Privatna kompanija Donalda Trumpa tražila je od Tajne službe da plaća sobe u njegovim hotelima i odmaralištima po višim cijenama od onih koje američka vlada dozvoljava za svoje radnike, najmanje 40 puta za vrijeme njegovog predsjedničkog mandata, uključujući dvije situacije kada su agentima sobe naplaćivane više od 1.100 dolara za noć, pokazuju dokumenta koja je u ponedjeljak objavila kongresna komisija za nadzor rada vlade.

Tajnoj službi su sobe naplaćene po cijeni od više od 800 dolara za noć najmanje 11 puta, kada su agenti odsedali u Mar-a-Lagu na Floridi, Trumpovom hotelu u Washingtonu i drugim lokacijama, saopštila je komisija Predstavničkog doma za nadzor vlade. Također je zabilježeno da je Trump dok je bio predsjednik više od 500 puta posjetio svoje hotele i odmarališta.

"Astronomske" cijene ukazuju da su "poreski obveznici možda doprinosili povećanju profita kompanijama bivšeg predsjednika koje nisu sjajno poslovale", napisala je članica Predstavničkog doma iz New Yorka, Carolyn Maloney u pismu Tajnoj službi u ponedjeljak, u kome je zahtijevala dodatne informacije.

Trumpova organizacija demantuje da su cene naplaćivane Tajnoj službi bile problematične i navodi da je sobe i druge usluge po realnoj cijeni, uz velike popuste ili čak besplatno.

"Porodica Trump je vjerovatno prva porodica u američkoj historiji koja nije profitirala od američke vlade", saopštio je Eric Trump. "Predsjednik Trump je najveći dio svoje kampanje finansirao stotinama miliona dolara sopstvenog novca i odbio ugovore u domenu nekretnina širom svijeta, u vrijednosti od više milijardi dolara."

Trumpova organizacija je naplatila agenciji koja je zadužena za zaštitu predsjednika i njegove porodice račune u vrijednosti od najmanje 1,4 milona dolara, pokazuju podaci Tajne službe koje je objavila komisija. Kongresna komisija navodi da je ukupan račun vjerovatno bio veći.

Demokrate i vladine agencije za nadzor su više puta kritikovale bivšeg predsjednika zbog drskih pokušaja da profitira od novca poreskih obveznika za vrijeme njegovog mandata.

Pored novca Tajne službe, iz perioda kada je njegova porodica posjećivala njegove klubove i hotele, Trump je bio domaćin stranim zvaničnicima na svojim imanjima, što je također iziskivalo smještaj za agente koji su ga pratili. Peredsjednik je pokušao da izdejstvuje da se Trumpov nacionalni Doral golf klub na Floridi izabere kao lokacija za sastanak globalnih lidera Grupe 7, ali je odustao od te ideje posle burne javne reakcije.

Među objavljenim dokumentima je račun koji se odnosi na boravak najstarijeg sina Donalda Trumpa, Dona juniora, u Trumpovom hotelu u istoj ulici gdje se nalazi Bijela kuća.

Agentima Tajne službe koji su ga čuvali tada je noć naplaćena po cijeni od 1.185 dolara, što je više od pet puta veće od vladine per-diem sume za plaćanje smještaja, navela je komisija, iako je agenciji dozvoljeno da pravi izuzetke.

Xi je, govoreći na otvaranju partijskog kongresa za koji se očekuje da će mu dati treći petogodišnji mandat, pohvalio dostignuća u proteklih pet godina i rekao da će partija nastojati da postigne ono što naziva "podmlađivanjem nacije", prenosi AP.

"Naša budućnost je svijetla, ali pred nama je još dug put", rekao je Xi pred više od 2.000 delegata koji su prisustvovali otvaranju, održanom u ogromnoj Velikoj sali naroda koja gleda na Trg Tjenanmen u centru Pekinga. "Moramo da njegujemo čvršći osjećaj svrhe, hrabrosti i samopouzdanja u cijeloj partiji i kineskom narodu kako ne bismo mogli da budemo pokolebani zabludama, odvraćani zastrašivanjima ili uplašeni pritiskom", rekao je on.

Treći mandat bi Xija dodatno utvrdio kao vjerovatno najmoćnijeg kineskog političara od Mao Ce-tunga. Xi je pozvao na dalja ulaganja u vojno krilo stranke, Narodnooslobodilačku vojsku, i potvrdio da Kina neće isključiti upotrebu sile kako bi pod svojom kontrolom stavila samoupravno ostrvo Tajvan.

"Ponovno ujedinjenje definitivno mora biti postignuto i ponovno ujedinjenje će definitivno biti postignuto", rekao je on. Tajvan i Kina su se podijelili tokom građanskog rata 1949. koji je doveo komuniste na vlast u Kini. Mnogi Tajvanci odbacuju termin "ponovno ujedinjenje", rekavši da nikada nisu bili dio komunističke Kine.

S obzirom da se očekuje da će Xi ostati na funkciji, male promjene su predviđene u kineskoj ekonomskoj i spoljnoj politici, kao i u njegovoj netoleranciji prema kritikama i tvrdokornom pristupu COVID-19, uključujući karantine i zabrane putovanja. Xi je branio odgovor na pandemiju, rekavši da je "ljude i njihove živote stavio iznad svega drugog".

Kongres se odvija u trenutku kada se ekonomija suočava sa velikim preprekama zbog rata u Ukrajini i ekonomskog danka za turizam, maloprodaju i proizvodnju zbog ograničenja COVID-19.

Kao i kod većine kineskih političkih događaja, malo informacija je ranije objavljeno, a ishod će biti poznat tek sljedećeg vikenda, nakon višednevnih sjednica iza zatvorenih vrata. Kongres će vjerovatno odobriti amandman na svoju povelju koji bi mogao dodatno da podigne Xijev status lidera.

Portparol kongresa iznio je nekoliko detalja na konferenciji za novinare u subotu, rekavši da će izmjene "ispuniti nove uslove za unapređenje razvoja i rada stranke u novim okolnostima i novim zadacima".

