Izdvojeno
Sjedinjene Države sankcionisale tužiteljicu Dianu Kajmaković
Vlasti Sjedinjenih Država su u ponedjeljak objavile da su sankcionisale državnu tužiteljicu Dianu Kajmaković zbog korupcije.
Ured za kontrolu imovine stranaca Ministarstva finansija SAD-a na listu sankcionisanih osoba stavio je Kajmaković zbog, kako se navodi, učešća u korupciji ili podrivanju demokratskih procesa ili institucija na Zapadnom Balkanu.
"Diana Kajmaković kontinuirano podriva demokratiju i vladavinu zakona u Bosni i Hercegovini", izjavio je Brian E. Nelson, podsekretar za borbu protiv terorizma i obavještajne finansijske poslove u Ministarstvu finansija SAD-a. "Današnje mjere još jednom potvrđuju posvećenost Sjedinjenih Država stabilnosti i prosperitetu BiH jer se odnose na osobu koja ima ključnu ulogu u omogućavanju korupcije u zemlji."
U obrazloženju stoji da je Kajmaković "drsko korumpirana državna tužiteljica BiH povezana sa kriminalnim organizacijama".
Dalje se kaže kako su u sklopu većeg suzbijanja organiziranog kriminala i trgovine narkoticima u BiH, istražioci analizirali privatne razgovore vođene putem šifriranih aplikacija za razmjenu poruka.
Kriminalci su u tim razgovorima pominjali tužiteljicu Kajmaković, navodi se.
"Kao podrška trgovcima narkoticima i drugim kriminalcima, Kajmaković je pomagla u skrivanju dokaza, sprečavanju krivičnog gonjenja i na druge načine pomagala kriminalne aktivnosti u zamjenu za ličnu korist. Također je pokušala da blokira istragu o svojim očiglednim kriminalnim vezama", navodi se u obrazloženju odluke kojom je sankcionisana Kajamović.
Ambasada SAD-a u BiH je objavila da je Kajmaković "pravi primjer zašto je na najnižoj razini povjerenje građana u sposobnost bh. pravosudnog sistema da se uhvati u koštac s endemskom korupcijom".
Kajmaković funkciju tužiteljice u Tužilaštvu BiH obavlja od 2008. godine, radeći na slučajevima kriminala i korupcije.
Odlukom glavnog tužioca Tužilaštva BiH, Kajmaković je ove godine suspendovana sa pozicije šefice Odjela za organizovani, privredni kriminal i korupciju.
Sankcije uključuju blokadu imovine u Sjedinjenim Državama. Također se državljanima SAD-a zabranuju transakcije koje uključuju imovinu osoba koje su pod sankcijama.
Ove godine, Sjedinjene Države su sankcionisale Gordanu Tadić, bivši glavnu tužiteljicu Tužilaštva BiH.
U izjavi za BIRN BiH, Milanko Kajganić, vršilac dužnosti glavnog državnog tužitelja Tužilaštva BiH, kaže kako postoji formiran predmet za sve sankcionisane osobe i da tužioci sarađuju sa američkim kolegama.
"Jedini komentar koji mogu dati a koji se tiče navedenih aktivnosti jeste činjenica da je u Tužilaštvu već formiran predmet koji se odnosi na provjere navoda o eventualnoj povezanosti kolegice Kajmaković s kriminalnim grupama", pojasnio je Kajganić.
Desničarka Giorgia Meloni pobjednica parlamentarnih izbora u Italiji
Liderka desničarske partije Braća Italije Giorgia Meloni mogla bi da bude prva desničarska premijerka Italije poslije Drugog svjetskog rata, pošto su konzervativci osvojili najviše glasova na prijevremenim parlamentarnim izborima u nedjelju.
Projekcije konačnih rezultata pokazuju da bi desničarski blok mogao da ima većinu u oba doma parlamenta.
"Ne smijemo zaboraviti da ovo nije kraj, već početak. Od sutra dokazujemo koliko vrijedimo", rekla je 45-godišnja Meloni svojim pristalicama.
Meloni i njena vlada suočiće se sa brojnim izazovima - od rastućih cijena energenata, rata u Ukrajini i usporenog ekonomskog rasta. Njena vlada vjerovatno neće biti formirana do kraja oktobra, do kada na čelu ostaje premijer u tehničkom mandatu Mario Draghi.
Potezi Giorgije Meloni pažljivo će se pratiti u evropskim prijestolnicama.
"Ono što je Italiji sada potrebno je stabilna vlada. I ovi rezultati pokazuju da možemo da je formiramo i nećemo propustiti tu priliku", kazao je Giovanni Donzelli, član stranke Braća Italije.
Giorgia Meloni svoju stranku profiliše kao britanske konzervativce i istovremeno prikriva njene fašističke korijene.
"Ako formiramo vladu, radićemo u ime svih Italijana, sa ciljem da ujedinimo ljude i da se fokusiramo na ono što nas spaja, a ne razdvaja. Vrijeme je da budemo odgovorni", rekla je Meloni poslije proglašenja rezultata.
Rezultati sa oko 97 posto obrađenih biračkih mesta pokazuju da su Braća Italije osvojila oko 26 posto glasova, 4 posto više nego na izborima 2018, i preuzela primat na desnom spektru od Lige Mattea Salvinija.
Liga je na ovim izborima osvojila 9 posto glasova, što je veliki pad u odnosu na 17 posto od prije četiri godine. Konzervativna partija Silvija Berlusconija osvojila je oko 8 posto glasova.
Tri konzervativne stranke, međutim, imaju različite stavove o nekim temama i pitanje je da li mogu da ih pomire u vladi.
Salvini, na primjer, preispituje zapadne sankcije Rusiji, i zajedno sa Berlusconijem je više puta iskazao divljenje prema Vladimiru Putinu. Meloni je, sa druge strane, najavila da će pratiti zapadnu politku prema Rusiji.
Drugačije gledaju i na to kako riješiti rastuću cijenu struje i predlažu smanjenje poreza ili reformu penzionog sistema - što Italija teško može da priušti.
Meloni će preuzeti vladu od Draghija, bivšeg šefa Evropske centralne banke, koji je Italiju vodio u sladu sa politikom EU i jačao veze sa Parizom i Berlinom.
Pobjedu Braće Italije prve su pozdravile opozicione desničarske stranke iz Španije i Francuske, kao i vladajući desničari u Poljskoj i Mađarskoj.
Rezultate, međutim, treba staviti u kontekst. Uprkos tome što su desničari pobijedili, izlaznost je bila historijski mala - 64 posto, dok je prije četiri godine glasalo 73 posto Italijana.
Desnica je iskoristila prednost italijanskog izbornog sistema koji favorizuje predizborne koalicije. Centrističke i stranke lijevog centra nisu uspjele da se dogovore, pa će dobiti i manje mjesta u parlamentu.
Demokratska partija osvojila je 19 posto glasova, pokret Pet zvjezdica je dobio 15 posto, a centristička Akcija 8 posto glasova.
