U presudi koja ne stupa na snagu odmah, američki okružni sudija Glenn Suddaby odbacio je ključne elemente užurbanog pokušaja države da ponovo napiše svoje zakone o oružju pošto je stare poništio Vrhovni sud SAD u junu.

Država ne može da zabrani ljudima da nose oružje u njujorškom metrou ili na Times Squareu, presudio je sudija, iako je rekao da ima pravo da isključi oružje sa nekih drugih lokacija, uključujući škole.

Nekoliko novih državnih pravila o davanju dozvola otišlo je predaleko, napisao je on, uključujući jedno koje zahtijeva od kandidata da budu "dobrog moralnog karaktera", a drugo koje je natjeralo podnosioce da predaju informacije o svojim nalozima na društvenim mrežama.

Embed share

Capitol: Potresna svjedočenja preživjelih i roditelja ubijene djece u masovnim pucnjavama

by Glas Amerike | Bosna i Hercegovina

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:03:03 0:00

Krajnji rezultat je bila šema licenciranja koja je zabranjivala ljudima da nose pištolj za samoodbranu osim ako podnosilac prijave nije mogao da ubijedi službenike za izdavanje dozvola da ga neće koristiti da bi povrijedio sebe ili druge, napisao je sudija.

"Jednostavno rečeno, umjesto da se kreće ka tome da postane jurisdikcija koja se izdaje, država New York se dodatno učvrstila kao jurisdikcija koja se ne izdaje. I, čineći to, dodatno je smanjila prvorazredno ustavno pravo na nošenje oružja u javnosti za samoodbranu u puki zahtjev", napisao je Suddaby.

Suddaby, kojeg je imenovao bivši predsjednik George Bush mlađi, stavio je svoju odluku na čekanje na tri dana kako bi omogućio državi da je ospori na višem sudu.

Državna tužiteljica New Yorka Letitia James rekla je da će njena kancelarija uložiti žalbu.

"Današnja odluka dolazi nakon masovnih pucnjava i rasprostranjenog nasilja iz vatrenog oružja koje povrjeđuje zajednice ovdje u New Yorku i širom zemlje. Iako se odlukom čuvaju dijelovi zakona, vjerujemo da zakon mora biti sačuvan onako kako je usvojen", rekala je tužiteljica James, demokratkinja.

Zakonodavci su ovog ljeta ponovo napisali državne zakone o oružju pošto je presudom Vrhovnog suda poništen stari njujorški sistem za izdavanje dozvola za nošenje oružja van kuće. Viši sud je odbacio dugogodišnji zahtjev države da ljudi predstave neobičnu prijetnju po svoju bezbjednost da bi se kvalifikovali za takvu dozvolu.

Novi zakon, koji je stupio na snagu 1. septembra, široko je proširio ko može da dobije dozvolu za oružje, ali je pooštrio uslove za obuku kandidata i zahtijevao od njih da predaju više privatnih podataka, uključujući spisak svih koji žive u njihovom domu. Država je također napravila dugačku listu mjesta gdje bi vatreno oružje bilo zabranjeno.

Pravila koja zabranjuju većini ljudi da nose oružje u škole, vladine zgrade, biračka mjesta i vjerske objekte su u redu, napisao je sudija. Ali država nije mogla da uvede nove zabrane ljudima da nose pištolje u sistemima javnog prevoza, u ljetnim kampovima ili na mjestima gdje se konzumira alkohol.

Sudija je također zadao udarac odredbi koja zabranjuje ljudima da unose oružje na tuđu imovinu osim ako vlasnici ne daju dozvolu - na primjer, postavljanjem znaka u izlog.

Bilo je nekoliko federalnih izazova novom zakonu od strane zagovornika prava na oružje koji tvrde da zakon krši Drugi amandman i prava na slobodu govora.

Ovu tužbu podnijelo je šest vlasnika oružja iz države New York, koji tvrde da zakon krši njihova ustavna prava. Većina tužilaca ima dozvole za nošenje i tvrde da im zakon sprječava da drže oružje na određenim osjetljivim mjestima kao što su državni parkovi ili crkva.

„Hiljadama ljudi koji su na federalnom nivou osuđeni zbog pukog posjedovanja marihuane odbija se pravo na zaposlenje, smještaj ili obrazovanje. Potezi koje povlačim pružiće olakšanje zbog kolateralnih posljedica proisteklih iz osuđujućih presuda”, objavio je Biden.

On je pozvao sve guvernere američkih država da postupe na isti način.

„Kao što niko ne bi trebalo da bude u federalnom pritvoru zbog posjedovanja marihuane, to bi isto trebalo da važi za lokalne ili zatvore na nivou država. Također, od sekretara za zdravstvo, socijalne usluge, kao i državnog tužioca tražim reviziju načina na koji se marihuana tretira po federalnom zakonu”, saopštio je američki predsjednik.

„Kao što sam često govorio tokom predsjedničke kampanje - niko ne bi trebalo da bude pritvoren samo zbog upotrebe ili posjedovanja marihuane. Takva praksa, usljed posjedovanja, uticala je na previše ljudskih života – zbog postupaka koje brojne države više ne zabranjuju. Uprkos tome što bijelci i ljudi drugih rasa koriste marihuanu u sličnim stopama – za to su u mnogo većim stopama hapšeni, gonjeni i osuđivani crnci”, ukazao je on.

Biden je podsjetio da je marihuana trenutno, prema američkom zakonu, klasifikovana kao najopasnija supstanca, poput heriona i LSD-a, što je viši nivo od fentanila i metamfetamina – koje američke vlasti smatraju odgovornim za epidemiju predoziranja u zemlji.

„Konačno, čak i kada se federalna i državna regulativa u vezi sa marihuanom promijeni – na snazi bi trebalo da ostanu važna ograničenja u trgovini, marketingu, kao i prodaji maloljetnicima”, poručio je američki predsjednik – uz napomenu da je, kako je rekao, previše života ispaštalo zbog neuspjelog pristupa marihuani.

„Vrijeme je da ispravimo te greške”, zaključio je američki predsjednik Biden u izjavi kojom je objelodanio promjenu državne politike u vezi sa marihuanom.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josep Borrell izjavio je da je želja EU da 44 predstavnika istaknu međunarodnu izolaciju Rusije zbog agresije na Ukrajinu.

Ipak, očekuje se da isplivaju razlike među zemljama u pogledu ograničavanja cijena energenata, koje su skočile zbog rata u Ukrajini.

"Ovaj sastanak je način da napravimo novi poredak bez Rusije. Ne znači da ćemo isključiti Rusiju zauvijek, ali ova Rusija, Putinova Rusija, ne može da sjedi za našim stolom", rekao je Borrell.

U tom kontekstu, Borrell je pomenuo i Evropsku političku zajednicu, koja okuplja zemlje od Britanije, preko Srbije do Turske.

"Ovo je poruka koju želimo da pošaljemo - Rusija je izolovana, ne može da sjedi za stolom, dok svi ostali mogu", naveo je Borrell.

Okupljanje u Praškom zamku viđeno je kao znak solidarnosti unutar kontinenta, na više nivoa - uključujući i bezbjednosni i ekonomski - zbog rata u Ukrajini. Ipak, nije jasno šta su krajnji ili konkretni ciljevi ovog samita.

