Centralna klinička bolnica u predgrađu Moskve izjavila je državnoj novinskoj agenciji Tass da je Gorbačov preminuo u utorak navečer "nakon teške i dugotrajne bolesti".

Američki predsjednik Joe Biden rekao je u izjavi kasno u utorak da je Gorbačov "bio čovjek izvanredne vizije".

"Kao čelnik SSSR-a, radio je s predsjednikom Reaganom na smanjenju nuklearnih arsenala naše dvije zemlje, na olakšanje ljudi diljem svijeta koji se mole za kraj utrke u nuklearnom naoružanju", rekao je Biden. “Nakon desetljeća brutalne političke represije, prigrlio je demokratske reforme. Vjerovao je u glasnost i perestrojku – otvorenost i restrukturiranje – ne kao puke slogane, već kao put naprijed za narod Sovjetskog Saveza nakon toliko godina izolacije i neimaštine.”

Rođen u ruralnom kutku Rusije manje od 15 godina nakon boljševičke revolucije od roditelja čije su obitelji bile seljaci, Gorbačov je postao jedna od najutjecajnijih osoba 20. stoljeća, skupljajući globalna priznanja za svoju ulogu u smanjenju prijetnje nuklearne apokalipse i u oslobađanju miliona ljudi od sovjetskog ugnjetavanja u svojoj zemlji i izvan nje.

Jednako tako, bio je meta prezira miliona Sovjeta koji su ga krivili za ekonomski i društveni preokret koji je promijenio život i koji je pratio kolaps zemlje i za gubitak moćnog carstva koje se protezalo u 11 vremenskih zona.

Bio je to Gorbačovljev paradoks: voljen i omražen zbog procesa koji je on pokrenuo i čiji je krajnji rezultat malo tko predvidio. Bio je to rezultat koji je ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je došao na vlast manje od desetljeća nakon što je Gorbačov podnio ostavku i danas ostaje u Kremlju, jednom nazvao "najvećom geopolitičkom katastrofom" 20. stoljeća.

Gorbačov je jasno stavio do znanja da nikada nije namjeravao srušiti zemlju, ponavljajući gotovo kao mantru da se "unija mogla očuvati".

No, unatoč povremenim preokretima, na kraju je stao na stranu sila promjene koje je pomogao osloboditi. A u retrospektivi, desetak godina nakon što je Sovjetski Savez propao, Gorbačov je inzistirao da su te značajne promjene bile rezultat svjesne i vrlo osobne odluke.

"Drugi ljudi su mogli [doći na dužnost] i možda nisu učinili ništa da zemlju usmjere na put humanog, slobodnog i demokratskog razvoja", rekao je u intervjuu za RFE/RL 2003. godine.

Skromni počeci

U svakom slučaju, Gorbačov će se svrstati uz visoke ličnosti 20. stoljeća kao što su Winston Churchill, Mahatma Gandhi, Nelson Mandela, Josef Staljin i Mao Zedong — vođe koji su promijenili sudbinu nacija i imali dubok utjecaj na živote miliona ljudi.

Rođen 2. marta 1931. u siromašnoj obitelji u Privolnoyeu, selu u pokrajini Stavropol na jugu Rusije, Gorbačov je odrastao usred golemih preokreta koji su potresali Sovjetski Savez u prva dva desetljeća njegova života: kolektivizacija, Staljinov “Veliki teror, ” i Veliki domovinski rat, kako je Drugi svjetski rat najpoznatiji unutar Rusije.

S otprilike 21 godinom pridružio se Komunističkoj partiji dok je 1952. studirao pravo na Moskovskom državnom sveučilištu.

Nakon što je oženio kolegicu iz razreda Raisu Titorenko, Gorbačov se vratio u južnu Rusiju, gdje se počeo penjati na ljestvici regionalne komunističke birokratije, specijalizirajući se za poljoprivredu.

Do 1970. uspeo se do vrha partijske hijerarhije u Stavropolju.

‘Država je tu da služi narodu’

Gorbačov je 1980. imenovan redovitim članom Politbiroa Komunističke partije u Moskvi.

Na iznenađenje mnogih promatrača Kremlja i sovjetskih građana, gotovo je odmah počeo pozivati na reformu, zastupajući dvostruke doktrine koje će postati uzrečice za njegovo vrijeme: "glasnost" (otvorenost) i "perestrojka" (restrukturiranje).

“Država je tu da služi ljudima”, rekao je. "Narod nije tu da služi državi."

To bi, prema Gorbačovu, bilo novo načelo vodilje.

Gorbačov i Raisa donijeli su novi stil u Kremlj, putujući po SSSR-u i inozemstvu, uranjajući u gomile i vodeći improvizirane rasprave na ulici.

Ublažavanje ekonomskih propisa donijelo je ponovno rođenje malih poduzeća, kafića i restorana po prvi put od Lenjinove nove ekonomske politike 1920-ih. Djelomično ukidanje cenzure dovelo je do preporoda kulturnog života. Književni časopisi objavljivali su dotad zabranjene autore, a kazališta su postavljala sve odvažnija ostvarenja.

Katastrofa u nuklearnoj elektrani Černobil u Ukrajini 1986. prisilila je nevoljko vodstvo da dopusti još veću slobodu izražavanja i informacija. Vlada je počela oslobađati političke zatvorenike, od kojih je najpoznatiji Andrej Saharov, fizičar koji je dizajnirao nuklearno oružje i kasnije vodio kampanju protiv njega, što je rezultiralo njegovim unutarnjim egzilom od 1980. do 1986. godine.

Gorbačov je pozvao na prekid utrke u naoružanju i poboljšao je odnose s Washingtonom, pomažući u uklanjanju tisuća bojevih glava koje su Europi prijetile uništenjem potpisivanjem sporazuma o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF) s američkim predsjednikom Ronaldom Reaganom 1987. Godine 1989. završio je sovjetski rat u Afganistanu, koji je započeo 10 godina ranije pod Leonidom Brežnjevom.

Kraj carstva

Ali nije sve bilo dobro u imperiji. Do 1989. ono što je započelo kao pokušaj reforme ekonomije i vanjske politike Sovjetskog Saveza ubrzalo je krizu u industriji i potaknulo vapaje za samoodređenjem koji će uskoro progutati cijelu regiju.