Protesti širom svijeta u znak solidarnosti sa ženama Irana
Iranci su u nedjelju izašli na ulice devetu noć zaredom u nedjelju kako bi protestirali zbog smrti Mahse Amini ranije ovog mjeseca dok je bila u pritvoru teheranske policije za moral.
U znak solidarnosti sa ženama Irana, održani su protesti širom svijeta. Ljudi su izašli na ulice u Atini, Berlinu, Briselu, Istanbulu, Madridu, New Yorku, Parizu...
Demonstracije su prvi put izbile 17. septembra. Amini, 22-godišnja Kurdkinja, umrla je dan ranije dok je bila u pritvoru policije koja je provodila stroga ograničenja Islamske Republike na žensko odijevanje. Uhapšena je 13. septembra zbog navodnog kršenja strogih iranskih pravila o hidžabu.
Njena porodica navodi da je pretučena u policijskom kombiju nakon hapšenja, pri čemu je zadobila nekoliko udaraca u glavu. Policija odbacuje optužbe, rekavši da je Amini umrla nakon što je prebačena u bolnicu jer je doživjela srčani udar.
Iranska državna televizija saopštila je da je 41 osoba ubijena tokom protesta.
Iran
Iran Human Rights (IHR) sa sjedištem u Oslu u nedjelju objavio je fotografije na kojima se vide demonstranti na ulicama Teherana kako uzvikuju "smrt diktatoru", izvještava AFP.
IHR je također izvijestio u nedjelju, prema AFP-u, da je glavni iranski nastavnički sindikat pozvao nastavnike i učenike na prvi nacionalni štrajk od početka nemira, najavljujući bojkot nastave u ponedjeljak i srijedu u znak podrške protestima.
Provladini skupovi su također održani u nedjelju u nekoliko gradova u Iranu, a glavni događaj održan je na trgu Enghelab (Revolucija) u centru Teherana, gdje su demonstranti izrazili podršku zakonima o obaveznom hidžabu, prenosi AFP.
Grčka
Molotovljev koktel bačena je na iransku ambasadu u Atini, saopštila je grčka policija u nedelju, navodeći da nije pričinjena šteta.
Dan ranije, oko 200 ljudi okupilo se na trgu Sintagma u centru Atine da osudi iransko gušenje protesta, prenio je AFP.
Engleska
U Londonu su u nedjelju izbile nasilne ulične demonstracije ispred iranske ambasade.
Demonstranti, pokušavajući da probiju barijere koje štite iransku ambasadu u Britaniji, gađali su policiju kamenicama, saopštile su vlasti, prenosi The Associated Press.
Uhapšeno je pet demonstranata, saopštila je policija.
Francuska
Oko 4.000 demonstranata okupilo se drugi dan u Parizu u znak protesta zbog smrti Mahse Amini.
Demonstracije su počele mirno na trgu Trocadero u centru Pariza. Neki demonstranti uzvikivali su "Smrt Islamskoj Republici" i slogane protiv vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija. Jedna žena u gomili je takođe držala natpis na francuskom: "Ja sam Mahsa Amini."
Međutim, kako su se demonstranti približavali iranskoj ambasadi, policija im je blokirala put. Policija je ispalila suzavac kako bi rastjerala demonstrante.
Senatori pozivaju Bidena da pojača pritisak na Sjevernu Koreju zbog saradnje sa Rusijom
Dvojica republikanskih senatora izrazili su zabrinutost Bidenovoj administraciji zbog sve veće saradnje Moskve i Pjongjanga oko ruskog rata u Ukrajini.
"Uznemireni smo vijestima da Rusija i Sjeverna Koreja jačaju svoje odnose, što će pomoći nepravednoj i ničim izazvanoj invaziji (ruskog predsjednika) Vladimira Putina na Ukrajinu", rekli su senatori Marco Rubio i Bill Hagerty u svom pismu od četvrtka.
"Sjeverna Koreja i Rusija nedavno su se dogovorile da pošalju sjevernokorejske radnike u područja u Ukrajini koja je zauzela Rusija", navodi se u njihovom pismu. "Također smo saznali da Rusija pokušava kupiti milione artiljerijskih granata i raketa od Sjeverne Koreje."
Rubio i Hagerty pozvali su Bidenovu administraciju "da u potpunosti provede kongresne i multilateralne sankcije kako bi povećala pritisak na Kimov režim".
Senatori su pismo poslali u četvrtak državnom sekretaru Antoniju Blinkenu i ministrici finansija Janet Yellen.
U odgovoru na pismo senatora, glasnogovornik State Departmenta rekao je u subotu korejskoj službi Glasa Amerike da je "važno da međunarodna zajednica pošalje snažnu, jedinstvenu poruku da DPRK mora zaustaviti svoje nezakonite radnje, poštovati svoje obaveze prema rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i uključiti se u ozbiljne i trajne pregovore sa Sjedinjenim Državama."
Zvanični naziv Sjeverne Koreje je Demokratska Narodna Republika Koreja (DPRK).
Glasnogovornik je nastavio: "Sankcije UN-a protiv DPRK ostaju na snazi i nastavit ćemo ohrabrivati sve države članice da ih implementiraju, uključujući diplomatskim putem u Ujedinjenim narodima i sa susjedima DPRK-a."
Korejska služba Glasa Amerike kontaktirala je misiju UN-a Sjeverne Koreje u New Yorku tražeći komentar na pismo senatora, ali nije dobila odgovor. Služba je također kontaktirala rusku ambasadu u Washingtonu i njenu misiju UN-a u New Yorku, ali nije dobila odgovor.
Vijeće sigurnosti UN-a je u više rezolucija iz 2006. godine sankcioniralo Sjevernu Koreju zbog izvoza oružja, a u decembru 2017. donijelo je rezoluciju kojom se državama članicama zabranjuje zapošljavanje sjevernokorejskih radnika kao odgovor na lansiranje interkontinentalne balističke rakete od strane Pjongjanga mjesec dana ranije.
SAD i njihovi saveznici i partneri sankcionisali su Rusiju, isključivši je iz globalnog finansijskog sistema nekoliko dana nakon njene invazije na Ukrajinu 21. februara.
Nakon neuspjeha u ratu, Moskva se obratila Pjongjangu za podršku.
U julu, ruski ambasador u Sjevernoj Koreji Aleksandar Matsegora rekao je u intervjuu za ruski list Izvestija da je Moskva spremna da unajmi sjevernokorejske radnike za obnovu republika Donjeck i Lugansk pod ruskom kontrolom u regionu Donbasa.
Sjeverna Koreja je 14. jula priznala republike Donjeck i Lugansk, dvije otcijepljene regije u istočnoj Ukrajini.
Prema američkom State Departmentu, Rusija želi kupiti rakete i artiljerijske granate od Sjeverne Koreje jer joj nedostaje oružja.
Tokom brifinga za novinare 6. septembra, Vedant Patel, zamjenik glasnogovornika State Departmenta, rekao je: "Ministarstvo odbrane Rusije je u procesu kupovine miliona raketa i artiljerijskih granata od Sjeverne Koreje za upotrebu u Ukrajini."
