Izdvojeno
Pravo na abortus u istoj ulici i gradu, ali različitoj američkoj državi
Djeluje da je zdravstvena klinika u gradu Bristolu, u američkoj državi Tenesi, pribjegla vrlo jednostavnom rješenju kako bi u okolnostima zabrane te medicinske procedure, nastavila da je pruža ženama kojima je potrebna.
Svoje sjedište premjestila je oko kilometar i po dalje, na istoj saobraćajnici State street (Državnoj ulici), kojom se prelazi u državu Virdžinija – gdje je abortus zakonita medicinska procedura.
Međutim, samo preseljenje – sa sobom je nosilo niz izazova.
Bilo je potrebno da klinika prevaziđe niz logističkih prepreka, pravnih problema i protivljenje lokalne zajednice otkako je, u istoj ulici, ali sa druge strane državne granice - otvorena krajem jula 2022.
To iskustvo predstavlja novu komplikovanu stvarnost u vezi sa prekidom trudnoće – pošto je Vrhovni sud, u junu, poništio presudu Rou protiv Vejda kojom abortus više nije ustavna kategorija na federalnom nivou.
Zakoni kojima je pravo na abortus regulisano drastično se razlikuju od jedne do druge američke države – ostavljajući brojne zajednice bez pristupa toj medicinskoj proceduri.
Takav je slučaj u američkoj državi Tenesi, jednoj od desetak država koju predvode republikanci, gdje je uvedena gotovo potpuna zabrana prekida trudnoće nakon odluke američkog Vrhovnog suda.
Niti jedna klinika u krugu od 130 kilometara od grada Bristola ne pruža pacijentima mogućnost abortusa.
Virdžinija kao logično rješenje
Dajen Derzis, vlasnica preseljene klinike, susjednu državu smatrala je logičnim mjestom za preseljenje.
Derzis, koja je vlasnica klinike u Ričmondu i nekada u državi Misisipi, kaže da je ta medicinska ustanova angažovala ljekare koji putuju van Bristola da bi izvršili abortuse.
Brojni mještani Bristola u Virdžiniji, mjestu od oko 17.000 stanovnika u kom su republikanci bivšeg predsjednika Donalda Trumpa osvojili 68 odsto glasova na predsjedničkim izborima 2020, nezadovoljni su zbog otvaranja klinike.
Među njima su protivnici su abortusa, dok pojedini ne žele gužvu i buku zbog mogućih protesta – jer je sjedište klinike u susjedstvu naseljenom pretežno starijim osobama i porodicama.
Kris Harber, čija je kuća nadomak prilazu klinici, rekao je da su jednom prilikom demonstranti imali transparente čija su poruke bile neprikladne za njegovog osmogodišnjeg sina.
“Na jednom od njih pisalo je ‘Centar za žrtvovanje djece'… Da ga je vidio pitao bi me šta to znači – a zaista ne želim da mu to objašnjavam“, rekao je Harber.
Entoni Farnum, gradonačelnik Bristola u Virdžiniji, do sada je dobio na desetine poziva, poruka i mailova mještana koji su tražili zatvaranje klinike.
Izjavio je, međutim, da nema nikakvih ovlaštenja da to učini sve dok je u državi Virdžinija abortus legalan.
„Ukazao sam građanima da bi najbolje bilo da se obrate višim instancama vlasti”, kaže on.
Stefani Rozenvin, dio je osoblja klinike koja se premjestila iz Bristola u Tenesiju u Bristol u Virdžiniji.
Rozenvin, žrtva seksualnog napada u prošlosti, otpratila je pacijente klinike u Tenesiju – do nove lokacije u Virdžiniji. Polovinu radnog vremena provodi kao telefonski operater te medicinske ustanove.
Uprkos svim preprekama – kaže da je zahvalna na prilici da pomogne zaštiti prava na abortus i to u području odakle joj potiče porodica.
"Važno je da ova klinika nastavi sa radom. To je veoma potrebno”, zaključuje Stefani Rozenvin.
Omaž Kenedijevom govoru o putu na Mjesec - Biden o ciljevima u borbi protiv raka
Predsjednik Joe Biden pozvao je Amerikance da se ujedine iza novog "nacionalnog cilja" - inicijative njegove administracije u borbi protiv raka
U obraćanju iz predsjedničke biblioteke John F. Kennedy u Bostonu, na šezdesetu godišnjicu Kenedijevog slavnog govora o planovima slanja američkih astronauta na Mjesec, Biden je povukao paralelu između Kenedijevog cilja u svemirskim istraživanjima, i sopstvenog cilja da se stopa smrtnosti od raka prepolovi u narednih 25 godina.
Prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, rak je drugi najveći uzročnik smrti Amerikanaca, poslije srčanih bolesti. Biden se nada da će se Sjedinjene Države približiti cilju koji je postavio u februaru, da se broj smrtnih slučajeva od raka u SAD smanji za 50% u narednih 25 godina, kao i da se dramatično poboljša kvalitet života oboljelih od raka i njihovih negovatelja.
Stručnjaci kažu da je taj cilj ostvariv - ali uz odgovarajuće investicije.
Biden je svoj cilj o razvoju tretmana i lijekova za rak nazvao "smjelim, ambicioznim i potpuno ostvarivim." Apelovao je na privatni sektor da lijekovi postanu priuštiviji, a podaci o novim lijekovima redovno dostupni.
Predsjednik je skrenuo pažnju na novu studiju, rađenu uz podršku federalne vlade, o primjeni testova krvi za otkrivanje različitih vrsta raka, što je potencijalno proboj u dijagnostičkom testiranju, kako bi se drastično poboljšao život oboljelih od raka.
Daniel Karnival, koordinatorka Bijele kuće za borbu protiv raka, izjavila je za AP da Bidenova administracija vidi ogroman potencijal u studiji o dijagnostičkim testovima krvi u otkrivanju i sprječavanju raka.
Američko društvo za borbu protiv raka procjenjuje da će tokom 2022. godine u SAD biti otkriveno 1,9 miliona novih slučajeva raka, a više od 609.000 ljudi će preminuti od te bolesti. Borba protiv raka je pitanje od ličnog značaja za predsjednika Bidena, čiji je sin Bo preminuo od tumora na mozgu 2015. godine. Poslije njegove smrti, Kongres je usvojio "Zakon o lijekovima 21. vijeka", koji je predvidio izdvajanje 1,8 milijardi dolara u narednih sedam godina za istraživanja u borbi protiv raka. Zakon je 2016. potpisao predsjednik Barak Obama.
Uprkos Bidenovim pokušajima da asocira na Kenedija i njegov svemirski program, sadašnja inicijativa nema isti nivo budžetske podrške. Program Apollo je prikupio velike javne investicije, više od 20 milijardi tadašnjih, odnosno više od 220 milijardi današnjih dolara, računajući inflaciju. Bidenova inicijativa je daleko skromnija i više se oslanja na ulaganja privatnog sektora.