Gorbačov je uvelike podcijenio stepen ekonomskog propadanja. Nestašice osnovnih kućanskih potrepština i namirnica rasle su, a konzervativci unutar Komunističke partije postajali su sve oštriji u kritici njegova vodstva.

Također nije računao na činjenicu da će veća sloboda raspiriti snage nacionalizma.

U oktobru 1989., tokom posjeta Istočnom Berlinu povodom obilježavanja 40. godišnjice uspostave Njemačke Demokratske Republike, Gorbačov je dao do znanja da Moskva neće pokušati vratiti kazaljku sata unatrag.

Mjesec dana kasnije pao je Berlinski zid.

"Odustali smo od pretvaranja da imamo monopol nad istinom", rekao je Gorbačov nekoliko sedmica nakon toga, u govoru u Rimu dan prije povijesnog susreta s papom Ivanom Pavlom II. "Više ne mislimo da su oni koji se ne slože s nama neprijatelji.”

'Sloboda izbora'

Godine 1990. Gorbačov je dobio Nobelovu nagradu za mir za doprinos smanjenju napetosti između Istoka i Zapada, ali je imao dragocjeno malo vremena da razmisli o svom postignuću. Dok su ga slavili diljem Europe i ostatka svijeta, nastavio se suočavati s rastućim nemirima kod kuće.

Dana 4. avgusta 1991. Gorbačov je sa svojom obitelji otišao na godišnji odmor na Krim na Crnom moru, s namjerom da dovrši novu verziju ugovora o uniji koji je imao za cilj održati SSSR na okupu dok ga je centrifugalna sila razdvajala.

Dana 18. avgusta, njegov šef kabineta, u pratnji skupine visokih vladinih dužnosnika, stigao je u predsjedničku daču u Forosu. Tražili su da Gorbačov potpiše dekret o proglašenju izvanrednog stanja ili podnese ostavku. Gorbačov je odbio i jedno ni drugo. Službenici su zaplijenili kodove potrebne za lansiranje nuklearnog oružja Sovjetskog Saveza. Gorbačov i njegova obitelj bili su zapravo u kućnom pritvoru.

Državna televizija objavila je uvođenje izvanrednog stanja "s početkom u 16:00 po moskovskom vremenu, 19. avgusta 1991.", tvrdeći da je to odgovor "na zahtjeve širokih slojeva stanovništva za najodlučnijim mjerama za sprječavanje klizanja društva prema nacionalnoj katastrofi.”

Tri dana kasnije puč je propao, zahvaljujući nesposobnosti zavjerenika i otporu koji je iskazao novonastali ruski politički vođa Boris Jeljcin i mnoštvo građana koji su izašli na ulice kako bi se suprotstavili pokušaju preuzimanja vlasti.

'Drugi smjer'

U mjesecima koji su uslijedili više je republika proglasilo neovisnost od Moskve. Dana 8. decembra, Jeljcin je zajedno s čelnicima Bjelorusije i Ukrajine potpisao sporazume koji proglašavaju kraj Sovjetskog Saveza i najavljuju stvaranje novog entiteta pod nazivom Zajednica neovisnih država (ZND).

Gorbačov je ostao u Kremlju još nekoliko sedmica, ali mu je vlast iskliznula iz ruku. Dana 25. decembra podnio je ostavku — odstupivši s mjesta čelnika zemlje koja je zapravo prestala postojati.

Godine 1991. osnovao je Zakladu Gorbačov u nastojanju da zadrži glas u ruskim pitanjima. Godine 1996. kandidirao se za predsjednika, ali je bio daleko sedmi u skupini od 10, s 0,5% glasova. Kasnije je postao povremeni kritičar Putina, kojemu je Jeljcin posljednjeg dana 1999. predao predsjedničku dužnost.

Gorbačov je bio glas odobravanja nekih od Putinovih najkontroverznijih akcija na međunarodnoj sceni, uključujući moskovsko zauzimanje ukrajinskog poluotoka Krim 2014. Sugerirajući da je na aneksiju gledao u smislu ruskih nacionalnih interesa, rekao je medijima da bi postupio "na isti način" da je imao izbora.

Međutim, nastavio je kritizirati mnoge Putinove represivne unutarnje politike i usprotivio se Putinovoj odluci da se vrati na mjesto predsjednika 2012., kada se pokazalo da je Dmitrij Medvedev bio rezervisano mjesto nakon četiri godine nagovještavanja reformi. Gorbačov je 2013. komentirao da se "politika sve više pretvara u imitaciju demokracije".

Gorbačov je također oštro kritizirao Sjedinjene Države, uglavnom okrivljujući Washington za loše veze optužujući ga da nije uspio razviti dobre odnose s Rusijom nakon raspada Sovjetskog Saveza.

U stavovima koje je ponovio ili koji ponavljaju Putinove, optužio je Sjedinjene Države da uživaju u svom statusu jedine svjetske supersile i osudio je širenje NATO-a na istok. Protivio se NATO-ovom bombardiranju Jugoslavije 1999. i američkoj invaziji na Irak 2003. Kritizirao je odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa iz 2018. da se povuče iz Sporazuma INF, koji je pregovarao i potpisao s Reaganom 1987.

Bolesni Gorbačov, koji je napunio 91 godinu mjesec dana nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru, dao je malo javnih komentara, o ratu u Ukrajini ili bilo čemu drugom.

Jeremy Bransten s RFE/RL doprinio je ovom izvještaju.

Rusko smanjenje izvoza gasa u Njemačku nakon rata u Ukrajini primoralo je Berlin da donese radikalnu odluku o ponovnom pokretanju termoelektrana na ugalj, barem privremeno.

Ali infrastrukturna pitanja, nedostatak radne snage i logistički problemi pokazuju se kao glavne prepreke za ponovno pokretanje.

U Moorburgu, operater Vattenfall razbio je nade o novom djelovanju, rekavši jednostavno da "ponovno pokretanje ne bi bilo ni tehnički, ni ekonomski ni pravno izvodljivo".

"Mnogi dijelovi su demontirani i prodati", rekao je Robert Wacker, direktor lokacije.

Čak i elektrane koje nisu u potpunosti zatvorene, već su stavljene u rezervu za proizvodnju struje samo povremeno, bore se s potpunim ponovnim pokretanjem.

Južnije od Moorburga, energetska grupa Uniper će u ponedjeljak pokrenuti svoju lokaciju Heyden 4, koja je bila rezervno postrojenje od sredine 2021. godine.