Kritičari Evropske političke zajednice, koja je ideja francuskog predsjednika, kažu da je posrijedi samo još jedna pričaonica kojom neće biti lako upravljati, jer okuplja i rivale - poput Jermenije i Azerbejdžana, ili Grčke i Turske.

Drugi, pak, samit vide kao šansu za otopljavanje odnosa EU i Britanije, budući da je došla i britanska premijerka Liz Tras.

EU je usaglasila i osmi paket sankcija Rusiji zbog aneksije ukrajinskih teritorija, a ograničenja na pomorski transport nafte mogla bi da pogode i Srbiju, ako EU i definitivno odluči da zabrani Hrvatskoj da uvozi rusku naftu, koja se preko naftovoda JANAF prebacuje u Srbiju.

Biden je naglasio potrebu za jedinstvenim naporima federalnih i državnih instanci za, kako je ukazao, dugotrajni oporavak poslije udara Iana.

Uprkos njihovom političkom rivalitetu - Biden je demokrata, a DeSantis republikanac - dvojica zvaničnika razgovarala su o ublažavanju posljedica uragana u danima otkako je oluja pogodila treću najmnogoljudniju državu u zemlji.

DeSantis je uz dobrodošlicu Bidenu poručio da cijeni zajednička nastojanja različitih nivoa vlasti u reakciji na saniranje posljedica nepogode.

"Pred nama je samo jedan zadatak – a to je da obezbjedimo da ljudi na Floridi dobiju sve što im je potrebno", uzvratio je Biden DeSantisu.

"U svemu ovome smo zajedno", prenio je američki predsjednik guverneru Floride.

U obraćanju je prenio da je svim nivoima vlasti naredio da pomognu u reagovanju na krizu koju je ta vremenska nepogoda izazvala.

"Biće potrebne godine da bi se Florida ponovo izgradila poslije uragana Ian", rekao je Biden tokom obraćanja.

Pošto je obišao ugrožena područja helikopterom, Bidena koji na Floridi boravi sa prvom damom Jill, nadležni su obavijestili o razmjerama krize.

Razgovarao je sa mještanima i vlasnicima malih preduzeća u mjestu Fort Myers.

Inače, DeSantis je u utorak pohvalio reakciju federalne vlade, posebno Federalnu agenciju za vanredne situacije (FEMA) i ranu deklaraciju o katastrofi koja je omogućila osoblju za pomoć u oluji i oporavak da nastavi "punom parom".

"Mislim da je FEMA veoma dobro sarađivala sa državom i lokalnim stanovništvom i želimo da to i dalje radimo", rekao je DeSantis novinarima.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je novinarima da sada nije vrijeme da lideri razgovaraju o svojim razlikama.

"Kada je u pitanju isporuka i osiguranje da ljudi na Floridi imaju ono što im je potrebno, posebno nakon uragana Ian, mi smo jedno. Radimo kao jedno", rekla je ona.

Ian je 28. septembra stigao na Floridu kao opasna oluja kategorije 4 sa maksimalnim održivim vjetrovima od 240 kilometara na sat i ostavila bez struje više od dva miliona korisnika širom države.

Zvaničnici iz komunalnih preduzeća kažu da će vjerovatno biti petak ili subota prije nego što će električna energija biti vraćena za najmanje 95 odsto njihovih klijenata.

Više od 1.500 ljudi je spašeno dok se ekipe za potragu i spašavanje upuštaju u mukotrpnu potragu za žrtvama "od vrata do vrata" i među uništenim kućama i zgradama.

Broj smrtnih slučajeva od Iana u SAD porastao je na više od 100 ljudi od Floride do države Sjeverna Karolina, a većina smrtnih slučajeva je na Floridi.

Više od 50 smrtnih slučajeva prijavljeno je u okrugu Lee na Floridi, koji je podnio najveći dio oluje kada je izašao na obalu. Reuters navodi da su državni zvaničnici iz devet drugih okruga prijavili još 21 smrt.

U Sjevernoj Karolini prijavljena su četiri smrtna slučaja u SAD.

U izvještaju su korištene neke informacije agencija AP i Reuters.

Schmidt je pojasnio kako će s novim izmjenama Izbornog zakona građani sami moći dostaviti Parlamentu Federacije BiH svoje prijedloge zakona. Na taj način će, prema njegovim riječima, direktno moći utjecati na pojedine odluke unutar entiteta.

“Direktna demokratija u bosanskohercegovačkom društvu će biti provedena na način da svi građani imaju pravo učestvovati u donošenju odluka. Donio sam odluku da povećam broj delegata u Domu naroda sa 17 na 23, jer smo imali disproporcijalnost. Do sada smo imali većinu u jednoj stranci i to je dovodilo do blokada. Sada više niko ne može reći da neće učestvovati u donošenju odluka. Voljom birača, to mora uraditi”, rekao je Schmidt.

Na konstataciju da će veći broj delegata povećati javnu potrošnju i plate iz budžeta koji pune građani, Schmidt je podcrtao da u zemlji u kojoj živi manje od tri miliona stanovnika, postoji 130 ministarstava.

“Mladi ljudi odlaze iz zemlje. Oni ne odlaze jer nemaju posla, odlaze jer ne žele da ih u ovoj državi neko gura u realnost u kojoj ne žele biti. Rizikovat ću da imam nekoliko delegata više, iako će to povećati javnu potrošnju, samo ako će se situacija popraviti. Samo razmislite koja to zemlja na svijetu treba tri predsjednika. Propast i neuspjeh političkih struktura ‘90-ih godina je doveo do potpisivanja Daytona, ali danas se moraju donijeti mudre odluke”.

Visoki predstavnik se osvrnuo na svoju odluku s početka godine, da Opći izbori moraju biti održani kakav god bude Izborni zakon.

“Opći izbori su održani na vrijeme. Bilo je teško odvojiti budžet za izbore. To se moglo uraditi, ali ipak nije bilo dogovora. To je dovelo do moje odluke o finansiranju izbora. Centralnoj izbornoj komisiji sam obezbjedio finansijska sredstva, inače bi izbori bili dovedeni u pitanje. Kada je riječ o izbornom procesu, nismo do kraja mogli eliminirati izborne prevare i krađe, al nakon razgovora s predstavnicima organizacije ‘Pod lupom’ i drugim predstavnicima civilnog društva, ustanovili smo da smo manje prekršaja nego na prošlim izborima. To ima veze s paketom integriteta koji sam donio, nakon što se ovdašnje stranke nisu mogle dogovoriti. Za naredne izbore želimo uvesti elektronsko glasanje. Birači imaju pravo da njihovi rezultati budu vidljivi, putem izabranih predstavnika. Nemoguće je da većine koje su birane ne donose odluke. Četiri godine nismo imali izabranu vladu, predsjedništvo i sve se još uvijek zasniva na odlukama iz 2014. godine. Moj cilj je bio i ostao da nam se ovoga puta to ne može desiti”, rekao je Schmidt.

Visoki predstavnik je najavio kandidatski status Bosne i Hercegovine u Europsku uniju do kraja godine i to kroz odluke Izbornog zakona koje je nametnuo prije nekoliko dana.