Pa ipak, Biden nastoji da sačuva interesovanje za investicije u istraživanja u domenu javnog zdravlja, i zalaže se za osnivanje Agencije za napredne istraživačke zdravstvene projekte, po uzoru na slične istraživačke inicijative pokrenute radi potreba Pentagona i obavještajne zajednice.
Naučnici sada razumiju da rak nije jedna bolest, već stotine bolesti koje drugačije reaguju na različite tretmane. Neke vrste raka imaju biomarkere na koje mogu da djeluju postojeći lijekovi tako što će usporiti rast tumora. Ali kod mnogih vrsta raka, takav tretman tek treba da bude otkriven.
"Kako učimo koje su terapije efikasne kod kojih podvrsta bolesti? Za mene je to pitanje veliko kao okean", kaže Donald Beri, biostatističar na Univerzitetu Teksasa. "Mogućnosti su ogromne. Izazovi su ogromni."
Uprkos izazovima, on je optimista da broj smrtnih slučajeva od raka zaista može da se prepolovi u narednih 25 godina.
"Možemo da dođemo do tog cilja od 50% tako što ćemo dovoljno usporiti razvoj bolesti kod različitih vrsta kancera, i bez toga da nekoga izliječimo", kaže Beri. "Da treba da se kladim da li ćemo ostvariti to smanjenje od 50%, kladio bih se da hoćemo."
Murphy: Pravosuđe u BiH ne funkcioniše, to znaju i građani i pravosuđe
Povjerenje građana u sposobnost pravosudnog sistema Bosne i Hercegovine da se bori protiv korupcije na najnižoj je razini do sada, objavio je u tematskom blogu Ambasador SAD u BiH Michael Murphy.
"Percepcija javnosti o razini odgovornosti javnih dužnosnika, sudske nepristranosti i ponašanju sudaca i tužitelja također se značajno pogoršala u posljednjih godinu dana."
"Neki tužitelji i sudije čak priznaju kako su oni dio problema, vjeruju kako je njihova profesija vrlo podložna podmićivanju i vide sistem kao kompromitiran političkim uticajem i korupcijom.
Ukratko, pravosudni sistem BiH ne funkcioniše, a to znaju i građani i pravosuđe.", stoji u blogu posvećenom najnovijim rezultatima istraživanja o povjerenju u rad pravosuđa u BiH.
Ove izjave potkrijepljene su podacima sadržanim u najnovijem Indeksu efikasnostipravosuđa BiH za 2021. godinu (JEI-BiH), istraživanju koje svake godine provode Sjedinjenje Američke Države, u partnerstvu s Visokim sudskim i tužilačkim vijećem (VSTV) koje je osmišljeno u cilju praćenja i procjene efikasnosti.
"Kako bi se postigla prihvatljiva razina poštivanja vladavine prava, potrebne su značajne promjene i zbog toga Sjedinjene Američke Države i drugi prijatelji BiH financiraju programe u pravosudnom sektoru. Ali, naše financiranje nije neograničeno. Moramo vidjeti napredak, kao i predanost VSTV, sudaca i tužitelja reformama. To znači da pravosuđe mora procesuirati korumpirane aktere. Međutim, prije nego što to bude u stanju učiniti, mora pomesti pred svojim vratima.", napisao je Murphy.
"Nisam zadovoljan. Doista, nitko ne bi trebao biti zadovoljan kada su najkorumpiraniji slobodni i kada su oni na vlasti nedodirljivi nauštrb običnih građana."
"Pravedno i nezavisno pravosuđe ključno je za svaki demokratski sistem vlasti. Njime se osigurava odgovornost, jednakost i pristup pravdi za sve. Poštovanje vladavine prava vraća povjerenje građana u to da se sva prava poštuju i štite. Također ih osposobljava da daju pozitivan doprinos ekonomiji i društvu.
Posljedice
Korumpirani čelnici često ignoriraju pitanja koja su bh. građanima najvažnija – kvalitetna radna mjesta, kvalitetne škole, pouzdana zdravstvena zaštita i vladavina prava. To je pravi razlog zašto ljudi napuštaju ovu prekrasnu zemlju.
Stabilnost u BiH zahtijeva povjerenje javnosti u institucije zadužene za provedbu njezinih zakona, posebice pravosudne institucije. Provedba zakona ne odnosi se na političku pripadnost, osobne interese ili odmazdu. Nezavisno pravosuđe mora biti oslobođeno nedopuštenog utjecaja kako bi BiH imala vladavinu prava – što znači da apsolutno nitko nije iznad zakona i da su pred njim svi jednaki.
Ipak, mnogi suci i tužitelji idu linijom manjeg otpora, autocenzurišući svoj rad i odlučujući se za procesuiranje jednostavnijih slučajeva kako bi izbjegli kontroverzan rad jer sistem nagrađuje količinu, a ne kvalitetu. To rezultira gotovo potpunim nekažnjavanjem korumpiranih ljudi na vlasti, takozvanih "velikih riba" koje su uključene u korupciju na visokom nivou i organizirani kriminal.
Tužitelji imaju ogromne ovlasti da podnesu kaznenu prijavu protiv onih koji krše zakon. Ovdje želim biti jasan: neki tužitelji u BiH bili su odvažni i hrabri u procesuiranju korupcije. Treba pohvaliti njihove napore. Cijenimo pojedince s visokim osobnim integritetom i osjećajem moralne odgovornosti da ispune svoju dužnost tužitelja. Oni razumiju da je njima, kao javnim dužnosnicima, povjerena važna uloga u borbi protiv korupcije. Američka vlada čvrsto stoji iza tih pojedinaca.
Međutim, VSTV, predsjednici sudova i glavni tužitelji isuviše rijetko su pružali bilo kakvu podršku ili zaštitu onima koji odlučno procesuiraju moćne javne dužnosnike koji zloupotrebljavaju zakon zbog osobne i političke koristi.
Korak u pravom smjeru
Na inicijativu opozicionih stranaka iz oba entiteta, a unatoč otporu SNSD i HDZ BiH, Parlament BiH je, u maju 2020., prvi put u istoriji, formirao Istražnu komisiju za pravosuđe. Komisija je ispitala brojne svjedoke, prije svega suce i tužitelje, koji su svojim riječima potvrdili nalaze američkog istraživanja JEI-BiH.
U izvještaju Komisije, objavljenom u junu 2022, utvrđene su slabosti koje su izravno uticale na efikasnost pravosudnog sistema: politički utjecaj i korupcija. Izvještaj je posebno vrijedan jer su ga jednoglasno usvojili članovi Komisije iz svih političkih subjekata.
Podrška građanima BiH u stvaranju svjetlije budućnosti
Američka vlada predana je saradnji sa sucima i tužiteljima koji se bore za pravosuđe koje podrazumijeva poštenje, jednakost i transparentnost i predani su zaustavljanju i procesuiranju korumpiranih aktera. Nastojimo poboljšati efikasnost, transparentnost i reakciju pravosudnih institucija u rješavanju slučajeva korupcije i privrednog kriminala te izgraditi njihovu sposobnost da se odupru neprimjerenim vanjskim utjecajima. To činimo za građane – a to bi trebalo da rade i lokalni dužnosnici.