Međutim, kompanija je upozorila da će na njenu proizvodnju uticati ograničenja željezničkog kapaciteta u transportu kamenog uglja do lokacije.

Razmontiranje

Njemačka je počela gasiti svoje termoelektrane na ugalj u posljednjih nekoliko godina, u cilju ispunjenja cilja da se upotreba fosilnih goriva obustavi do 2030. godine.

Ali ruska invazija na Ukrajinu poništila je planove, jer je Moskva smanjila izvoz energije u Njemačku, kako Berlin vjeruje, u odmazdi za podršku Kijevu.

Vlada kancelara Olafa Scholza izjavila je da će se pridržavati vremenskog rasporeda za odustajanje od uglja do 2030. godine, ali je u međuvremenu odobrila ponovno pokretanje 27 elektrana koje su zatvorene ili stavljene u rezervu kako bi se premostio energetski raskorak do marta 2024. godine.

Sa kapacitetom od 875 megavata (MW), Uniperov Heyden 4 je najveći na listi.

Ali postrojenje u Moorburgu, smješteno u predgrađu Hamburga, bilo je jedno od najmodernijih na svijetu.

Zaustavljeno je u ljeto 2021., samo šest godina nakon što je pušteno u rad, u zamjenu za program javnih subvencija usmjerenih na smanjenje uglja iz njemačkog energetskog miksa.

Od tada, operater je počeo da rastavlja i prodaje dijelove koji nisu potrebni za vodonik — prioritet za buduće izvore energije u Njemačkoj.

Prije nego što je zatvorena, elektrana je proizvodila oko 11 milijardi kilovata godišnje - što je ekvivalent potrošnje električne energije za grad Hamburg.

Ali sada, instalacija više nije dovršena.

U turbinskoj hali hiljade malih komponenti spakovane su u kutije. Rotor, element koji omogućava turbini da se okreće, upakovan je u aluminijum, spreman za slanje.

Transformator, takođe, više ne radi.

"Bez transformatora, elektrana više nije povezana na mrežu i ne može proizvoditi električnu energiju", rekao je Vattenfall.

Ukazujući na rđu koja se nakupila na komponentama tokom prošle godine, portparol operatera Gudrun Bode je rekao: "Ne možemo ponovo pokrenuti postrojenje tek tako."

Penzionisanje

Kako je zima pred vratima, utrka za povećanje kapaciteta za proizvodnju električne energije za Njemačku postaje sve teža.

Ali do sada je ponovo pokrenuta samo jedna elektrana - Mehrum snage 690 MW.

Osim tehničkih problema, snabdjevači se bore sa akutnim nedostatkom radnika.

U Moorburgu "većina onih koji su otišli su našli posao ili su penzionisani", rekao je Wacker.

Energetski gigant RWE izjavio je za AFP da traži nekoliko stotina radnika dok se priprema za ponovno otvaranje tri elektrane kapaciteta po 300 MW.

Logistika se takođe pokazala nezgodnom, a suša je dodatno stvarala pritisak na distributivnu mrežu.

Rijeka Rajna je bila ključna ruta za transport uglja do elektrana na zapadu zemlje.

Ali rekordno nizak nivo vode tokom prošle sedmice doveo je do ograničenih isporuka i primorao dobavljače da se okrenu željezničkom transportu, čime je dodatno izvršen pritisak na teretne vozove.

Iz Unipera su rekli da će rad Heydena 4 biti "djelimično ograničen ograničenjima kapaciteta željezničkog transporta koji dovozi ugalj na lokaciju."

Snabdjevač energijom STEAG je takođe izjavio da će pustiti u rad dvije elektrane na ugalj iz svojih rezervi.

Targetirao je novembar kao mogući datum ponovnog pokretanja, ali je takođe napomenuo da trenutna pravila zahtijevaju da lokacije imaju zalihe uglja u trajanju od 30 dana - nešto što bi bilo neostvarivo "s obzirom na trenutnu tešku logističku situaciju u željezničkom transportu".

U pokušaju da deblokira gužvu, Berlin je u srijedu odlučio dati prednost transportu uglja i nafte u odnosu na putovanja putnika ove zime.

Kako su istakli iz NASA-e, inženjeri nastavljaju da prikupljaju dodatne podatke o kvaru na motoru broj tri i zadržaće raketu u trenutnoj konfiguraciji kako bi prikupili podatke i procijenili šta treba da se uradi.

Potvrdili su i da raketa SLS i svemirska letjelica Orion ostaju na lansirnoj rampi u svemirskom centru Kennedy.

Raketa SLS trebalo je da ponese kapsulu Orion, bez ljudi, na ovaj let. Orion treba da obiđe Mjesec i da se vrati na Zemlju, a čitavo putovanje će trajati oko šest nedjelja.

NASA planira da pošalje astronaute oko Mjeseca 2024. godine i potencijalno ih spusti na površinu Mjeseca već 2025. godine.

Ako vrijeme poremeti, još jedan pokušaj bi se desio u petak.

Lansiranje je dio NASA-inog programa Artemis, čiji je cilj da ljudi po prvi put od 1972. godine šetaju Mjesecom, uključujući prvu ženu koja bi to učinila.

NASA takođe planira bazu na Mjesecu kao dio Artemide i kaže da će iskoristiti ono što nauči kako bi unaprijedila napore za slanje prvih astronauta na Mars.

U izvještaju su korištene informacije od Reutersa, AP-a i AFP-a.

Izvještaj od 28. augusta dolazi u trenutku kada su zemlje članice EU sa istoka zaprijetile da će jednostrano zatvoriti svoje granice za ruske turiste zbog ničim izazvane invazije Kremlja na Ukrajinu.

Ministri EU planiraju da daju političku podršku suspendovanju sporazuma o viznim olakšicama između EU i Rusije na dvodnevnom sastanku u Pragu koji počinje 30. augusta, izjavila su za Financial Times tri zvaničnika uključena u razgovore.

"Neprikladno je da ruski turisti šetaju našim gradovima, našim marinama", rekao je visoki zvaničnik EU uključen u razgovore. "Moramo poslati signal ruskom stanovništvu da ovaj rat nije prihvatljiv."

Dijelovi sporazuma o viznim olakšicama sa Moskvom iz 2007. koji se odnose na slobodno kretanje vladinih i poslovnih zvaničnika suspendovani su ubrzo nakon februarske invazije.