“Zemlja koja želi u EU i treba biti tamo, mora stvoriti osnove za takvo nešto. Zbog toga sam stvorio uvjete za to, da se u kratkom periodu nakon izbora donesu značajne odluke ko će biti predsjednik, dopredsjedavajući i premijer. Mislim da sam otvorio put da BiH dobije status kandidata u EU i to do kraja godine. Preporučujem da se diskusije i prijedlozi daju predstavnicima stranaka i ja sam gađao gol stranaka u BiH. Utvrdio sam da su političari prema mojoj odluci imali razumijevanja. Nije riječ o tome da se utječe na volju birača. Ja sam zbog toga ćutao o svemu do zatvaranja izbornih jedinica, a nije mi bio cilj da se bilo kome da ili oduzme prednost. Razmišljao sam o terminu kada da saopćim odluku. Čudim se da smo tik pred izbore došli do toga da razgovaramo o izmjenamam Izbornog zakona. Bilo mi je bitno da Federacija BiH funkcionira. Dopustio sam sebi da budem neljubazan i da postavim rokove. Dao sam rok do petka ove sedmice te se nadam da će aktuelna federalna vlast imati priliku da napravi prijedlog za imenovanje sudija. To je njihov zadatak i Dom naroda bi trebao održati sjednicu i donijeti odluku”, pojasnio je.

Dodao je kako je razočaravajuće da se i dalje mora raditi na izmjenama Izbornog zakona i treba ga mijenjati.

“Presude Sejdić-Finci, Zornić i ostali se moraju što prije implementirati, nema više odlaganja. Ja tu ne mogu više ništa, Parlament to treba uraditi. Oni koji su izabrani u parlamentarne klupe, trebaju se narednih dana pobrinuti da se ove presude implementiraju. Oni trebaju dobiti pravo kao i svaki drugi građanin zemlje. To je ulaznica za EU integracije. Trebamo voditi računa o specifičnostima zemlje i ove teme trebamo približiti građanima. Eventualna odluka o Daytonu 2 se neće donositi u nekoj bazi u Sjedinjenim Američkim Državama, već u Bosni I Hercegovini. Također preporučujem da se diskusija o presudi Ljubić završi, to je za mene pravno okončan proces”, zaključio je visoki predstavnik.

Podsjećamo, Na dan Općih izbora, nakon što su se zatvorila birališta u BiH, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt nametnuo je izmjene Izbornog zakona. To znači da će provedba izbornih rezultata morati poštovati promjene koje je donio OHR. Kako je saopćio u svojoj odluci, nijedna politička stranka, niti bilo koji izabrani zvaničnik, neće više moći držati Federaciju taocem. Schmidtovu odluku su podržale Ambasade Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije u BiH.

Načelnik združenih generalštaba Južne Koreje (JCS) saopštio je da je ispaljeni projektili iz četiri Taktička raketna sistema vojske i balističku raketu Hyumoo-2.

Drugi Hyummo-2 kratkog dometa pokvario se i srušio na zemlju u bazi vazdušnih snaga na periferiji Gangneunga. Povrijeđenih nema, a započeta je istraga o uzroku kvara. Nesreća je uznemirila stanovnike priobalnog grada, koji su strahovali da bi to mogao biti napad Sjeverne Koreje. Južnokorejska vojska je nekoliko sati kasnije priznala nesreću.

Ranije u utorak, Hirokazu Macuno, glavni sekretar japanske vlade, rekao je novinarima da je sjevernokorejska raketa lansirana u 7:22 ujutro i da je pala u Tihi okean izvan ekonomske zone Japana 22 minuta kasnije. To je navelo Tokio da evakuiše dio stanovnika u sjevernim prefekturama Hokaido i Aomori u utorak ujutro.

Južnokorejski JCS je sjevernokorejski projektil nazvao balističkom raketom srednjeg dometa (IRBM), lansiranom iz sjevernokorejske oblasti Džagang, koja leti na udaljenosti od 4.500 kilometara sa visinom leta od 970 kilometara.

Japanski premijer Fumio Kišida i predsjednik Joe Biden osudili su lansiranje rakete tokom telefonskog razgovora u utorak, navodi se u saopštenju Bijele kuće.

"Lideri su zajedno najoštrije osudili raketnu probu DNRK (Sjeverne Koreje), prepoznajući lansiranje kao opasnost za japanski narod, destabilizaciju regiona i jasno kršenje rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija", navodi se u saopštenju. Dodaje se da je Biden iskazao osnaživanje "gvozdene" posvećenost administracije odbrani Japana.

Japanski ministar odbrane Jasukazu Hamada rekao je da je projektil letio iznad Japana oko jedan minut, leteći dalje od prethodnih raketa srednjeg dometa, procijenjenih na 4.600 kilometara, prije nego što je sletio u vode oko 3.200 kilometara istočno od Japana.

To što je projektil ispaljen iznad japanske teritorije može osnažiti mogućnost eskalacije u regionu.

Taj potez je Adrienne Watson, portparolka američkog Saveta za nacionalnu bezbjednost, u utorak opisala kao "opasnu i bezobzirnu" i pokazuje sjevernokorejsko "očigledno zanemarivanje Sjedinjenih Država, rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i međunarodni bezbjednosni standarda".

Sjeverna Koreja je posljednji put testirala IRBM Hvasong-12 krajem januara ove godine, nakon čega su njeni državni mediji objasnili njegovu uzdignutu putanju kao namjerno, urađeno "uzimajući u obzir bezbjednost susjednih zemalja" – očigledno misleći na Japan. Procijenjeno je da ta raketa ima domet koji može dosegne do Guama, američke teritorije.

Najnovije lansirana balistička raketa će vjerovatno premašiti taj domet. Pjongjang i Guam, gdje se nalazi američka strateška pomorska baza, dijeli oko 3.400 kilometara.

Hvasong-12 IRBM su također testirani u augustu i septembru 2017. godine, kada je Japan posljednji put građanima uputio poziv za odlazak u sklonište nakon što su rakete preletjele iznad Hokaida.

Tenzije su u porastu na Korejskom poluostrvu posljednjih dana, a lansiranje u utorak povećalo je uloge nakon lansiranja balističkih raketa kratkog dometa koje je Pjongjang ispalio 25, 28, 29. septembra i 1. oktobra.

Peti test u deset dana uslijedio je nakon velike zajedničke pomorske vježbe SAD i Južne Koreje sa supernosačem na nuklearni pogon USS Ronald Reagan, koja je organizovana ponovo prvi put poslije pet godina.

Trilateralna protivpodmornička vojna vježba sa Japanom također je izvedena prvi put od 2017. godine kod obale Južne Koreje.

Povratak nuklearnim testiranjima također ostaje velika mogućnost. Južnokorejska špijunska agencija je prošle nedjelje saopštila zakonodavcima da će sedma nuklearna proba, ukoliko se sprovede, najvjerovatnije dogoditi između 16. oktobra – prvog dana nacionalnog kongresa kineske Komunističke partije – i 8. novembra kada se u SAD održavaju izbori za sastav Kongresa.

Na svečanosti povodom Dana oružanih snaga u subotu, južnokorejski predsjednik Jun Suk Jel upozorio je Sjevernu Koreju na bilo kakve nuklearne provokacije, rekavši da će saveznici biti spremni "odlučan i nezadrživ" odgovor ako odluči da upotrijebi nuklearno oružje.

U izvještaju su korišćene neke informacije AP-a.