VSTV i pravosuđe trebalo bi da odmah poduzmu korake na promjeni sistema ocjenjivanja efikasnosti sudaca i tužitelja, kako bi ih se potaknulo da rade na slučajevima korupcije visoke razine. Kriterije napredovanja u karijeri moraju učiniti transparentnima i objektivnima.
VSTV mora iskorijeniti korupciju u vlastitim redovima. Oni koji predvode borbu protiv korupcije postoje širom pravosudnog sistema, ali je njihova efikasnost umanjena zbog neprimjerenog političkog uplitanja.
Naposljetku, izvršna vlast mora osigurati odgovarajuća sredstva za procesuiranje slučajeva korupcije na visokoj razini i poboljšati koordinaciju između agencija za provedbu zakona kako bi se ubrzao proces.
Ljudi ove zemlje zaslužuju pravosudni sistem koji funkcioniše za sve, a ne samo za nekolicinu.
Želim biti savršeno jasan: Vlada SAD bit će uz građane koji se bore za poštivanje vladavine prava, i uz hrabre pojedince koji istinski pokušavaju poboljšati kvalitet života svih ljudi u Bosni i Hercegovini. ", stoji u objavljenom blogu.
Škotska: Ceremonija ispraćaja britanske Kraljice Elizabete
Britanski kralj Charles odletjet će u Edinburgh kako bi se pridružio svojoj braći i sestrama u ponedjeljak kada se lijes njegove majke kraljice Elizabete u svečanoj procesiji prenosi od jedne od njezinih škotskih palača do gradske povijesne katedrale St. Giles.
Novi monarh također će se pridružiti višim članovima kraljevske obitelji na bdijenju u crkvi gdje će lijes počivati prije nego što bude prebačen u London u utorak.
Od Elizabethine smrti u 96. godini života u dvorcu Balmoral, njezinoj škotskoj kući za odmor, pažljivo koreografirani niz planova za oplakivanje britanske monarhinje koja je vladala 70 godina stavljena je u djelo.
U nedjelju je njezin hrastov lijes, ogrnut škotskim kraljevskim plaštom s vijencem na vrhu, odvezen mrtvačkim kolima na šestosatno putovanje od Balmorala kroz slikoviti škotski krajolik, sela, male gradove i gradove do Edinburgha.
Deseci hiljada dobronamjernika postrojili su se uz ceste kako bi odali počast, dok su se ogromne gomile, neke uplakane, okupile u Edinburghu kako bi pozdravile korteo.
"To je samo jako tužno", rekla je Rachel Lindsay, 24. "Mislim da nismo očekivali da će se to ikada dogoditi. Samo sam mislila da će živjeti zauvijek. Nisam mislila da je to stvarno dok nisam vidjela."
Prije nego što krene u Škotsku, Charles (73), koji je automatski postao kralj Ujedinjenog Kraljevstva i 14 drugih zemalja uključujući Australiju, Kanadu, Jamajku, Novi Zeland i Papuu Novu Gvineju, otputovat će u britanski parlament na još jednu tradicionalnu ceremoniju.
U Westminster Hallu će zastupnici iz Donjeg doma i Gornjeg doma lordova izraziti sućut zbog smrti njegove majke, a novi kralj će dati odgovor.
Zatim će odletjeti u Edinburgh sa svojom suprugom Camillom, kraljicom suprugom, kako bi se pridružio svojoj sestri Anne i braći Andrewu i Edwardu.
Kraljičina djeca će tada hodati u povorci iza mrtvačkih kola dok lijes njihove majke bude odvožen u katedralu Svetog Gilesa, uz vojnike.
ŠKOTSKA KRUNA
Kada stigne u crkvu, vojvoda od Hamiltona i Brandon, premijer Škotske, položit će krunu Škotske na lijes.
Nakon službe, lijes će ostati u katedrali 24 sata kako bi ljudi mogli odati počast. Neprekidno bdijenje održavat će vojnici iz Kraljevske čete strijelaca - suverenove 'tjelesne straže u Škotskoj'.
Charles, koji će također posjetiti škotski parlament i sastati se s prvom ministricom Škotske Nicolom Sturgeon, kasnije će održati bdijenje u 19.20 sati zajedno s drugim članovima kraljevske obitelji.
U utorak, lijes će biti prebačen u London gdje će u srijedu započeti razdoblje izloženosti do 19. septembra rano ujutro - na dan Elizabethinog državnog sprovoda - na katafalku u Westminster Hallu.
Stalno će ga čuvati vojnici ili stražari Yeoman - poznati kao beefeateri - iz Tower of London.
Pripadnicima javnosti bit će dopušteno proći pored lijesa, koji će biti prekriven kraljevskom zastavom s vladarevom kuglom i žezlom postavljenim na vrhu, 24 sata dnevno do 6.30 ujutro 19. septembra.
"Oni koji žele prisustvovati morat će čekati u redu više sati, možda i preko noći", rekla je vlada u priopćenju. "Očekuju se velike gužve i ljude se potiče da unaprijed provjere, planiraju u skladu s tim i budu spremni na dugo čekanje."
U međuvremenu se hiljade ljudi i dalje okupljaju u kraljevskim palačama diljem Britanije, donoseći bukete cvijeća. U Green Parku u blizini londonske Buckinghamske palače, gdje se odaju neke od počasti, dugi redovi buketa sada se vijugaju oko parka omogućujući ožalošćenima da čitaju počast.
Ostali dobronamjernici pričvrstili su svoje poruke sućuti uz stabla.
Britanija je posljednji put vidjela takav prikaz javne žalosti 1997. nakon smrti Charlesove prve supruge, princeze Diane, nakon što je poginula u prometnoj nesreći u Parizu.
"Podsjeća me na Dianu prije 25 godina", rekla je Helen Soo (59). "Tada sam bio puno mlađi, prespavao sam u Hyde Parku i to se vjerojatno pomnoži sa 100."
Bivše britanske kolonije različito o Kraljici
Nakon što je 1952. preuzela prijestolje, kraljica Elizabeta II naslijedila je milione podanika diljem svijeta, od kojih su mnogi bili tu protiv svoje volje. Danas, u bivšim kolonijama Britanskog Carstva, njezina smrt donosi komplicirane osjećaje, uključujući bijes.
Osim službenih izraza sućuti u kojima se hvali kraljičina dugovječnost i služenje, postoji nešto gorčine zbog prošlosti u Africi, Aziji, na Karibima i drugdje. Razgovor se okrenuo naslijeđu kolonijalizma, od ropstva do tjelesnog kažnjavanja u afričkim školama do opljačkanih artefakata koji se čuvaju u britanskim institucijama. Za mnoge je kraljica sve to predstavljala tokom sedam desetljeća na prijestolju.