Prethodni kongres 2017. godine uključio je Xijevu ideologiju, poznatu kao misao Xi Jinpinga, u partijski ustav. Ideologija je nejasna, ali naglašava oživljavanje misije stranke kao političkog, ekonomskog, društvenog i kulturnog lidera Kine i njenu centralnu ulogu u postizanju nacionalnog podmlađivanja.

Xi je već stekao veliku moć, stavljajući sebe kao nadležnog za unutrašnje poslove, spoljnu politiku, vojsku, ekonomiju i većinu drugih ključnih pitanja preko partijskih radnih grupa koje vodi. Pod njegovim vodstvom, zemlja je proširila svoj globalni otisak dok je pooštrila već strogu kontrolu informacija i neslaganja.

Rijedak javni protest prošle nedjelje, u kojem su u Pekingu okačeni transparenti koji su napadali Xija i politiku COVID-19, brzo je izbrisan sa interneta i svaka diskusija o njemu je poništena.

Xi je kao dostignuća predstavio kinesku politiku prema Tajvanu i poluautonomnom Hong Kongu koje su oštro kritikovale SAD i druge demokratije. Rekao je da su koraci preduzeti nakon velikih protesta u Hong Kongu 2019. godine vratili red i osigurali da njime upravljaju patriote. Njegova vlada je nametnula zakon o nacionalnoj bezbjednosti gradu koji je skoro eliminisao glasove opozicije i zahtjeve za demokratijom.

Govoreći na Kongresu Partije evropskih socijalista u subotu Berlinu, Scholz se založio za postepeno ukidanje principa jednoglasnosti za odluke u spoljnoj politici, ali i u drugim oblastima poput poreske politike.

„Znam da tamo imamo još mnogo uvjeravanja”, rekao je kancelar. „Ali također jasno kažem: ako je geopolitička Evropa naša težnja, onda su većinske odluke dobitak, a ne gubitak suvereniteta.”

Trenutno se mnoge odluke EU mogu donijeti samo ako sve zemlje glasaju jednoglasno.

Scholz također podržava veću vojnu autonomiju EU. Pozvao je na koordiniranu nabavku oružja i opreme, uspostavljanje snaga EU za brzo reagovanje do 2025. godine i sjedište EU za evropske oružane snage.

„U Evropi nam je potrebna bolja interakcija između naših odbrambenih napora”, rekao je on. „U budućnosti, Evropi će biti potrebno koordinisano povećanje sposobnosti... moramo samouvjereno i zajedno unaprijediti evropsku odbranu.”

Okupljaju se kako bi "demonstrirali sposobnost i odlučnost EUFOR-a da pruže doprinos bezbjednog i stabilnog okruženja za stanovnike Bosne I Hercegovine".

"Kao i prethodnih godina, EUFOR će privremeno povećati svoje prisustvo tako što će povećati broj vojnika, ojačati patroliranje i držati taktičke vježbe na odabranim urbanim i ruralnim lokacijama, tijesno sarađivati sa Oružanim snagama BIH, lokalnim zajednicama i organima za sprovođenje zakona", navodi se iz EUFOR-a.

Ističe se i kako ova vojna vježba pokazuje predanost Evropske unije evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine i svih njenih građana.

Mandat EUFOR-a u BiH svake godine obnavlja Vijeće sigurnosti UN-a. Ove godine ističe 3. novembra.

Trenutno je u BiH 1.100 vojnika EUFOR-a, ali se aktiviranjem rezervnih trupa iz inostranstva može angažovati ukupno 3.500 vojnika.

Mirovna misija EUFOR-a u BiH, najduža je vojna operacija EU, te jedina misija koja ima izvršni mandat da koristi silu.

Snage EUFOR-a su raspoređene u BiH od 2004. godine.

Na početku ih je bilo oko 7.000, ali je taj kapacitet smanjivan kako se popravljala bezbjednosna situacija u zemlji.

Zvanični mandat svih stranih vojnih misija u BiH je osiguravanje provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan rat u BiH, te "doprinos sigurnom okruženju".

Na terenu se provodi korištenjem sredstava i sposobnosti NATO-a, na temelju dogovora s NATO-om poznatim kao "Berlin Plus".

Brojni detalji ovog sporazuma između NATO-a i EU-a nose oznaku tajnosti, a ono što je poznato je da je između institucija EU-a i NATO-a osigurana razmjena povjerljivih podataka.

Prema sporazumu iz 2003. godine, EU i NATO mogu u bilo kom trenutku, u kratkom roku rasporediti dodatni broj vojnika u BiH u slučaju prijetnje bezbjednosti ove zemlje.

Te vojne snage, prema rezolucijama Ujedinjenih nacija, imaju izvršni mandat koji podrazumijeva i upotrebu sile, posebno kako bi se odbranile od napada ili prijetnje napadom.

Dva puta je posjetila Bosnu i Hercegovinu (BiH) u proteklih šest mjeseci i autorica je novog zakonskog prijedloga o američkoj politici prema Zapadnom Balkanu. Za Glas Amerike govori o njenom povećanom angažmanu kada je BiH u pitanju.

VOA: Bosnu ste posjetili dva puta u protekloj godini. Vaš kolega, senator Murphy, napisao je na svom blogu nakon aprilske posjete da ste počeli smišljati strategiju kako bi se Kongres mogao pozabaviti rastućom krizom stabilnosti u Bosni. Kako ta strategija napreduje šest mjeseci kasnije?