Financial Times piše da bi šira suspenzija sporazuma uklonila preferencijalni tretman za Ruse kada se prijave za sve vize u Evropskoj Uniji.

Podnosioci zahtjeva iz Rusije bi tada morali da dostave dodatne dokumente, što bi poskupilo vize i značajno produžilo čekanje, navodi se u izvještaju.

Nalozi, koji su prekršili uslove poslovanja kompanija, "koristili su obmanjujuće taktike za promovisanje prozapadnih narativa na Bliskom istoku i centralnoj Aziji" i vjerovatno su sprovodili niz tajnih kampanja u trajanju od pet godina, navodi se u izvještaju Univerziteta Stanford i Grafika, kompanije za analizu društvenih medija.

Twitter i Facebook, koji su podijelili svoje podatke o nalozima sa istraživačima, nisu javno identifikovali koji entiteti ili organizacije stoje iza kampanja, rekli su istraživači. Twitter je identifikovao SAD i Britaniju kao "pretpostavljene zemlje porijekla" kampanje, a Meta, matična kompanija Faceboka i Instagrama, identifikovala je SAD kao zemlju porijekla, navodi se u izvještaju.

Posljednjih godina internet kompanije zatvarale su online operacije uticaja koje potiču od autoritarnih režima u Kini, Rusiji i Iranu. Otkriće online operacije uticaja sa sjedištem u SAD-u koja koristi mnoge od istih tehnika, kao što su lažni ljudi i lažni sljedbenici da proguraju naraciju, postavlja pitanja o tome ko stoji iza tih napora, njihovih ciljeva i da li je operacija efikasna.

Na pitanje Glasa Amerike u četvrtak da li je američka vojska kreirala lažne naloge, brigadni general Ratnog vazduhoplovstva Pat Ryder, sekretar za štampu Pentagona, rekao je da će zvaničnici morati da pogledaju podatke koje su dali Facebook i Twitter. On je rekao da američka vojska sprovodi "operacije podrške vojnim informacijama širom svijeta".

"Očigledno, neću da govorim o tekućim operacijama ili određenim taktikama, tehnikama i procedurama, osim da kažem da djelujemo u okviru propisanih politika", rekao je on.

Povezivanje sa medijima, drugim stranicama

Istraživači su primijetili da su lažni nalozi na društvenim mrežama često postavljali linkove ka lažnim medijskim sajtovima, kao i "izvorima povezanim sa američkom vojskom", kao što su web siteovi u Centralnoj Aziji na kojima se kao sponzor navodi Centralna komanda SAD-a.

Pored toga, ovi neautentični nalozi povezani su sa člancima Glasa Amerike, međunarodnog emitera koji se finansira iz federalnih jedinica, i njegove sestrinske organizacije, Radija Slobodna Evropa/Radio Sloboda, navodi se u izvještaju. Stranice lažnih medija su kopirali priče sa BBC Rusije, Glasa Amerike i drugih izvora.

Nekoliko suspendovanih naloga na društvenim mrežama bilo je povezano sa lažnim medijskim nalozima koji rade na perzijskom, kao što je Dariche News, koji je tvrdio da je nezavisna medijska kuća i da ima originalan sadržaj.

Američka Agencija za globalne medije (USAGM), koja nadgleda Glas Amerike i RSE, u četvrtak je rekla da nema saznanja o ovim nalozima.

"USAGM održava samo svoje zvanične naloge i web stranice na društvenim mrežama, koristeći najviše standarde kako bi osigurao da su zvanični nalozi zasnovani na činjenicama, dostupni i provjerljivi", rekla je portparolka Lesley Jackson u mailu.

USAGM ne radi sa drugim vladinim agencijama SAD ili drugim grupama na promovisanju sadržaja vijesti putem lažnih naloga na društvenim mrežama, potvrdila je ona.

"Sa svojom misijom da informiše, angažuje i povezuje ljude širom sveta u podršci slobodi i demokratiji, USAGM će uvijek promovisati slobodan protok vjerodostojnih informacija onima kojima je potrebna i suprotstaviti se lažnim vijestima, dezinformacijama i cenzuri", rekla je Jackson.

Taktika

Taktike online kampanja uticaja bile su slične onima u drugim takvim kampanjama i uključivale su fiksiranje fotografija za kreiranje lažnih naloga i korištenje hashtagova i peticija u pokušaju da se izgradi podrška.

Jedan skup izvještaja u Centralnoj Aziji fokusirao se na vojne aktivnosti Rusije na Bliskom istoku i u Africi, ali je u februaru prebačen na rat u Ukrajini, "predstavljajući sukob kao prijetnju ljudima u Centralnoj Aziji", navodi se u izvještaju.

Nalozi su povezani sa peticijom, čije je autorstvo nejasno, u kojoj se "poziva kazahstanska vlada da zabrani ruske TV kanale", navodi se u izvještaju.

Istraživači su rekli da taktika neautentičnih naloga zapravo nije radila na stvaranju angažmana. Većina postova i tweetova dobila je samo nekoliko likeova ili retweetova. Većina naloga je imala manje od 1.000 pratilaca.

Dopisnica Pentagona Carla Baeb učestvovala je u pisanju ovog izvještaja.

U Pentagonu je visoki zvaničnik rekao da je tempo kineske vojne aktivnosti oko Tajvana sporiji nego što je bio neposredno poslije posjete predsjedavajuće Predstavničkog doma SAD Nancy Pelosi ranije ovog mjeseca, ali da je i dalje viši od historijskih normi.

"Zamjenica sekretara (Wendi) Sherman sastala se sa ambasadorom [Narodne Republike Kine] u Sjedinjenim Državama [Qin Gangom]… 23. avgusta. Imamo i nastavićemo da održavamo linije komunikacije sa NR Kinom otvorenim", rekao je zamjenik portparola State Departmenta Vedant Patel tokom telefonskog brifinga u srijedu.

"Peking je zatvorio neke ključne kanale komunikacije i saradnju u vezi sa nekoliko vitalnih pitanja koja utiču na cijeli svijet", dodao je on. "Ali Sjedinjene Države nastavljaju da traže otvorenu i konstruktivnu liniju komunikacije za upravljanje našim razlikama, posebno u trenucima napetosti."