U Keniji, gdje je prije nekoliko desetljeća mlada Elizabeta saznala za očevu smrt i svoju ogromnu novu ulogu kraljice, odvjetnica po imenu Alice Mugo podijelila je na internetu fotografiju blijedog dokumenta iz 1956. Izdan je četiri godine nakon kraljičine vladavine, kao oštar odgovor Britanije na pobunu Mau Maua protiv kolonijalne vladavine.
"Dozvola za kretanje", stoji u dokumentu. Dok je više od 100.000 Kenijaca okupljeno u logorima pod mračnim uvjetima, drugi, poput Mugove bake, bili su prisiljeni tražiti britansko dopuštenje da idu s mjesta na mjesto.
"Većina naših baka i djedova bili su potlačeni", tvitao je Mugo nekoliko sati nakon kraljičine smrti u četvrtak. "Ne mogu tugovati."
Ali kenijski predsjednik na odlasku, Uhuru Kenyatta, čiji je otac, Jomo Kenyatta, bio zatvoren tijekom kraljičine vladavine prije nego što je postao prvi predsjednik zemlje 1964., previdio je probleme iz prošlosti, kao i drugi šefovi afričkih država. "Najznačajnija figura 20. i 21. stoljeća", nazvao ju je Uhuru Kenyatta.
Bijes je dolazio od običnih ljudi. Neki su tražili isprike za prošla zlostavljanja poput ropstva, drugi za nešto opipljivije.
"Ova zajednica nacija, to bogatstvo pripada Engleskoj. To bogatstvo je nešto što se nikada ne dijeli", rekao je Bert Samuels, član Nacionalnog vijeća za reparacije na Jamajci.
Za vrijeme Elizabetine vladavine teško su stečene neovisnosti afričkih zemalja od Gane do Zimbabvea, zajedno s nizom karipskih otoka i država duž ruba Arapskog poluotoka.
Neki je povjesničari vide kao monarha koji je pomogao nadgledati uglavnom miran prijelaz iz Carstva u Commonwealth, dobrovoljnu udrugu 56 nacija s povijesnim i jezičnim vezama. Ali ona je također bila simbol nacije koja je često grubo vladala nad ljudima koje je pokorila.
Bilo je malo znakova javne žalosti ili čak interesa za njezinu smrt diljem Bliskog istoka, gdje mnogi još uvijek smatraju Britaniju odgovornom za kolonijalne akcije koje su povukle velik dio granica regije i postavile temelj za mnoge moderne sukobe. U subotu su vladari Hamasa u Gazi pozvali kralja Charlesa III da "ispravi" odluke britanskog mandata za koje su rekli da potlačuju Palestince.
Na etnički podijeljenom Cipru, mnogi ciparski Grci prisjetili su se četverogodišnje gerilske kampanje vođene u kasnim 1950-ima protiv kolonijalne vladavine i kraljičine percipirane ravnodušnosti prema stradanju devetero ljudi koje su britanske vlasti pogubile vješanjem.
Yiannis Spanos, predsjednik Udruge nacionalne organizacije ciparskih boraca, rekao je da kraljicu "mnogi smatraju odgovornom" za tragedije na otoku.
Sada, s njezinom smrću, postoje novi pokušaji da se riješi ili sakrije kolonijalna prošlost.
Indija pod premijerom Narendrom Modijem obnavlja svoje napore za uklanjanje kolonijalnih imena i simbola. Zemlja je odavno napredovala, čak je prestigla britansko gospodarstvo po veličini.
"Mislim da u današnjem svijetu nema mjesta za kraljeve i kraljice, jer mi smo najveća demokratska država na svijetu", rekao je Dhiren Singh, 57-godišnji poduzetnik iz New Delhija.
Postojala je suosjećajnost prema Elizabeth i okolnostima u kojima je rođena, a potom ubačena u vlast.
U glavnom gradu Kenije, Nairobiju, stanovnik Max Kahindi prisjetio se pobune Mau Mau "s puno gorčine" i prisjetio se kako su neki starješine bili zatočene ili ubijene. No rekao je da je kraljica tada bila "vrlo mlada dama" i vjeruje da je netko drugi vjerovatno vodio britanske poslove.
"Ne možemo kriviti kraljicu za sve patnje koje smo imali u to vrijeme", rekao je Kahindi.
Timothy Kalyegira, politički analitičar iz Ugande, rekao je da postoji dugotrajna "duhovna veza" u nekim afričkim zemljama, od kolonijalnog iskustva do Commonwealtha. “To je trenutak boli, trenutak nostalgije”, rekao je.
Kraljičina dostojanstvena osoba i dob te središnje mjesto engleskog jezika u globalnim poslovima dovoljno su snažni da ublaže neke kritike, dodao je Kalyegira: "Više se na nju gleda kao na majku svijeta."
Mješovita stajališta također su pronađena na Karibima, gdje neke zemlje smjenjuju britanskog monarha s mjesta šefa države.
"Imate kontradiktornu svijest", rekao je Maziki Thame, viši predavač razvojnih studija na Sveučilištu West Indies na Jamajci, čiji je premijer tokom ovogodišnjeg posjeta princa Williama, koji je sada prijestolonasljednik, i Kate najavio da otok je namjeravao postati potpuno neovisan.
Čini se da mlađa generacija kraljevske porodice ima veću osjetljivost na implikacije kolonijalizma, rekao je Thame - tokom posjeta William je izrazio svoju "duboku tugu" zbog ropstva.
Nadeen Spence, aktivistica, rekla je da poštovanje prema Elizabeth među starijim Jamajčanima nije iznenađujuće jer su je Britanci predstavili kao "ovu dobronamjernu kraljicu koja je uvijek pazila na nas", ali mladi ljudi nemaju strahopoštovanje prema kraljevskoj obitelji.
"Jedina stvar koju sam primijetio u vezi s kraljičinom smrću je da je umrla i da se nikada nije ispričala za ropstvo", rekao je Spence. "Trebala se ispričati."
Još jedna američka delegacija posjetila Tajvan
Dvostranačka delegacija američkog Kongresa koju predvodi predstavnica Stephanie Murphy, demokrata sa Floride, završila je u petak posjetu Tajvanu, što je najnovija u nizu posjeta visokih američkih zvaničnika proteklih nedjelja.
Murphy i njena delegacija, u kojoj su demokrtski kongresmen Kai Kahele kao i republikanski članovi Predstavničkog doma Scott Franklin, Joe Wilson, Andy Barr, Darrell Issa, Claudia Tenney i Kat Cammack, sastali su se u četvrtak sa visokim tajvanskim liderima, uključujući predsjednicu Tsai Ing-wen, kada su obje strane izrazile opredijeljenje za produbljivanje političkih i ekonomskih veza.
Tokom sastanka, Tsai se zahvalila Sjedinjenim Državama što su pokazale „čvrstu podršku Tajvanu”, nešto više od mjesec dana nakon što je Kina izvela velike vojne vježbe u Tajvanskom moreuzu u znak protesta zbog posjete predsjedavajuće Predstavničkog doma, Nancy Pelosi.