SHAHEEN: Pokušali smo uraditi nekoliko stvari. Prvo, da prenesemo osjećaj zabrinutosti, koju smo uočili kada smo bili u BiH, State Departmentu ovdje u SAD-u, Ministarstvu odbrane i našim NATO saveznicima. Čuli smo zabrinutosti u vezi nastavka misije EUFOR-a i također o kontinuiranim etničkim tenzijama, te porastu tih tenzija. Tako da svaki put kada imam priliku na saslušanju, a moje kolege isto rade, izražavam te zabrinutosti, kao što to činimo i privatno. Jučer smo senatori Tillis, Murphy i ja poslali pismo sekretarima Blinkenu i Austinu, izražavajući našu zabrinutost u vezi sa mandatom EUFOR-a, koji će morati biti obnovljen 2. novembra. Nije jasno šta će Rusija učiniti po tom pitanju. Zato mislimo da je važno imati rezervni plan.

Također radimo na novim zakonima. Senator Wicker i ja radimo na zakonu za Zapadni Balkan koji bi pokušao promovirati napore u borbi protiv korupcije, koji bi sagledao kako možemo podstaći trgovinske i ekonomske veze, a također i pretvoriti u državni zakon sankcije izvršne vlasti koje su na snazi.

VOA: Spomenuli ste operaciju ALTHEA. Kako bi izgledali neki od tih rezervnih planova u slučaju da se misija ne produži?

SHAHEEN: Jedna od tema o kojoj se razgovaralo je uloga NATO-a. Mislim da bi Vladimir Putin više preferirao da EUFOR nastavi svoj mandat nego da NATO dođe kao rezervna opcija. Upravo sam bila u kampu Butmir kada sam bila u Bosni prošle sedmice i imala sam priliku da se sretnem sa tamošnjim generalima kako bismo razgovarali o njihovoj misiji i njihovim naporima da osiguraju kontinuiranu posvećenost miru i stabilnosti u zemlji.

VOA: Obzirom da Orbanova Mađarska ima mnogo pro-Putinovih stavova i da aktivno podržava Dodika u mnogim aspektima, da li biste povjerili mađarskom komandantu EUFOR-a da održi mir?

SHAHEEN: Mislim da postoji mnogo pitanja o tome kako bi se mandat nastavio i to je jedno od pitanja na koje treba odgovoriti.

VOA: I Hrvatska je željela da bude uključena u misiju EUFOR-a. Šta mislite o tome?

SHAHEEN: Mislim da sve što može uzrokovati povećanje etničkih tenzija u regionu nije od pomoći, tako da sam uvjerena da bi se o njihovom interesu razgovaralo u kontekstu toga šta može biti od najveće pomoći misiji i osiguravanju kontinuiranog prosperiteta u zemlji.

VOA: Mnogi u Bosni kritikuju efikasnost i kredibilitet američkih sankcija. Za razliku od ruskih oligarha, rijetko koji bh. zvaničnik ima ekonomske interese u SAD-u ili putuje ovamo. Većina sankcionisanih zvaničnika je nastavila, ili u nekim slučajevima čak eskalirala, svoje koruptivno i destabilizirajuće ponašanje. Mnogi su pobjedili na izborima ili i dalje rade u pravosuđu. Kakvu ulogu konkretno vidite za sankcije u kontekstu Bosne i Hercegovine?

SHAHEEN: Sankcije su jedan alat u velikoj korpi alata koje možemo koristiti. I mogu vam reći da kada smo bili tamo u aprilu, a to sam opet čula kada sam bila tamo prošle nedjelje, da ljudi obraćaju pažnju na sankcije koje SAD nameću zvaničnicima. Imaju uticaja. Jedna od prvih stvari koje smo čuli kada smo se sastali sa članovima predsjedništva u aprilu je negodovanje člana predsjedništva Dodika, koji je sankcionisan i koji je pokrenuo tu temu. Bio je uznemiren zbog sankcija Sjedinjenih Država. Dakle, očigledno imaju uticaja.

Mislim da je važno da procijenimo gdje one mogu biti od pomoći i da nastavimo ukazivati ljudima koje su vrijednosti Sjedinjenih Država, te da to učinimo u kontekstu čitavog niza drugih alata koji su nam dostupni. I zato je zakon koji Senator Wicker i ja predlažemo o Zapadnom Balkanu važan, jer se ne tiče samo sankcija. Kodificirati će u državni zakon posljednje dvije izvršne naredbe o sankcijama, ali će također pokušati kako možemo povećati trgovinu, kako možemo podržati ekonomske aktivnosti i kako možemo potaknuti prisustvo predstavnika organizacije Peace Corps.

VOA: Dodik je, barem javno, ismijavao sankcije navodeći da se američki zvaničnici i dalje žele sastati s njima uprkos njegovom statusu. Kao što ste upravo rekli, vi ste jedna od osoba koja se srela sa njim. Također, sastali ste se sa Željkom Cvijanović, koja je pod sankcijama Velike Britanije, i ima potpuno istu politiku kao Dodik. Jeste li zabrinuti da ovakvi sastanci potkopavaju američku politiku sankcija, jer zapravo nisu rezultirali, barem onim što je vidljivo javnosti, bilo kakvim promjenama politike ili ponašanja?

SHAHEEN: Mislim da nam je važno da se i dalje sastajemo sa ljudima koji su zvaničnici. I zato se održao sastanak sa članom predsjedništva Dodikom. Imali smo priliku da lično sjednemo i izrazimo zabrinutost zbog onoga što se dešava u zemlji. Mislim da trebamo nastaviti pokazivati taj interes, nastaviti tražiti načine na koje možemo podržati napredak ka demokratiji u BiH.

Zato mi je bilo drago vidjeti da je Centralna izborna komisija izrazila zabrinutost zbog malverzacija u Republici Srpskoj i odlučila da naloži ponovno prebrojavanje, jer mislim da je važno da ljudi vide da postoji odgovornost za postupke.

VOA: Snažna ste zagovornica evropskih integracija Bosne. Ipak, povećan angažman EU poklopio se s porastom korupcije, smanjenjem slobode, barem prema izvještajima Transparency Internationala i Freedom Housea, te sigurnosnom situacijom koja podriva ulaganja. Lokalne elite koje imaju velike koristi od statusa quo nisu zainteresirane za reforme koje bi mogle dovesti u pitanje njihov privilegirani status. Ukratko, uslovljavanje od EU očigledno ne uspijeva. Kako bi SAD trebale odgovoriti na ovaj neuspjeh?

