Skup je organizovao Projekat specijalnih kompetitivnih studija (SCSP), koji je predvodio bivši izvršni direktor Googlea Eric Schmidt, čija je navedena svrha "da se osigura da je Amerika pozicionirana i organizirana da pobijedi u tehno-ekonomskom takmičenju od sada do 2030. godine, što je okvir za oblikovanje budućnosti".

Među prisutnima je preovladavalo mišljenje da je ugrožena sposobnost nacije da zaista pobijedi u tom takmičenju.

Strašna predviđanja

Nekoliko dana prije summita, SCSP je objavio izvještaj u kojem predviđa što bi se dogodilo ako Kina postane globalni tehnološki lider.

"Razumijevanje uloga zahtijeva zamišljanje svijeta u kojem autoritarna država kontrolira digitalnu infrastrukturu, uživa dominantan položaj u svjetskim tehnološkim platformama, kontrolira sredstva za proizvodnju kritičnih tehnologija i koristi novi val tehnologija opće namjene, poput biotehnologije i novih energetskih tehnologija, transformiše svoje društvo, privredu i vojsku", stoji u izvještaju.

Izvještaj predviđa budućnost u kojoj Kina, a ne SAD, ubire milijarde dolara prihoda stvorenog novim tehnološkim napretkom i koristi svoju moć kako bi dokazala da je autokracija, a ne demokracija, superiorniji oblik vladavine.

U mračnoj viziji izvještaja, Kina promiče koncept "suverenog" interneta, gdje pojedinačne zemlje ograničavaju protok informacija svojim ljudima, i gdje Kina razvija i vjerojatno kontrolira ključnu tehnologiju koja podržava kritičnu infrastrukturu u zemljama širom svijeta.

Konačno, izvještaj upozorava da bi prema takvom scenariju američka vojska izgubila tehnološko vodstvo nad Kinom i drugim konkurentima, a Kina bi mogla biti u poziciji da prekine opskrbu "mikroelektronikom i drugim kritičnim tehnološkim inputima".

"Ništa nije neizbježno"

U obraćanju na skupu, čini se da se savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan slaže da se nacija suočava sa značajnim izazovima u održavanju koraka s Kinom u razvoju nove tehnologije.

"Znamo da ništa nije neizbježno u održavanju temeljne američke snage i konkurentske prednosti u svijetu", rekao je Sullivan. "I znamo da ga treba obnoviti, revitalizirati i upravljati njime, a to je osobito istinito kada je riječ o tehnološkom vodstvu SAD-a".

U vezi Kine, rekao je, "suočavamo se s konkurentom koji je odlučan preuzeti tehnološko vodstvo SAD-a i spreman je posvetiti gotovo neograničene resurse za to".

Sullivan je, međutim, također rekao da je administracija predsjednika Joea Bidena svjesna prijetnje i da radi na tome da joj se suprotstavi. Sullivan je posebno istaknuo nedavno usvajanje zakona koji usmjerava više od 50 milijardi dolara na uspostavu naprednih pogona za proizvodnju mikročipova u SAD-u.

"Radi se o historijskom ulaganju koje nas vraća na pravi put da predvodimo industrije budućnosti", rekao je Sullivan. "Udvostručujemo svoje napore da budemo magnet za vrhunske tehničke talente u svijetu. Prilagodili smo naše alate za zaštitu tehnologije novim geopolitičkim realnostima. I što je najvažnije, učinili smo to na način koji je uključiv, snažan i dosljedan našim vrijednostima."

"Nedovoljno brzo"

H.R. McMaster, penzionisani general vojske koji je služio kao savjetnik za nacionalnu sigurnost za vrijeme Trumpove administracije, pojavio se kao panelista na konferenciji. Rekao je da, dok se napreduje, treba ubrzati tempo.

"Ne ide dovoljno brzo, jer smo toliko zaostali, jer postoji previše godina ličnog zadovoljstva zasnovanog na pogrešnim pretpostavkama o prirodi svijeta nakon Hladnog rata", rekao je McMaster.

Pozvao je na aktivnije napore u blokiranju tehnološkog napretka Kine, rekavši: "Sada nam je potrebna kontrola izvoza, kako bismo spriječili Kinu da dobije diferencijalnu prednost, dok zadržavamo naše konkurentske prednosti."

Kina je u više navrata kritizirala napore SAD-a da ometaju njihov tehnološki napredak, a o čemu je i glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Kine Mao Ning govorio ove sedmice kada je upitan o američkoj kontroli izvoza.