Po mišljenju Miloša Pavkovića, istraživača Centra za evropske politike, samo poređenje Kosova i četiri ukrajinske oblasti nije dobro prije svega jer ne postoji pravno uporište za samoopredjeljenje ove četiri oblasti ni u jednom od međunarodnih akata na koje se poziva MSP Rusije.

Uz podsjećanje da je nezavisnost Kosova uspostavljena kao presedan, Pavković ističe i da je legalnost nezavisnosti Kosova u odnosu na međunarodno pravo upitna:

„Ali to je nešto što Rusija želi da iskoristi kao argument, jer Zapad je pokrenuo pitanje kosovske nezavisnosti i sada Rusija želi da na tom presedanu gradi i nezavisnost ove četiri oblasti. Ali to je ono što šalje poruku i Srbiji da se i stanovište Rusije donekle menja i očigledno je da Srbija više ne može da računa na bezuslovnu podršku Rusije. Jer Rusija je ipak stavila svoje interese širenja teritorije ispred interesa odbrane teritorijalnog integriteta Srbije”, kaže Pavković i ističe da je Moskva praktično pokazala da su interesi Rusije na prvom mjestu u odnosu na Srbiju:

„Tako da prisajedinjenje teritorije i pozivanje na kosovski presedan jeste ključni krunski dokaz da Rusija prvo gleda svoje interese, pa zatim i interese svojih partnera. Sa druge strane, to ne znači da će Rusija priznati Kosovo kao nezavisnu državu, još smo daleko od toga i to je ono što je suština. Srbija će ostati principijelna u svom stavu da brani teritorijalni integritet Ukrajine, ali za sada jeste da postoji više nivoa u ruskom pozivanju na Kosovo. Za sada nismo stigli do te faze da Rusija prizna nezavisnost Kosova.”

Miloš Pavković u razgovoru za Glas Amerike ističe na prvom mjestu da za razliku od referenduma u četiri oblasti Ukrajine na osnovu kojih je Rusija izvršila pripajanje tih dijelova ukrajinske teritorije, na Kosovu 2008. godine nije bilo referenduma.

Referendum na Kosovu je održan mnogo ranije - 30 septembra 1991. godine i po podacima koje su tada iznijeli organizatori referenduma izlaznost je bila 87 odsto a rezultat je bio gotovo stoprocentno glasanje za nezavisnost.

Ali kako kaže Pavković, to je nije bio zvaničan refrenduma koji su organizovale vlasti, već da se glasanje odvijalo po kućama.

U svom dokumentu Ministrarstvo spoljnih poslova se zatim poziva i na Povelju UN-a, kao i na završni dokument OEBS-a iz Helsinkija 1975. godine, ali po mišljenju sagovornika Glasa Amerike ni ti međunarodni dokumenti ne mogu da opravdaju akciju i poteze Rusije.

Po riječima Pavkovića u Povelji UN-a se zaista pominje pravo naroda na samoopredjeljenje, ali i isto tako se pominje i nepovredivost granica i suverenost država:

„Do sada nije bilo slučajeva da je pravo na samoopredeljenje naroda prevagnulo u odnosu na teritorijalni integritet i suverenitet država članica UN. Ovo pravo na samoopredeljenje se najviše koristilo u slučajevima bivših kolonija. Kosovo je prvi slučaj neke države da je proglasila nezavisnost pozivajući se na Deklaraciju, a da nije neka bivša kolonija”, kaže Pavković i dodaje da i po dokumentu OEBS-a iz Helsinkija ne postoji mogućnost samoopredjeljenja delova oblasti.

Konačno, smatra sagovornik Glasa Amerike, posljednji akt na koji se rusko Ministarstvo spoljnih poslova poziva je savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde (MSP) po kome Rezolucija o nezavisnosti Kosova nije u suprotnosti sa međunarodnim pravom.

„To savetodavno mišljenje nije pravno obavezujuće za države članice, a kao drugo to savetodavno mišljenje čak i ne zadire u suštinu pitanja da li je Kosovo imalo pravo na samoopredeljenje, već samo da Deklaracija o nezavisnosti kao takva nije bila u suprotnosti sa međunarodnim pravom. Ali to nije dobra polazna osnova za Rusiju da argumentuje da je pripajanje ove četiri oblasti u skladu sa međunarodnim pravom”, kaže Pavković i ističe da se u ruskom dokumentu to pogrešno naziva presudom Međunarodnog suda pravde, iako je zapravo riječ o savjetodavnom mišljenju suda.

U suštini, kaže Miloš Pavković, ovo je poruka za Srbiju da joj podrška Rusije u ovom trenutku opada, da je srpska pozicija teška jer na ovaj ili onaj način gubi jednog važnog partnera i da kad je Kosovo u pitanju jedini partner Beograda ostaje Kina:

„Ne bih rekao da će Rusija priznati nezavisnost Kosova, ali samim tim što se poziva na slučaj Kosova slabi poziciju Srbije. Očigledno da time i podrška za srpsku borbu za teritorijalni integritet opada i da će Srbija sve manje moći da računa na podršku Rusije po tom pitanju.”

Na kraju, otvara se i pitanje da li će nakon mogućih poteza Moskve Srbija imati više prava da uvede sankcije Rusiji, kako od nje zahtijevaju Brisel i Washington.

„Sada kada ruska podrška slabi otvara se pitanje da li se otvara prostor za Srbiju da uvede sankcije Rusiji. U suštini vratićemo se na 92. godinu i na rusko uvođenje sankcija tadašnjoj SRJ, tako da to ne bi bio presedan u bilateralnim odnosima da jedna država drugoj uvodi sankcije. Tako da je manevarski prostor za Srbiju u tom smislu uvođenja sankcija veći”, ističe Miloš Pavković.

"Zlostavljanje u NWSL je ukorijenjeno u dubljoj kulturi ženskog fudbala - počev od liga mlađih kategorija - koja normalizuje treniranje uz verbalne uvrede i zamagljuje granice između trenera i igrača", napisala je u izvještaju, povodom istrage, bivša vršiteljica dužnosti sekretarice za pravosuđe Sally Yates.

Američki fudbalski savez angažovao je Yates i pravnu firmu King & Spaulding nakon što su bivše fudbalerke Sinead Farrelly i Mana Shimiznele optužbe za maltretiranje i seksualnu prinudu, koje datiraju od prije deceniju, a koje su povezane sa bivšim trenerom Paulom Rileyjom. Njihovo svjedočenje objavljeno je u septembru 2021. godine na sportskom portalu The Athletic.

Riley, koji je odbacio optužbe, brzo je dobio otkaz na položaju glavnog trenera tima North Carolina Courage, dok je komesarka NWDL Lisa Baird podnijela ostavku.

Međutim, problem je mnogo širi od tog slučaja. Pet od 10 glavnih trenera u ženskoj fudbalskoj ligi je prošle sezone otpušteno ili je podnijelo ostavke zbog optužbi za prestupe.

"Verbalno i emotivno zlostavljanje koje igrači u NWSL opisuju nije 'strogo' treniranje. I pogođeni igrači nisu stidljivi. Među najboljim su sportistima u svijetu", napisala je Yates.

Istražitelji su razgovarali sa više od 200 ljudi, a 24 entiteta i pojedinca su dostavili dokumenta. Fudbalski savez je također dostavio dokumenta, a pravna firma je pregledala 89.000 za koje je utvrđeno da su relevantna.