„Želim da iskoristim ovu priliku da kažem našim prijateljima da Tajvan neće pokleknuti pred pritiscima ili prinudom. Branićemo naše demokratske institucije i način života. Tajvan neće odustati”, rekla je Tsai, prema zvaničnom transkriptu sa sastanka.
U svom obraćanju, Murphy je rekla u četvrtak da Kongres može da produbi ekonomske odnose sa Tajvanom tako što će slijediti ono što je nazvala "visokokvalitetnim sporazumom o slobodnoj trgovini" sa Tajpejem. U junu su dvije strane pokrenule američko-tajvansku inicijativu o trgovini 21. vijeka, čiji je cilj produbljivanje ekonomskih i trgovinskih odnosa i unaprjeđenje međusobnih trgovinskih prioriteta.
Murphy je također pozvala Kongres SAD da se založi za veće učešće Tajvana u međunarodnim organizacijama jer se „pokazao kao odgovoran član međunarodne zajednice”.
Uprkos svom statusu jedne od najuspješnijih demokratija u Aziji, Tajvan je postepeno izbacivan iz međunarodnih organizacija, od Svjetske zdravstvene skupštine – tijela za donošenje odluka Svjetske zdravstvene organizacije – do Međunarodne organizacije civilnog vazduhoplovstva po nalogu Kine, koja tvrdi da je samoupravni Tajvan njena pokrajina.
Murphy, potpredsjednica Podkomiteta za obavještajne poslove i specijalne operacije Predstavničkog doma Predstavničkog doma, takođre je značajna pristalica zakona o odbrani demokratije Tajvana, koji je uveden u julu da bi se ubrzala vojna pomoć Tajvanu.
Posjete američkih delegacija se vide kao pokazivanje podrške Tajpeju i važan signal Kini, koja se dugo obavezivala da će preuzeti kontrolu nad Tajvanom i njegovim perifernim ostrvima u sukobu koji datira iz 1949. godine.
„Moj osjećaj je da su se ljudi osjećali utešeno. Posjete (predstavnika) američkog Kongresa, zajedno sa posetama drugih prijatelja iz različitih zemalja, uvjerile su ih da Kina ne dominira u međunarodnom angažmanu oko Tajvana", napisala je u mailu Nora Huang, direktorica za međunarodne studije i saradnica Prospect fondacije, istraživačke firme sa sjedištem na Tajvanu. „Dok je očigledno Kina predstavljala sliku da Tajvan može napredovati na međunarodnoj sceni samo uz dozvolu Kine, u međuvremenu, ljudi su zabrinuti zbog rizika i izazova koje nameće ratoborna reakcija Kine.”
Nedavna putovanja su također praćena velikim dešavanjima u odbrambenoj politici Tajvana. U nedjeljama nakon posjete Pelosijeve, Tsai je najavila da će Tajvan povećati svoj budžet za odbranu za skoro 14 posto na godišnjem nivou, dok je administracija američkog predsjednika Joea Bidena nedavno odobrila prodaju oružja od 1,1 milijarde dolara.
Peking je decenijama pozivao na ujedinjenje silom ili mirnim putem, ali analitičari strahuju da bi invazija ili blokada mogla da bude u pripremi za naredne godine, dok Kina završava masivnu kampanju modernizacije kako bi podmladila svoju vojsku.
Neki na Tajvanu se brinu da bi u tako napetom okruženju posjete SAD mogle da se isprovociraju Peking, a ne da služe kao odvraćanje od dalje vojne akcije signalizirajući da Tajvan ne stoji sam uprkos nedostatku formalnih diplomatskih saveznika.
„Narod Tajvana pozdravlja i cijeni podršku članova američkog Kongresa; međutim, takođe smo zabrinuti zbog eskalacije agresije i sukoba koje je Kina izazvala da bi uzvratila, što može dovesti do bezbjednosnih rizika širom Tajvanskog moreuza", rekao je u odgovoru na pisana pitanja Jason Hsu, viši naučni saradnik u Ash centru za demokratsko upravljanje i inovacije u Harvard Kennedy školi.
Uprkos tome što izaziva bijes u Pekingu, pet grupa američkih zvaničnika posetilo je Tajvan u augustu, uključujući Pelosi.
Putovanje Pelosijeve je naišlo na širok entuzijazam Tajvana i privuklo je veliku publiku na aerodromu da posmatra njen dolazak, ali druga nedavna putovanja iz SAD privukla su manje pažnje.
Lev Nachman, politikolog sa Nacionalnog univerziteta Chengchi na Tajvanu, rekao je da bi tako veliki broj putovanja u kratkom vremenu mogao da počne da ima sve manje efekta dok troši resurse tajvanske vlade.
„Mislim da ljudi ne stoje u redu sa istim entuzijazmom kao prilikom posjete Pelosi”, rekao je on za Glas Amerike. „Mislim da su posjete svakako dobrodošle, ali ne mislim da privlače toliko pažnje u zemlji.”
Može li Rusija iskoristiti slabosti bh. sistema da utiče na rezultat izbora
Šest mjeseci od početka ruske invazije na Ukrajinu, postoji povećana zabrinutost unutar zemalja NATO-a i EU da bi se BiH mogla naći na meti ruskih cyber i drugih napada, kazali su sagovornici tokom razgovora za novu emisiju TV Justice, koja analizira načine i stvarne mogućnosti ruskog uticaja tokom osjetljivog izbornog perioda.
Niz trenutnih geopolitičkih okolnosti sugeriše da može postojati osnov za povećanu zabrinutost ruskog miješanja u Bosni i Hercegovini u nadolazećim sedmicama, kazao je direktor Strateškog komunikacijskog centra izvrsnosti NATO-a Janis Sarts za BIRN BiH.
Govoreći za TV Justice, Sarts je rekao da se Rusija i ranije miješala u demokratske izbore, navodeći primjer u SAD-u 2016. godine i francuske predsjednički izbore 2017., ali i niz drugih.
“Tipično je da to rade na prilično sličan način. Oni pokušavaju iskoristiti postojeće slabosti kako bi stvorili nestabilnost u zemlji i u osnovi doveli u pitanje legitimnost i ishod izbora”, kazao je Sarts.
Zbog takvih ranijih iskustava u zemljama Evrope, i u drugim međunarodnim savezima postoji povećana zabrinutost od ruskog uticaja u Bosni i Hercegovini dok zemlja ulazi u izborni period.
Šef Delegacije i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Johann Sattler kaže da prethodna evropska iskustva miješanja u izbore i dezinformacije povezane s Kremljem pozivaju na oprez.
“U zemljama regiona su zabilježeni veliki cyber napadi i zato moramo biti oprezni, a ponajviše moramo biti spremni”, kaže on i dodaje kako ruski fokus na BiH neće prestati nakon izbora.