"Ono što SAD rade je čisto 'naučno-tehnološka hegemonija'", rekla je ona. "Nastoje da iskoriste svoju tehnološku snagu kao prednost za ometanje i suzbijanje razvoja tržišta u nastajanju i zemalja u razvoju. Dok trube o jednakim uslovima i takozvanom 'poretku zasnovanom na pravilima', SAD brinu samo o 'Americi na prvom mjestu' i vjeruju da su u pravu. SAD se vjerovatno nadaju da će Kina i ostatak svijeta u razvoju zauvijek ostati na donjem kraju industrijskog lanca. Ovo nije konstruktivno."

5G kao upozorenje

Tema koja se ponavljala na skupu bio je razvoj 5G bežične internetske tehnologije, polja u kojem su zapadne zemlje, uključujući SAD, daleko iza Kine. Kineske kompanije, posebno Huawei, razvile su dominantnu globalnu poziciju u pružanju 5G mrežne opreme.

Zabrinuti da bi oprema kineske proizvodnje kao okosnica osjetljive komunikacijske tehnologije mogla stvoriti špijunažu ili sigurnosni rizik, SAD i neki od njenih saveznika pokrenuli su globalnu kampanju za blokiranje instalacije Huaweijeve opreme, čak i ako je to značilo značajna kašnjenja u uvođenje 5G bežične usluge.

"Ključna poruka ovdje je da se moramo pobrinuti da se ono što nam se dogodilo u 5G mreži više ne ponovi", rekao je bivši direktor Googlea Eric Schmidt. "Ne mogu to jasnije reći. Ne želite raditi na platformskim tehnologijama koje koristite svaki dan, a kojima dominiraju nedemokratski, neotvoreni sistemi."

Schmidt je rekao da bi bilo teško ostati ispred Kine u tehnološkom smislu, predviđajući da će Peking "udvostručiti takmičenje u područjima do kojih nam je stalo", uključujući umjetnu inteligenciju, kvantno računarstvo, biotehnologiju i drugo.

Održavanje odnosa

Jon Huntsman, bivši američki ambasador u Kini, rekao je da Amerikanci uglavnom nisu informisani o tome koliko je Kina ispred Sjedinjenih Država u nekim tehnologijama. Sadašnji potpredsjednik Ford Motor Company, Huntsman, rekao je da je u razvoju električnih vozila, na primjer, Kina najmanje pet godina ispred SAD-a.

Rekao je da SAD moraju ići tankom linijom kako bi sustigle Kinu u nekim oblastima i zadržale svoju prednost u drugim. Posebno je naglasio potrebu da se zadrže lični poslovni i drugi odnosi sa kineskim narodom.

"Razdvajanje nije dobra stvar," rekao je on. "Završićemo sa Kinom tamo gdje smo sada sa Rusijom ako to uradimo." Dodao je: "Razdvajanje će samo stvoriti otuđenje, nesporazume i nestabilnost, globalno, na sigurnosnoj strani."

London — 

Američki predsjednik Joe Biden i prva dama Jill Biden odali su počast kraljici Elizabeti II u ponedjeljak, pridruživši se svjetskim čelnicima, kraljevskoj obitelji i maloj skupini pozvanih gostiju na pogrebnoj ceremoniji u Westminsterskoj opatiji kojom je obilježeno njenih 70 godina službe britanskog monarha s najdužim stažem.

Bidenovi su stigli kasno u subotu na događaj i držali su se potajno u britanskoj prijestolnici, ne održavajući službene diplomatske sastanke i zadržavajući svoje javne komentare na temu kraljičine nedavne smrti 8. septembra u dobi od 96 godina.

Dužnosnici Bijele kuće rekli su za Glas Amerike prije sprovoda da će se jake veze Washingtona s Londonom nastaviti nakon nedavne promjene u vodstvu - što uključuje novog kralja, Charlesa III, i nedavno postavljenu premijerku, Liz Truss. Biden će se sastati s Truss u srijedu u New Yorku, na marginama Opće skupštine Ujedinjenih naroda.

"Uvjereni smo i s kraljem Charlesom i premijerkom Truss da će posebni odnosi između Sjedinjenih Država i Velike Britanije potrajati, to nas uopće ne brine", rekao je direktor strateških komunikacija Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby za Glas Amerike.

U nedjelju su Biden i njegova supruga odali počast dok je kraljičino tijelo ležalo u Westminster Hallu, gdje su deseci hiljada ljudi satima stajali u redu kako bi prošli pored njezinog raskošno drapiranog lijesa, koji je također nosio krunu Imperial State Crown, kuglu i žezlo - neprocjenjiv i odmah prepoznatljiv komad ukrašen masivnim, svjetlucavim dijamantom Zvijezda Afrike, kamenom od 530 karata koji je tadašnja kolonija Južna Afrika poklonila kruni 1907. godine.

U nedjelju su se Bideni također upisali u knjige žalosti, a predsjednik je pohvalio kraljicu za njezino naslijeđe nesebične dužnosti.