Dodao je: "Ova kupovina ukazuje na to da ruska vojska i dalje pati od ozbiljnih nestašica snabdijevanja, dijelom zbog kontrole izvoza i sankcija."
Ruski ambasador u UN-u Vasilij Nebenzja rekao je da je tvrdnja SAD-a o kupovini oružja Moskve od Pjongjanga "još jedna lažna", navodi Tass, državna novinska agencija.
Sjeverna Koreja je u četvrtak rekla da "nikada nije izvozila oružje ili municiju u Rusiju" i da "neće planirati da ih izvozi", navodi se u saopćenju objavljenom preko KCNA.
Saopćenje Sjeverne Koreje nije se odnosilo na slanje radnika u Donbas.
NATO: Odlična ocjena za pripadnike Oružanih snaga BiH
U okviru vježbe Kombinovani napor koja je ove sedmice održana na Manjači kod Banjaluke pripadnici Oružanih snaga BiH su dobili najviše ocjene od ocjenjivača iz zemalja NATO saveza i Partnerstva za mir.
Protesti zbog smrti djevojke nastavljeni u Iranu, državna TV javlja o 26 poginulih
Demonstranti širom Irana nastavili su da se sukobljavaju sa bezbjednosnim snagama u petak rano nakon smrti mlade žene u policijskom pritvoru, a iranska državna televizija navela je da bi broj poginulih u neredima mogao da bude čak 26, ne iznoseći detalje.
Iako su razmjere protesta u desetak iranskih gradova i naselja i dalje nejasne, pokret predstavlja najveće nemire od 2019. godine, kada su grupe za ljudska prava saopštile da su ubijene stotine ljude tokom vladinog gušenja demonstracija.
Voditelj na državnoj televiziji rekao je kasno u četvrtak da je 26 demonstranata i policajaca ubijeno otkako su protesti izbili prošle subote nakon sahrane 22-godišnje Mahse Amini, ne objašnjavajući kako su vlasti došle do te brojke. On je rekao da će zvanična statistika biti objavljena kasnije, ali u prošlim vremenima previranja iranska vlada nije ponudila zvanični broj mrtvih.
Da bi spriječio širenje protesta, najveći iranski telekom operater je u četvrtak ponovo ugasio pristup mobilnom internetu, saopštila je Netblocks, grupa koja nadgleda pristup internetu, opisujući ograničenja kao najteža od 2019.
Voditelj iranske državne televizije nagovijestio je u četvrtak da bi broj poginulih u masovnim protestima mogao biti čak 17, ali nije rekao šta je izvor te informacije.
U zemlji u kojoj su radio i televizijske stanice pod državnom kontrolom, a novinari se redovno suočavaju sa prijetnjom hapšenja, paravojna Revolucionarna garda pozvala je u četvrtak pravosuđe da krivično goni "svakog ko širi lažne vijesti i glasine" na društvenim mrežama o nemirima.
Široko rasprostranjeni prekidi rada Instagrama i WhatsUpp-a, koje koriste demonstranti, takođe su nastavljeni u četvrtak.
WhatsUPP je tvitovao da "radi na tome da naši iranski prijatelji ostanu povezani" i da će "učiniti sve u okviru naših tehničkih mogućnosti da naša usluga ostane u funkciji".
Demonstracije u Iranu počele su kao emocionalni izliv zbog smrti Mahse Amini, mlade žene koju je držala državna policija za moral zbog navodnog kršenja strogo kodeksa oblačenja. Njena smrt izazvala je oštru osudu Sjedinjenih Država, Evropske unije i Ujedinjenih nacija.
Vlada SAD uvela je sankcije moralnoj policiji i liderima drugih iranskih bezbjednosnih agencija, rekavši da oni "rutinski primjenjuju nasilje da bi potisnuli mirne demonstrante".
Iranska policija je saopštila da je Amini umrla od srčanog udara i da nije maltretirana, ali njena porodica sumnja u to.
U New Yorku, na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, iranski predsjednik Ebrahim Raisi rekao je da se smrt mora "podrobrno" istražiti. Ali on je također preokrenuo priču na zemlju koju je posjetio kako bi prisustvovao Generalnoj skupštini UN.
"Šta je sa smrću Amerikanaca od strane američkih organa za sprovođenje zakona", upitao je Raisi o zemlji koja je rival njegovoj. Pozvao je na "isti standard" širom svijeta u suočavanju sa takvim smrtima od strane vlasti i žalio se na ono što je rekao da su "dvostruki standardi" na Zapadu.
O smrti Amini, rekao je da vlasti rade ono što su trebale da urade. "To svakako mora da se istraži", rekao je on. "Kontaktirao sam njenu porodicu prvom prilikom i uvjerio sam ih da ćemo nastaviti da istražujemo taj incident... Naša najveća preokupacija je zaštita prava svakog građanina."
Nilufar Hamedi, novinar koji je fotografisao u bolnici nakon Aminijeve smrti, uhapšen je u četvrtak, prema riječima njegovog advokata Mohamadalija Kamfiruzija. Rekao je da je njena kuća pretresena. Nije bilo zvaničnog komentara.
Izazov vlastima
Protesti su u posljednjih pet dana prerasli u otvoreni izazov za vladu, sa ženama koje su skidale i palile svoje marame koje im je država propisala na ulicama, a Iranci pozivali na propast same Islamske Republike.
"Smrt diktatoru!" bio je uobičajen poklič na protestima.
To su najozbiljnije demonstracije od 2019. godine, kada su izbili protesti zbog vladinog povećanja cijene benzina. Grupe za ljudska prava kažu da je na stotine ubijeno u obračunu koji je uslijedio, najsmrtonosnijem nasilju od Islamske revolucije 1979. godine.
Posljednji protesti su na sličan način široko rasprostranjeni, ali izgleda da imaju mnogo širu podršku među stanovništvom, pri čemu Iranci svih slojeva izražavaju bijes zbog smrti Amini i vladinog tretmana žena.
Iranski državni mediji ove nedjelje izvijestili su o demonstracijama u najmanje 13 gradova, uključujući glavni grad Teheran. Video snimci na mreži pokazuju kako bezbjednosne snage ispaljuju suzavac i vodene topove kako bi rastjerale stotine demonstranata. Amnesty International sa sjedištem u Londonu izvijestio je da su policajci takođe pucali u vazduh i tukli demonstrante pendrecima.
Snimak na društvenim mrežama iz sjevernog grada Tabriza prikazuje mladića u koga su navodno pucale snage bezbjednosti kako krvari na ulici dok demonstranti viču u pomoć.
Na drugom snimku se vidi kako policajac puca iz puške u demonstranta koji je rušio provladin bilbord u pokrajini Sjeverni Horasan. Nije jasno da li je ranjen.
Na drugom snimku, demonstranti se mogu vidjeti kako pale masivni bilbord na kome se vidi Kasem Sulejmani - najviši iranski general koji je ubijen u američkom vazdušnom napadu - u njegovom rodnom gradu Kermanu. Sulejmani ima status ikone među pristalicama vlade.