“Ali vas uvjeravam da ćemo tokom ovih izbora najvjerovatnije vidjeti pokušaje u tvoj sferi”, kaže Sattler.
Vlada Ujedinjenog Kraljevstva ranije je tokom ljeta najavila slanje dvojice stručnjaka za cyber napade, ali i ulaganje dodatnih resursa da pomogne BiH u suprotstavljanju ruskom štetnom uticaju. Sjedinjene Američke Države (SAD) su početkom septembra također najavile novčanu pomoć za nekoliko zemalja, među njima i BiH, koje se nalaze u riziku od moguće buduće ruske agresije.
Ruski alati za uticaj na izbore
Sagovornici BIRN-a BiH u mjesečnoj emisiji TV Justice rekli su kako, osim političkog načina uticaja, Rusija u drugim zemljama već godinama koristi i širenje dezinformacija te cyber odnosno kompjuterske internet napade za uticaj na demokratske procese.
BiH se čini posebno ranjivom na cyber napade. Stručnjak za cyber sigurnost Predrag Puharić kaže da država kasni u pripremi odbrane od mogućih napada.
BiH po svim indeksima za cyber sigurnost stoji jako loše, kaže on.
“Evo samo jedan primjer – BiH, osim OSCE-ovih smjernica za strateški okvir cyber sigurnosti, nema nacionalnu strategiju cyber sigurnosti”, objašnjava Puharić i dodaje kako na državnom nivou i u Federaciji nedostaju i zakoni o cyber sigurnosti i onaj o zaštiti kritične infrastrukture.
“Nemamo uopšte definisanu kritičnu infrastrukturu, dakle šta je to šta bismo uopšte trebali štititi”, kaže on.
Osim kompromitovanja digitalnog okruženja, BiH nema dovoljno razvijene zvanične sisteme suprotstavljanja dezinformacijama. U vrijeme izbora to je posebno važno.
Veronika Vichova iz praškog Kremlin Watcha, programa koji je usko specijalizovan za praćenje ruskog štetnog uticaja u Češkoj i okolnim zemljama, kaže kako je ova organizacija zabilježila ruske dezinformacijske kampanje tokom predsjedničkih ali i izbora za Parlament.
“Oni koriste zvanične kanale. U Češkoj Republici to je Sputnik, koji finansira država, i također znam da postoji i da je prilično popularan na Zapadnom Balkanu. Ali, oni također mogu koristiti ruske plaćene trolove na društvenim mrežama”, objašnjava.
Dok ruski cyber napadi i širenje dezinformacija u BiH nisu toliko vidljivi ili jasni, ruske vlasti nisu se stidjele otvoreno podržati stvaranje i rad proruskih grupa. Istraživanja BIRN-a BiH otkrila su kako je u posljednjoj deceniji Ambasada Rusije u BiH pružala podršku brojnim organizacijama sa ekstremističkom ili krajnje nacionalističkom pozadinom.
Ogranak ruske bajkerske grupe “Noćni vukovi” u BiH broji oko 30 članova. U Rusiji je sam Putin počasni član ove grupe. U blizini Brčkog postoji neregistrovana humanitarna organizacija “Sveti Geoergije Lončari”, čiji članovi nose grb Rusije na odjeći i hvale se kako im je Ambasada Rusije u BiH poklonila dva vozila, a ruski “Kozaci” imaju svoja udruženja u okolnim zemljama i planiraju da zvanično registruju svoj ogranak u BiH.
“Očigledno je da je Rusija sklona infiltriranju ekstremnih snaga. (…) U prošlosti je postojala infiltracija osoba za koje vjerujemo da su ruski agenti i jasno korištenje nekih ljudi iz kriminalnog podzemlja kako bi se potaknuli neredi tokom konkretne krize. Mislim da u većini zemalja za njih to predstavlja prirodan odabir djelovanja”, kazao je Sarts.
Safet Mušić, član savjetodavnog odbora londonskog Instituta za sigurnost i borbu protiv terorizma, smatra kako su u drugim zemljama neke proruske grupe koristile nasilje.
“Imali smo takve slučajeve i primjere u okruženju, gdje se poslije ili u toku izbora pokušalo uticati – čak i nekim nasilnim demonstracijama – na rezultat izbora, odnosno da bi na vlast došle neke političke opcije koje nisu za evropske integracije, koje su više populistički ili desničarski nastrojene”, rekao je Mušić.
Vojislav Savić, politolog iz Banje Luke kojeg često citiraju provladini mediji iz Republike Srpske, ne vjeruje u takve scenarije i ne vidi opasnost od organizovanog uticaja na birače.
“Ne mogu da zamislim da neko danas nekoga zastrašuje u Banjoj Luci ili bilo kojem gradu u Republici Srpskoj. Naravno, uvijek će postojati neko ko će iskoristiti bilo kakvu vrstu nacionalizma, šovinizma, za prikrivanje nekih svojih radnji koje nisu baš za ponos”, smatra Savić.
Politička povezanost
Još jedan od mogućih načina za koje stručnjaci navode da Rusija koristi tokom izbora jeste politička podrška proruskim kandidatima. Skori najavljeni sastanak Dodika i ruskog predsjednika Vladimira Putina sagovornici BIRN-a BiH vide kao podršku u dobijanju glasova.
Ambasada Rusije u BiH nije odgovorila na zahtjev za razgovor za emisiju. Glasnogovornik Milorada Dodika nije odgovorio na zahtjeve BIRN-a BiH za intervju sa članom Predsjedništva. Niko od predstavnika opozicionih partija također nije bio raspoložen govoriti.
Dodikov koalicioni partner Nenad Stevandić, čelnik partije “Ujedinjena Srpska”, misli da sve stranke u Republici Srpskoj imaju sličan odnos prema Rusiji.
“I opozicija i pozicija imaju iste principe slaganja sa ruskom zvaničnom politikom i onoga što govori [ambasador] Kalabuhov. (…) Nisam primijetio da tu ima razlike u percepciji ijedne političke partije u Republici Srpskoj. Mislim da se tu ništa neće promijeniti”, smatra Stevandić.
U isto vrijeme, Dodik je jedan od rijetkih preostalih evropskih zvaničnika spreman ići u Moskvu na sastanak s Putinom. Njihov sastanak najavljen je u drugom dijelu septembra, neposredno pred izbore.
“Poruka ovakvih stvari jeste jednostavno da se pokaže da računaš na tu zemlju kao saveznika, da imaš prijateljske odnose i tako pokazuješ svojim ljudima da ono što je zapravo atmosfera u jednom društvu – a to je dobar odnos s Ruskom Federacijom, ti time pokazuješ da ‘evo ja činim da naš odnos s Ruskom Federacijom bude dobar’”, smatra Savić.
Dok predstavništvo Rusije u BiH tvrdi da ova zemlja ne utiče na unutrašnje stvari u BiH, saopćenja Ambasade u posljednjih nekoliko mjeseci sve oštrije kritikuju svako približavanje BiH NATO-u i usaglašavanju politika sa Evropskom unijom.
