Građani BiH biraju na ukupno 5.903 biračkih mjesta od čega je 5418 redovnih biračkih mjesta. Izbore prati oko 60 000 akreditovanih posmatrača.

Svoje biračko mjesto građani mogu provjeriti putem internet na web stranici centralne izborne komisije BiH ili putem SMS poruke na broj telefona 091 12 12 12.

Za dobijanje informacije o biračkom mjestu potrebno je popuniti ime i prezime i JMBG.

Ko se bira?

Na izborima 2022. bira se ukupno 518 članova sljedećih organa vlasti:

Ovjereno je i na glasačkim listićima se nalaze imena 7.258 kandidata, po organima vlasti:

Osnovne informacije o izborima

Na opštim izborima 2. oktobra građani Bosne i Hercegovine (BiH) biraju članove Predsjedništva BiH, poslanike u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, poslanike u parlamentima dva entiteta, Republici Srpskoj (RS) i Federaciji BiH, te poslanike u deset kantona u Federaciji BiH.

Riječ je o direktnom biranju ukupno 518 predstavnika organa vlasti, a istim načinom se biraju i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska i njegovi potpredsjednici.

Pravo glasa imaju svi građani u Bosni i Hercegovini stariji od 18 godina.

Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, za učešće na Općim izborima 2022. godine, ovjereno je 145 političkih subjekata - 90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija.

Međutim, na glasačkom listiću će se naći ukupno 127 političkih subjekata jer se 8 stranaka pojavljuje na izborima samo u okviru koalicije, a 10 političkih stranaka nemaju ovjerene kandidatske liste.

Dakle, ukupno 127 političkih subjekata - 72 političke stranke, 38 koalicija i 17 neovisnih kandidata će se naći na glasačkim listićima na Općim izborima u BiH 2022. godine.

Punoljetni građani Bosne i Hercegovine (BiH) na Općim izborima 2. oktobra glasat će za tri člana Predsjedništva BiH i 42 zastupnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Pored toga, glasaju i za poslanike u entitetskim skupštinama.

U Parlamentu entiteta Federacija BiH izabrat će 98 zastupnika, a 83 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Građani Federacije BiH glasaju i za ukupno 289 zastupnika u skupštinama deset kantona.

U Republici Srpskoj birat će i predsjednika i dva potpredsjednika tog bosanskohercegovačkog entiteta.

Četiri glasačka listića

Biračka mjesta se otvaraju u 7.00 sati, a zatvaraju u 19.00 sati. Svim osobama koje se zateknu na biračkome mjestu u 19.00 sati bit će omogućeno da glasaju.

Član biračkog odbora koji izdaje glasačke listiće je po zakonu obavezan uputiti svakog birača kako pravilno popuniti glasačke listiće.

Ako birač ošteti ili pogrešno popuni listić, može tražiti da mu se izda novi. Svaki birač ima pravo u zapisnik o radu biračkog odbora unijeti svoja zapažanja, naprimjer, ako uoči nepravilnosti. Svaki glasački listić birač mora jedan po jedan ubaciti u glasačku kutiju.

Građani entiteta Federacija BiH članove Predsjedništva BiH biraju tako što označe (znakom "X", kvačicom, zaokruže kvadratić ili zaokruže ime) samo jednog kandidata za bošnjačkog ili hrvatskog člana.

Građani Republike Srpske glasaju za samo za jednog kandidata za srpskog člana Predsjedništva BiH. Bošnjaci i Hrvati ne mogu biti kandidati u Republici Srpskoj, kao ni Srbi u Federaciji BiH. Kandidati ne mogu biti ni oni koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici ova tri konstitutivna naroda.

Ako birač označi dva ili više kandidata, listić je nevažeći. Izabrani su oni koji osvoje najviše glasova.

Svi građani Republike Srpske na posebnom glasačkom listiću glasaju za predsjednika i dva potpredsjednika tog entiteta. Na listiću su imena svih kandidata, bez obzira na nacionalnost.

Birači mogu označiti samo jednog kandidata, jer je u suprotnom glasački listić nevažeći.

Izabrana su tri kandidata s najvećim brojem glasova koji ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda (Bošnjaci, Hrvati i Srbi), s tim što je onaj s najvećim brojem glasova predsjednik, a druga dva potpredsjednici ovog entiteta.

Građani u dva entiteta na posebnim glasačkim listićima glasaju i za zastupnike u državnom parlamentu.

Liste kandidata su različite za svaku od pet izbornih jedinica u Federaciji BiH iz koje se bira 28 zastupnika, i tri izborne jedinice u Republici Srpskoj iz koje se bira 14 zastupnika.

Građani u Federaciji BiH glasaju na posebnom glasačkom listiću i za 98 zastupnika Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH koja je u ovom slučaju podijeljena na 12 izbornih jedinica.

Građani u Republici Srpskoj na posebnom glasačkom listiću glasaju za 83 zastupnika u Narodnoj skupštini tog entiteta koji je podijeljen na devet izbornih jedinica.

U Federaciji BiH građani na posebnim glasačkim listićima biraju i ukupno 289 zastupnika u skupštinama deset kantona, čiji se broj razlikuje od kantona do kantona.

Građani za članove državnog, entitetskih i kantonalnih parlamenata mogu glasati na više načina.

Mogu označiti samo jednu političku stranku, koaliciju ili nezavisnog kandidata.

Pored toga, mogu označiti samo jednu političku stranku i dodatno označiti jednog ili više kandidata te iste političke stranke ili koalicije.

Također se može označiti jedan ili više kandidata samo jedne stranke ili koalicije, a ne mora označiti ime stranke.

Ako označe više stranaka ili više kandidata različitih stranaka, glasački listić je nevažeći.

Građani Brčkog su izuzetak

Birači iz Brčko distrikta BiH, treće administrativne jedinice u ovoj zemlji, glasaju drugačije u odnosu na ostatak BiH.

Za razliku od ostalih građana u BiH, koji osim državljanstva BiH imaju i "entitetsko državljanstvo" Federacije BiH ili Republike Srpske, u Brčko distriktu građani se moraju prije izbora opredijeliti koje će entitetsko državljanstvo uzeti, a koje mogu uvijek promijeniti.