U pokrajini Mahse Amini u Kurdistanu, šef policije rekao je da su četvorica demonstranata ubijena iz vatrenog oružja. U Kermanšahu, tužilac je rekao da su dva demonstranta ubijena, insistirajući da metke nisu ispalile iranske snage bezbjednosti.
Tri muškarca povezana sa Basidž, dobrovoljačkim snagama pod Gardom, ubijena su u sukobima u gradovima Širaz, Tabriz i Mašhad, prenijeli su poluzvanični mediji, čime je broj poginulih koji su zvaničnici priznali na najmanje devet na obe strane.
U sjevernoj provinciji Mazandaran, gnevna masa oštetila je ili zapalila više od 40 vladinih objekata i ranila 76 službenika obezbjeđenja, rekao je zamjenik guvernera Ruhola Solgi.
Iran se uhvatio u koštac sa talasima protesta u nedavnoj prošlosti, uglavnom zbog dugotrajne ekonomske krize koju su pogoršale sankcije Zapada koje su povezane sa njegovim nuklearnim programom. Građani takođe krive korupciju i loše upravljanje vlastima.
Bidenova administracija i evropski saveznici rade na oživljavanju iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine, u kojem je Iran obuzdao svoje nuklearne aktivnosti u zamenu za ublažavanje sankcija, ali su pregovori mesecima bili u ćorsokaku.
Iz New Yorka, gdje je iranski predsjednik Ebrahim Raisi izašao za govornicu u sredu na Generalnoj skupštini UN, glavna međunarodna voditeljica CNN-a Christhiane Amanpour rekla je da je planirala da se suoči sa Raisijem oko protesta u njegovom prvom intervjuu u SAD.
Ali Amanpour je na Twitteru napisala da se Raisi nije pojavio. Pomoćnik joj je rekao da je predsjednik odbio da učestvuje osim ako ne nosi maramu, s obzirom na "situaciju u Iranu". Iranska vlada nije komentarisala incident.
"Nisam mogla da pristanem na ovaj neočekivani uslov bez presedana", napisala je britansko-iranska voditeljica pored fotografije Raisijeve prazne stolice.
Šef Federalnih rezervi: Borba protiv inflacije bi mogla da izazove recesiju
Američka Centralna banka uputila je najozbiljnije upozorenje do sada o tome šta će možda biti potrebno da se obuzda visoka inflacija u Americi: sporiji ekonomski rast, veća nezaposlenost, i potencijalno - recesija.
Na konferenciji za novinare, šef Federalnih rezervi Jerome Powell priznao je ono što mnogi ekonomisti govore mjesecima - da je cilj Centralne banke da izvede takozvano "meko slijetanje", odnosno uspori rast koliko je potrebno da se smanji inflacija, ali ne toliko da se izazove recesija - sve manje vjerovatan.
"Šanse za meko slijetanje se smanjuju", izjavio je Powell, dok Federalne rezerve nastavljaju da dižu kamatne stope da bi usporile najveću inflaciju zabilježenu u protekle četiri decenije.
"Niko ne zna da li će taj proces voditi ka recesiji, i ako se to dogodi, koliko će ozbiljna biti recesija", rekao je on.
Prije nego što ekonomisti banke razmotre da obustave podizanje kamatnih stopa, moraće da vide kontinuirani spori rast, "umjereni" porast nezaposlenosti i "jasne dokaze" da se inflacija polako spušta ka cilju od 2 procenta.
"Moramo da stavimo inflaciju iza sebe. Volio bih da postoji bezbolan način da se to uradi. Ne postoji", rekao je Powell.
Federalne rezerve u srijedu su ponovo podigle referentnu kamatnu stopu za tri četvrtine procenta, treći put zaredom. Najnovijom odlukom, kamatna stopa koja utiče na mnoge poslovne i privatne kredite, podignuta je na 3% do 3,25%, najviši nivo od početka 2008.
Pad cijena benzina je donekle spustio inflaciju, koja je u augustu i dalje iznosila visokih 8,3% u odnosu na godinu dana ranije. Niže cijene benzina su vjerovatno doprinijele i nedavnom povećanju rejtinga popularnosti predsjednika Joea Bidena, za koji se demokrate nadaju da će poboljšati njihove šanse na novembarskim izborima za Kongres.
U srijedu, zvaničnici Federalnih rezervi su također prognozirali da će doći do novih, velikih povećanja referentne kamatne tope, koja bi do kraja godine mogla da iznosi otprilike 4,4%, cijeli procenat više nego što su predvidjeli u junu. Oni očekuju da će kamatna stopa nastaviti da raste i sljedeće godine, na oko 4,6%, što je najviši nivo od 2007. godine.
Kada Federalne rezerve podignu kamatne stope, građanima postaje skuplje da podignu kredit za kupovinu kuće ili automobila, a kompanijama da uzmu zajmove. Tada potrošači i kompanije manje pozajmljuju i troše čime se "hladi" ekonomija i usporava inflacija.
Druge velike centralne banke također preduzimaju agresivne korake u borbi protiv globalne inflacije, koja se povećala za vrijeme oporavka svjetske ekonomije od pandemije Covida 19 i ruskog rata protiv Ukrajine.
U četvrtak, britanska centralna banka je podigla osnovnu kamatnu stopu za pola procenta, na najviši nivo u posljednjih 14 godina. Švedska centralna banka je podigla svoju osnovnu kamatnu stopu za cijeli procenat, a Evropska centralna banka se odlučila na najveće povećanje kamatne stope ikada - od tri četvrtine procenta za 19 zemalja koje koriste zajedničku valutu - euro.
Sjedinjene Države sankcionišu pripadnike iranskih snaga bezbjednosti i policije za moral
Američki sekretarijat za finansije najavio je nove sankcije protiv sedam zvaničnika iranskih snaga bezbjednosti i policije za moral, optužujući ih za kršenje prava žena, aktivista za građansko društvo i mirnih demonstranata.
Meta novih sankcija je šef ozloglašene iranske policije za javni moral, Mohammad Rostami Cheshmeh Gachi, i direktor policije za pokrajinu Tehran, Haj Ahmad Mirzaei Mirzaei je navodno suspendovan poslije protesta zbog smrti Mahse Amini.
Meta sankcija su takođe iranski ministar za obavještajna pitanja, zamjenik komandanta snaga Basij, i još nekoliko komandanata iranskih oružanih snaga.
"Ti zvaničnici su na čelu organizacija koje rutinski primjenjuju nasilje u gušenju mirnih demonstracija, protiv pripadnika iranskog građanskog društva, političkih disidenata, aktivita za ženska prava i članova iranske zajednice Bahai", navodi se u saopštenju Sekretarijata za finansije.
Sankcije znače zamrzavanje kompletne imovine tih zvaničnika u SAD i zabranu bilo kakvog poslovanja sa njima u SAD i inostranstvu.