SAD nastavljaju da preduzimaju "mirne i odlučne korake" za održavanje mira i stabilnosti u regionu, a podrška Tajvanu je u skladu sa dugotrajnom politikom "Jedne Kine" Washingtona, rekao je Patel za Glas Amerike.

Kineska ambasada u Washingtonu nije odgovorila na zahtjev Glasa Amerike za komentar sastanka.

Sastanak Shermanove sa Qinom Gangom uslijedio je kada je Kina nastavila da pojačava vojne manevre oko Tajvanskog moreuza nakon uzastopnih posjeta Pelosijeve samoupravnom ostrvu; senatora Edwarda Markeyja, demokrate i član senatskog komiteta za spoljne odnose; i guvernera Indiane Erica Holcomba, republikanca.

U Pekingu je portparol Ministarstva spoljnih poslova rekao da su kineski zvaničnici "uputili ozbiljne diplomatske postupke američkoj strani tokom posjete guvernera Indiane Holcomba Tajvanu", dodajući da Peking poziva "relevantne [strane] u SAD da se pridržavaju principa jedne Kine" i "zaustavi sve oblike zvaničnih interakcija" sa Tajvanom.

Kina, koja tvrdi da ima suverenitet nad Tajvanom, vidi posjete visokih poslanika SAD Tajvanu kao iritantne. Tajvan je "uvijek bio najvažnije i najosjetljivije pitanje u srcu odnosa Kine i SAD", rekao je portparol.

Američki zvaničnici kažu da se Washington ne slaže sa pekinškim principom Jedne Kine i da SAD ostaju privržene svojoj dugogodišnjoj, dvostranačkoj politici Jedne Kine, vođenoj Zakonom o odnosima sa Tajvanom, Tri zajednička saopštenja i Šest obezbjeđenja.

Američki zvaničnici su rekli da se politika Washingtona"Jedna Kina" "razlikuje" od pekinškog principa Jedne Kine. Komunistička partija Kine nikada nije vladala Tajvanom, ali potvrđuje suverenitet nad samoupravnom demokratijom.

Decenijama su SAD bile jasne da je njihova odluka da uspostave diplomatske odnose sa Kinom 1979. počivala na očekivanju da će "budućnost Tajvana biti određena mirnim sredstvima", kako je predviđeno u Zakonu o odnosima sa Tajvanom.

U srijedu, podsekretar odbrane za politiku Colin Kal rekao je novinarima da SAD ostaju privržene stabilnom, slobodnom i otvorenom Indo-Pacifiku i da će nastaviti svoje operacije slobodne plovidbe, kao i tranzite kroz Tajvanski moreuz u skladu sa međunarodnim pravom.

"Naša reakcija nije da pozivamo na sukob ili da stvaramo nepotrebna trvenja, već da u suštini jasno stavimo do znanja da se gambit Pekinga neće isplatiti. Ali ako je njihov cilj bio da natjeraju nas i međunarodnu zajednicu da se povučemo, to neće uspjeti", rekao je on za Glas Amerike.

SAD i Kina takođe pregovaraju jer su u petak istekla izuzeća od zabrane putovanja za 13 talibanskih zvaničnika. Kina i Rusija žele da im dozvole da nastave da putuju, dok SAD i zapadne zemlje žele da ograniče broj.

"Razgovori o tome da li da se odobri izuzeće su u toku. A ova odluka zahtijeva konsenzus među ostalim članovima Savjeta bezbjednosti [Ujedinjenih nacija]", rekao je Patel za Glas Amerike.

Iako SAD vide potrebu da nastave ograničeni angažman sa talibanima, svrha i obim ukidanja zabrane putovanja je "strogo ograničen i ni na koji način ne daje legitimitet talibanima“, rekao je zvaničnik State Departmenta.

Ove nedjelje, SAD i Južna Koreja započele su svoju najveću kombinovanu vojnu obuku poslednjih godina.

Visoki američki zvaničnici rekli su da Sjedinjene Države smatraju održavanje stabilnosti širom Tajvanskog moreuza vitalnim za nacionalne interese SAD i regiona.

"Cijeli Indo-pacifički region i međunarodna zajednica imaju interes da održe mir i stabilnost u Tajvanskom moreuzu", rekao je na brifingu prošle nedjelje Daniel Kritenbrink, najviši zvaničnik State Departmenta za pitanja istočne Azije i Pacifika.

"To je primarni put za brodove iz Kine, Japana, Južne Koreje i Tajvana koji idu ka Evropi, Sjedinjenim Državama i svim tržištima na tom putu", dodao je on. "Skoro polovina globalne kontejnerske flote — 48 odsto i 88 odsto najvećih svjetskih brodova po tonaži — prošlo je kroz Tajvanski moreuz ove godine".

Carla Baab učestvovala je u pisanju ovog izvještaja.

Jedna od potpisnica pisma je Azra Zornić, apelantica pred Europskim sudom za ljudska prava, koja u intervjuu za Glas Amerike kaže da od vodećih sila u svijetu očekuje da pokrenu novi poredak i ugovor za 21. stoljeće u BiH.

Glas Amerike: U pismu upućenom američkom državnom sekretaru Antonyju Blinkenu tražite ustavne i izborne reforme u BiH u skladu s presudama Europskog suda za ljudska prava. Šta konkretno podrazumijeva reforme?

Zornić: "Kao što građani Amerike imaju status građana, isto to želimo moji sugrađani i ja. Da budemo samo građani ove zemlje, bez obzira na vjersku, etničku ili bilo koju drugu pripadnost. Naš cilj je skrenuti pažnju američkoj vladi, da bi bio nužan radikalan zaokret u vanjskoj politici Amerike u odnosu na Zapadni Balkan i BiH. Moja i presude ostalih sutužitelja nam garantuju građanski ustav. Razlog zbog kojeg sam se obratila Europskom sudu za ljudska prava je upravo kršenje ljudskih prava. BiH mi u 21. stoljeću ne dozvoljava da se kao građanka ove zemlje kandidiram za člana Predsjedništva i Dom naroda. Ustav je diskriminirajući u odnosu na sve građane. On daje prednost etničkim skupinama okupljenima oko tri etničke stranke - SDA, HDZ i SNSD."

Glas Amerike: Potpisnici pisma traže pomoć Sjedinjenih Država i okrenutost njene vanjske politike prema zemljama Zapadnog Balkana i BiH. Kako američka administracija može pomoći BiH?