"Mislim da je ono što nam je dala osjećaj, možda iznad svega, pojam usluge, da svi nešto dugujemo", rekao je. „Postoji nešto unutar naših mogućnosti što može učiniti stvari - ne samo svijet boljim, već i vaše susjedstvo boljim, vaše kućanstvo boljim, vaše radno mjesto boljim.”

Kralj je također bio domaćin svečanog državnog prijema za velikodostojnike u nedjelju, kojem je prisustvovao i Biden.

Britanska kruna poslala je kontroverznu pozivnicu za sprovod saudijskom prijestolonasljednika Mohammeda bin Salmana, za kojeg se vjeruje da je odgovoran za naručivanje ubojstva novinara Jamala Khashoggija 2018. Nisu pozvali čelnike Rusije, Bjelorusije, Sirije, Afganistana ili Venezuela.

Elizabeth će biti privatno pokopana kasnije u ponedjeljak u kapelici St. George's unutar dvorca Windsor, pokraj svog supruga, princa Philipa.

Događaji oko državnog sprovoda kraljice Elizabete II u ponedjeljak zatvaraju 10 dana nacionalne žalosti i očekuje se da će ih gledati stotine tisuća ljudi okupljenih na ulicama Londona i milijuni diljem svijeta. To su samo neki od nevjerojatnog niza brojki koje je stvorila smrt 96-godišnjeg monarha nakon 70-godišnje vladavine.

Evo nekih brojki koje su kružile Londonom i ostatkom Ujedinjenog Kraljevstva nakon smrti jedinog monarha kojeg je većina Britanaca poznavala 8. rujna u njezinom ljetnom utočištu u Škotskoj.

2000: dostojanstvenici i gosti u Westminsterskoj opatiji na državnom sprovodu, od kralja Charlesa III. i drugih članova kraljevske obitelji do svjetskih vođa, uključujući američkog predsjednika Joea Bidena, do članova britanske javnosti koji su pomogli u borbi protiv pandemije COVID-19.

800: Gosti na službenoj službi kasnije tog dana u kapeli Svetog Jurja u dvorcu Windsor.

5.949: Vojno osoblje raspoređeno tijekom pomno koreografirane operacije koja je započela kraljičinom smrću 8. septembra a na njezinom imanju Balmoral u Škotskom gorju. Taj broj čini 4416 pripadnika kopnene vojske, 847 pripadnika mornarice i 686 pripadnika zračnih snaga. Osim toga, oko 175 pripadnika oružanih snaga iz zemalja Commonwealtha bilo je uključeno.

1650: Najmanje taj broj vojnog osoblja bit će uključen u povorku kraljičinog lijesa od Westminsterske opatije do Wellington Archa nakon njezina sprovoda. Daljnjih 1000 postrojit će se ulicama duž rute povorke. Kad lijes stigne do Windsora, 410 pripadnika vojnog osoblja sudjelovat će u povorci, 480 postrojit će se ulicama, 150 će biti u počasnoj straži i na stepenicama, a još 130 ispunit će druge ceremonije. dužnosti.

142: Brojevi vojnika Kraljevske mornarice koji će vući lafet s kraljičinim lijesom u ponedjeljak kada napušta parlament, na njezinu sahranu.

Više od 10 000: policijski službenici. Zamjenik pomoćnika komesara metropolitanske policije Stuart Cundy rekao je da je "iznimno složena" policijska operacija najveća u povijesti londonskih snaga, nadmašujući Olimpijske igre u Londonu 2012. na kojima je bilo do 10.000 policajaca na dužnosti dnevno.

36: Samo u središtu Londona podignuto je kilometara barijera kako bi se kontrolirale gužve i osigurala ključna područja oko zgrade parlamenta, Westminsterske opatije i Buckinghamske palače.

1 milion: Broj ljudi za koje londonske službe za promet očekuju da će posjetiti glavni grad u ponedjeljak. Otprilike 250 dodatnih željezničkih usluga vozit će ljude u i iz grada.

8: Kilometara ljudi stajalo je u redu kako bi prošli kraj kraljičinog lijesa u Westminster Hallu. Ogromni red se protezao od zgrade parlamenta duž južne obale rijeke Temze do Southwark Parka. Još nije poznat broj ljudi koji su tokom četiri dana vidjeli lijes.

125: Kino dvorana koje će otvoriti svoja vrata za prijenos sahrane u ponedjeljak uživo.

2868: Dijamanti, zajedno sa 17 safira, 11 smaragda, 269 bisera i 4 rubina, svjetlucaju u kruni Imperial State Crown koja je ležala na kraljičinu lijesu.

2: Minute šutnje na kraju sprovoda u Westminsterskoj opatiji.