Oni koji su uzeli entitetsko državljanstvo Federacije BiH glasaju kao i građani koji žive u tom entitetu za bošnjačkog ili hrvatskog člana Predsjedništva, državne zastupnike s liste za Federaciju BiH (izborna jedinica 5), te entitetske zastupnike (izborna jedinica 2). Građani Brčkog ne glasaju za kantonalni nivo.

Oni s entitetskim državljanstvom Republike Srpske glasaju za srpskog člana Predsjedništva, državne zastupnike s lista za Republiku Srpsku (izborna jedinica 2), entitetskog (pot)predsjednika i zastupnike, te zastupnike u Narodnoj skupštini tog entiteta (izborna jedinica 6).

Kako naći svoje biračko mjesto?

Biračko mjesto je uglavnom najbliža škola, vrtić ili sportska dvorana. Koje je njegovo biračko mjesto, birač može provjeriti na internetskoj stranici Centralne izborne komisije (CIK) BiH izbori.ba u rubrici "Da li ste registrirani?". Pored toga, provjera se može uraditi i lično u općinskom Centru za birački spisak ili ako se pozove CIK BiH na broj 033/251-331 ili 033/251-332.

Postoji mogućnost i slanja SMS poruke s jedinstvenim matičnim brojem na 091/121-212, nakon čega će birač dobiti poruku koja sadrži broj, lokaciju i grad gdje se nalazi biračko mjesto.

Ako se ime građanina ne pronađe u izvodu iz biračkog spiska na biračkom mjestu, predsjednik biračkog odbora je obavezan s izbornom komisijom provjeriti na kojem biračkome mjestu građanin može glasati.

Koji dokumenti su potrebni?

Tri su važeća identifikacijska dokumenta- važeća lična karta, vozačka dozvola ili pasoš izdani u BiH. Birač se mora potpisati na izvod iz biračkog spiska identično kao na tom dokumentu.

Nepismena osoba mora predočiti identifikacijski dokument na kojem je u rubrici "Potpis" upisano "XX" ili je rubrika prazna.

Birač koji je slijep, nepismen ili fizički nesposoban za glasanje ima pravo koristiti pomoć drugog lica koje sam izabere. Mora predočiti dokaz o nesposobnosti koji izdaje nadležna ustanova, a identificirat će se i osoba koja je pomoć biraču.

Za birača koji je fizički nesposoban ući na biračko mjesto organizirat će se glasanje ispred biračkog mjesta. Za nepokretne birače ili osobe u staračkim domovima osigurava se mobilni tim i oni glasaju u svojim domovima.

Novine na ovogodišnjim izborima

Najvažnija novost na ovim izborima je da će glasačke kabine biti okrenute prema biračkom odboru tako da će članovi gledati u leđa birača kako bi se spriječilo da birač slika popunjeni listić, iznosi glasački listić i slično.

Na ovogodišnjim izborima glasački listići moraju imati i otisak štambilja i potpis člana biračkog odbora. Bez toga, listić je nevažeći.

Birači biraju tri člana zajedničkog bosanskohercegovačkog predsjedništva, zastupnike u parlamentima na državnoj, entitetskoj i regionalnoj razini te predsjednika dijela zemlje kojim upravljaju Srbi. Dugogodišnji politički čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik, koji se natječe za tu posljednju dužnost, iskoristio je predizbornu kampanju za zagovaranje secesionističke agende i ruskog rata u Ukrajini.

“(Bosanski Srbi) postupno će prekinuti veze s arogantnom birokracijom (Europske unije) u Bruxellesu... (i) surađivati s čelnicima koji poštuju međunarodno pravo, poput Vladimira Putina,” Dodik, koji je ovog mjeseca otputovao u Moskvu kako bi osigurao eksplicitnu podršku ruskog čelnika, rečeno je na masovno posjećenom predizbornom skupu ove sedmice. “Kada se odvojimo (od ostatka Bosne), ponijet ćemo sa sobom naših 49 posto teritorija.”

Bosna se nikada nije u potpunosti oporavila od svog međuetničkog rata 1992.-1995., s brojem mrtvih od gotovo 100.000, koji je započeo kada su je Srbi, koji su činili oko trećinu stanovništva, pokušali raskomadati i ujediniti teritorije koje su smatrali svojima sa susjednom Srbijom. Procjenjuje se da je samo u posljednjih osam godina gotovo pola miliona ljudi emigriralo zbog nedostatka posla, loših javnih usluga i endemske korupcije.

Istraživanje javnog mnijenja objavljeno prošle sedmice o javnoj percepciji izbora pokazalo je da više od 40% Bosanaca vjeruje da izborni sistem njihove zemlje ne dopušta istinski odraz volje građana. Gotovo 10% ispitanika u istraživanju koje je naručila Organizacija za europsku sigurnost i saradnju reklo je da su iskusili pritisak na članove obitelji, dok je drugih 6,8% izjavilo da im je prijećeno gubitkom posla ako ne glasaju za određenu stranku ili kandidata.

Kao rezultat toga, političko blato u zemlji sigurno će se zadržati i nakon izbora, a Rusiji "neće nedostajati partnera s kojima može raditi", rekao je Kurt Bassuener iz Vijeća za politiku demokratizacije, think tanka sa sjedištem u Berlinu.

Mirovni sporazum uz posredovanje SAD-a okončao je rat u Bosni podjelom zemlje na dva samoupravna entiteta - jedan kojim upravljaju pravoslavni Srbi, a drugi muslimanski Bošnjaci, koji čine više od polovice od 3,3 milijuna ljudi u zemlji, i katolički Hrvati.

Dva entiteta imaju široku autonomiju, ali su povezani zajedničkim nacionalnim institucijama, a sve aktivnosti na razini cijele zemlje zahtijevaju konsenzus sve tri etničke skupine.

Sektaški poslijeratni sistem upravljanja održava otrovnu političku klimu koja omogućuje liderima da obogate svoje prijatelje i ostavlja pragmatične, reformski nastrojene Bosance s malo poticaja da glasaju.