Predsjednica Američkog fudbalskog savjeta Cindy Parlow Cone saopštila je da su rezultati istrage "tragični i duboko uznemirujući".

"Opisano zlostavljanje je neoprostivo i nema mu mjesta na terenu, u bilo kojem trening centru ili na radnom mjestu. Kao nacionalno sportsko tijelo, fudbalski savez je u potpunosti riješen da uradi sve što je u njegovoj moći da osigura da svi igrači - na svim nivoima - imaju bezbjedno i dostojanstveno mjesto da uče, razvijaju se i takmiče se", navodi se u saopštenju.

U izvještaju se iznosi niz preporuka da se da prioritet zdravlju i bezbjednosti igrača. Među njima je i da timovi obavezno precizno prijave prestupe trenera ligi i fudbalskom savezu da bi se osiguralo da ne mogu da mijenjaju timove. Također se poziva na sadržajnu provjeru trenera i pravovremenu istragu optužbi o zlostavljanju.

Iz Nacionalne ženske fudbalske like je saopšteno da razmatraju izvještaj. Istragu sprovode i liga i udruženje igrača NWSL.

"Prepoznajemo strepnju i mentalni stres koji su ove istrage izazvale i traumu koju mnogi - uključujući igrače i osoblje - moraju ponovo da preživljavaju. Divimo se njihovoj hrabrosti što su u javnost iznijeli svoje priče i uticali na promjene koje su neophodne za dalje funkcionisanje lige", ssaopštio je NWSL.

Istraga je bila fokusirana na tri bivša trenera - Rileyja, Christy Hollyja iz Racing Louisvillea i Roryja Damesa iz Chicago Red Stars tima.

U izvještaju se opisuje slučaj iz aprila prošle godina kada je Holly pozvao fudbalerku Erin Simon, koja sada igra u Evropi, da zajedno odgledaju video utakmice i navodno joj rekao da će je dodirnuti za svaki pogrešni pas. Simon je istražiteljima rekla da joj je Holly "gurnuo ruku u pantalone i ispod majice".

Simon, koja sada igra za Leicester City, kaže da previše sportista pati u tišini zato što se plaše da ih niko neće saslušati.

"To znam zato što sam se ja tako osjećala. Tokom mnogih teških dana, samo me je vjera održala. Želim da uradim sve što mogu da osiguram da ni jedan igrač ne iskusi isto što i ja. Ovaj izvještaj omogućava da se konačno čuje naš glas i prvi korak je ka tome da se obezbedi radno mjesto puno poštovanja koje svi zaslužuju", poručila je Simon.

Holly je otpušten, ali njegov tim nije javno govorio o razlogu. Fudbalski savez saopštio je da će odbor direktora i liderski tim odmah početi da primjenjuju preporuke iz izvještaja.

Sinoćnje izmjene načina formiranja vlasti i biranja sudija u Federaciji druge su koje je u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine u posljednja tri mjeseca napravio visoki predstavnik.

U julu ove godine kroz “Paket transparentnosti” Christian Schmidt je nametnuo izmjene koje su se odnosile na kontrolu biračkih odbora, većih ovlasti Centralne izborne komisije (CIK) i zloupotrebe javnih resursa, najavljujući da su to samo neke izmjene koje Zakon treba doživjeti.

On je tada najavio da će – ukoliko se predstavnici političkih partija ne dogovore i ne izmijene Zakon – sam to uraditi, kako bi osigurao izborni process koji ne diskriminira nijedan narod u BiH, te koji građanima pruža i osigurava fer i poštene izbore.

Nakon informacija u javnosti da će visoki predstavnik nametnuti izmjene koje će se ticati načina izbora članova Predsjedništva i izbora delegata u domove naroda, u Sarajevu su održavani protesti, nakon čega je Schmidt odgodio svoju odluku.

U izbornoj noći, 2. oktobra, objavio je prvo pismo u kojem je obrazložio svoju odluku da nametne izmjene, a potome i cjelovitu Odluku u kojoj su izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije, nazivajući to sada “Paket funkcionalnosti”.

“Izmjene koje sam danas uveo neće utjecati na glasove koje ste dali. Ovo su vaši izbori. One se ne odnose na izravne izbore već na postizborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavu neizravno izabranih tijela. Da budem jasan, ovo nije i ne može biti velika reforma Izbornoga zakona koja je još uvijek neophodna i naširoko diskutirana”, naveo je visoki predstavnik.

Odluke koje je nametnuo odnose se samo na entitetski nivo u Federaciji i ne obuhvataju promjene na državnom nivou ili u Republici Srpskoj.

U nedjelju navečer, tokom očekivanja izbornih rezultata, za stručnjake i političare je ostalo nejasno da li se izmjene primjenjuju odmah ili tek od narednih izbora.

Iz Ureda Visokog predstavnika BiH su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kazali kako će se donesene izmjene primijeniti odmah, odnosno od preuzimanja mandata iz izbornog procesa 2022. godine.

Vehid Šehić ispred Koalicije „Pod lupom“ smatra kako su se ove izmjene zakona mogle očekivati, jer je Schmidt najavio nakon tehničkih izmjena Izbornog zakona u julu da će donijeti i nove, a sve kako bi BiH bila funkcionalnija i uređena tako da spriječi institucionalne blokade, naročito u formiranju vlasti u Federaciji i rada Ustavnog suda.

„Iz razloga jer političari od 2011. godine nisu ništa učinili kad je bila formirana prva parlamentarna grupa za implementaciju Sejdić Finci, pa onda dvije radne grupe koje nikad nisu izašle sa konkretnim prijedlozima kako bi trebalo izmjeniti Izborni zakon BiH. Ovo su iznuđene odluke Visokog predstavnika. Da su naši pokazali odgovornost, on ne bi morao nametati zakon“, kaže Šehić.

Predstavnici političkih stranaka koje su na konferencijama za medije predstavljali rezultate izbora, nevoljno su prihvatili njegovu odluku, ne komentarišući specifičnosti izmjena, navodeći kako će se oglasiti naknadno kada anliziraju donesene izmjene.

Evropska unija u Bosni i Hercegovini objavila je saopštenje u kojem je navela da je primila k znanju Odluku Schmidta, navodeći kako je jačanje funkcionalnosti institucija BiH ključni prioritet na putu BiH ka članstvu u EU.

“To je bila odluka isključivo visokog predstavnika. Izvršne ovlasti visokog predstavnika treba koristiti isključivo kao krajnju mjeru protiv nepopravljivih nezakonitih radnji”, stoji u saopštenju.

Poručili su da očekuju od novoizabranih zvaničnika preuzimanje pune odgovornost za provedbu ambicioznih reformi sa ciljem unapređenja interesa građana, kao i daljeg napretka zemlje na evropskom putu, a u skladu sa 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije.

Iz ambasada SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva podržali su odluku visokog predstavnika.

Izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije mijenja se način imenovanja i izbor predsjednika i dva podpredsjednika Federacije, povećava se broj delegata u Domu naroda Federalnog parlamenta, uvodi se preciznija kontrola i proces postupanja po vitalnom nacionalnom interesu, sprečava se blokada imenovanja sudija Ustavnog suda, te se građanima i mladima daje veća mogućnost učešća u Parlamentu bez obzira na kontitutivnost.