Zornić: "Zahvalna sam američkoj vladi koja je kreirala Daytonski sporazum, koji je u vrijeme kada je potpisan, bio izuzetno važan za prekid rata u BiH. To mu je bila glavna svrha. Međutim, domaći političari su ga zloupotrijebili i umjesto konstituenata, napravili su spin s konstitutivnim narodima - Bošnjaci, Hrvati i Srbi. Na taj način su sporazum zloupotrijebili u cijelosti. Zahvalna sam američkoj vladi za taj potez. Sada ih pozivam i molim da ponovo pokrenu novi društveni ugovor za 21. stoljeće. U pismu sam jasno objasnila o čemu je riječ. Građani BiH već imaju takav prijedlog, a to je municipalizacija, gdje se vlast prenosi na općine. Postoje dva nivoa vlasti, općinski i državni. Sva vlast ostaje na općinskom nivou, uz mali prijenos nadležnosti na državni nivo, u svrhu koordinacije između općina. Pozivam Ameriku, kao vodeću silu u svijetu i prijatelja BiH, da s Velikom Britanijom, Njemačkom i ostalim demokratskim zemljama Europe i svijeta, pokrene novi ugovor za 21. stoljeće i BiH. To je novi ustav koji bi bio temeljen na dokumentu s web stranice municipalizacija.ba, gdje je objašnjeno sve što je potrebno. To je dokument koji tek treba da se razvije, ali imamo dobre temelje za građansku, demokratsku u centraliziranu državu."

Glas Amerike: Pominjete jedan potpuno novi politički poredak u BiH - prijenos nadležnosti na općine. Koliko zapadne sile, uključujući Sjedinjene Države, mogu pokrenuti takav proces u BiH? Stav međunarodne zajednice, između ostalog i visokog predstavnika Christiana Schmidta je da prvenstveno moraju biti usaglašeni stavovi političara i da oni moraju postići dogovor.

Zornić: "U skladu s Aneksom 10. visoki predstavnik u BiH nema pravo intervenisati na Ustav entiteta. On može intervenisati na Ustav BiH. Schmidt ne odlučuje sam o politici OHR-a, iza njega stoje određene članice PIC-a, a građani znaju gdje vodi ta politika. Neće doći do dogovora etnonacionalističkih stranaka u BiH nikada, jer bi njihova vlast tada oslabila. Oni opstaju na vlasti tako što pred svake izbore zveckaju oružjem i svako poziva svoje “etničke pripadnike” da glasaju za svoga predstavnika. Etnonacionalističke, a moglo bi se reći i fašističke stranke, žele samo podjelu BiH. Građani im poručuju 'no pasaran.'"

Glas Amerike: Šta najviše potpiruje podjele u BiH? Da li su to stavovi HDZ-a koje pokušavaju nametnuti kroz izmjene Izbornog zakona ili eventualno stvaranje trećeg eniteta?

Zornić: "Pomenute stvari bi dovele do oružanih sukoba. Nemiri na Balkanu koji je trusan u političkom smislu, proširili bi se na ostale balkanske zemlje. Ni Europa ni SAD ne bi bile pošteđene. Ne smijemo zaboraviti da Amerika štiti demokratski svijet na granici s Rusijom, ovdje u BiH. U ovoj zemlji je granica između demokratskog svijeta i Ruske Federacije. To sada je ta granica bila na Drini. Hoće li sekretar Blinken dozvoliti da se ta granica, u korist Rusije, pomjeri do Bosne ili Une, to je do američke politike i do administracije Blinkena."

Glas Amerike: Uputili ste otvoreno pismo američkom sekretaru Blinkenu u kojem navodite da je uz obnovljenu podršku Ruske Federacije separatistima među snagama bosanskih Srba i bosanskih Hrvata, teško uspostavljeni mir u Bosni Hercegovini opet pod prijetnjom. Kakav odgovor očekujete?

Zornić: "Očekivanja nisu velika. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja američke javnost i vlade u administraciji američkog predsjednika Joe Bidena na realnost, stvarna dešavanja u BiH. Vjerujem da su do sada i Biden i njegova administracija, uključujući Blinkena, bili pogrešno informisani o stvarnom stanju u BiH i da im pismom ukazujemo na realnost. Trebaju shvatiti i pomoći na pravi način da se odredi demokratija. U BiH se na prvom mjestu brani demokratija. Moja demokratska prava su ugrožena, svih građana kroz individualna prava. Kao Bosanci i Hercegovci ne postojimo u Ustavu, zovu nas Ostali. To zvuči uvredljivo. Neka se zapita svaki Amerikanac kako bi mu zvučalo da ima priliku da se izjasni tako, a da mora biti Ostali. Mislim da je najvažnije da svi adresanti koji prime pismo, zaista ga pročitaju, da se udostoje da razmisle i djeluje po njemu. Da ih građani BiH prepoznaju kroz njihovo djelovanje u BiH i kroz političko djelovanje američke administracije. To bi nam mnogo značilo."

Taj plan je za "porodice kojima je najpotrebniji - radnike i pripadnike srednje klase koji su naročito teško pogođeni tokom pandemije", rekao je Biden u obraćanju u Bijeloj kući i obećao da domaćinstva sa velikim prihodima neće imati koristi od najnovijih poteza.

Građani koji zarađuju manje od 125.000 dolara godišnje, ili porodice sa prihodima manjim od 250.000 dolara, ispunjavaju uslove da im se oprosti 10.000 duga, tvitovao je prethodno Biden.

Oni koji su dobili federalnu pomoć za studiranje, grantove koji se dodjeljuju studentima sa najvećim finansijskim potrebama, biće oprošteno dodatnih 10.000 dolara duga.

Biden je također odlučio da produži moratorijum na isplatu federalnih studentskih kredita, kako je naveo "posljednji put", do kraja 2022. godine. Iz Bijele kuće je saopšteno da je "ogromni ukupni studentski dug značajan teret za američku srednju klasu".

Studentski krediti američkih potrošača, koji prema procjenama Reutersa ukupno iznose hiljadu milijardi 750 miliona dolara, rezultat su značajno većih školarina u SAD nego u većini ostalih bogatih zemalja. Većinu duga drži federalna vlada.

Ako Bidenov plan ne bude osporen pred sudovima, mogao bi da pomogne velikom broju ljudi uoči izbora za Kongres u novembru. Više od 43 miliona ljudi ima federalne studentske kredite, koji u projseku iznose 37.667 dolara, pokazuju federalni podaci.