U godinama neposredno nakon rata, međunarodna zajednica držala je Bosnu na reformskom kursu, vršeći pritisak na njene čelnike da prihvate bolne kompromise u zamjenu za finansijsku i drugu podršku.

Ali kako se međunarodni fokus pomaknuo na druge globalne krize prije više od deset

godina, Bosna je uglavnom bila prepuštena sama sebi. Nastali vakuum stvorio je prostor za rastući utjecaj Rusije, Kine i Turske. Također je omogućio sektaškim političkim elitama da kanaliziraju nezadovoljstvo naroda protiv zamišljenih neprijatelja kako bi odvratili pozornost od stvarnih problema koji uključuju loše upravljanje javnim resursima i rasipanje javnih sredstava.

Plemenski političari svih etničkih slojeva uglavnom su odustali od reformi potrebnih za pokretanje Bosne prema obećanom članstvu u Europskoj uniji i NATO-u, dajući prednost klijentelističkom pristupu upravljanju koji im pomaže zadržati moć i bogatstvo.

“Zapad je bio vrlo samozadovoljan; bilo je previše uvjeren da je Europska unija jedina igra u gradu,” rekao je Bassuener. “Zato što zapravo ne znamo što želimo, osim što jednostavno ne želimo da Balkan bude problem (,) … ruska agenda ovdje dobiva na snazi iako oni gube tlo u Ukrajini.”

Ranije ove godine, Sjedinjene Države i Britanija sankcionirale su Dodika, optužujući ga za koruptivne aktivnosti koje prijete destabilizirati regiju. SAD su tvrdile da je čelnik bosanskih Srba koristio svoj položaj kako bi akumulirao bogatstvo mitom.

Na nadolazećim izborima tradicionalnu vladajuću klasu izazivaju stranke koje, unatoč ideološkim razlikama i ponekad suprotstavljenim programima, dijele predizborno obećanje da će iskorijeniti pokroviteljske mreže nacionalista i sankcionirati koruptivna djela unutar svojih redova.

Kako bi privukli birače i izbjegli neugodna pitanja o svojim dosjeima na izborima, bošnjački i hrvatski nacionalisti također su prihvatili Dodikovu strategiju zveckanja oružjem, prikazujući političke protivnike iz vlastite etničke skupine kao izdajice.

Tokom kampanje, glavni bošnjački vođa, Bakir Izetbegović, koji se natječe za bošnjačko mjesto u zajedničkom predsjedništvu protiv kandidata kojeg podupire ideološki raznolik savez 11 bošnjačkih i multietničkih stranaka, više je puta prikazivao svoju nacionalističku stranku, SDA , kao jedini pravi bedem protiv secesionizma.

Tokom predizbornog skupa prošle sedmice, njegova supruga Sebija Izetbegović, kandidatkinja za parlamentarnu poziciju, ustvrdila je da će bošnjački protivnici njihove stranke dovesti do toga da muslimani u zemlji “ponovno budu klani, internirani u koncentracijske logore i bačeni u masovne grobnice” od strane svojih sunarodnjaci Srbi i Hrvati.

Nacionalistička stranka manjinskih bosanskih Hrvata, HDZ, zauzvrat je zaprijetila da

će zahtijevati uspostavu isključivo hrvatske etničke regije ako Borjana Krišto, njezina kandidatkinja za hrvatsko mjesto u tročlanom predsjedništvu, izgubi od nominalno nenacionalističkog rivala.

Takvo nadmetanje stvorilo je ciklus u kojem su "izbori periodična rekalibracija oligarhije" jer je Zapad "efektivno odustao od zemlje kao svega što nije plemensko".

Bassuener je inzistirao na tome da "Zapad ima potencijalnu biračku jedinicu u Bosni", što dokazuje stopa egzodusa iz zemlje i uporno nizak odaziv na izbore.

No, bez “ponovnog promišljanja i ponovnog kalibriranja (njegove) politike” za integraciju zapadnog Balkana, koja se čini nedostižnom usred desničarskog zaokreta u dijelovima Europe, nedavno u Italiji, Zapad bi mogao biti “uhvaćen na krivoj nozi” u Bosni , upozorio je.

Ceremonija pripajanja održana je raskošnoj bijelo-zlatnoj dvorani Svetog Jurja u Kremlju gdje su Putin i čelnici četiri regije Ukrajine potpisali ugovore za njihovo pridruživanje Rusiji, u oštroj eskalaciji sedmomjesečnog sukoba.

U govoru koji je prethodio ceremoniji potpisivanja sporazuma o pripajanju četiri ukrajinske regije Rusiji, Putin je upozorio da njegova zemlja nikada neće odustati od okupiranih područja i da će ih štititi kao dio svog suverenog teritorija.

Pozvao je Ukrajinu da sjedne za pregovore o okončanju borbi, ali je oštro upozorio da Rusija nikada neće predati kontrolu nad regijama Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporizhzhia. Optužio je Zapad za raspirivanje neprijateljstava kao dio svog plana da Rusiju pretvori u "koloniju" i "gomilu robova".

Putin i njegovi vojni dužnosnici otvoreno su upozorili Ukrajinu da ne poduzima ofanzivu kako bi povratila regije, rekavši da će Rusija to promatrati kao čin agresije na svoj suvereni teritorij i da neće oklijevati upotrijebiti “sva raspoloživa sredstva” za odmazdu, pozivajući se na nuklearni arsenal.

Glasanje u Ukrajini organizirano od strane Kremlja i nuklearno upozorenje pokušaj su Putina da izbjegne nove poraze u Ukrajini koji bi mogli ugroziti njegovu 22-godišnju vladavinu.

Rusija kontrolira većinu regija Luhansk i Kherson, oko 60% regije Donetsk i veliki dio regije Zaporizhzhia gdje je preuzela kontrolu nad najvećom nuklearnom elektranom u Europi.

Ceremonija dolazi tri dana nakon završetka "referenduma" o pridruživanju Rusiji koje je orkestrirao Kremlj, a koje su Kijev i Zapad odbacili kao čisto otimanje zemlje, održano uz prijetnju oružjem i temeljeno na lažima.

