su usvojili Zakon o predsjedničkim snimcima i očuvanju materijala iz 1974, koji se odnosio samo na Nixonove predsjedničke materijale i naložio da NARA zadrži materijale u vezi sa Watergateom.

Tokom svog života, Nixon se borio da sačuva svoju predsjedničku evidenciju u tajnosti. NARA je dobila većinu snimaka vezanih za Watergatet, ali ne sve. Nakon Nixonove smrti, njegova porodica je donirala njegove predsjedničke papire i druge materijale.

"Zove me Julie Nixon Eisenhower, kaže da želi da se sastane sa mnom, da porodica želi da se nagodi", kaže John Carlin, koji je radio kao arhivar Sjedinjenih Država od 1995. do 2005. godine.

Nixonova kćerka se obratila Carlinu tokom njegove prve nedjelje na poslu u junu 1995, više od 20 godina nakon Watergatea.

"Morate da zapamtite da je u to vrijeme predsjednikova evidencija bila lična", rekao je Carlin. "Nixson je namjeravao da je zadrži, a zakon je bio na njegovoj strani. (...) I tako, kada je tog dana nazvala i rekla: 'Spremni smo da se nagodimo', to su bile dobre vijesti. Dok je on [Nixon] bio živ, borio se protiv toga. Mislim, ni za životu glavu, neće biti nikakvog poravnanja".

Među onima koji pristupaju zapisima Bijele kuće su predsjednički analitičari poput Shannon Bow O'Brien koji su zainteresovani za dokumentovanje istorije.

"Javnost može da počne da podnosi zahtjeve putem Zakona o slobodnom pristupu informacijama pet godina nakon što se administraciji okonča mandat, ali takođe predsjednik može da se poziva na određena ograničenja za javni pristup do 12 godina", rekla je O'Brien, profesorica u vladinom odjeljenju na Univerzitet Texasa na koledžu slobodnih umjetnosti u Austinu.

"Ako nemamo pristup ovom materijalu, nemamo pristup istini. Imamo pristup samo probranim istinama, na mnogo načina, što je ono što ljudi žele da nam kažu, ili ono što ljudi žele da vidimo, a to nije uvijek najtačnije."