Gotovo trećina duguje manje od 10.000 dolara, a ako polovine manje od 20.000. Prema procjenama Bijele kuće, biće izbrisani studentski dugovi za oko 20 miliona ljudi.

Pristalice tog poteza smatraju da će smanjiti rasni finansijski jaz, s obzirom na to da postoji veća vjerovatnoća da će se afroamerički studenti više zadužiti od drugih. Četiri godine nakon što diplomiraju, Afroamerikanci u prosjeku duguju gotovo 25.000 dolara više od svojih bijelih vršnjaka, pokazuju podaci Instituta Brookings.

Biden bi također trebalo da ograniči iznos rate koju Amerikanci plaćaju za studentske kredite na 5 odsto zarade.

Biden je tokom predsjedničke kampanje 2020. godine u početku bio skeptičan u pogledu oproštaja studentskih kredita ali je u svjetlu pritiska progresivnih kandidata to podržao. Mnoge demokrate tražile su da se poništi do 50.000 dolara duga, ali su ipak pozdravile najnoviji potez.

Republikanci su protiv Bidenovog poteza i ocjenjuju da će disproporcionalno pomoći ljudima sa većim primanjima, a opteretiti poreske obveznike sa nižim platama i one koji su već otplatili studentske kredite. Također dovode u pitanje da li Biden ima zakonska ovlaštenja za takav potez.

Smatraju i da će demokrate snositi negativne posljedice tog poteza, naročito u državama gdje veliki broj birača nema fakultetske diplome.

"Socijalizam predsjednika Bidena kada je riječ o studentskim kreditima je šamar u lice svakoj porodici koja se žrtvovala da štedi za koledž, svakom diplomcu koji je otplatio dug, i svakom Amerikancu koji se odlučio na određenu karijeru ili volontirao da služi u našim oružanim snagama da bi izbjegao zaduživanje", saopštio je u srijedu lider republikanaca u Senatu Mitc McConnell.

Iz Bijele kuće su odbačene kritike republikanaca, a savjetnica predsjednika Bidena Susan Rice rekla je da nije riječ o "poklonu bogatima" i da će plan pomoći ekonomiji.

Pojedini ekonomisti strahuju da bi Bidenov plan o poništavanju duga mogao da podstakne dalji rast inflacije, s obzirom na to da bi bile dostupne stotine milijarde dolara za novu potrošnju.

Podaci prikupljeni od 15 glavnih gradskih policijskih uprava pokazuju prosječno povećanje od oko pet odsto incidenata motivisanih mržnjom ove godine, prema novom izvještaju Centra za istraživanje ekstremizma na Državnom univerzitetu Kalifornije u San Bernardinu. U 15 posmatranih gradova ukupno živi 25,5 miliona ljudi.

Poređenja radi, veći uzorak podataka iz 52 velika grada koje je sakupio Centar pokazao je da su zločini iz mržnje u Sjedinjenim Državama porasli za skoro 30 odsto u 2021, navodi se u izvještaju.

Zločin iz mržnje FBI definiše kao "krivično djelo protiv osobe ili imovine motivisano u cjelini ili djelimično pristrasnošću počinioca prema rasi, religiji, invaliditetu, seksualnoj orijentaciji, etničkoj pripadnosti, polu ili rodnom identitetu".

Zločini iz mržnje u SAD su u porastu posljednjih godina, vođeni faktorima koji se kreću od porasta antiazijskih osjećanja tokom pandemije Covida 19, do animusa protiv crnaca kao reakcija na proteste protiv rasne pravde koji su izbili širom Amerike 2020. i ubistva Afroamerikanca Georgea Floyda tokom policijskog privođenja.

Ako se porast koji je do sada viđen ove godine održi, to bi predstavljalo četvrtu uzastopnu godinu u kojoj su zločini iz mržnje porasli u Sjedinjenim Državama.

"Dešava se malo usporavanje, ali događaji se ne ograničavaju na godinu dana, oni mogu biti višegodišnji trendovi", rekao je Brian Levin, izvršni direktor Centra za proučavanje mržnje i ekstremizma.

Arusha Gordon, iz Komiteta pravnika za građanska prava po zakonu, upozorila je da podaci o zločinima iz mržnje obično potcjenjuju pravi broj incidenata.

"Uvijek me čini veoma nervoznom kada raspravljam o podacima o zločinima iz mržnje samo zato što znamo da su ti podaci zaista nepotpuni", rekla je u intervjuu Gordon, koja vodi Centar za zaustavljanje mržnje James Byrd Jr.

Nalazi dolaze prije godišnjeg izvještaja FBI-ja o zločinima iz mržnje za 2021. koji bi trebalo da bude objavljen na jesen. Portparol je rekao da Biro još nema potvrđen datum objavljivanja.

Na osnovu preliminarnih podataka iz većih gradova, Levin predviđa da će izvještaj FBI-ja pokazati dvocifreni porast zločina iz mržnje.

"Pitanje je - koliko visoko", rekao je Levin.

Crnci, Jevreji, seksualne manjine i Latinoamerikanci su ove godine bile najčešće mete zločina iz mržnje. Manje je bilo azijskih Amerikanaca, barem u nekim dijelovima zemlje.

Napadi motivisani pristrasnošću na Amerikance azijskog porijekla, koji su prošle godine dostigli rekordne nivoe, opali su u nekoliko velikih gradova, pri čemu je broj incidenata u New Yorku smanjen za 48 odsto, a u Los Angelesu za 17 odsto.

Levin je napomenuo da su zločini iz mržnje protiv Azijaca i dalje na visokom nivou.

On je, međutim, istakao da su zločini iz mržnje protiv muslimana opali 2002. godine nakon što su dostigli rekordne nivoe nakon napada 11. septembra 2001. godine.

Štaviše, ukupni zločini iz mržnje imaju tendenciju rasta tokom druge polovine godine. S obzirom na to da se približavaju izbori na sredini predsjedničkog manada u SAD, stručnjaci upozoravaju da bi kasnije tokom godine mogao doći do novog porasta incidenata zbog pristrasnosti.

"Često vidimo da se zločini iz mržnje povećavaju kako politička retorika postaje žešća", rekla je Gordon.