SHAHEEN: Zato mislim da trebamo sagledati sva sredstva koja su nam dostupna, kao što su sankcije, da prozovemo koruptivno ponašanje i da jasno stavimo do znanja da ćemo pokušati da ljude držimo odgovornim. Ali isto tako je važno da kada zemlja poput BiH izrazi interes za ulazak u EU, kada izrazi interes za ulazak u NATO, da vide jasan put kako to postići.

VOA: Postoji li nešto što biste željeli dodati, a da vas nisam pitao?

SHAHEEN: Pa, opet, jedan od razloga zašto smo se prošlog aprila vratili u region, a ja sam se željela vratiti tokom izbora, je nastavak ruskog uplitanja u region. Postoje istorijske veze koje Rusija koristi za širenje dezinformacija, za pokušaj pogoršanja etničkih tenzija, za traženje načina da se napravi poremećaj i za sprečavanje izgradnje demokratije u regionu. Dakle, to je nešto na šta moramo obratiti pažnju, posebno u kontekstu rata u Ukrajini. Ovo je region u koji se Rusija želi i dalje miješati i važno je za Sjedinjene Države, za EU i za naše Zapadne saveznike da obrate pažnju na ono što se dešava u regionu.

Embed share

Shaheen: Sankcije SAD su važan alat u BiH ali ne trebaju biti i jedini

by Glas Amerike | Bosna i Hercegovina

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

U strategiji se navodi da su transatlantski odnosi jedna od vitalnih platformi na kojoj su izgrađeni drugi elementi američke spoljne politike i da je Evropa ključni američki partner u rješavanju globalnih izazova.

Inače, rok za dostavu Strategije američkom Kongresu bio je, kao i u slučaju prijedloga budžeta, 28. marta. Odlaganje je uzrokovala ruska agresija na Ukrajinu pokrenuta u februaru 2022.

“Evropa je prvim linijama fronta borba za odbranu principa slobode, suvereniteta i sprječavanja agresije i nastavićemo da radimo zajedno da osiguramo slobodi da prevlada. Amerika nesumnjivo ostaje posvećena kolektivnoj odbrani zacrtanoj članom pet Povelje NATO-a i radiće sa NATO saveznicima da ojača otpor ageresiji i prinudi u svim njihovim oblicima”, navodi se u dokumentu.

Istaknuto je i da se od članica Alijanse očekuje da povećaju izdvajanja, kapacitete i doiprinose.

U dokumentu se poručuje i da Amerika zadržava temeljnu posvećenost promovisanju Evrope – cjelovite, slobodne i u miru, a da nova ruska invazija na Ukrajinu predstavlja ozbiljnu prijetnju toj viziji.

“Zbog toga smo odlučni da podržimo Ukrajinu da odbrani svoj suverenitet i teritorijalni integritete i istovremeno nametnemo tešku cijenu Moskvi zbog njene agresije. Pružali smo Ukrajini bezbjednosnu, humanitarnu i finansijsku pomoć. Udružili smo se sa saveznicima i partnerima u Evropi i širom svijeta da nametnemo sankcije i kontrole izvoza koje će umanjiti sposobnost Rusije da vodi buduće agresivne ratove”, podsjeća se u bezbjednosnoj strategiji američke administracije.

“Dok podržavamo Ukrajinu, takođe ćemo raditi da jačanju stabilnosti i otpornosti drugih demokratija. Podržaćemo evropske aspiracije Gruzije i Moldavije i njihovu posvećenost važnim institucionalnim reformama. Pomoćićemo partnerima u jačanju demokratskih institucija, vladavine prava i ekonomskog razvoja Balkana”, ističe se u strategiji.

U strategiji nacionalne bezbjednosti, koju je Bijela kuća objavila u srijedu, iskazano je nastojanje da se obuzda uspon Kine – dok se istovremeno ističe značaj saradnje sa saveznicima u, kako je navedeno, rješavanju izazova sa kojima se suočavaju demokratske nacije.

"Najhitniji strateški izazov sa kojim se suočava naša vizija su one strane koje autoritarnu vladavinu oslanjaju na revizionističku spoljnu politiku“, ističući u tekstu strategije Kinu i Rusiju kao posebne, ali različite izazove.

"Rusija predstavlja neposrednu prijetnju slobodnom i otvorenom međunarodnom sistemu, bezobzirno kršeći osnovne zakone međunarodnog poretka, kao što je pokazala njena brutalna agresija protiv Ukrajine", piše u tekstu Strategije.

Kina je, pak, označena kao jedini konkurent sa namjerom da utiče na aktuelni poredak i raspolaže sve većom ekonomskom, diplomatskom, vojnom i tehnološkom moći za postizanje tog cilja, precizirano je u dokumentu od 48 stranica.

“SAD moraju pobijediti u ekonomskoj trci sa supersilom ako nastoji da zadrži uticaj u svijetu. Narodna Republika Kina gaji namjeru i sve više sposobnosti da preoblikuje međunarodni poredak u svoju korist - u trenutku u kom Sjedinjene Države ostaju posvećene konkurenciji među zemljama”, izjavio je savjetnik za nacionalnu sigurnost Džejk Saliven.

On je poručio da se, osim odnosa sa Kinom, Sjedinjene Države nose sa nizom izazova koji pogađaju ljude na svim područjima - uključujući klimatske promjene, nedostatak hrane, zarazne bolesti, terorizam, energetsku tranziciju i inflaciju.

Nisu navedene značajnije promjene u smislu uvođenja novih doktrina u vođenju spoljne politike administracije američkog predsjednika Džozefa Bajdena.

U tekstu je naglašen stav Bijele kuće da je američko vođstvo ključ za prevazilaženje globalnih prijetnji kao što su klimatske promjene i uspon autoritarnih režima.