1: Hrastov kovčeg ogrnut zastavom koji nosi jedinog monarha kojeg je većina Britanaca ikada poznavala.

Posjetu je potvrdio novinarima 8. septembra u Banjaluci.

Tada je rekao da ima "potvrdu da ćemo graditi dvije gasne termoelektrane koje će biti sigurna garancija naše energetske stabilnosti u budućem periodu".

Posjetom Moskvi Dodik će postati jedan od rijetkih visokih zvaničnika neke države koji će se dva puta sastati sa ruskim liderom od napada Rusije na Ukrajinu, u februaru ove godine.

Prvi susret je bio u junu, u Sankt Peterburgu, na Međunarodnom ekonomskom forumu.

Osim susreta sa Dodikom, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske (RS, jedan od dva bh. entiteta) i lider najveće partije u RS-u, Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), od početka ruske invazije često se sastaje sa ruskim ambasadorom u BiH, Igorom Kalabuhovim.

Dodik, koji je u prethodnih 16 godina obavljao funkcije predsjednika Vlade RS-a, predsjednika RS-a i člana Predsjedništva BiH, protivi se pridruživanju BiH sankcijama koje je EU nametnula Rusiji zbog invazije.

Obzirom na veto koji je Dodik uložio u Predsjedništvu na sve kaznene mjere prema Rusiji, očigledno je da se i one sankcije koje su usvojene, ne mogu provesti.

Na opštim izborima u BiH, zakazanim 2. oktobra, vidjeće se i koliko je Dodiku, koji je ovog puta kandidat za predsjednika RS-a, i njegovoj političkoj opciji donijela proruska retorika i bliskost sa ruskim čelnicima koje je izolovala EU.

Međutim, ono što je nesumnjivo, privredna zavisnost BiH, kao i njenog entiteta, nije nepremostiva.

Investicije iz 27 zemalja članica EU bloka čine 64 odsto ukupnih stranih investicija u BiH, dok se ruske investicije svode na manje od četiri odsto.

U RS-u, Rusija je na petom mjestu kao investitor, iza susjedne Srbije, članica EU Italije i Austrije, te Velike Britanije.

Sumnjiva prodaja naftne industrije

Poput mnogih država Evrope, daleko najsnažnije uporište Rusije u BiH je u naftnoj industriji, konkretno, u Optima grupi, najvećoj naftnoj kompaniji u BiH.

Ta grupacija se bavi svim poslovima od nabavke sirove nafte, preko njene prerade do veleprodaje i distribucije.

Nalazi se 100 odsto u vlasništvu ruskog "NeftegazInKora", koji je ćerka firma "Zarubežnjefta", ruske državne kompanije zadužene za poslove sa naftom u inostranstvu.

Nastala je 2008., spajanjem mreže pumpi "Petrol", Rafinerije nafte Brod i Rafinerije ulja Modriča, koje su godinu dana ranije prodati Rusima, prilikom Dodikove posjete Moskvi u svojstvu premijera RS-a.

Još tada je Transparency International (TI) BiH upozoravao na netransparentnost i štetnost ugovora o prodaji naftne industrije, i utvrdio čak 44 sporne tačke.

Naime, prema zaključku Konkurencijskog vijeća BiH, Zarubežnjeft je po tadašnjim podacima bio vlasnik samo 40 odsto NeftegazInKora, dok su po 20 odsto držale kompanije "Invest-tehnologije", "Nepat" i "Junik Development", čija vlasnička struktura je do danas ostala nepoznata.

Kada se privatizacija naftne industrije ponovo aktuelizovala 2014., na sjednicama entitetskog parlamenta, TI BiH je podsjetio na ovo.

"(Ostavljen je) prostor za sumnju da većinski vlasnici Rafinerije nisu ruske kompanije niti Ruska Federacija, kako se javnosti predstavlja, već upravo najviši nivo vlasti RS-a, koji je i proveo u proces kriminalne privatizacije ili lica usko povezana sa vlašću", navodi se u tadašnjem saopštenju.

"Optima grupa" je danas 100 odsto u ruskom državnom vlasništvu.

Ruske investicije – nafta i malo šta drugo

Prošle godine, investicije iz Rusije u RS-u su bile negativne, prema podacima Agencije za strane investicije BiH (FIPA).

One su iznosile -94,6 miliona maraka (oko 47,3 miliona evra), a iz FIPA-e navode da se radi o mogućim obavezama na osnovu zaduženja.

Zaključno sa decembrom 2021., u RS-u je iz Rusije ukupno investirano 453 miliona maraka (oko 227 miliona evra) što ovu državu čini petim investitorom u taj bh. entitet.

Investicije u oblasti naftne industrije predstavljaju skoro kompletan investicioni profil Rusije u BiH, konkretnije, u RS-u.