Najmanje devetero ljudi je ubijeno u sukobima iranskih snaga bezbjednosti i demonstranata ogorčenih zbog smrti 22-godišnje djevojke, koju je uhapsila policija za moral zbog nepropisnog nošenja hidžaba. Nasilje je izbilo tokom vikenda.
Ovo su najveći neredi u Iranu u proteklih nekoliko godina. Demonstranti u više od deset gradova - koji su gnjevni zbog socijalne represije i sve brojnijih kriza u zemlji - nastavljaju da ulaze u okršaje sa policijom, vojskom i paravojnim snagama.
Demonstracije u Iranu su započele kao emotivni izliv bijesa zbog smrti Mahse Amini, devojke koju je privela policija za javni moral zato što je navodno prekršila striktni kodeks oblačenja za žene. Sjedinjene Države, Evropska unija i Ujedinjene nacije su oštro osudile Iran zbog njene smrti.
Policija navodi da je devojka umrla od srčanog udara i da nije bila maltretirana u pritvoru, ali je njena porodica dovela u pitanje tu verziju događaja. Nezavisni eksperti povezani sa Ujedinjenim nacijama saopštili su u četvrtak da izveštaji pokazuju da ju je policija za moral teško pretukla, iako nisu dostavljeni dokazi za te tvrdnje.
Protesti su tokom proteklih pet dana prerasli u otvoreno protivljenje vladi. Žene skidaju i pale hidžabe na ulicama, koje moraju da nose po državnim propisima, a Iranci pozivaju na ukidanje same Islamske republike.
Protesti se šire po Iranu, najmanje devetoro poginulih
Najmanje devetero ljudi je ubijeno u sukobima iranskih snaga bezbjednosti i demonstranata ogorčenih zbog smrti 22-godišnje djevojke, koju je uhapsila policija za moral zbog nepropisnog nošenja hidžaba. Nasilje je izbilo tokom vikenda.
Ovo su najveći neredi u Iranu u proteklih nekoliko godina. Demonstranti u više od deset gradova - koji su gnjevni zbog socijalne represije i sve brojnijih kriza u zemlji - nastavljaju da ulaze u okršaje sa policijom, vojskom i paravojnim snagama.
Najveći telekom operater u Iranu je u četvrtak ponovo blokirao pristup internetu na mobilnim telefonima, da bi spriječio širenje protesta, navodi Netbloks, grupa koja prati pristup internetu i kaže da su u pitanju najozbiljnije restrikcije od 2019. godine.
Voditelj na iranskoj državnoj televiziji u četvrtak je izjavio da bi broj žrtava masovnih protesta mogao da iznosi čak 17, iako nije naveo izvor te informacije.
"Nažalost, 17 osoba i policajaca prisutnih na mjestu događaja su izgubili život", rekao je voditelj dodajući da će zvanični podaci biti kasnije objavljeni.
U zemlji u kojoj država kontroliše radio i TV stanice, a novinari se redovno suočavaju sa prijetnjom hapšenja, paravojna Revolucionarna garda pozvala je u četvrtak sudove da gone "sve koji šire lažne vijesti i glasine" o neredima na društvenim mrežama. Masovni problemi sa pristupom aplikacijama Instagram i WhatsApp, koje koriste demonstranti, nastavili su se u četvrtak.
Demonstracije u Iranu su započele kao emotivni izliv bijesa zbog smrti Mahse Amini, djevojke koju je privela policija za javni moral zato što je navodno prekršila striktni kodeks oblačenja za žene. Sjedinjene Države, Evropska unija i Ujedinjene nacije su oštro osudile Iran zbog njene smrti.
Policija navodi da je devojka umrla od srčanog udara i da nije bila maltretirana u pritvoru, ali je njena porodica dovela u pitanje tu verziju događaja. Nezavisni eksperti povezani sa Ujedinjenim nacijama saopštili su u četvrtak da izvještaji pokazuju da ju je policija za moral teško pretukla, iako nisu dostavljeni dokazi za te tvrdnje.
Protesti su tokom proteklih pet dana prerasli u otvoreno protivljenje vladi. Žene skidaju i pale hidžabe na ulicama, koje moraju da nose po državnim propisima, a Iranci pozivaju na ukidanje same Islamske republike.
“Smrt diktatoru!” je čest slogan koji se čuje na protestima.
Demonstracije su uzdrmale univerzitetske kampuse u Teheranu i zapadne gradove kao što je Kermanšah. Iako su masovni, neredi su po svemu sudeći odvojeni od ranije serije nacionalnih protesta koji su bili podstaknuti ekonomskim problemima.
Protestni pokret koji je izbio 2019. godine zbog rasta cijena benzina mobilisao je masu radnika koji su izašli na ulice iranskih gradove. Stotine su ubijene kako su snage bezbjednosti gušile protest, navode grupe za ljudska prava. Bilo je to najveće nasilje u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni mediji ove nedjelje su prijavili da su demonstracije održane u najmanje 13 gradova, uključujući glavni grad Teheran. Na video snimcima koji su objavljeni na internetu vide se snage bezbjednosti kako koriste suzavac i vodene topove da rastjeraju stotine demonstranata.
Paul McCarthy: Dio građana BiH zbog utjecaja iz Srbije ne želi članstvo u EU
Istraživanje Zapadnog Balkana koje je proveo Međunarodni republikanski institut (IRI) pokazuje da su sve zemlje koje nisu članice Europske unije, snažno opredijeljene za članstvo.
Istraživanje je provedeno u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji u kojima je, zbog dugotrajnih etničkih napetosti, iskazana potreba za potporom prozapadnih institucija i predanost Inicijativi za otvoreni Balkan.
U istraživanju je, u svakoj zemlji, učestvovalo oko 1.000 građana.
Regionalni direktor IRI-ja za Europu Paul McCarthy za Glas Amerike je izjavio da se sve zemlje, osim Srbije, snažno zalažu za ulazak u Europsku uniju.
“Srbija je definitivno izuzetak kao jedina zemlja ispod 50 posto podrške građana za ulazak u EU, dok je taj postotak veći u drugim zemljama u regiji. Nažalost, vidjeli smo određeni pad u brojevima podrške za pristupanje EU-u. Odnosno, bilježimo porast podrške Europskoj uniji u svim zemljama u regiji osim u Srbiji”, rekao je McCarthy.
Na pitanje zašto građani Srbije ne žele bidi dijelom europske zajednice, McCarthy smatra da je od svih zemalja u regiji, rukovodstvo Srbije nastojalo sjediti na dvije stolice između istoka i zapada.
“Nadam se da će biti više potpore Beograda, odnosno srpske vlade u pristupanju EU. Isto razmišljanje je zastupljeno i kod srpske populacije u Bosni i Hercegovini, posebno u Republici Srpskoj. Zbog utjecaja iz Srbije, ni dio građana BiH ne želi u EU. Postoje ljudi koji su okrenuti prema zapadu, ali ni približno kao npr. u entitetu Federacija BiH ili na Kosovu, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji”, istaknuo je regionalni direktor IRI-ja.
Kako navodi McCarthy, Rusija i Kina kotiraju vrlo visoko među srpskom populacijom u poređenju s drugim balkanskim zemljama.