Separatističke regije Donjecka i Luganska u istočnoj Ukrajini podupire Moskva od proglašenja neovisnosti 2014., nekoliko sedmica nakon aneksije ukrajinskog poluotoka Krima. Južnu regiju Herson i dio susjednog Zaporožja Rusija je zauzela ubrzo nakon što je Putin poslao trupe u Ukrajinu 24. februara.

Oba doma ruskog parlamenta koji je pod kontrolom Kremlja sastat će se sljedeće sedmice kako bi potpisali ugovore za pridruživanje regija Rusiji i poslali ih Putinu na odobrenje.

Tokom tog perioda su zabranjene stranačke aktivnosti, a mediji ne smiju izvještavati o bilo čemu što ima veze sa političkom I izbornom kampanjom.

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) 30.septembra je podsjetila na obavezu poštovanja izborne šutnje neposredno pred izbore.

"U toku 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta na teritoriji BiH neće biti nikakvog medijskog izvještavanja o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na političku i izbornu kampanju. Period izborne šutnje traje do zatvaranja biračkih mjesta", navodi se u Izbornom zakonu.

Zabrana objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnjenja stupila je na snagu u petak, 30. septembra u 7 sati, a traje do zatvaranja biračkih mjesta.

Biračka mjesta će u nedjelju, 2.oktobra biti otvorena za glasanje od 7 do 19 sati. Svim osobama koje se zateknu na biračkome mjestu u 19 sati biće omogućeno da glasaju.

Punoljetni građani Bosne i Hercegovine glasaće za tri člana Predsjedništva BiH i 42 zastupnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Pored toga, glasaju i za poslanike u entitetskim skupštinama.

U Parlamentu entiteta Federacija BiH izabraće 98 poslanika, a 83 poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Građani Federacije BiH glasaju i za ukupno 289 zastupnika u skupštinama deset kantona.

U Republici Srpskoj biraće i predsjednika i dva potpredsjednika tog bosanskohercegovačkog entiteta.

Najvažnija novost na ovim izborima je da će glasačke kabine biti okrenute prema biračkom odboru tako da će članovi gledati u leđa birača kako bi se spriječilo da birač slika popunjeni listić, iznosi glasački listić i slično.

Na ovogodišnjim izborima glasački listići moraju imati i otisak štambilja i potpis člana biračkog odbora. Bez toga, listić je nevažeći.

Kako je izvestila agencija Reuters, radi se o potezu nephodnom da bi ruski predsjednik mogao da nastavi sa planovima, prema kojima bi u petak trebalo da objavi, da su ti okupirani ukrajinski regioni formalno pripojeni Rusiji.

Ruska državna novinska agencija RIA novosti objavila je da su prethodnih dana u Hersonu i Zaporožju, inače okupiranim ukrajinskim područjima, održani referendumi - kojima je velikom većinom izglasano otcjepljenje od Ukrajine i priključenje Ruskoj Federaciji.

Međunarodno nepriznate i samoproglašene, Donjecka i Luganska narodna republika, takođe su održale referendum o pridruživanju Rusiji - kojima je podržano pripajanje.

Ukrajina i veliki dio međunarodne zajednice odbacio je rezultate glasanja - označivši ih nelegalnim i sprovedenim pod prinudom Rusije koja pod vojnom okupacijom drži ukrajinske regione.

Gutereš: Ruski plan o aneksiji - opasna eskalacija

Prije objave iz Kremlja - generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš upozorio da ruski plan o aneksiji četiri ukrajinska regiona predstavlja, kako se izrazio, opasnu eskalaciju koja bi ugrozila mogućnosti za postizanje mira u tom regionu.

"Bilo kakva odluka o nastavku procesa anektiranja ukrajinskih regiona Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje nema nikakvu pravnu snagu i zaslužuje da bude osuđena", rekao je Gutereš.

Generalni sekretar svetske organizacije istakao je da Rusija aneksijom dijelova ukrajinske teritorije krši Povelju UN i međunarodno pravo.

"Svaka aneksija teritorije neke države od strane druge države, koja je posljedica prijetnje ili upotrebe sile, predstavlja kršenje principa Povelje i međunarodnog prava", precizirao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija.

Prethodno je zvanični Kremlj je saopštio da će Rusija u petak održati ceremoniju zvaničnog uključivanja četiri oblasti Ukrajine u sastav Rusije, što je proces koji su Ukrajina i njeni saveznici odbacili kao nelegitiman, dok stižu najave odmazde u vidu novih sankcija.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u četvrtak da će na ceremoniji učestvovati ruski predsednik Vladimir Putin, zajedno sa šefovima četiri regiona u kojima je Rusija organizovala referendume koji su završeni ranije ove nedelje.

Nemački kancelar Olaf Šolc objavio je u četvrtak na Tviteru da je uvjerio ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da Njemačka nikada neće priznati "takozvane rezultate" referenduma.

"Lažni referendumi koje je Putin sproveo u ilegalno okupiranim oblastima Ukrajine su bezvrijedni", rekao je Šolc.

Sekretarka za štampu Bijele kuće Karin Žan-Pjer rekla je novinarima u srijedu da Sjedinjene Države očekuju da će Rusija "iskoristiti ove lažne referendume kao lažni izgovor da pokuša da anektira ukrajinsku teritoriju uz flagrantno kršenje međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija".

Žan-Pjer je rekla da bez obzira na to šta Rusija tvrdi, te oblasti ostaju ukrajinska teritorija.

"Kao odgovor, radićemo sa našim saveznicima i partnerima na nametanju dodatnih ekonomskih troškova Rusiji i pojedincima i entitetima unutar i van Rusije koji pružaju podršku ovoj akciji", rekla je ona.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je u srijedu da EU planira da odgovori "oštrim novim zabranama uvoza ruskih proizvoda" i da proširi zabranu izvoza "kako bi se vojni kompleks Kremlja lišio ključnih tehnologija".

"Ovo će zadržati ruske proizvode van evropskog tržišta i uskratiti Rusiji dodatnih sedam milijardi eura prihoda", rekla je fon der Lajen novinarima u Briselu. 27 zemalja članica EU moralo bi da odobre sankcije da bi one stupile na snagu, a blok je imao poteškoća u postizanju sporazuma o nekim prethodnim sankcijama.