U odnosu na RS, ruske investicije u entitetu Federacija BiH su zanemarljive. Investirano je 4,4 miliona maraka (oko 2,2 miliona evra).

Dodik je u aprilu 2014. godine najavio da je dogovoren kredit sa komercijalnom bankom iz Rusije, te da će uskoro stići prva tranša od 70 miliona evra, a nakon nje i dodatnih 250 miliona evra.

Uslovi ovog kredita nikad nisu objavljeni javnosti, kao ni to da li je novac stigao na račune RS-a.

Poslovi sa ruskim oligarsima

Kompanija "Comsar Energy" u vlasništvu ruskog milijardera Rašida Serdarova, pokušava godinama da izgradi termoelektranu "Ugljevik III" na sjeveroistoku BiH.

Firma je 2013. godine dobila koncesiju za izgradnju elektrane, i trebalo je da je gradi pomoću bankovnih kredita iz Kine, ali taj izvor sredstava više nije dostupan, jer Kina prekida finansiranje izgradnje termoelektrana na ugalj u inostranstvu.

Ipak, iz "Comsara" je u julu za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrđeno da oni ne odustaju od projekta. Do sada se od pripremnih radova nije odmaklo.

Serdarov i Milorad Dodik su 2014. zajedno položili kamen temeljac za izgradnju Hidroelektrane "Mrsovo" na rijeci Lim u opštini Rudo, na istoku BiH.

Izgradnja hidroelektrane još nije počela, a koncesija koju je izdala Vlada RS-a važi do 2062. godine.

Serdarov je 2011. godine, kao značajan investitor u BiH, odlukom Savjeta ministara, dobio bh. državljanstvo.

Oleg Burlakov je prošle godine preminuo od korona virusa, a njegova firma "Privredni preporod" je prije deset godina željela da otvori rudnik mrkog uglja kod Novog Grada, na sjeverozapadu BiH.

Taj posao se pokrenuo sa "mrtve tačke" početkom ove godine, a koncesija na eksploataciju uglja važi još dvije decenije.

Zbog pregovora o rudniku, Burlakov je posjetio Banjaluku 2018. godine.

Ruski biznismen se prvi put pojavio u BiH 2008. kada je kupio fabriku boja i lakova "Terpentin" iz Višegrada, na istoku BiH, koja je ponovo proradila 12 godina kasnije.

Burlakov je tada bio zainteresovan i za banjalučki "Unis – Valjaonicu hladno valjanih traka", Fabriku motora "Famos" u Istočnom Sarajevu, rudnik Ljubiju kod Prijedora i rudnik Miljevinu kod Foče, ali bez konkretnih rezultata.

Afera 'Kilogram zlata'

Burlakov se našao u žiži javnosti 2015. godine kada je bivši ambasador BiH u Rusiji, Gordan Milinić, optužio Milorada Dodika da je kao premijer RS-a od Burlakova kao mito primio zlatnu polugu od jedan kg.

Milinić je za BN televiziju ustvrdio da je pred njegovim očima ruski biznismen Dodiku uručio "lijepo upakovan kilogram zlata".

On je kasnije bio ispitan pred Tužilaštvom BiH, koje je pokrenulo istragu, ali je prijava protiv Dodika na kraju odbačena.

Politički odnosi i afera 'Ikona'

Tokom posjete Moskvi 2007. Dodik je imao jedan od prvih susreta sa ruskim šefom diplomatije, i danas aktuelnim, Sergejom Lavrovim. Između ostalog, razgovaralo se i o kupovini naftne industrije RS-a.

Kasnije su se redovno sastajali, a saradnja koja je zasnovana na ideji produbljivanja privredne uvezanosti, sve je više prostora dala političkom povezivanju.

Unutar političkog procesa pamti se posebno afera iz 2020. Naime, dvije godine nakon što je prvi put posjetio Banjaluku, Lavrov je ponovo posjetio RS, ovaj put Istočno Sarajevo.

Prilikom sastanka sa Dodikom je istakao da je Dejtonski mirovni sporazum temelj BiH, ali je taj dolazak ostao u sjeni afere "Ikona".

Naime, Dodik je Lavrovu poklonio pozlaćenu ikonu staru 300 godina, za koju ukrajinske vlasti tvrde da je porijeklom iz Luganska, grada na istoku te zemlje koji je još tada bio pod kontrolom proruskih separatista.

Ikona je vraćena Dodiku, a istraga o ovom slučaju je još u toku.

Rusija već godinama podržava RS u Savjetu bezbjednosti UN-a i često se protive izvještajima visokog predstavnika o stanju u BiH.