Nagli porast napada na Azijce napada tokom pandemije Covida 19 podstakao je Kongres prošle godine da donese zakon koji ima za cilj borbu protiv zločina iz mržnje.

Covid 19 zakon o zločinima iz mržnje, koji je potpisao predsjednik Joe Biden u maju 2021. godine, stvorio je novu poziciju Sekretarijata za pravosuđe, kako bi se ubrzala revizija zločina iz mržnje povezanih sa Covidom 19.

U izvještaju objavljenom na prvu godišnjicu važenja zakona, Sekretarijat za pravosuđe saopštio da je optužio više od 40 ljudi za zločine iz mržnje povezane sa pandemijom od januara 2021.

U septembru će Biden biti domaćin samita Bele kuće "kako bi se suprotstavio korozivnim efektima nasilja podstaknutog mržnjom na našu demokratiju i javnu bezbjednost", objavila je prošle nedjelje savjetnica Bijele kuće za unutrašnju politiku Susan Rice.

"Mržnja ne smije da ima bezbjedno utočište u Americi – posebno kada ta mržnja podstiče vrstu nasilja kakvo smo vidjeli od Oaka Creeka do Pittsburgha, od El Pasa do Powayja i od Atlante do Buffala", rekla je Rice u saopštenju.

Ovo je otkriveno u pismu od 10. maja vršioca dužnosti američkog arhiviste, Debre Steidel Wall, jednom od Trampovih advokata, Evanu Corcoranu, pošto je odbacila tvrdnje Trampovih predstavnika da bi bivšem predsjedniku trebalo dozvoliti da zadrži neke od dokumenata, a koji su se pozivali na izvršnu privilegiju tokom Trumpovog predsjedavanja u Bijeloj kući.

Wall je opisala rastuću alarmantnost u Odjeljenju za nacionalnu sigurnost Ministarstva pravde o "potencijalnoj šteti koja je proizašla iz očiglednog načina na koji su ovi materijali bili pohranjeni i transportovani" na Trumpovo imanje Mar-a-Lago umjesto da su predati Nacionalnom arhivu za vrijeme okončanja njegovog predsjedavanja, kako to zahtijeva američki zakon.

U njenom pismu se navodi da se nalazi "preko 100 dokumenata sa klasifikacijskim oznakama" u 15 kutija materijala koje je vlada preuzela iz Mar-a-Laga u januaru, prvom od tri puta ove godine kada su FBI i američki arhivisti prikupili kutije povjerljivog materijala iz Trumpove zimske rezidencije i privatnog kluba na obali Atlantika.

Trump i njegovi saradnici predali su još dokumenata u junu, a onda su agenti FBI-a, postupajući po sudskom nalogu za pretres, 8. avgusta izvukli još dvadesetak kutija, uključujući 11 kutija poverljivih dosijea, dok su pretraživali njegovu kancelariju, skladište u podrumskom prostoru i ostale prostorije na imanju.

Neki od pronađenih dokumenata klasifikovani su kao "TS/SCI", što je skraćenica za "Top Secret/Sensitive Compartmented Information" (Strogo povjerljive/osjetljive informacije), ili označeni kao ""Special Access Programs (Programi specijalnog pristupa), koji sadrže neke od najstrože čuvanih tajni vlade koji bi trebali biti vidljivi samo u sigurnim državnim objektima, a ne u rezidenciji kao što je Mar-a-Lago. Osim što je riječ o Trumpovom domu tokom nekoliko mjeseci godišnje, to je i vrhunski restoran i hotel za članove koji plaćaju članarinu.

Trump je tvrdio da je skinuo povjerljivost s materijala prije nego što mu je mandat istekao 20. januara 2021. godine, a Joe Biden postao američki predsjednik, ali ni Trump ni njegovi saradnici nisu pružili nikakve dokumentirane dokaze o takvom uklanjanju tajnosti.

John Solomon, jedan od Trumpovih saveznika u medijima i jedan od saradnika bivšeg predsjednika u arhivama, prvo je objelodanio pismo Wallove u ponedjeljak naveče, a arhivi su ga potom objavili u utorak.

Novo otkriće uslijedilo je kada su Trumpovi odvjetnici u ponedjeljak zatražili od federalnog suda da privremeno blokira FBI da pregleda dokumente vraćene s njegovog imanja na Floridi dok se ne imenuje specijalni pravni predstavnik koji će odvojiti sve materijale obuhvaćene privilegijom izvršne vlasti i vratiti mu ih.

Federalni istražitelji istražuju da li je Trump nezakonito držao evidenciju u Mar-a-Lagu, tvrdeći u nalogu za pretres, koji je korišten za pretres od 8. avgusta, da je možda prekršio tri američka zakona, uključujući američki Zakon o špijunaži.

New York Times je u ponedjeljak izvijestio da je vlada ukupno pronašla više od 300 povjerljivih dokumenata u Trampovim rezidencijama, uključujući materijale CIA-e, Agencije za nacionalnu sigurnost i FBI-a, iako sadržaj materijala nije otkriven.

Trump je kritizirao postupak, a njegov pravni podnesak nazvao je FBI pretres od 8. avgusta "šokantno agresivnim potezom".

Državni tužilac Merrick Garland rekao je da je on odobrio pretres, a federalni sudija ga je odobrio nakon što je FBI u izjavi pod zakletvom ustvrdio da vjeruje da je zločin mogao biti počinjen.

Trumpovi saveznici su tvrdili da je imao "trajni nalog" da skine tajnost sa materijala iznesenog iz Ovalnog ureda u Bijeloj kući, ali nije predočena nikakva dokumentacija koja potvrđuje da je to učinio.

Nakon pretresa 8. avgusta, neke od najvećih američkih novinskih organizacija zatražile su od federalnog sudije Brucea Reinharta na Floridi da javno objavi izjavu FBI-a u kojoj se detaljno navodi vjerojatni razlog za provođenje pretrage. Ministarstvo pravde protivi se objavljivanju dokumenta iz straha da bi to ugrozilo istragu i otkrilo imena svjedoka saradnika.

Sudija za prekršaje je rekao da razmišlja o objavljivanju redigovane verzije izjave pod zakletvom, ali je u ponedjeljak priznao da bi njeno objavljivanje bilo gotovo besmisleno, ako bi ključni dijelovi bili zatamnjeni, kao što su tražili vladini tužioci. On je naložio tužiocima da do četvrtka predstave svoje predložene redakcije.