Safet Mušić smatra da će Rusija teme približavanja ovim međunarodnim savezima staviti u fokus svog nastupa prema BiH tokom izbornog perioda.
“Možda će se pokušati kroz neke medijske kampanje ili određene dezinformacije uticati na glasačko tijelo, a kasnije i na sam tok izbora u smislu tog nekog NATO puta BiH”, kaže Mušić.
Ali uticaj nije ograničen samo na vrijeme izbora, kaže Vichova.
“Rusija to ne radi samo uoči izbora ili u kratkom periodu prije izbora, oni to rade dugoročno. U skoro svim evropskim zemljama vidjeli smo neke znake ruskog utjecaja barem od 2014. godine do danas”, kaže ona.
Kim Jong Un: Nikada nećemo odustati od nuklearnog oružja
Sjevernokorejski lider Kim Jong Un rekao je u četvrtak da njegova zemlja nikada neće odustati od svog nuklearnog oružja, što je najnoviji znak Kimovog tvrdog stava prema Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima.
Vrhovna narodna skupština, najviše zakonodavno tijelo Sjeverne Koreje, donijela je ranije ove sedmice zakon kojim se dodatno utvrđuje status nuklearnog oružja zemlje, izvijestila je u petak zvanična korejska centralna novinska agencija.
Sjeverna Koreja "nikada neće odustati od nuklearnog oružja i nema apsolutno nikakve denuklearizacije, pregovora i pregovaranja po tom pitanju", rekao je Kim u govoru u četvrtak, prenosi KCNA.
Kim je optužio Sjedinjene Države da pokušavaju srušiti njegovu vladu pritiskom da preda svoje nuklearno oružje, ali je rekao da je ta politika osuđena na propast.
Sjeverna Koreja je napustila nuklearne pregovore sa Sjedinjenim Državama 2019. godine. Od tada je nastavila sa testiranjem raketa, izvršivši rekordan broj lansiranja ove godine. Američki zvaničnici kažu da se Sjever također pripremio za sedmu nuklearnu probu.
Prema novom zakonu usvojenom u ponedjeljak, Sjeverna Koreja će odmah uzvratiti nuklearnim udarom ako zemlju napadnu "neprijateljske snage".
Zakon također navodi nekoliko drugih scenarija u kojima bi Sjeverna Koreja upotrijebila svoje nuklearno oružje, uključujući napad na državno vodstvo ili strateške nuklearne snage, ili da zaštiti postojanje države.
Iako zakon kaže da je upotreba nuklearnog oružja posljednja mjera, zakon dalje opisuje oružje kao ključno za suverenitet i teritorijalni integritet Sjeverne Koreje.
Takav jezik je uglavnom u skladu s onim kako je Sjeverna Koreja dugo opisivala svoj nuklearni arsenal, iako je Pjongjang ponekad davao mješovite signale.
Na pitanje 2019, tokom sastanka s bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, da li je spreman za denuklearizaciju, Kim je odgovorio: "Ako nisam voljan to učiniti, neću biti ovdje trenutno."
Na svom prvom sastanku u junu 2018. Trump i Kim potpisali su kratku izjavu u kojoj su se složili "da će raditi na potpunoj denuklearizaciji Korejskog poluotoka".
Kasnije su sjevernokorejski zvaničnici koji su govorili u medijima pod državnom kontrolom pojasnili da ovaj sporazum znači da Sjedinjene Države također trebaju ukloniti "nuklearne prijetnje" iz regiona koji okružuje Koreju.
Sjedinjene Države imaju oko 28.000 vojnika u Južnoj Koreji. U obližnjem Japanu ima i oko 55.000 pripadnika američkih službi.
U svom govoru u četvrtak, Kim je rekao da će Sjeverna Koreja samo prilagoditi svoj nuklearni stav kao odgovor na "političke i vojne uvjete na Korejskom poluotoku", kao i na globalnu situaciju.
Portreti Bijele kuće pričaju američku priču, kaže Michelle Obama
Predsjednik Joe Biden i Prva dama Jill Biden dobrodošlicom su u srijedu dočekali bivšeg predsjednika Baracka Obamu i bivšu prvu damu Michelle Obama u Bijeloj kući, na svečanom razotkrivanju Obaminih službenih portreta.
Sjećanje na kraljicu Elizabethu
Britanska kraljica Elizabetha II preminula je u 97. godini na svom imanju u Škotskoj. Nijedan svjetski monarh u historiji nije vladao duže od nje, a ove godine je proslavila 70 godina na tronu.
Za brojne britanske građane bila je jedini monrah za koga su znali - simbol svoje nacije, kraljevstva i Commonwaeltha. Oličenje britanske snage, karaktera - mnogo prije nego što je znala da će postati kraljica.
„Proglašavam pred vama da ću cijelog svog života, bio on dug ili kratak, biti predana službi vama, i službi našoj velikoj imperijalnoj porodici kojoj svi pripadamo”, bila je njena poruka kada je preuzela prijesto.
Sa 25 godina naslijedila je svog oca Georgea Šestog, skoro pet godina nakon što se udala za princa Philipa, rođenog u Grčkoj.
Tokom vladavine duge više od sedamdeset godina, vidjela je transformaciju društva i tehnologije, i upozoravala na opasnost odbacivanja svevremenih ideala zarad korištenja prednosti novih izuma.
Svoj prvi tweet je objavila 2014.
Nema mnogo rekorda koje nije oborila – vladala je duže od bilo kog drugog monarha na svijetu.
„Kao šef Commonwealtha, kraljica je imala veze sa prošlošću. Ponekad je teško pomiriti se sa tom prošlošću, jer kada razmišljate o Britanskom carstvu razmišljate o kolonijalnoj eksploataciji, na primjer. Ali kada je riječ o ovoj kraljici, prvo što vam pada na pamet je njena posvećenost toj organizaciji”, kaže Richard Fitzwilliams, autor i kraljevski analitičar.
Elizabetha je zastupala Britaniju u prijateljstvu sa onima koji su dijelili britanske vrijednosti slobode, jednakosti i demokratije. Sa dostojanstvom se suočavala sa onima koji nisu dijelili te vrijednosti. Biti viđen sa njom bio je način da se stvori utisak prestiža i značaja.
Kraljica nije bila imuna na kritike u sopstvenoj zemlji. Ljevica ju je napadala kao simbol institucije koja je prevaziđena u postmodernom, neoliberalnom i demokratskom svijetu, kao i teret za britanske poreske obveznike.
Smrt popularne princeze Diane bila je prilika za njene kritičare da je optuže za hladnoću i sporost u reagovanju na tu vijest.
„Ono što vam kažem sada, kao vaša kraljica, i kao baka, govorim od srca. Prvo, želim da odam počast Diani. Bila je izuzetno, nadareno biće”, poručila je povodom tog tragičnog događaja.
Vjenčanje njenog unuka princa Williama sa Kate Middleton donijelo je mladalački glamur staroj instituciji.