U junu 2021. godine, Rusija je u Savjetu bila protiv izbora Kristijana Šmita (Christian Schmidt) za novog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

Prema ukazu ruskog premijera iz maja ove godine, ta država planira da u Banjaluci izgradi Kancelariju svoje ambasade.

RSE je u maju slao upit na adresu Ambasade čime će se baviti ova Kancelarija, na šta nije odgovoreno.

Redovni sastanci sa Putinom

Posljednjih godina, na funkciji predsjednika RS-a, ili kao član Predsjedništva BiH, Dodik se često sastajao direktno sa ruskim predsjednikom.

Od 2014., to se dešavalo svaki septembar pred izbore, osim 2020. koju je obilježila pandemija korona virusa.

Prema zvaničnim transkriptima sastanaka, dostupnim na sajtu Kremlja, razgovori su se, uglavnom, bazirali na podršci Rusije Republici Srpskoj, kao i ekonomskoj saradnji.

Održavani su u Rusiji, osim onog u Beogradu 2019. godine, tokom Putinove zvanične posjete Srbiji.

Nakon posljednjeg sastanka, u Sankt Peterburgu 19. juna, Putin je poručio da su odnosi Rusije i BiH "složeni zbog podrške BiH za sankcije protiv Rusije", ali da je Rusija svjesna Dodikove pozicije, te da je cijene.

Član bh. Predsjedništva je tada odgovorio da se nastavlja saradnja sa Rusijom, da rusko gorivo "nema alternativu", te da "razumije kontekst" situacije u Ukrajini.

Razgovor sa Lavrovim nakon invazije

Ubrzo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, u februaru, bh. Ambasada te zemlje je na Facebooku objavila da su razgovarali Dodik i Sergej Lavrov.

Naveli su da je "obavljena razmjena mišljenja o implementaciji dogovora nastalih nakon sastanka predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina i Milorada Dodika u Moskvi u decembru 2021. godine, te da su "zacrtani koraci za intenziviranje napora u tom pravcu".

Zvanični Kremlj nije izdao saopštenje o decembarskom sastanku, ali ga je naknadno potvrdio.

Dodik je nakon povratka iz Moskve izjavio za Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS) da je Putina upoznao o situaciji o BiH, kao i sa željama za vraćanje nadležnosti sa BiH na RS, o čemu se, u međuvremenu, odustalo.

Dodik je vlasnik ruskih državnih odlikovanja, Ordena družbe i Ordena Petra Velikog sa lentom, dok mu je ruski patrijarh Kiril uručio odlikovanje Fonda jedinstva pravoslavnih naroda.

Odlikovanja su išla i u suprotnom smjeru. Dok je bio predsjednik RS-a, 2018. godine, Dodik je dodijelio Orden RS-a na ogrlici, najviše odlikovanje u ovom bh. entitetu, ruskom šefu diplomatije Sergeju Lavrovu, kao i Valentini Matvijenko, predsjednici Savjeta Federacije Federalne skupštine Rusije.

'Noćni vukovi' i Dodik

Ruska motociklistička grupa bliska Putinu, "Noćni vukovi", bliska je i Dodiku.

Imaju svoje članove u RS-u, a redovni su posjetioci parade povodom Dana RS-a, koji se obilježava 9. januara, a koji je Ustavni sud BiH dva puta proglasio neustavnim.

Vođa ove grupe, Aleksandar Zaldostanov "Hirurg", povodom Dana RS-a 2018., dobio je od Dodika Orden časti sa zlatnim zracima "za naročito isticanje i afirmaciju ljudskih prava, toleranciji među ljudima i narodima, vladavini prava i sloboda, kao i jačanju prijateljskih odnosa između Ruske Federacije i Republike Srpske".

"Vukovi" i Zaldostanov se nalaze na crnoj listi Sjedinjenih Država od 2014. godine, zbog umiješanosti u tadašnje sukobe u Ukrajini.

Predstavnici ove grupe su Dodiku 2014. poklonili prsluk i džemper sa grbom RS-a i "Noćnih vukova".

Rusko-srpski hram u Banjaluci

Već četiri godine, u Banjaluci se gradi rusko-srpski hram i kulturni centar.

Prema najavama, u centru bi trebalo bi da se izučavaju ruski jezik i drugi sadržaji.

Dodik je zajedno sa sveštenstvom Banjalučke eparhije Srpske pravoslavne crkve u junu obišao gradilište hrama, koji će biti posvećen ruskoj carskoj porodici Romanov.

LONDON — 

Kraljičin kovčeg je u svečanoj povorci prenijet u Vestminster iz Bakingemske palate, gdje je bio izložen nakon što je stigao u Englesku iz Škotske. Kovčeg, ukrašen imperijalnom državnom krunom, nošen je na istom postolju na kojima su svojevremeno prenijeti kovčezi njene majke i oca.