"Odlučni smo da nateramo Kremlj da plati ovu dalju eskalaciju", rekla je ona.

Ukrajinska teritorija koju Rusija planira da pripoji obuhvata Donjecku, Hersonsku, Lugansku i Zaporošku oblast, što predstavlja oko 15 odsto zemlje.

Curenje iz gasovoda

NATO je u četvrtak saopštio da sve dostupne informacije ukazuju na to da su višestruka curenja u podvodnim gasovodima koji prenose gas iz Rusije u Evropu rezultat "namjernih, nepromišljenih i neodgovornih djela sabotaže".

U saopštenju NATO navodi se da curenje izaziva duboku zabrinutost i da alijansa podržava istrage o uzroku.

"Mi, kao saveznici, obavezali smo se da ćemo se pripremiti, odvraćati i braniti od zloupotrebe energije i drugih hibridnih taktika od strane državnih i nedržavnih aktera", saopštio je NATO. "Svaki namjerni napad na kritičnu infrastrukturu saveznika naišao bi na ujedinjen i odlučan odgovor".

Švedska obalska straža saopštila je u četvrtak da je otkriveno četvrto curenje, sa ukupno dva u blizini Švedske, a druga dva u blizini Danske.

Curenja su u međunarodnim vodama.

Cjevovodi trenutno nisu u funkciji, ali sadrže gas koji je iscurio u Baltičko more.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP, France - Presse i Reuters.

"U protekla tri mjeseca kroz jednokratne pomoći različitim kategorijama stanovništva, po podacima TI BIH, podijeljeno je 278 miliona KM a zabilježeno 334 slučaja otvaranja završenih javnih radova pred izbore čija vrijednost iznosi oko 266 miliona KM i 345 započetih radova vrijednih 1,1 milijardu KM", navodi organizacija u novom izvještaju.

Prema podacima TI BiH dosadašnja predizborna kampanja građane je koštala skoro 10 miliona KM.

Organizacija navodi da je najveći oblik zloupotrebe javnih fondova i dalje nekažnjiv prema aktuelnom Izbornom zakonu BiH.

"Ono što TI BIH smatra najvećim oblikom zloupotrebe javnih resursa, a odnosi se na povećanje javne potrošnje pred izbore, i dalje nije kažnjivo Izbornim zakonom. U protekla tri mjeseca kroz jednokratne pomoći različitim kategorijama stanovništva, po podacima TI BIH, podijeljeno je 278 miliona KM, a od najnovijih primjera izdvajamo pomoć Vlade FBIH u finišu kampanje svim nezaposlenima od 100 KM, jednokratnu pomoć svim radnicima Željeznica FBIH od 800 KM, kao i dvije nove tranše po 100 KM svim borcima i mladima u Republici Srpskoj. Predsjednik SNSD-a je čak na jednom od predizbornih skupova direktno priznao da se ovaj novac daje zbog izbora, što je takođe prijavljeno CIK-u u kontekstu zloupotrebe javnih resursa u izborne svrhe." navodi TI BiH.

Embed share

Korajlić: Enormno povećanje javne potrošnje pred izbore

by Glas Amerike | Bosna i Hercegovina

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:01:24 0:00

Organizacija je, objavljeno je Centralnoj izbornoj komisiji do sada uputila 70 prijava od čega se 16 odnose na zloupotrebe javnog novca.

!Prijave se najviše odnose na zloupotrebe događaja javnih institucija na kojima su pojedini kandidati vodili izbornu kampanju, a koliko je ova pojava rasprostranjena pokazuje podatak da su se na 76% od 532 ispraćena javna događaja pojavili kandidati na izborima." navodi Transparency International u predstavljenom izvještaju.

Banjalučki Okružni sud je direktoru dobojske bolnice Mladenu Gajiću odobrio otkup kazne za nesavjestan rad, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) iz ovog suda.

Direktor bolnice “Sveti Apostol Luka“ je u julu ove godine osuđen na deset mjeseci zatvora zbog nesavjesnog rada u službi. On je samo posljednji, od više od stotinu, onih koji će iskoristiti mogućnost otkupa kazne do godinu dana koja je predviđena prošlogodišnjim izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske.

Podaci koje je prikupio BIRN BiH pokazuju da su najmanje 173 presude koje, osim korupcije, uključuju i ostala krivična djela, zamijenjene za novčane u posljednjih godinu i po dana, nakon što je vraćena takva zakonska mogućnost u Republici Srpskoj.

Otkup kazni mogao bi dodatno oslabiti povjerenje građana u procesuiranje korupcije, smatraju stručnjaci s kojima je razgovarao BIRN BiH.

Međunarodni izvještaji već godinama upozoravaju da su kazne svakako male, a u posljednjem izvještaju Evropske unije o napretku BiH se u dijelu o borbi protiv korupcije navodi kako otkup kazni ima slab odvraćajući efekat. EU borbu protiv visoke korupcije smatra jednim od prioriteta u jačanju vladavine prava, a koji BiH može približiti članstvu u Uniji.

Upitno postizanje svrhe kažnjavanja

Optužnica protiv direktora dobojske bolnice bila je jedna od svega nekoliko koje su podignute zbog zloupotreba tokom pandemije. Njega je optužnica teretila da je 2020. godine turističkoj agenciji “Travel for fun“ pribavio znatnu imovinsku korist u postupcima javnih nabavki medicinske i zaštitne opreme.

Nakon što je sporazumom osigurao kaznu zatvora kraću od godinu dana, Sudsko vijeće Okružnog suda Banjaluka je početkom septembra odobrilo zamjenu za novčanu kaznu, potvrđeno je za BIRN BiH.

Kada su početkom 2021. godine izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske omogućile zamjenu zatvornih kazni za novčane, jedna od prvih koja je to uradila bila je osuđena banjalučka inspektorica Jelena Florijan. Ona je osuđena na godinu dana zatvora u junu prošle godine za krivično djelo traženje i primanje mita u istrazi. Kaznu je otkupila za 16.800 maraka.