Ovom Odlukom Visoki predstavnik u BiH obavezuje oba doma da usvoje odgovarajuće amandmane na svoje poslovnike o radu, dok zakonadavnu i izvršnu vlast Federacije, kantona i općina obavezuje na uspostavljanje odgovarajuće strukture za inkluzivno učešće mladih u pitanjima koja se tiču njihove budućnosti u navedenim razinama vlasti u roku od godinu dana od stupanja na snagu ovih izmjena.

Izmjene i dopune Izbornog zakona objavljene su 2. oktobra na stranici Ureda visokog predstavnika u BiH, te stupaju na snagu osmog dana od datuma objave u Službenom listu.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) napravila je poređenje izmjena sa ranijim dijelovima Zakona. Dok stručnjaci i funkcioneri ne naprave detaljnije analize opširnih izmjena, evo šta je za sada najvažnije da znate o nametnutim izmjenama.

Povećava se broj delegata i uvode Ostali u Domu naroda

U odnosu na raniji Izborni zakon prema kojem su kantonalna zakonodavna tijela birala 58 delegata za Dom naroda u Parlamentu Federacije, odnosno po 17 njih iz svakog od naroda, sada se ovaj broj povećao na ukupno 80 delegata, odnosno po 23 iz svakog od naroda i 11 iz reda Ostalih.

“Time se omogućava raspodjela mandata tako da se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim kantonima o čemu je bilo riječi u slučaju Ljubić te u nekim drugim presudama. Također, sada prvi put Ostali iz svih kantona mogu biti zastupljeni u Domu naroda Federacije BiH”, naveo je Schmitd u izjavi.

Ovim izmjena se omogućava da svaki od naroda koji je zastupljen u kantonu ima prava za najmanje jednog delegata, a broj zastupnika se dobija u skladu sa dijeljenjem od broja stanovnika konstitutivnog naroda u kantonu po zadnjem popisu stanovništva.

“Centralno izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine će donijeti poseban akt kojim će propisati način popune mjesta dodijeljenih jednom od konstitutivnih naroda ili grupi Ostalih koja ostanu upražnjena nakon provođenja postupka i popunit će nedostajući broj delegata iz reda konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih”, stoji u zakonu.

Prema dodanim amandmanima Ustava Federacije, skupštine kantona biraju svoje delegate u Dom naroda u roku od 30 dana od dana ovjere rezultata izbora, te se omogućava učešće građana u federalnom Parlamentu.

“U cilju poboljšanja transparentnosti i odgovornosti Parlamenta Federacije, svaki dom će omogućiti učešće građana, uključujući i učešće mladih, u svom radu i svojim će poslovnikom o radu propisati odgovarajuće vidove neposrednog učešća građana u pitanjima koje spadaju u nadležnost Parlamenta Federacije, uključujući i pravo građana Federacije BiH da iniciraju donošenje zakonâ u određenim oblastima kao i uvjete za ostvarivanje takvog prava”, stoji u zakonu.

Schmidt je u izjavi koja je prethodila Odluci naveo kako je dodao ustavnu odredbu kojom se uvodi pravo da svatko može ostvariti izravno sudjelovanje u političkom odlučivanju.

Šehić podsjeća da je velik broj delegata bio i prije nego je Visoki predstavnik nametnuo izmjene zakona, podsjećajući da je i tada bila napravljena matrica o popunjavanju Doma naroda Federalnog parlamenta.

„Ipak je ostala ustavna odredba da će se iz svakog kantona birati po jedan iz svakog od naroda i ostalih, e sada ovdje ćemo vidjeti na koji način će se dalje popunjavati“, kazao je on ostavljajući prostora za nove izazove u primjeri izmjena u praksi.

Mijenja se način izbora predsjednka i potpredsjednika Federacije

Izmjenama i dopunama izbornog zakona i amandmanima na Ustav Federacije pokušavaju se spriječiti blokade u izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije tako što se smanjuje obavezni broj glasova potrebnih za izbor. U Zakon i Ustav je uvrštena odredba kojom se definiše izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije, a kojom se se klubovima konstitutivnih naroda omogućava da predlože kandidata ispred svog naroda za ove pozicije. Najprije kandidate predlaže 11 delegata a ukoliko se to ne desi dovoljno je da glasa sedam odnosno četiri delegata iz klubova konsistutuvnih naroda. Ovom izmjenom se i ograničava rok za izbor na način da je biranje ograničeno na 30 odnosno 50 dana.

Za listu prijedloga od tri kandidata iz tri konstitutivna naroda glasa prvo Predstavnički dom, a potom i Dom naroda Parlamenta Federacije javnim putem ukoliko drugačije ne odluče. Ovim izmjenama se onemogućava blokiranje imenovanja predsjednika i podpredsjednika Federacije BiH, jer je definisan način izbora i u slučaju većeg broja prijedloga, odnosno listi za glasanje i uveden mehanizam žrijebanja, a u slučaju opstukcije Doma naroda u glasanju za predloženu listu, imenuju se oni koje je Zastupnički dom usvojio.

“Ukoliko u roku od 30 dana Dom naroda ne obavi glasovanje za listu kandidata koju je dostavio Zastupnički dom, izabranim će se smatrati kandidati sa liste koja bude odobrena samo u Zastupničkom domu”, stoji u izmjenjenom zakonu.

Ovim zakonom tri izabrana kandidata odlučuju između sebe koji će obnašati funkciju predsjednika, a ukoliko se ne postigne dogovor, o imenovanju odlučuje Predstavnički dom.

Ranije je predsjednika i potpredsjednike Federacije predlagala najmanje trećina zastupnika u Domu naroda i nije postojao mehanizam utvrđivanja vremenskog ograničenja za prijedloge, odnosno usvanjanje liste kandidata, niti procesudure imenovanja za pozicije na koje su predloženi kandidati.

“Odlukama se uvode mehanizmi za deblokadu i strogo utvrđeni rokovi, čime će se osigurati funkcionalnost Federacije BiH. Mnoge procedure su pojednostavljene. Uvedeni su rokovi. I postoje posljedice u slučaju ignoriranja ovih rokova. Nakon današnjih odluka, nijedna politička stranka, niti bilo koji izabrani zvaničnik, neće više moći držati Federaciju taocem”, naveo je Schmidt u izjavi.

Mijenja se način pozivanja na vitalni nacionalni interes

Prema dodanim amandmanima Ustava, Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, po dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan član iz reda Ostalih.

U slučaju da dvije trećine jednog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda ili predsjednik ili potpredsjednik odluči da se zakon, drugi propis ili akt odnosi na vitalni nacionalni interes, Dom naroda će taj zakon, propis ili akt razmatrati kao pitanje od vitalnog interesa.

Amandmanima se povećava kontrola i transparentnost pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, te se ograničava vremenski period za donošenje odluke, što ranije nije bilo precizirano.

Također, ranije predsjednik i potpredsjednici u Domu naroda nisu imali mogućnost odlučivanja da li se propisi odnose na vitalni nacionalni interes, dok se sada odlučivanje proširuje i na njih.

Smanjuje se mogućnost blokiranja izbora ustavnih sudija

Prema dosadašnjem načinu izbora ustavnih sudija, predsjednik Federacije je mogao zaustaviti proces imenovanja bez dodatnih mehanizama da se taj proces ubrza.