Čak i nakon ruske invazije na Ukrajinu - Kina za Sjedinjen Države nastavlja da predstavlja najznačajniji izazov globalnom poretku.

Džejk Saliven je pojasnio da je ukrajinska kriza odložila, ali nije značajnije promijenila Bidenov pristup spoljnoj politici.

“Vjerujem da predstavlja ključne elemente našeg pristupa – naglasak na savezništvo, važnost osnaživanja demokratskog svijeta, zalaganje za demokratiju i njene vrijednosti”, rekao je Saliven.

Strategija nacionalne bezbjednosti dokument koji periodično priprema izvršna vlast Sjedinjenih Država u kom su pobrojani mogući izazovi i načini koje administracija namjerava da primijeni u njihovom rješavanju.

"Davanje statusa kandidata je ponuda Evrope za BiH. Ovo radimo za narod BiH. Ali to takođe dolazi sa velikim očekivanjima. Na eliti je da to pretvori u stvarnost", poručio je komesar za proširenje Oliver Varhelji (Oliver Varhelyi).

On je naglasio da se nakon oktobarskih izbora očekuja brzo formiranje institucija kako bi se mogle fokusirati na ove uslove. On je najavio mogućnost da Savjet EU odluči o kandidatskom statusu za BiH na samitu u decembru.

Osam uslova

Komisija je preporučila da Vijeće EU da Bosni i Hercegovini status kandidata ali da se podrazumijeva da se preduzimu sledeći koraci:

• usvojiti prioritetno izmjene integrisane u amandmane u postojećem Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću
• usvojiti zakon o visokom sudskom i tužilačkom vijeću i usvojiti zakon o sudovima Bosne i Hercegovine
• donijeti zakone o sprječavanju sukoba interesa
• preduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala
• odlučno unaprijediti rad na obezbjeđivanju efikasne koordinacije na svim nivoima kapaciteta upravljanja granicom, kao i obezbjeđivanju funkcionisanja sistema azila
• obezbijediti zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja
• garantovati slobodu izražavanja medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima
• obezbijediti rezultate u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne tekovine EU

Uslovi su uglavnom vezani za 14 prioriteta koje je Evropska komisija predstavila 2019. godine, u mišljenju o spremnosti BiH da postane zemlja kandidat.

Osvrćući se na 14 prioriteta, Varhelji je podvukao da su nepromijenjeni i nisu predmet pregovora. Ovi prioriteti, kako je naveo, ostaju ključni za otvaranje pristupnih pregovora između BIH i EU.

Te godine je Evropska komisija samo izašla sa prioritetima koje BiH treba da ispuni kako bi otpočela proces pristupnih pregovora i nije izašla sa eksplicitnom preporukom za status kandidata.

Uslovna kandidatura uz negativan izvještaj

Evropski komesar Varhelji u sredu 12. oktobra objavljuje paket proširenja zajedno sa individualnim godišnjim izvještajima za svaku državu pojedinačno, u koje je Radio Slobodna Evropa dan prije imao uvid i objavio.

BiH ove godine ima relativno negativan izvještaj Evropske komisije. Evropska komisija zaključuje da u ključnim poljima BiH nije učinila nikakav napredak.Loša ocjena u godišnjem izvještaju je razlog zašto su, kako se saznaje, neki komesari bili protiv da se preporuči status kandidata za BiH.

U slučaju BiH donedavno nije bilo govora da se preporuči status kandidata.

Preporuka EK da se Ukrajini dodijeli status kandidata ali da se podrazumijeva da će zemlja naknadno ispuniti neophodne uslove, a potom i dodejla ovog statusa za Ukrajinu, pokrenulo je pitanje BiH kao zemlji čiji je kandidatski status povezan sa prethodnim ispunjavanjem kriterijuma.

Na samitu koji je održan 23. juna ove godine, države članice su pozvale Evropsku komisiju da izradi novi izvještaj o reformskom procesu u Bosni i Hercegovini, nakon čega bi EU bila spremna da razmotri mogućnost dodjeljivanja statusa kandidata.

"EU je spremna da BiH dodijeli status zemlje kandidata i u tom cilju poziva (Evropsku) Komisiju da bez odlaganja izvijesti Savet EU o implementaciji 14 ključnih prioriteta navedenih u njenom mišljenju sa posebnom pažnjom na one koji predstavljaju značajan skup reformi kako bi se Evropski savjet vratio da odlučuje o ovom pitanju", stoji u usvojenim zaključcima šefova država i vlada EU na junskom samitu.

Nakon preporuke EK, status kandidata za jednu zemlju razmatraju i odobravaju države članice EU, na nivou šefova država i vlada.

U najnovijem izvještaju MMF-a o svjetskim ekonomskim izgledima, predviđa se da će trećina svjetske ekonomije vjerovatno zabilježiti pad do naredne godine.

"Tri najveće ekonomije - Sjedinjene Države, Kina i euro područje - će nastaviti da usporavaju. Ukratko, najgore tek predstoji, i za mnoge ljude, 2023. će biti kao recesija", naveo je u saopštenju glavni ekonomista MMF-a Pjer-Olivije Gurnišas.

Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će rast globalnog BDP-a naredne godine usporiti na 2,7 odsto - što je pad u odnosu na procjenu iz jula od 2,9 procenata - dok više kamatne stope usporavaju američku ekonomiju, Evropa se bori sa rastom cijena gasa a Kina i dalje suočava sa karantinima zbog pandemije kovida 19 i slabljenjem sektora nekretnina.

Procjena rasta za 2022. godinu i dalje je 3,2 odsto, što odražava snažniju ekonomsku aktivnosti u Evropi, ali slabiji rast u SAD.

Rast američke ekonomije će ove godine biti veoma skroman od 1,6 odsto, što je 0,7 procenata manje u odnosu na procjenu iz jula i održava neočekivani pad BDP-a u drugom kvartalu. Procjena američkog rasta za narednu godinu je nepromijenjena - jedan odsto.