Posljednji vidljiviji slučaj, prije presude Gajiću, u kojem je došlo do otkupa kazne jeste slučaj Kostadina Vasića, poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske i direktora Instituta za jvno zdravstvo Republike Srpske. On je na Osnovnom sudu u Zvorniku osuđen na deset mjeseci zatvora zbog nanošenja teških tjelesnih povreda svom rođaku, a kaznu je otkupio nakon što je Okružni sud u Bijeljini prihvatio njegovu žalbu na odluku Osnovnog suda u Zvorniku da ne dozvoli zamjenu kazne za novčanu.

Banjalučki advokat Milan Malešević kaže da on ne može pronaći razumno objašnjenje za odredbe zakona koje omogućuju otkup zatvorske kazne.

“Smatram da ovakvo zakonsko rješenje nije opravdano i da narušava osnovnu zaštitnu funkciju krivičnog zakonodavstva”, kaže on i dodaje kako odredbu smatra diskriminatorskom i pogodnom za manipulaciju – svojevrsnoj nagradi za počinjena krivična djela.

“Kada ovu odredbu dovedemo u vezu s nekim drugim institutima, kao što su sporazum o krivici ili odredbe o osobito olakšavajućim okolnostima, mogućnosti zloupotrebe dostižu zabrinjavajuće visine“, kaže Malešević.

Kada je, izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske u martu 2021. godine, vraćena mogućnost otkupa zatvorske kazne do jedne godine, stručnjaci su se protivili.

Ranija “cijena” od 100 maraka je sada prepolovljena. Mogućnost otkupa zakonske kazne ukinuta je u Republici Srpskoj 2017. godine, kada je pisan Krivični zakonik. BIRN BiH je ranije pisao da su, uprkos protivljenjima vraćanja mogućnosti zamjene kazne, za nju glasali poslanici Narodne skupštine Republike Srpske.

Vraćene odredbe u izmjenama Zakonika za Maleševića znače pogodovanje svima koji imaju novca da plate otkup.

“Izricanje novčane kazne siromahu koji je ne može platiti, te usljed toga bude upućen na izdržavanje kazne zatvora, odraz je u ogledalu izricanja kazne zatvora do jedne godine bogatašu, koji istu zamijeni za novčanu. Ne postiže se svrha kažnjavanja, ne odabire se prava mjera. Paradoksalno, ali je sasvim moguće da se za blaže krivično djelo izriče teža sankcija, što je rezultat ove odredbe“, objašnjava Malešević.

U posljednjem izvještaju EU o napretku BiH se o kažnjavanju korupcije navodi kako sankcije nisu dovoljno djelotvorne, odvraćajuće i proporcionalne.

Sporazumi o priznanju krivice su česti, a sankcije blage zbog prekomjernog uvažavanja olakšavajućih okolnosti, dok su zatvorske kazne često uslovne ili se čak pretvaraju u novčane, što ima slab odvraćajući efekat, navodi se u izvještaju.

Izvještaj također navodi da u BiH nije postignut napredak u ispunjavanju ključnog prioriteta u borbi protiv korupcije, odnosno jačanju vladavine prava iz izvještaja stručnjaka pripremanog za Evropsku komisiju. Jačanje vladavine prava jedan je od 14 ključnih prioriteta koje BiH mora ispuniti u približavanju Uniji.

“Mogućnost zamjene zatvorske kazne za novčanu posebno je sporna kod presuda za korupciju“, kaže Srđan Traljić iz Transparency Internationala u BiH, organizacije posvećene borbi protiv korupcije.

On navodi da podaci Transparencyja pokazuju da je kaznena politika kod procesuiranja korupcije dosta blaga i da je – od 16 presuda za korupciju u 2021. godini – osam uslovnih, pet zatvorskih i četiri novčane.

“Ovi podaci nam pokazuju da se uglavnom procesuiraju sitni slučajevi korupcije, dok se ozbiljni slučajevi korupcije vrlo rijetko ili nikako ne procesuiraju”, kaže Traljić i dodaje da zamjene kazni šalju lošu poruku u zemlji koja je među tri najgore u Europi po rasprostranjenosti korupcije.

Prema Krivičnom zakonu BiH, zatvorske kazne do godinu dana mogu se zamijeniti za novčane, tako što se svaki dan zatvora mijenja za iznos od 100 maraka. Samo presude povezane s terorizmom se ne mogu otkupiti. Entitetski zakon u Federaciji ima identičan tekst.

Nedostatak podataka o otkupima

U Ministarstvu pravde Republike Srpske kažu da nemaju podatke koliko zatvorskih kazni je, od izmjene Zakona do sada, zamijenjeno za novčane. Najavljuju da će napraviti analizu do kraja godine.

“Do kraja godine će Ministarstvo pravde u Vladi Republike Srpske od sudova zatražiti podatke o broju odobrenih i odbijenih zahtjeva, kako bi se na osnovu podataka i analize eventualno izvršila izmjena ove zakonske odredbe“, navodi se u pismenom odgovoru iz Ministarstva pravde.

Iz banjalučkog Okružnog suda su potvrdili da je ovaj sud od marta 2021. godine, kada su stupile na snagu izmjene Zakona, zaprimio 12 zahtjeva za zamjenu zatvorske kazne novčanom. Objasnili su da je sedam zahtjeva odobreno, dva djelimično, a dva zahtjeva odbijena i da se konačna odluka u jednom predmetu tek očekuje.

U Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine nisu željeli da komentarišu dosadašnju primjenu izmjenjenog Krivičnog zakonika Republike Srpske.

“Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja zvanična mišljenja na nacrte zakona nadležnim tijelima u zakonodavnoj proceduri u skladu s članom (…) S tim u vezi, ne komentariše pojedinačna zakonska rješenja“, odgovorili su pismeno iz VSTS-a.

Prema podacima ove institucije, od marta prošle do 31. decembra 2021. godine, u Republici Srpskoj je 95 kazni zatvora zamijenjeno za novčane. Od početka ove godine do 20. septembra, prema istim podacima, 78 kazni zatvora je pred sudovima u Republici Srpskoj zamijenjeno za novčane.

Putin je upozorio da to nije blef, a zapadni političari, diplomati i stručnjaci za nuklearno oružje su podijeljeni. Neki kažu da bi mogao upotrijebiti jedno ili više manjih, taktičkih nuklearnih oružja kako bi pokušao spriječiti vojni poraz, zaštititi svoje predsjedništvo, prestrašiti Zapad ili zastrašiti Kijev da kapitulira.