“Naprimjer, u Crnoj Gori smo vidjeli smanjenje podrške Kini, što bi moglo imati veze s dugom koji je nastao u cestogradnji koju finansiraju Kinezi. Međutim, ruski utjecaj među srpskim stanovništvom, bilo u Srbiji ili u Crnoj Gori, još uvijek je prilično visok”.
S druge strane, podrška NATO-u je također porasla u BiH i Crnoj Gori, od prethodnog istraživanja IRI-ja 2020. godine. Institut najviše istraživanja provodi u zemljama Zapadnog Balkana i Turske, ali i u ostatku svijeta.
“Naše istraživanje jasno pokazuje da većina ljudi na Zapadnom Balkanu želi snažnu povezanost s uspješnim demokratijama i slobodnim društvima. Čak i prije agresije Rusije na Ukrajinu, ispitanici u regiji smatrali su da je njihova budućnost sa Zapadom. Anketa također naglašava dugotrajne napetosti među etničkim skupinama u cijeloj regiji. Većina u svim ispitanim zemljama, osim Kosova, priznaje da postoji određena razina napetosti među različitim etničkim skupinama na Zapadnom Balkanu. Međutim, većina u svim ispitanim zemljama vjeruje da je oružani sukob u njihovoj zemlji malo vjerovatan u bliskoj budućnosti”, navodi naš sagovornik.
Činjenica da velika većina ljudi ne predviđa oružani sukob u regiji pozitivan je znak za dugoročnu stabilnost u ovom dijelu Europe.
Osim toga, istraživanje je pokazalo snažnu potporu Inicijativi za otvoreni Balkan, sporazumu između Sjeverne Makedonije, Srbije i Albanije za potporu slobodnom kretanju ljudi, robe, usluga i kapitala te saradnji u rješavanju vanrednih situacija između triju zemalja. Većina anketiranih u BiH (68%), Crnoj Gori (66%), Sjevernoj Makedoniji (61%) i Srbiji (75%) podupire inicijativu, a Kosovo je podržava sa samo 42%.
Prema njegovim riječima, zemlje Balkana trebaju biti okrenute prema zapadu i članstvu u zapadnim institucijama. Čvrsto vjerujemo da je budućnost u članstvu u NATO-u i Europskoj uniji. Nažalost, kako kaže, rat u Ukrajini je produbio podjele te se može vidjeti jača potpora srpske strane u izjednačavanju i održavanju odnosa s Rusijom i Kinom.
Trump i njegovo troje djece optuženi za finansijske malverzacije
Državna tužiteljica New Yorka optužila je bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i njegovo troje odrasle djece za "brojne slučajeve prevare i pogrešnog predstavljanja", u građanskoj istrazi poslovne prakse bivšeg američkog predsjednika.
Prema tužbi koja je podnijeta sudu na Manhattanu, Trumpova organizacija je optužena za krivična djela u pripremi godišnjih izvještaja o finansijskom stanju u periodu između 2011. i 2021. godine. Kao optuženi su takođe imenovani Trump organizacija, sinovi bivšeg predsjednika Donald Trump mlađi i Eric, kao i kćerka Ivanka.
Tužiteljka Letitia James izjavila je da su Trump i njegova organizacija pogrešno predstavljali vrijednost svojih nekretnina kako bi dobijali povoljne kredite i poreske olakšice. Dodala je da je podatke o krivičnim djelima proslijedila federalnim tužiocima na Manhattanu kao i američkoj Poreskoj službi.
"Uz pomoć svoje djece i direktora Trump organizacije, Donald Trump je lažno 'napuhavao' vrijednost svoje imovine za više milijardi dolara da bi se obogatio i prevario sistem", saopštila je tužiteljica.
Tužba Letitije James je jedan od najvećih pravnih udaraca za Trumpa od kada je napustio položaj u januaru 2021. On razmatra da se ponovo kandiduje za predsjednika 2024. godine.
Tužiteljica je rekla novinarima da traži da se optuženi odreknu svih sredstava koje su stekli putem prevare, čija se vrijednost procjenjuje na 250 miliona dolara. U tužbi se također traži da se Trumpu i njegovoj kompaniji zabrani da upravljaju kompanijama u državi New York, a Trump organizaciji zabrani učešće u transakcijama nekretnina. Tužiteljica više od tri godine vodi građansku istragu Trumpovog poslovanja.
Bivši predsjednik, republikanac, odbacio je odgovornost za bilo kakvo krivično djelo i opisao istragu Letitije James kao politički motivisani "lov na vještice." James je demokrata. Trumpova organizacija je optužbe James nazvala "neosnovanim."
Tužba podignuta u srijedu je bila nastavak kontroverzne istrage tokom koje je tužiteljica optužila Trumpa, njegovu kompaniju i neke članove porodice da su primjenjivali taktike odlaganja da bi ignorisali obavezujuće sudske pozive i izbjegli da svjedoče pred njenim timom.
Trump je 10. augusta odbio da odgovara na pitanja u dugom razgovoru iza zatvorenih vrata u kancelariji državne tužiteljice, pozivajući se više od 400 puta na svoje ustavno pravo na šutanje, kako ne bi sebe doveo u kompromitujući položaj.
Donald Trump Mlađi i Ivanka Trump su pristali da daju iskaz tek kada su dobli obavezujući poziv.
Eric Tramp pozvao se na pravo na šutnju više od 500 puta, kada je dao iskaz 2020. godine.
Trump se suočava sa brojnim pravnim problemima od kako je napustio Bijelu kuću. Federalni istražni biro (FBI) je sproveo pretres njegove rezidencije Mar-a-Lago na Floridi u okviru istrage o tome kako je Trump čuvao predsjednička dokumenta, uključujući i klasifikovani materijal.
U Georgiji, Trump je pod istragom zbog pokušaja da preokrene rezultate na predsjedničkim izborima 2020. U svim istragama koje se vodi on poriče odgovornost.
Građanska istraga koju vodi Letitia James je odvojena od krivične istrage zbog izbjegavanja plaćanja poreza koja se vodi protiv Trumpove organizacije.
Predstavnički dom Kongresa SAD usvojio zakon koji predviđa sankcije za destabilizaciju BiH
Predstavnički dom Kongresa Sjedinjenih Država je usvojio zakon kojim se predviđaju sankcije za zvaničnike koji destabiliziraju BiH.
Zakon o podržavanju Dejtonskog mirovnog sporazuma kroz sankcije su predložile kongresmenke Ann Wagner i Susan Wild u julu ove godine. Zakon, između ostalog, omogućava sankcionisanje domaćih i stranih aktera koji vuku poteze štetne po BiH.
Kongresmenka Ann Wagner, zamjenica člana Komiteta za vanjske poslove Predstavničkog doma, u pisanoj izjavi kaže da „Bosanci trpe zbog direktnog djelovanja političara koji bezobzirno siju podjele u Bosni, često uz punu podršku Rusije”.