Ekonomski rast u eurozoni će pasti na 0,5 odsto naredne godine s obzirom na to da će visoke cijene energenata pogoditi ekonomsku aktivnost, procjenjuje MMF, a neke ključne ekonomije, među kojima su Njemačka i Italija, će ući u tehničku recesiju. Gurnišas je na konferenciji za novinare rekao da će geopolitičke promjene u energetskom snabdijevanju kontinenta biti "široke i stalne", te da će cene zbog toga biti visoke dugo vremena.

MMF takođe predviđa da će rast potrošačkih cijena dostići vrhunac u trećem kvartalu 2022. godine na 9,5 odsto, te da će pasti na 4,7 procenata do četvrtog tromjesečja naredne godine.

Upozorava se i da bi na ekonomske izglede mogla značajno da utiče "moguća kombinacija šokova", uključujući porast cijena nafte od 30 odsto u odnosu na trenutne nivoe, što bi dovelo do pada globalnog rasta na jedan odsto.

MMF ističe da postoji 25 odsto šansi da globalni rast padne ispod 2 odsto naredne godine - fenomen koji se dogodio samo pet puta od 1970. - a da je šansa da dođe do pada globalnog BDP-a veća od 10 procenata.

U izvještaju koji će Evropska komisija objaviti 12. oktobra, a u koji Radio Slobodna Evropa (RSE) ima uvid, podvlači se da su stranke sa sjedištem u entitetu Republika Srpska blokirale zakonodavne i izvršne institucije na državnom nivou, "što je dovelo do skoro potpunog zastoja u reformama".

Država se uskladila sa sankcijama, provedbu ometa RS

Stručnjaci Evropske komisije navode da je Bosna i Hercegovina "značajno" povećala stopu usklađivanja sa zajedničkom spoljnom EU, koje se odnose na sankcije protiv Rusije koje su odgovor na agresiju u Ukrajini.

U nacrtu izvještaja se prepoznaje i pozdravlja ovo povećanje stope formalnog usklađivanja koje je načinila država.

Međutim, u nacrtu dokumenta se podvlači da su se vlasti i stranke iz RS-a zalagale za neutralan stav o agresiji Rusije na Ukrajinu, "osporavajući usklađivanje sa izjavama EU i ometajući punu implementaciju restriktivnih mjera protiv Rusije".

Opstrukcije uoči izbora

U većini dokumenta o Bosni i Hercegovini se u više navrata spominje da nema nikakvog progresa u važnim poljima.

Navodi se, između ostalog, da Savjet ministara BiH nije preduzeo nikakve korake da bi razvio nacionalni program za usvajanje pravne tekovine EU.

Zbog "političke opstrukcije" je Ministarstvo finansija i trezora ometalo nesmetanu organizaciju oktobarskih izbora uskraćivanjem potrebnih sredstava.

Održavanje izbora je ocjenjeno dobro, ali se kaže da su oktobarski izbori obilježeni nepovjerenjem u javne institucije i retorikom koja je neujednačena.

Takođe se ocjenjuje da nije postignut napredak u obezbjeđivanju i omogućavanju okruženja za civilno društvo.

U pravosuđu nema napretka

Nijedan napredak Evropska komisija nije obilježila u BiH po pitanju pravosuđa.

Ocjenjuje se da se BiH nije poboljšala nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, te da izvršna i zakonodavna vlast nije usvojila dodatne mjere zaštite.

Dodaje se da nedosljednost i preširoka diskreciona prava i dalje postoje u primjeni pravila o imenovanju, disciplinskoj odgovornosti, napredovanju u karijeri i sukobu interesa sudija i tužilaca.

"Potrebne su hitne mjere da se vrati povjerenje javnosti u pravosuđe i ojača njegov integritet. Nedostatak političke posvećenosti reformi pravosuđa i loše funkcionisanje pravosudnog sistema i dalje ugrožavaju uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala", ocjenjuje se u nacrtu dokumenta.

Policija podložna političkom miješanju

Nema napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala jer, stručnjaci Evropske komisije smatraju da politički lideri i pravosudne institucije nisu uspjeli da se izbore sa široko rasprostranjenom korupcijom i aktivno su blokirali napredak, "što je dovelo do dugoročnog zastoja i sve većih znakova političkog zarobljavanja".

"Kontinuirani nedostatak napretka na svim nivoima povećava rizik od nazadovanja. Politički lideri i pravosudne institucije moraju hitno da poprave situaciju", poručuje se u izvještaju o BiH.

Iako se priznaje da su u proteklih 12 meseci podignute neke optužnice koje se odnose na visoke kazne za korupciju, "ukupni rezultati ostaju beznačajni zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja".

Ocjenjuje se da je policija u zemlji podložna političkom miješanju.

Nije uspostavljena operativna tačka kontakta za saradnju sa Agencijom za sprovođenje zakona Evropske unije (EUROPOL), te ne postoji sistemska saradnja sa Agencijom Evropske unije za saradnju u oblasti krivičnog pravosuđa (EUROJUST).

Od bosanskohercegovačkih vlasti se traži da hitno usvoje zakon za borbu protiv pranja novca i finansiranje terorizma.

Loše ocjene u slobodi izražavanja

Evropska komisija smatra da u Bosni i Hercegovini nije postignut napredak u garantovanju slobode izražavanja i medija kroz zaštitu novinara od prijetnji i nasilja i obezbjeđivanje finansijske podobnosti sistema javnog emitovanja.

Ocjenjuje se da i dalje postoje izazovi kada je u pitanju sloboda okupljanja, posebno u RS-u.

Bez napretka i u preuzimanju odgovornosti za EU članstvo

Bosna i Hercegovina, prema ocjeni Evropske komisije, treba da značajno pojača usklađivanje sa pravnim tekovinama EU, te primijeni i ojača neophodne zakone.

"Tokom perioda na koji se izvještaj odnosi (12 mjeseci), postignut je ograničen ili nikakav napredak u različitim poglavljima pravne tekovine EU", zaključuje se u izvještaju.