Marinko Čavara, predsjednik Federacije je jedan od zvaničnika kojem su Sjedinjene Američke Države (SAD) uvele sankcije. On se na listi sankcioniranih našao zbog odbijanja da, od 2019. godine, nominira sudije s liste kandidata VSTV-a na upražnjena mjesta u Ustavnom sudu Federacije. Time je blokirao funkcioniranje Vijeća za zaštitu nacionalnog interesa ovog suda, koje je amandmanima na Ustav Federacije iz 2002. godine stvorio visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini.

“Svojim nedjelovanjem, Čavara je držao kao taoca funkciju Vijeća, za promicanje svojih i političkih interesa svoje stranke”, navodi se u ranijem saopćenju Ministarstva za finansije SAD-a.

Izmjenama je moguće premostiti blokadu predsjednika Federacije. Prema izmjenama predsjednik Federacije uz saglasnst potredsjednika mora predložiti suce za sva upražnjena mjesta u roku od 30 dana od dana kada je listu kandidata dostavio VSTV.

Prema izmjenama, ukoliko većina zastupnika u Domu naroda ne potvrdi jednog ili više sudaca, predsjednik Federacije predlaže jednog ili više sudaca za preostala mjesta u roku od 30 dana od dana glasanja u Domu naroda.

“Ovaj postupak će se ponavljati sve dok se upražnjena mjesta ne popune. Ukoliko na listi kandidata ne ostane nijedan sudac iz reda potrebnog konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih, Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine dostavlja novu listu kandidata“, stoji u izmjenama.

Prema novim izmjenama, ukoliko predsjednik ne predloži kandidate u roku od 30 dana od dana kada je VSTV dostavio listu i od dana glasanja Doma naroda, Dom naroda većinom glasova pristunih odlučuje o potvrđivanju najviše rangiranog kandidata iz reda konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih s liste koju je dostavio VSTV.

Suci Ustavnog suda ostaju i dalje u službi do dobi od 70. godina, osim ako ne podnesu ostavku ili s razlogom ne budu smjenjeni konsenzusom ostalih sudaca.

Šehić smatra da će ovakva izmjena spriječiti blokiranje rada Ustavnog suda, odnosno Vijeća koje nije formirano zbog neimenovanja sudija.

„Ovo što smo imali, krizu rada Ustavnog suda je neprihvatljivo, jer četvoro sudija nije bilo izabrano i imenovano, to je rezultiralo da niste mogli formirati vijeće za zaštitu nacionalnog interesa kojeg čini sedam sudija ustavnog suda. U državi u kojoj je nacionalno jedina vrijednost vi ste imali takvu situaciju“, kazao je on.

Centralna izborna komisija navodi kako je obradila 85 posto biračkih mjesta u Federaciji BiH.

Denis Bećirović (Ujedinjeni za slobodnu BiH) je osvojio najviše glasova za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

Prema trenutnim rezultatima, Bećirović je osvojio 268.197 glasova, predsjednik SDA Bakir Izetbegović je dobio 178.054 glasova, a Mirsad Hadžikadić (Platforma za progres) 24.270 glasova.

Nakon što je proglasio pobjedu, Bećirović je izjavio: „Moramo se ujediniti i okupiti zajedno za opće dobro naše zemlje.”

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je priznao izborni poraz, rekavši kako je 11 stranaka koje se podržale Bećirovića ipak previše da dođe do pobjede.

„Ja sam svoj rezultat otprilike sačuvao, onako kako sam prošao na prošlim izborima. Prema tome, oni koji me žele, žele me i dalje”, rekao je Izetbegović.

Željko Komšić, lider Demokratske fronte, vodi ispred Borjane Krišto (HDZ BiH). Komšić, akutelni član Predsjedništva BiH, osvojio je 183.529 glasova, a Krišto 158.781 glasova, podaci su Centralne izborne komisije.

„Nama je bilo bitno da DF kao stranka u ovom izbornom ciklusu ostane na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini i to će se po svoj prilici desiti”, rekao je Komšić prilikom proglašenja izborne pobjede.

Mjesto srpskog člana u državnom Predsjedništvu osvojila je Željka Cvijanović iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), pobijedivši kandidata opozicije Mirka Šarovića. Šarović je priznao poraz.

Nakon što je proglasila pobjedu, Cvijanović je rekla kako će u Predsjedništvu BiH braniti interese entiteta Republika Srpska.

Nakon 85 posto obrađenih biračkih mjesta, Cvijanović je osvojila 275.175 glasova, a Šarović 185.828.

Parlament BiH

Centralna izborna komisija objavila je rezultate izbora za Parlamentarnu skupštinu na osnovu 70 posto prebrojanih biračkih mjesta u Federaciji BiH.

U Federaciji BiH, najviše glasova je osvojila SDA, slijedi HDZ i stranke okupljene oko te stranke.

U Republici Srpskoj je obrađeno 80 posto biračkih mjesta. Najviše glasova osvojio je SNSD.

Parlament FBiH i Narodna skupština RS

Prema preliminarnim rezultatima za Parlament FBiH, najviše glasova su osvojili SDA, HDZ BiH i stranke oko HDZ-a, te SDP.

SNSD je osvojio daleko najviše glasova za Narodnu skupštinu RS, a slijede SDS i PDP.

Predsjednik RS

Centralna izborna komisija navodi da je obradila 82 posto biračkih mjesta. Milorad Dodik, lider SNSD-a, u prednosti je nad Jelenom Trivić iz PDP-a.

"Odluka Visokog predstavnika rješava probleme koji godinama muče Federaciju Bosne i Hercegovine. Ova akcija je bila i hitna i neophodna kako bi se osigurao suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH." stoji u objavi portparola State Departmenta koji je prenio podršku Ambasade SAD OHR-ovoj odluci.

POGLEDAJTE JOŠ:

Visoki predstavnik nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH. Podržale SAD i V. Britanija

Odluku je OHR objavio na web stranici i ona na snagu stupa odmah.

Schmidt se u odluci obraća građanima kojima prvo zahvaljuje na izborima a u nastavku obrazlaže odluku:

"Nažalost, previše vremena je izgubljeno. Neophodnim zakonodavnim ili izvršnim odlukama nedostaje transparentnosti ili se one jednostavno blokiraju i ne provode.

Za sudbinu ove zemlje ključno je da više ne bude blokada.

Zbog toga sam nametnuo mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH. One će omogućiti svim građanima da se njihov glas čuje i osigurati im da ih zaista i predstavljaju oni koje su izabrali.

Izmjene koje sam danas uveo neće uticati na glasove koje ste dali. Ovo su vaši izbori. One se ne odnose na direktne izbore već na post-izborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavljanje indirektno izabranih tijela.

Da budem jasan, ovo nije i ne može biti velika reforma Izbornog zakona koja je još uvijek neophodna i naširoko diskutirana. Snažno preporučujem da se ove dvije stvari posmatraju odvojeno. Taj posao tek treba da se obavi i ja sam spreman uraditi svoj dio kako bih to podržao.

Moje odluke će pomoći da ova država bude u stanju pripremiti ove razgovore na demokratski način i da daju rezultate.

Ovo također nije implementacija odluka državnih i međunarodnih sudova. To je i dalje neophodno učiniti što je prije moguće. Da sam mogao, odnosno da imam pravo da to uradim, ja bih to već uradio. Međutim, pravo da se mijenjaju odredbe daytonskog ustava države je isključivo pravo Parlamenta BiH.