Kada se princ Harry oženio američkom glumicom Meghan Markle, Elizabetha je bila na čelu porodice za koju je djelovalo da drži korak sa vremenom – popularna, kulturno raznovrsna i globalna.
Međutim, uslijedila su teška vremena. Njen drugi sin princ Andrew bio je pod istragom zbog veza sa osuđenim zlostavljačem maloljetnica.
Harry i Meghan su se razišli sa kraljevskom porodicom zbog optužbi za rasizam.
Poslije smrti princa Philipa, Elizabhetinog supruga, 2021. godine, ostala je jedna nezaboravna fotografija – ožalošćena kraljica sjedi sama, u vrijeme dok Britanijom hara pandemija koronavirusa.
U septembru je imenovala 15. premijera Britanije za vrijeme svoje vladavine, što je bio i njeno posljednji veliki javni angažman.
Kraljica Elizabetha ostaće gigant u historiji britanske nacije, most između njene kolonijalne prošlosti i budućnosti globalnog igrača u svijetu veoma različitom od onog u kojem je rođena.
Tokom posjete Njemačkoj 2015, govorila je o brojnim promjenama koje je iskusila.
„Za našeg života, gospodine predsjedniče, vidjeli smo najgore ali i najbolje od našeg kontinenta. Bili smo svjedoci koliko brzo stvari mogu da se promjene na bolje, ali znamo da moramo da vrijedno radimo na tome da očuvamo prednosti poslijeratnog svijeta”, bile su njene riječi.
Britanska kraljevska tradicija sada je u rukama Elizabethinih nasljednika. Britanija koju nasljeđuju je drastično drugačija – u smislu demografije, kulture i ekonomije.
U globalnom, pluralističkom svijetu, njihov zadatak projektovanja slike britanske veličine, nije ništa manje komplikovan.
U fotografijama: Život kraljice Elizabethe
Lady Elizabeth Angela Marguerite Bowes-Lyon, the daughter of the 14th Earl of Strathmore, the Duchess of York (R) holds in 1926 in London her firstborn, Princess Elizabeth under the loving gaze of her husband, the Duke of York. She was born on April 21, 1
Nova britanska premijerka - „jastreb” u spoljnoj politici, sa izazovima na unutrašnjem planu
Liz Truss zvanično je postala britanska premijerka u utorak, zamjenivši Borisa Johnsona koji je podnio ostavku u julu.
Na privatnom susretu na imanju Balmoral u Škotskoj, britanska kraljica Elizabetha, koja nije mogla da otputuje u London zbog zdravstvenih problema, povjerila joj je zadatak formiranja nove vlade.
Truss je 15. premijer Britanije koju je imenovala Elizabetah i četvrta liderka Konzervativne partije u samo sedam godina - što je znak dugovječnosti britanske kraljice ali i nedavnog haosa u britanskoj politici.
Truss je služila kao sekretarica sa spoljne poslove u Johnsonovoj administraciji. Ima reputaciju jastreba u spoljnoj politici i obećala je čvrst stav prema zemljama kao što su Rusija i Kina, ali prvo mora da se suoči sa ozbiljnim problemima kod kuće.
„Suočavamo se sa ozbiljnim globalnim problemima izazvanim užasnim ratom Rusije u Ukrajini i posljedicama Kovida. Zajedno sa našim saveznicima, zalagaćemo se za slobodu i demokratiju širom svijeta”, rekla je Truss u obraćanju Britancima iz Downing Streeta.
Međutim eventualni politički medeni mjesec će vjerovatno kratko trajati.
„Devedeset posto svog vremena ona će morati da se bavi trenutnim pitanjima na domaćoj agendi, ekonomijom u krizi, štrajkovima, zdravstvom u krizi, ogromnim računima za energiju, i potencijalnim socijalnim nemirima", smatra John Kampfner, analitičar Chatham Housea.
Uprkos obećanju da će smanjiti poreze, navodi se da će Truss potrošiti do 150 milijardi dolara na zamrzavanje računa za energiju. Ona je obećala da će povećati potrošnju za odbranu na tri procenta društvenog proizvoda, što će prema procjenama koštati 180 milijardi dolara. U međuvremenu, obećala je da će nastaviti da pruža vojnu i humanitarnu pomoć Ukrajini.
„U Ukrajini je dobro poznajemo. Uvijek je bila na prosvećenoj strani evropske politike. Vjerujem da ćemo zajedno moći da učinimo mnogo više za zaštitu naših zemalja i da osiguramo neuspjeh ruskih destruktivnih napora”, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Kao ministrica u vladi, Truss je zauzela čvrst stav prema Kini.
„Kina će biti označena tokom njenog premijerskog mandata, kako je sama najavila, kao prijetnja Velikoj Britaniji”, veruje Neil Melvin, analitičar sa Kraljevskog instituta.
Truss je također obećala da će raskinuti sporazum o Brexitu koji je Johnson potpisao sa Evropskom unijom u vezi sa Sjevernom Irskom.
„Najgori scenario je potpuni trgovinski rat, možete li zamisliti, između 27 evropskih zemalja i Britanije. U svakom slučaju, to će biti katastrofa. To će dodati ulje na vatru ionako prilično zastrašujućem stanju britanske ekonomije”, ističe Kampfner.
Američki predsjednik Joe Biden čestitao je Liz Truss porukom na Twitteru, ističući da se raduje produbljivanju „specijalnih odnosa” sa Britanijom.
"Ali Amerikanci, a posebno Bidenova administracija, su nevjerovatno oprezni u smislu da moraju da biraju između Britanaca i Evropske unije. Oni to smatraju lažnim izborom”, dodaje stručnjak Chatham Housea.
Analitičari zaključuju da se rijetko kada u historiji novi britanski premijer suočio sa tolikim teškoćama prilikom preuzimanja dužnosti.
Migranti koji pristižu u Washington nailaze na probleme
Dok migranti pristižu u Washington iz Texasa i Arizone, Glas Amerike razgovarao je s nedavno pristiglim kolumbijskim tražiteljem azila koji je govorio o preprekama s kojima se suočio nakon što je prešao američko-meksičku granicu. Ovo je drugi nastavak dvodijelne serije Glasa Amerike.
Analitičari o predizbornoj kampanji: Na sceni su politikanti koji BiH od izbora do izbora "spuštaju sve niže i niže"
U Bosni i Hercegovini je počela predizborna kampanja za Opće izbore. Političkih opcija je više nego ikada ranije. Na spisku je više od tri miliona glasača koji će do 2. oktobra imati priliku čitati poruke političara, najčešće zasnovane na očuvanju nacionalnog identiteta.
Ruska invazija na Ukrajini zbližila Moskvu i Peking
Ruska invazija na Ukrajinu približila je Moskvu i Peking, navodi se u novom izvještaju koji upozorava na mogućnost da Rusija i Kina podržavaju jedna drugu u svakom budućem sukobu. Henry Ridgwell izvještava iz Londona.