Na Floridi je pored velikog broja stradalih pričinjena ogromna materijalna šteta.

Oluja Ian je jedna od najjačih koje su pogodile SAD u posljednjih 20 godina.

Nakon što je došao na kopno, Ian je prošao preko Floride u Atlantski okean prije nego što se ponovo uputio na obalu, ovog puta na obalu Južne Karoline. Zvaničnici su rekli da bi za obnovu devastiranih obalnih zona Floride mogli biti potrebni mjeseci - a možda i 50 milijardi dolara ili više, prenosi AP.

Ijan je bila jedna od najsmrtonosnijih oluja koje su pogodile Sjedinjene Države u ovom vijeku.

Uragan Katrina se 2005. godine spustio na obalu američkog zaliva, razorio New Orleans i izazvao oko 1.800 smrtnih slučajeva i štetu od milijardi dolara.

Od tada je smrtonosna superoluja Sendi pogodila sjeveroistok zemlje 2012. godine, ostavljajući za sobom trag razaranja i oko 120 smrtnih slučajeva.

Irma je 2017. izazvala oko 120 smrtnih slučajeva povezanih sa uraganom kada je pogodio jugoistok SAD, ubrzo nakon što je uragan Harvi pogodio Teksas, kada je stradalo desetine ljudi i nanijeta šteta od skoro 97 milijardi dolara.

Za naredbu je glasalo šest članova CIK-a BiH, a protiv je bio samo Vlado Rogić.

"Na jutrošnjem kolegiju CIK BiH je razmotrio više primjedbi i imao je na uvid i dokaze i videomaterijale. Izborni proces je toliko kontaminiran da nije moguće utvrditi tačne rezultate. CIK BiH je odlučio da izda naredbu Glavnom centru za brojanje da, radi pravilnog objedinjavanja, izvrši otvaranje vreća s 2.239 redovnih mjesta uključujući i Brčko distrikt BiH za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske", kazao je predsjednik CIK-a BiH Suad Arnautović.

Dodao je da će se akreditirani promatrači blagovremeno obavijestiti te da će se izvršiti, prije svega, analiza nevažećih i oštećenih listića, kao i svih iskorištenih i neiskorištenih listića.

Prema posljednjim zvaničnim rezultatima Centralne izborne komisije (CIK) BiH, kandidat i lider vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik je dobio 291.915 glasova.

Njegova protukandidatkinja Jelena Trivić, koju su podržali njena opozicijska Partija demokratskog progresa, Srpska demokratska stranka i Lista za pravdu i red Nebojše Vukanovića, osvojila je 262.969 glasova.

Vlado Rogić, član CIK-a, kazao je da podržava ponovno brojanje glasova, ali tek kad se za to ispune zakonski uvjeti.

"CIK BiH ne može u ovom trenutku donijeti nikakav akt da se ponovno prebrojava cijela izborna jedinica (izbori za predsjednika i potpredsjednike RS, op.a.). To možemo uraditi tek nakon utvrđivanja rezultata. Mi to ne smijemo prebrojati ni po službenoj dužnosti, jer to Izborni zakon BiH ne dozvoljava", kazao je Rogić.

Irena Hadžiabdić je kazala da će podržati odluku kao i odluku koja bi se trebala naći na sutrašnjoj sjednici, u utorak, 11. oktobra da se naredi prebrojavanje glasova na više desetaka glasačkih mjesta širom BiH.

"Prema izvještajima smo vidjeli da je bilo unošenja glasačkih listića, neopečaćenih glasačkih kutija. Stigli su brojni prigovori, a nama je najveća primjedba na proces brojanja. Od glavnog kontrolora, koji ima na uvid sve što su gradske i izborne komisije objedinile, danas smo čuli da imamo problem na 90 izbornih jedinica i 500 biračkih jedinica", kazala je Hadžiabdić.

Ona je kazala da je gledala videa priznavanja krivičnih djela, gdje su članovi biračkih odbora javno priznali da su upisivali nule određenim kandidatima.

Članica CIK-a Vanja Bjelica Prutina je kazala je da je ponovno prebrojavanje "preduslov za utvrđivanje izbornih rezultata".

"Ovu odluku smo donijeli po službenoj dužnosti. U ovom trenutku moramo izvršiti brojanje u Glavnom centru za brojanje koji je u potpunosti pokriven videonadzorom. Politički subjekti mogu akreditirati dovoljan broj promatrača. Podržavam ovu odluku", kazala je Bjelica-Prutina.

Ona je dodala da je "suština da bi sve prigovore trebali riješiti za 60 dana, te da je upitno da li bi mogli sve prigovore riješiti u tom roku".

"Nama niko ne može zabraniti da utvrdimo rezultate u našom Glavnom centru za brojanje", kazala je Bjelica-Prutina

Predsjednik CIK-a Arnautović je kazao da CIK ima pravni osnov da naredi ponovno brojanje.

"Svi birački listići broje se na biračkim mjestima, osim ako CIK donese odluku da će se brojati u Glavnom centru za brojanje. Rezultati brojanja u Glavnom centru bit će javno izloženi, a kopije rezultata glasanja bit će dostavljeni posmatračima", kazao je Arnautović.

Predstavnici Srpske demokratske stranke (SDS) i Partije demokratskog progresa (PDP), opozicionih stranaka u Republici Srpskoj, predali su 5. oktobra Centralnoj izbornoj komisiji BiH zahtjev za ponovno brojanje glasova u ovom entitetu.

Jelena Trivić, koja je bila njihova kandidatkinja za predsjednicu Republike Srpske, kazala je da je na brojnim biračkim mjestima bilo "ratno stanje".

"Vidjeli ste samo jedan snimak gdje upadaju batinaši i nasrću na promatrača koji se nije povukao. Koliko je ljudi koji su se povukli jer su morali bježati. Na biračkim mjestima je bilo žena na koje je neko nasrtao. Sve ćemo prijaviti i tužiti. Borit ću se do kraja, ne da ja budem predsjednik Republike (Srpske) već da dobijemo istinu", kazala je Trivić.