Putinovo upozorenje, nakon kojeg je uslijedila konkretnija prijetnja upotrebe nuklearnog oružja u Ukrajini, moglo bi značiti da Kremlj razmatra eskalaciju nakon što Rusija pripoji četiri ukrajinske regije koje je samo djelomično okupirala.

Očekuje se da će ruski parlament anektirati regije 4. oktobra. Kada se to dogodi, s gledišta Moskve bio bi jasan put za mogući odbrambeni udar ako bi smatrala da je teritorij pod ozbiljnom prijetnjom.

Kršenje nuklearnog tabua bilo bi, međutim, znak očaja, pa hoće li Putin krenuti u nuklearnu akciju ili ne, u konačnici može ovisiti o tome koliko se osjeća stjeranim u kut u sukobu koji je do sada ponizio, a ne samo porazio bivšu supersilu.

Putin kontrolira najveći svjetski nuklearni arsenal, uključujući novu generaciju hipersoničnog oružja i deset puta više taktičkog nuklearnog oružja od Zapada, a SAD i NATO vojni savez ga shvaćaju ozbiljno.

"Ako je izbor za Rusiju vođenje izgubljenog rata, i to loš gubitak i Putinov pad, ili neka vrsta nuklearne demonstracije, ne bih se kladio da neće ići na nuklearnu demonstraciju", Tony Brenton, bivši britanski veleposlanik Rusiji, rekao je Reutersu u avgustu, prije nego što je Putin pojačao svoja upozorenja.

U svojim posljednjim komentarima Putin je izričito upozorio Zapad da će Rusija upotrijebiti sva raspoloživa sredstva za obranu ruskog teritorija i optužio Zapad da raspravlja o potencijalnom nuklearnom napadu na Rusiju.

"Ovo nije blef. A oni koji nas pokušavaju ucijeniti nuklearnim oružjem trebaju znati da se vjetrokaz može okrenuti i pokazati prema njima", rekao je.

Takva gruba retorika Kremlja uvelike se razlikuje od mnogo nijansiranih nuklearnih signala koje su preferirali pokojni sovjetski čelnici nakon što je Nikita Hruščov doveo svijet na rub nuklearnog rata u Kubanskoj raketnoj krizi 1962. godine.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je američkim TV mrežama u nedjelju da je administracija predsjednika Joea Bidena shvaćala Putinove komentare "smrtno ozbiljno" i da je upozorila Moskvu na konkretne "katastrofalne posljedice" ako upotrijebi nuklearno oružje.

Washington nije iznio svoj vjerojatni odgovor, ali uporaba nuklearnog uređaja mogla bi izazvati nuklearnu eskalaciju, zbog čega većina stručnjaka vjeruje da bi masivni konvencionalni napad na rusku vojnu imovinu bio vjerojatniji.

Kada bi Putin naredio nuklearni napad unutar Ukrajine, to bi bila prva upotreba nuklearnog oružja u borbi otkako su Sjedinjene Države pokrenule napade atomskom bombom na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki u avgustu 1945.

Oružje manjeg dometa lansirano s mora, zraka ili kopna teoretski bi se moglo koristiti protiv ukrajinskih vojnih ciljeva, iako je njihova učinkovitost u takvom scenariju predmet rasprave među vojnim stručnjacima.

Druga bi opcija, kažu, bila da Putin detonira takvo oružje iznad udaljenog i nenaseljenog područja ili vodene površine, poput Crnog mora, kao jezivu demonstraciju namjere.

Radioaktivne padavine iz malog ruskog taktičkog oružja mogle bi biti ograničene na oko kilometar, ali psihološki i geopolitički učinak osjetit će se u cijelom svijetu.

"Putin igra kokošiju igru s visokim ulozima", rekao je Richard K. Betts, profesor studija rata i mira na Sveučilištu Columbia. "Kad bih se morao kladiti u novac, vjerojatno bih se kladio na 3:2 da neće ići nuklearno čak i ako se osjeća očajno, ali to nisu dobri izgledi."

PRAĆENJE

Kao znak da Washington pomno prati ruski nuklearni arsenal, podaci praćenja letova u subotu pokazali su da su Sjedinjene Države rasporedile najmanje dva špijunska aviona RS-135 Cobra Ball, koji se koriste za praćenje aktivnosti balističkih projektila, blizu ruske granice.

Lawrence Freedman, emeritus profesor ratnih studija na King's Collegeu u Londonu, rekao je da nema dokaza da se Moskva sprema za takav nuklearni udar u ovom trenutku i da će Washington znati "prilično brzo" ako bude.

Rekao je da bi bila pogreška biti samozadovoljan Putinovim nuklearnim upozorenjima, ali da ne misli da bi imalo smisla da Putin krene u nuklearnu akciju kako bi odbranio novopripojeni teritorij.

"Pokrenuti nuklearni rat da se razbije ovaj tabu koji traje od avgusta 1945. za tako male dobitke kada su Ukrajinci rekli da se ionako neće prestati boriti, pa čak i da bitka prestane, smatrao bi da je te teritorije nemoguće smiriti, čini se kao vrlo čudna stvar", rekao je Freedman.

S obzirom na iracionalnu prirodu korištenja nuklearnog oružja u datim okolnostima, ozbiljno shvaćanje prijetnje podrazumijeva pretpostavku da bi to bio emocionalni čin očaja od strane Putina u situaciji u kojoj se osjećao ugroženim, dodao je.

Betts sa Sveučilišta Columbia rekao je: "Možete vidjeti pod kakvim je pritiscima i razlozima u njegovoj glavi o tome kako bi upotreba malog nuklearnog oružja mogla djelovati u njegove svrhe da preokrene situaciju, prestraši Zapad i izvuče ga.

'EGZISTENCIJALNA BORBA'

Putin kaže da se Rusija sada bori za svoj opstanak u Ukrajini nakon godina poniženja od strane arogantnog Zapada koji želi uništiti bivšu supersilu.