Moj hitan zahtjev danas izabranom sazivu Parlamenta BiH jeste da brzo usvoji odluku o kojoj se već više od deset godina samo raspravlja, koja se čeka, o kojoj se samo izriču bujice riječi bez ikakvih posljedica: implementirajte presude Sejdić-Finci, Zornić i sve druge odluke suda u Strasbourgu i sudova u Sarajevu. Ja ću biti u tom timu i pomagat ću, jer ovo zahtijeva mnogo rada i promišljanja.

U proteklih nekoliko sedmica, o ovim mjerama sam razgovarao sa mnogim političkim liderima, akademicima, predstavnicima organizacija civilnog društva, predstavnicima međunarodne zajednice. Različite političke stranke su prezentirale svoje prijedloge kako da se unaprijedi funkcionalnost države i Federacije BiH.

Oni su istakli svoje zabrinutosti i dali ideje o tome kako zemlju i narode održati zajedno. Dosta toga sam uzeo u razmatranje.

Međutim, domaći lideri, nažalost, nisu mogli postići konsenzus o tim pitanjima između sebe. U odsustvu domaćeg konsenzusa i u skladu sa mojim mandatom te imajući u vidu potrebe ljudi, ja sam razmotrio odluke i danas ih donio.

Odlukama se uvode mehanizmi za deblokadu i strogo utvrđeni rokovi, čime će se osigurati funkcionalnost Federacije BiH. Mnoge procedure su pojednostavljene. Uvedeni su rokovi. I postoje posljedice u slučaju ignoriranja ovih rokova.

Nakon današnjih odluka, nijedna politička stranka, niti bilo koji izabrani zvaničnik, neće više moći držati Federaciju taocem.

I očekujem od svih posvećenost zajedničkom radu u konstruktivnom duhu.

Unio sam u Ustav i zahtjev za obaveznu suradnju, što je osnova za prosperitet svih.

Da budem jasan: Niko ne može narediti volju da se zajednički radi u ime kantona, entiteta i države. Kao preduslov za uspjeh neophodan je mentalni i moralni zaokret u glavama pojedinih ljudi i političara ovdje u Bosni i Hercegovini.

Također sam dodao ustavnu odredbu kojom se uvodi pravo da svako može ostvariti direktno učešće u političkom odlučivanju, a posebno da mladi imaju pravo da izađu sa svojim interesima i potrebama. Ovo nije zasnovano na etničkoj pripadnosti, ali neće ugroziti pravo konstitutivnih naroda da štite svoje vitalne interese. Ali ovo vidim kao hitno i neophodno kako bi se dao veći prostor mudrosti i posvećenosti građana Bosne i Hercegovine.

Postoji potreba da konstitutivni narodi zadrže svoje zaštitne mehanizme, a da istovremeno ti zaštitni mehanizmi ne mogu biti upotrijebljeni za paralizu sistema. Ovom odlukom sam povećao broj delegata u Domu naroda. Time se omogućava raspodjela mandata tako da se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim kantonima o čemu je bilo riječi u slučaju Ljubić te u nekim drugim presudama. Također, sada po prvi put Ostali iz svih kantona mogu biti zastupljeni u Domu naroda Federacije BiH.

Ove odluke imaju za cilj spriječiti paralizu Federacije BiH nakon izbora. Zato to činim i ove odluke donosim danas. Ne postoji način da se ugrozi struktura BiH kao jedinstvene, suverene države, koja se sastoji od dva entiteta, sa tri konstitutivna naroda i Ostalima. I svi imaju i trebaju imati zaštićena prava. Potrebna nam je kultura dijaloga i suradnje – funkcionalne strukture su osnova takve demokratske kulture. Mi moramo prilagoditi koncepte iz 1995. novoj, otvorenoj i razumnoj mladoj generaciji. Svijet se promijenio i mi moramo prilagoditi demokratske vrijednosti!

Tako što će osigurati da izborni rezultati budu implementirani, da nove vlade budu formirane, da institucije mogu funkcionirati, da sudije budu nominirane i imenovane, današnje odluke štite sve građane, sve konstitutivne narode i Ostale.

Upravo u ovom trenutku, evo s moje strane jedno razmišljanje i najava: stranke, političari i politički kalkulanti koji žele misliti da je blokada donošenja odluka moguća kao legitimno sredstvo u multietničkoj Bosni i Hercegovini varaju se i ja ću u budućnosti koristiti sve svoje ovlasti da to deblokiram! U svim slučajevima, ako bude potrebno! U svim slučajevima, ako bude potrebno!

Zahvaljujem mnogima sa kojima sam razmjenjivao ideje, uključujući i one sa kontroverznim prijedlozima.

Vjerujem u konstruktivan dijalog i pozivam na učešće u tom dijalogu. Zahvaljujem pojedinima na njihovom ličnom strpljenju i konstruktivnim razgovorima izvan oka javnosti. Uvidio sam da tu ima puno mudrosti i iskustva i nudim suradnju u budućnosti, na neki način, novi pristup. I taj novi pristup mora da obuhvati obične građane, nevladine organizacije, ljude iz domena umjetnosti, poslovne zajednice, nastavnike i učenike, profesore i studente.

Potrebno nam je zajedničko razumijevanje sa ljudima za Bosnu i Hercegovinu u Evropskoj uniji. Pozivam građane da rade na ovom. Ja ću pomoći.

Moj prvi korak je ova odluka. Sa ovim odlukama, odgovorni politički lideri mogu sarađivati sa Evropskom unijom, predsjednikom Michelom, predsjednicom Von der Layen i svim Evropljanima kako bi načinili potreban napredak.

Vrijeme ističe. Oni moraju ostvariti bolji status Bosne i Hercegovine kao kandidata za evropsku integraciju. Ja sam uvjeren da to mogu uraditi zajedno u narednim mjesecima.

U danima pred nama, neki će iznositi svoje tvrdnje u pogledu toga ko je dobio, a ko izgubio sa ovim odlukama. Dosta toga će biti besmislice. Jasni dobitnici su ljudi ove zemlje i njihova mirna budućnost.

Odluke koje sam potpisao jutros stupaju na snagu objavom na zvaničnoj internet stranici OHR-a ili u Službenim novinama, u zavisnosti šta bude objavljeno ranije.

Sve najbolje za Bosnu i Hercegovinu!"stoji u objavi OHR-a.

Šmitovu odluku ubrzo je javno podržala i ambasada SAD u BiH.

Na twitteru se oglasio i ambasador Velike Britanije u BiH Julian Reilly.

"Ujedinjeno Kraljevstvo podržava ulogu koju imaju visoki predstavnik i njegov Ured u Bosni i Hercegovini. Izvor je žaljenja što su ovlasti visokog predstavnika i dalje potrebne u Bosni i Hercegovini, ali u nedostatku domaće političkih volje ili vodstva, visoki predstavnik ima važnu ulogu u provedbi Daytonskog sporazuma i podržavanju okvira za prosperitetnu budućnost. Njegove današnje odluke treba gledati u tom svjetlu. Funkcionalne vlasti, na svim razinama, ključni su za osiguranje napretka i stabilnosti. Domaći politički akteri sada moraju raditi zajedno na implementaciji izbornih rezultata i podržati reforme potrebne za napredak BiH na njenom euroatlantskom putu." stoji u objavi britanskog ambasadora u BiH