Kralj Čarls III hodao je iza kovčega, a pridružili su mu se sinovi Vilijam i Hari, i njegova braća i sestre, Ana, Endrju i Edvard.

Desetine hiljada ljudi su izašle na ulice da bi se oprostili od kraljice posljednji put i bili svjedoci nesvakidašnjeg dijela istorije. Većina je posmatrala povorku u tišini, neki su bacali cvijeće a neki tiho plakali.

Američka državljanka Silver Klajnsček, koja živi u Londonu, govorio je za Glas Amerike nakon što je povorka prošla:

"Postoji takvo poštovanje – ne znam bolje da to kažem, ali pompe i tradicije u ovoj zemlji – koje zaista zbližava ljude. I zaista je čast biti dio toga", rekla je ona.

Počasna puščana paljba odjeknula je prijestonicom. U londonskom Hajd parku, hiljade ljudi je pratilo procesiju na velikim ekranima.

Pod kasnim ljetnjim suncem, povorka je stigla u Vestminster 38 minuta nakon što je napustila Bakingemsku palatu. To je putovanje koje je kraljica prešla toliko puta, tokom sedam decenija na britanskom tronu, koji se proteže do vlade Vinstona Čerčila.

Njen kovčeg su u Vestminster hol unijeli gardisti iz 1. bataljona Koldstrim garde, koji su za tu priliku vraćeni iz Iraka. Kraljica im je bila komandir čete.

U Vestminster holu, nadbiskup Kenterberija Džastin Velbi i dekan Vestminstera Dejvid Hojl čitali su molitve na službi. Istorijskom događaju prisustvovale su Ketrin, princeza od Velsa, Megan, vojvotkinja od Saseksa i Kamila, kraljica supruga.

Na kraju kratke službe, vrata velike sale su se otvorila za javnost.

Napolju su se formirali redovi ljudi dugi nekoliko kilometara. Neki će čekati do 27 sati da stignu Vestminster hola.

"Nisam baš spavao. Nosi me energija koja je unutra. Osjećam se veoma uzbuđeno, veoma smireno i srećno. Srećan sam što mogu da iskažem posljednje poštovanje kraljici", rekao je 61-godišnji Stiven Holdgejt.

"Ona je bila tu cio moj život. Ona je kao baka", rekao je stanovnik Londona Nil Martin za Glas Amerike.

U blizini je Brajoni Stivenson čekala u redu sa svojom tromjesečnom bebom.

"To je jedna od stvari koje se dešavaju jednom u životu", rekala je Stivenson. "Moja beba je rođena u godini kraljičinog jubileja i važno nam je da obilježimo ovaj događaj, jer je to veliki dio istorije".

Vestminsterska sala je izgrađena 1097. U njoj je održan banket krunisanja kralja Henrija VIII 1509. godine; suđenje Gaju Foksu 1606, koji je planirao da digne parlament u vazduh; i suđenje kralju Čarlsu I 1649. nakon engleskog građanskog rata. U naredna četiri dana, sala igra ništa manje istorijsku ulogu u ovom drevnom kraljevstvu.

Elizabeta je umrla 8. septembra u zamku Balmoral u Škotskom visoravni, mjestu koje je voljela i gde je Čarls postao kralj.

Sahrana Kraljice zakazana je za ponedeljak u Vestminsterskoj opatiji, a očekuje se da će prisustvovati brojni svjetski lideri. Kovčeg će zatim biti prenijet Vindzor na službenu službu, gdje je kraljičin suprug, princ Filip, sahranjen u aprilu 2021.

U izveštaju su korištene neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.

Ono što govorimo privatno je isto što i javno - Sjedinjene Države ostaju privržene suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine i odgovorit ćemo na svaku destabilizirajuću, antidaytonsku aktivnost, objavila je Ambasada SAD na zvaničnom twitter nalogu.

"Sva ta hvalisanja gospodina Dodika ne mogu promijeniti temeljnu činjenicu da RS nije država. Ona je jedan od dva entiteta BiH. Njegovo zalaganje za “Samostalnu Srpsku u BiH” ne štiti RS ni njene stanovnike, već se kocka s njihovom budućnošću", stoji u nastavku objave.

Reakcija dolazi nakon što je portal Istraga objavio je video isječak koji je navodno nastao na Dodikovom predizbornom skupu u Brčkom u kojem Dodik izjavljuje da prisluškuje američkog ambasadora te da je "Republika Srpska država".

Dvije najveće opozicione stranke u entitetu RS bojkotirale su sjednicu čime je onemogućen dovoljan broj glasova za podršku Dodiku u odbijanju novog njemačkog ambasadora Thomasa Fitschena.