"U svojoj agresivnoj antiruskoj politici, Zapad je prešao svaku granicu", rekao je Putin u svom upozorenju od 21. septembra.

Ruska invazija na Ukrajinu ubila je desetine hiljada ljudi, potaknula globalnu inflaciju i izazvala najgori sukob sa Zapadom od vrhunca Hladnog rata.

Sedam mjeseci kasnije, Putinove snage suočavaju se sa žestokom protuofanzivom ukrajinskih snaga koje su naoružale i obučile zapadne zemlje. Što bolje ide Ukrajini na bojnom polju, veća je šansa da se Putin okrene nuklearnom oružju, rekao je Betts.

Ruska nuklearna doktrina dopušta nuklearni udar nakon "agresije na Rusku Federaciju konvencionalnim oružjem kada je ugroženo samo postojanje države".

Jastrebovi iz Kremlja kažu da Zapad pokušava srušiti Putina, koji je na vlasti u Rusiji od 1999.

To je u martu rekao američki predsjednik Joe Biden

Putin "ne može ostati na vlasti" u komentarima za koje je Bijela kuća rekla da imaju za cilj pripremiti svjetske demokracije za prošireni sukob oko Ukrajine, a ne poduprijeti promjenu režima u Rusiji.

A u maju je Biden rekao da pokušava smisliti što učiniti u vezi s činjenicom da se čini da Putin nema izlaza iz rata.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskiy prethodno je odbacio ruska upozorenja, ali je u nedjelju za CBS rekao da bi Putin sada mogao biti ozbiljan.

"Gledajte, možda je jučer bio blef. Sada bi to mogla biti stvarnost."

"Odluka o sankcionisanju tužiteljice Kajmaković nažalost ne predstavlja nikakvo iznenadjenje. Ovaj je slučaj jako dobra ilustracija ukupnog haotičnog stanja u pravosuđu BiH.

Uprkos informacijama i saznanjima o njenoj eventualnoj involviranosti u ilegalne aktivnosti, ona je bila kandidat za glavnog tužitelja i dalje odluka o njenom suspendovanju nije donesena, a prethodno je vodila najsloženije istrage o organizovanom kriminalu.

Potpuno je apsurdno da jedino tužilaštva nemaju saznanja o postojanju korupcije, čak ni u vlastitim redovima, a kamoli na najvišim političkim razinama, uprkos širokom medijskom izvještavanju i upozrenjima.

Prije nekog vremena se pojavio i snimak u kojem jedna tužiteljica otvoreno govori o tome da se visoko korupcija “ne radi”.

Transparency International BiH zagovara već godinama provođenje vettinga za sve nosioce pravosudnih funkcija, u smislu sistemskih provjera veza sa političkim centrima moći, organizovanim kriminalom kao i provjere imovine, kao jedino rješenje za potpuno devastirano i urušeno BiH pravosuđe.

Sva relevantna istraživanja ukazuju da je pravosuđe u potpunosti pod političkom kontrolom i praktično u punoj simbiozi sa organizovanim kriminalom.

Bez provođenja vettinga pravosuđe neće biti u mogućnosti da se izbori za korupcijom ni u vlastitim redovima, a posebno ne u državi i društvu.”, stoji u pisanom odgovoru Srđana Blagovčanina iz TI BiH.

“U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine je krajem maja 2022. godine formiran predmet na osnovu izvještaja Ministarstva za unutrašnje poslove Kantona Sarajevo, u kome se navodilo da su kriminogene osobe u komunikaciji pominjale ime tužiteljice Diane Kajmaković. Po dobijanju navedenog izvještaja, formiran je tim od dva tužioca koji od tog perioda radi na provjeri navedenih navoda. Mnoge osobe koje su povezane s organiziranim kriminalom nisu dostupne Tužilaštvu BH.

S te strane imamo određene poteškoće. Činjenica da je administracija SAD-a stavila Kajmaković stavila na listu sankcionisanih lica zbog sumnje u povezanost s koruptivnim aktivnostima koja se tiču organiziranog kriminala, bit će uzeta u obzir i ta odluka je dostavljena postupajućim tužiocima u rad i oni će i tu odluku uzeti u obzir i prikupljat će informacije kako bi provjerili navode koji su u obrazloženju odluke.

Početkom godine je formiran poseban predmet u kome su sva lica koja su po bilo kojem osnovu u posljednje vrijeme, 15 ili 20 godina stavljena na liste sankcionisanih osoba, između ostalog od administracije SAD-a, da se za sva lica vrše provjere kako bi se potvrdila umješanost tih lica u određena krivična djela koja su u nadležnosti Tužilaštva BiH. Takva situcija će biti i u ovom predmetu. Danas ćemo dostaviti kopiju predmeta koji se odnosi na Kajmaković, kancelariji disciplinskog tužioca da imaju potpuni uvid u sve ono što je tim tužilaca do sada uradio, odnosno šta je prikpljeno, kako bi mogli preduzeti određene aktivnosti iz svoje nadležnosti.

Ja sam kolegicu Kajmaković pomjerio iz tima koji je postupao u predmetima koji su formirani po informacijama dobijenim od dešifrovanja kripto telefona, odnosno kripto komunikacije. Poslije toga je raspoređena u posebni odjel za ratne zločine i to je u našoj nadležnosti. Sve ostalo, a što se tiče njenog statusa, je u nedležnosit kancelarije disciplinskog tužioca i VSTV-a.

Sva istraga, odnosno sve provjere koje se tiču bilo koga, pa i Kajmaković s kriminalnim aktivnostima su u nadležnosti Tužilaštva i samo će ono vršiti provjere i prikupljati dokaze. Sve to ćemo raditi zajedno s institucijama iz Sjedinjenih Američkih Država. Dio koji se tiče statusa i eventualne disciplinske odgovornosti su u nadležnosti VSTVa-a. Tužilaštvo provodi istragu da utvrdi da li postoji elemenata bilo kojeg krivično djela, a kancelarija ocjenjuje da li iz dostavljenih informacija i dokaza, može biti određenih sankcija za njeno radno mjesto tužioca i zamjenika glavnog tužioca u Tužilaštvu BiH.", rekao je Kajganić za Glas Amerike.