„Ovaj zakon će zaštititi Dejtonski sporazum, očuvati decenije napretka nakon užasnog bosanskog rata, i poslati jasnu poruku da Sjedinjene Države podržavaju mirnu, ujedinjenu i sigurniju Bosnu”, rekla je ona nakon usvajanja Zakona.
Wagner se nada kako će Senat poduzeti hitne mjere za usvajanje Zakona „kako bismo mogli pomoći Bosancima da spriječe opasnu političku krizu”.
Tokom 2022. godine, Sjedinjene Države su sankcionisale Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH, Milana Tegeltiju, nekadašnjeg predsjednika VSTV-a, Gordanu Tadić, bivšu glavnu tužiteljicu Tužilaštva BiH, Mirsada Kukića, koji se nakon sankcija povukao sa čela Partije demokratskog progresa, Alena Šeranića, ministra zdravlja u RS-u, Marinka Čavaru, predsjednika Federacije BiH, te Asima Sarajlića, delegata u Parlamentu BiH.
Zbog Brittney Griner, američke košarkašice izbjegavaju Rusiju u pauzi WNBA lige
Dobro poznati i medijski veoma praćeni pravni problemi sa kojima se Brittney Griner suočava u Rusiji i invazija te zemlje na Ukrajinu doprinijeli su da se najbolje košarkašice svijeta, koje su donedavno nastupale u WNBA ligi, odluče da - tokom pauze u SAD-u - svoj talenat unovče negdje drugo.
U posljednjih nekoliko decenija, Rusija je bila omiljena destinacija WNBA košarkašica, zato što su mogle da računaju na visoka primanja - nekad i iznad milion dolara po sezoni - ali i odlične uslove za život i trening, koje su im timovi nudili.
Sve je to naglo prestalo da bude moguće.
„Iskreno, vrijeme koje sam provela u Rusiji bilo je divno, ali posebno zbog toga što je BG (Brittney Griner) i dalje nepravedno pritvorena tamo, niko neće ponovo otići u Rusiju, dok ona ne bude nazad, kod svoje kuće”, kaže Breanna Stewart, koja je u Rusiji igrala sa Griner u istom timu, koji im je objema platio milione. „Mislim da sada ljudi žele da odu u inostranstvo i ukoliko razlika u visini ugovora nije mnogo drugačija, žele da budu na boljem mjestu.”
Griner je uhapšena u februaru, pritvorena i zatim osuđena zbog posjedovanja narkotika usred ruske invazije na Ukrajinu. Prošlog mjeseca izrečena joj je kazna od devet godina zatvora.
Upravo zato, Stewart i druge zvijezde WNBA, kao što su Jonquel Jones i Courtney Vandersloot - koje su također zaradile milione igrajući u Rusiji - ove zime idu da igraju košarku negdje drugdje.
Sve tri igrale su za Jekaterinburg, isti tim za koji je igrala Brittney Griner. Klub iz istoimenog grada osvojio je pet titula klupskog prvaka Evrope u posljednjih osam godina i dominira ruskom i evropskom košarkom već skoro dvije decenije, tokom kojih su za njega igrale američke košarkaške legende, kao što su DeLisha Milton Jones i Diana Taurasi.
Desetak NBA igračica igralo je u Rusiji prošle zime, a nijedna od njih se ne vraća ove godine.
Poslije Svjetskog prvenstva, Stewart ide u Tursku da igra za Fenerbahce. Najbolje igračice mogu da zarade nekoliko stotina hiljada dolara po sezoni u Turskoj, znatno manje nego u Rusiji. Međutim, igranje u Turskoj omogućava Breanni Stewart da bude bliže porodici svoje supruge u Španiji.
„Želite da imate bolji životni stil, bolje iskustvo van parketa i da nastavite da cijenite druge zemlje”, kaže ona.
Ni Courtney Vandersloot se ne vraća u Rusiju, već je odlučila da igra u Mađarskoj, zemlji koja joj je 2016. dala državljanstvo.
„Ja sam Mađarica. Mislim da će biti posebno, jer nisam igrala tamo otkad sam dobila državljanstvo", kaže ona.
Trideset-trogodišnja košarkašica kaže da mnogo toga mora da se promijeni prije nego što bi i razmotrila da opet ode u Rusiju da igra, iako ima mnogo dragih uspomena na ljude u Rusiji.
„Stvar je u tome da nas je naš klub tretirao veoma lijepo i stvorili smo baš snažne veze sa tim ljudima. Nikad ne bih zatvorila vrata tome”, kaže Vandersloot. „Zbog cijele situacije sa BG zaista je teško i pomisliti da je za ikoga bezbjedno da sada ide tamo”.
Jones će se pridružiti Breanni Stewart u Turskoj, gdje će igrati za Mersin. Reprezentativka BiH kaže da bi razmotrila da ponovo igra u Rusiji ukoliko bi se stvari promijenile politički i ukoliko bi Griner bilo omogućeno da se vrati u SAD.
Situacija sa Brittney Griner je na umu i mladih WNBA košarkašica.
Rhyne Howard, koja je izabrana za rukija godine u WNBA ove sezone, igraće u Italiji ove zime - što je njeno prvo iskustvo u inostranstvu. Ona kaže da je bila vrlo pažljiva kada je odlučivala gdje želi da igra.
„Svako će da bude malo više pažljiv s obzirom na ovu situaciju”, kaže Howard.
Američke košarkašice nisu jedine koje više ne idu u Rusiju. Krilo Chicago Skyja Emma Meesseman, zvijezda belgijske reprezentacije, igrala je u Rusiji sa Stewart, Jones i Vandersloot. I ona će predstojeće zime igrati u Turskoj.
WNBA liga pokušava da stvori situaciju u kojoj će košarkašicama ostanak kod kuće tokom pauze biti bolja opacija.
Komesarka Cathy Engelber izjavila je tokom finala play-offa da najbolje košarkašice, kada se saberu osnovna plata, nagradni bonusi i sponzorski ugovor, koji nudi liga, mogu da zarade i do 700 hiljada dolara.
I dok samo nekoliko košarkašica može da dostigne tu sumu, desetak košarkašica odlučilo je da potpiše marktinške ugovore sa ligom tokom pauze između dvije sezone.
Opoziciona liderka: Bjelorusija nije ruski satelit
Bjeloruska opoziciona liderka Svetlana Tihanovskaja ove godine prisustvuje zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija kao članica delegacije neimenovane evropske zemlje.
U ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike, Tihanovskaja je izjavila da Bjelorusiju ne treba posmatrati kao ruski satelit, iako ruski predsjednik Vladimir Putin želi da je vrati u sovjetsku eru.
Svetlana Tihanovskaja je dobro upoznata sa globalnom političkom scenom. Međutim, nikada do sada nije uživo prisustvovala Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u New Yorku.
"Ja ovdje predstavljam Bjeloruse koji se bore protiv diktatora u našoj zemlji”, izjavila je.
Iako ne predstavlja aktuelnu vladu svoje zemlje, Tihanovskaja želi da prenese važnu poruku o njoj: "Ne stavljajte u isti koš Lukašenkov režim i narod Bjelorusije.”