Dodik je na sjednicama Predsjedništva dva puta odbio da prihvati agremane novog ambasadora u BiH. Pozvao se na zaštitu vitalnog interesa manjeg BH entiteta, o čemu, prema pravilima, odlučuje entitetska skupština.

Suočena sa nemogućnošću da izglasa podršku Dodiku, vladajuća koalicija u entitetu RS predložila je zaključke da se njemačkom ambasadoru ipak daju agremani. S obzirom na nadležnosti NSRS taj zaključak nema nikakvu pravnu snagu.

Lažne tvrdnje

Na sjednici 14., septembra Milorad Dodik izjavio je da je vanjska politika Njemačke usmjerena na antidejtonsko i antiustavno djelovanje, ističući da je to potvrđeno i Rezolucijom koju je njemački Bundestag usvojio u julu ove godine.

"Pod utjecajem germanizovanih Bošnjaka u Bundestagu, podržavaju Bosnu i Hercegovinu bez entiteta", kazao je, uz ostalo, Dodik, obraćajući se poslanicima Narodne skupštine RS, u srijedu 14. septembra.

Tvrdnje Milorada Dodika i njegovih savjetnika o politički prostrasnom stavu Njemačke u BiH demantirao je ranije Radio Slobodna Evropa.

Navodnu zaštitu vitalnog interesa entiteta RS Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH pokrenuo je na sjednici 2. septembra, nakon što su ostala dva člana, Šefik Džaferović i Željko Komšić, glasali za davanje agremana.

Dodik i visoko pozicionirani članovi njegove stranke (Savez nezavisnih socijaldemokarata) su veto doveli u vezu sa Rezolucijom koju je njemački Bundestag usvojio u julu ove godine. Tvrde kako da je Rezolucija nastavak "antiustavne i antidejtonske" spoljne politike Njemačke.

Obraćajući se poslanicima Skupštine RS, Dodik je također Njemačku optužio za zadiranje u Dejtonski mirovni sporazum i miješanje u unutrašnje stvari BiH.

"Zadiranje u Dejtonski mirovni sporazum direktno vodi ukidanje Republike Srpske. Ne mogu podržati agreman osobi koja je tu da provodi malicioznu politiku svoje zemlje nad srpskim narodom i Republikom Srpskom", kazao je.

Ambasada Savezne Republike Njemačke je 2. septembra ocijenila Dodikove optužbe neutemeljenim. U saopštenju za javnost je navedeno kako ta država podržava ugovor iz Dejtona, u kojem je utvrđeno i postojanje RS.

Shodno procedurama očekuje se da novi ambasador Savezne republike Njemačke u BiH, sada dobije agremane.

Rasprava o vetu bez opozicije

Iz Srpske demokratske stranke (SDS) i Partije demokratskog progresa (PDP), opozicijskih stranaka u Republici Srpskoj, saopštili su prethodno da njihovi poslanici neće prisustvovati sjednici entitetske Narodne skupštine.

Objavili su to na vanrednoj konferenciji za novinare predsjednici SDS-a Mirko Šarović i PDP-a Branislav Borenović, nakon sastanka rukovodstava dviju stranaka.

"Ne želimo podržati politiku izolacije RS", kazao je Šarović, ističući da bi podrška Dodikovom potezu nanijela ekonomsku štetu i dovela do gubitka "jednog od najvažnijih ekonomskih partnera".

Pirova pobjeda

Suočeni sa nedostatkom potrebne podrške SNSD i njihovi sateliti na kraju diskusije o njemačkoj politici predložili su da se novi njemački ambasador ipak primi na dužnost.

"Narodna skupština Republike Srpske donosi odluku i daje suglasnost njemačkom veleposlaniku u Bosni i Hercegovini, ali odbacuje njemačku intervencionističku politiku i rezoluciju Bundestaga", stoji u predloženim zaključcima.

Nove secesionističke poruke

Raspravu u NSRS Milorad Dodik je još jednom iskoristio za slanje poruka protiv Bosne i Hercegovine.

"BiH je za nas velika nevolja, lišena svake vizije i budućnosti. Za nju nema opravdanja osim grubog stranog pritiska i sile", rekao je Dodik.

"BiH je primjer da hrišćani i muslimani ne mogu živjeti u harmoniji", također je izjavio Dodik.

Dodikove ruske finansije

Obavještajna zajednica SAD objavila je da je prije izbora 2018. godine, Konstantin Malofejev tajno je pomagao finansiranje predsjedničke kampanje Milorada Dodika.

"Taj primjer pokazuje da Rusija nije ispunila obećanje da ulaže u ekonomski razvoj Republike Srpske, već je umjesto toga omogućavala korupciju vladajuće stranke i stvorila nejednake uslove za opozicione stranke”, naveo je izvor iz administracije.