Tihanovskaja ne želi da demokratski svijet ima loše mišljenje o njenim zemljacima zbog postupaka bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je dozvolio ruskim snagama da koriste bjelorusku teritoriju za napad na Ukrajinu. Stručnjaci vjeruju da ona uspijeva u tome.
"Aleksandar Lukašenko nema prava da predstavlja belorusko društvo. Belorusko društvo nije glasalo za njega 2020. Društvo je i dalje žrtva i talac tog režima. I ona je to uspjela da dobro objasni", ističe Pavel Slunkin iz Evropskog savjeta za spoljnopolitičke odnose.
Dok Rusija trpi zapanjujuće gubitke na istoku Ukrajine, analitičari vjeruju da je sada pravo vrijeme za posjetu Tihanovskaje Generalnoj skupštini.
"Ovo je sada važna tačka, pošto su Ukrajinci ostvarili određene uspjehe u ratu" navodi David Marples sa Univerziteta Alberte.
Njegov kolega David Kramer, analitičar Predsedničkog centra George Bush Mlađi, vjeruje da situacija u Ukrajini nije dobar znak za Aleksandra Lukašenka.
"Mislim da bi mogao da se nađe u ozbiljnim problemima, zato što Rusija možda neće moći da nastavi da ga podupire i podržava”, navodi Kremer.
Tihanovskaja ima slično mišljenje.
"Kada Ukrajinci pobjeđuju, to znači da je Putin slab, a samim tim I Lukašenko je slab."
Tihanovskaja je morala da napusti Bjelorusiju sa dvoje male djece u augustu 2020, nakon što je Lukašenkov režim počeo da brutalno guši mirne proteste poslije izbora. Većina zapadnih posmatrača je smatra legitimnom pobjednicom predsjedničkih izbora u Bjelorusiji te godine – u koje se uključila da zamijeni svog supruga, popularnog blogera, koji je uhapšen, i kasnije osuđen na 18 godina zatvora.
Uprkos svemu tome, i dalje je pristalica mirnih pokreta.
"I dalje vjerujem u mirno rješenje bjeloruske krize."
Stručnjaci međutim kažu da su članovi protestnog pokreta u Bjelorusiji razočarani zbog neuspjeha mirnih demonstracija i da od svojih lidera sada traže snažniju akciju.
"Većina demonstranata danas podržava upotrebu sile da bi došlo do promjena u zemlji, jer uviđaju da su zbog mirnih protesta morali da pobjegnu iz zemlje, a njihovi rođaci završili u zatvoru", kaže Pavel Slunkin.
Mnoge teme će se boriti za pažnju učesnika Generalne skupštine, ali Tihanovskaja kaže da se nada da će usmjeriti fokus svjetskih lidera na bjeloruska pitanja, u nadi da će se politička kriza u njenoj zemlji riješiti na nenasilan način.
Globalni protesti i neredi u Iranu zbog smrti djevojke u zatvoru "policije za moral"
Iran je izložen međunarodnim kritikama zbog smrti mlade žene koju je privela takozvana "policija za moral", što je dovelo do trodnevnih protesta i sukoba demonstranata sa policijom u Teheranu, i drugih nereda u kojima su stradale još najmanje tri osobe.
Kancelarija UN-a za ljudska prava pozvala je na istragu. Sjedinjene Države, koje pokušavaju da ožive nuklearni sporazum sa Iranom iz 2015. godine, pozvale su Islamsku republiku da okonča svoj "sistemski progon" žena. Italija je takođe osudila Iran zbog tog incidenta.
Iranski zvaničnici odbacili su kritike kao politički motivisane i optužili neimenovane strane zemlje da podstiču nerede.
Jedan iranski zvaničnik izjavio je da su oružane grupe u kurdskom regionu zemlje, gdje su protesti započeli, ubile troje ljudi. To je prva zvanična potvrda smrtnih slučajeva u vezi sa protestima.
U ponedjeljak je poluzvanična novinska agencija Fars objavila da su se male grupe demonstranata ponovo okupile u centru Teherana, skandirajući parolu "Smrt diktatoru". Kako je saopšteno, okupilo se oko 300 ljudi, a demonstranti su oštetili saobraćajne i ulične znakove.
Guverner pokrajine Tehran, Mohsen Mansuri, optužio je strane ambasade da su podstakle proteste i dodao da je uhapšeno troje stranih državljana. Nije precizirao koje su nacionalnosti uhapšeni niti o kojim je ambasadama riječ.
Kancelarija UN za ljudska prava navodi da je "policija za moral" u Iranu proteklih mjeseci pojačala svoje patrole, proganjajući žene koje ne nose islamsku maramu - hidžab - na ispravan način. Organizacija navodi da se na video snimcima čija je autentičnost potvrđena, vidi kako policija šamara žene, udara ih pendrecima i ubacuje u policijske kombije ako im hidžab nije dovoljno čvrsto vezan.
Slična patrola je prošlog utorka privela 22-godišnju Mahsu Amini i odvela u policijsku stanicu, gdje se ona onesvijestila. Preminula je tri dana kasnije. Iranska policija poriče da je Amini maltretirana u zatvoru i tvrdi da je djevojka umrla od srčanog udara. Vlasti kažu da istražuju taj incident.
"Tragična smrt Mahse Amini i navodi o torturi i maltretiranju moraju da budu istraženi brzo i efikasno i treba da ih istraži nezavisno, kompetentno tijelo", poručila je Nada Al-Našif, vršiteljica dužnosti visokog komesara UN za ljudska prava.
Američki državni sekretar Antony Blinken izjavio je da je "Amini trebalo da bude živa danas".
“Umjesto toga, SAD i građani Irana žale za njom. Pozivamo iransku vladu da okonča sistemski progon žena i dozvoli mirne proteste", poručio je Blinken u objavi na Twitteru.
Italijansko ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je se "počinioci ovog kukavičkog čina" pozovu na odgovornost, navodeći da se "nasilje nad nedužnim osobama, a posebno ženama i djevojčicama, ne može tolerisati."
Iranski šef diplomatije Hosein Amirabdolahian odbacio je kritike, otpuživši SAD da "liju krokodilske suze".
“Naređeno je da se sprovede istraga o tragičnoj smrti Mahse koja je, kao što je naš predsjednik rekao, kao jedna od naših kćerki", objavio je na Twitteru. "Za Iran, ljudska prava su urođena vrijednost, za razliku od onih koji ih koriste kao sredstvo u borbi protiv protivnika."
Iranska policija je objavila snimak kamere na kojem se navodno vidi trenutak kada se Amini srušila na zemlju. Međutim, njena porodica kaže da nikada nije bolovala od srčanih problema.
Amini, koja je Kurdkinja, sahranjena je u subotu u svom rodnom gradu Sakezu na zapadu Irana. Demonstracije su izbile u tom gradu poslije sahrane, a policija ispalila suzavac na demonstrante u subotu i nedjelju. Nekoliko demonstranata je uhapšeno.