Članovi i simpatizeri opozicije u bh. entitetu Republika Srpska okupili su se u dva navrata u Banjoj Luci na protestu zbog izbornih rezultata.

Vraćanje prakse, koja podrazumijeva samokritiku pred glavnim tajnikom, označilo je mali, ali simboličan primjer kako se Xi udaljio od kineskog kolektivnog vodstva posljednjih desetljeća i akumulirao moć neviđenu od Maovog vremena.

Očekuje se da će Xi (69) prekinuti s presedanom na kongresu vladajuće Komunističke partije koji počinje 16. oktobra i produžiti svoje desetljeće dugo vodstvo na još pet godina - ili više - cementirajući ponovno oživljavanje stranke u svim aspektima Kine, s Xijem službeno svojoj "jezgri".

Iako će tačan sastav sljedećeg Stalnog odbora Politbiroa dati naznake o tome koliko je Xi neutralizirao ono što je ostalo od suprotstavljenih frakcija, malo stranačkih promatrača očekuje značajnu promjenu u smjeru ili pristupu.

Umjesto toga, Xi je spreman zadržati ili pooštriti svoju kontrolu, kažu analitičari, koncentraciju moći koja je vidjela sve dogmatičniju provedbu politike koja riskira neželjene posljedice jer se suprotstavljena stajališta i povratne informacije obeshrabruju ili poništavaju.

Kritičari ukazuju na ustrajnost Kine u politici unatoč povratnom udaru, bilo u vezi s COVID-om, abrazivno agresivnom diplomacijom ili gušenjem nekoć živahne "platformske" ekonomije kao dokaz rizika sve autoritarnije vladavine.

Ironija je, rekao je bivši stranački insajder Wu Guoguang, da se vođa koji je stekao vlast potiskujući opoziciju neizbježno osjeća nesigurno i stoga nije voljan dijeliti vlast ili promijeniti kurs.

"Xi bi se bojao da bi bilo kakvu samoispravku mogli iskoristiti potencijalni neprijatelji da ga svrgnu", rekao je Wu, koji je sada viši istraživač na kalifornijskom Sveučilištu Stanford.

Dok su neki stranački promatrači rekli da bi Kina mogla prilagoditi neke politike nakon Kongresa - "prilagođavajući se vremenu", na stranačkom putu - očekuju da će Peking zadržati svoj široki smjer u nadolazećim godinama pod Xijem.

"Xiju je vrlo teško promijeniti kurs. To je slabost", rekla je Ashley Esarey, politologinja sa Sveučilišta Alberta.

Očekivana odsutnost jasnog nasljednika također će omogućiti Xiju da vlada neprikosnoveno, ali potencijalno povećava rizik što duže ostane na vlasti.

"Vjerovatno, Xijevo oklijevanje da osnaži mlađeg nasljednika i potezi za kršenje normi kolektivnog vodstva također su učinili Kinu manje otpornom dok zemlja plovi u sve neizvjesniju budućnost", rekao je Esarey.

VJETROVI PODMLAĐIVANJA

Čini se da Xijevu konsolidaciju moći ne ometaju izazovi koji su se združili u haotičnoj godini, od posrnulog gospodarstva do politike nulte borbe protiv COVID-a koja sve više odstupa od koraka i podrške ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

U svom desetljeću na čelu, Xi je kao prioritet stavio sigurnost, širenje gospodarske uloge države, jačanje vojske, odlučniju vanjsku politiku i pojačani pritisak da se osvoji Tajvan.

Kad su starješine odabrale Xija za vođu, sin revolucionara Komunističke partije smatran je sigurnim izborom da stavi stranku na prvo mjesto i osvježi instituciju koja je sklerotizirana korupcijom i manje relevantna u liberalizirajućem gospodarstvu.

Xijevo uzdizanje u Stalni odbor Politbiroa 2007. potaknulo je nade među liberalima i zapadnim vladama da bi on mogao biti reformator. Uostalom, njegov je otac pomogao tadašnjem vođi Deng Xiaopingu da provede značajnu reformu i otvaranje Kine dok je bio partijski tajnik pokrajine Guangdong.

USPON AUTORITARNOG

Ali Xi je ozbiljno shvatio svoj mandat spašavanja stranke, ponovno stavivši stranku u središte života u Kini, a sebe u središte stranke.

U ime borbe protiv korupcije i vraćanja povjerenja javnosti u stranku, pod Xijem je od travnja 2022. pod istragom 4,7 milijuna dužnosnika. Mnogi su očišćeni, uključujući suparnike za vlast poput popularnog bivšeg šefa stranke Chongqing Bo Xilaija. Takvi potezi imali su korist od iskorijenjivanja političkih neprijatelja i promicanja vlastitih ljudi na novoupražnjena radna mjesta - uz dobivanje potpore javnosti.

Xi je također nadgledao slamanje neslaganja i zabranio "nepoštovanje" rasprava o stranci među članovima. Svi komentari koji su kritizirali Xija izbrisani su s interneta.

Godine 2016. od sebe je napravio "jezgru" stranke, a 2018. odbacio je ograničenje od dva predsjednička mandata, otvorivši put doživotnoj vladavini.

VELIKA DRŽAVA, VELIKI GAZDA...

Službeni znanstvenici tvrde da tako velika i raznolika zemlja kao što je Kina zahtijeva snažnu središnju vlast i snažnog vođu kako bi obavila stvari i spriječila haos.

Ističu uspjeh Kine u smanjenju siromaštva, njezinu učinkovitost u izgradnji infrastrukture i organiziranju događaja kao što su ovogodišnje Zimske olimpijske igre u Pekingu, te učinkovitost u gašenju izbijanja COVID-a.

"Dio priče je da su se, kada je došao na vlast, mnogi unutar KPK nadali snažnijem odgovoru na sve teže izazove s kojima se suočavala", rekao je Joseph Torigian, docent na Američkom sveučilištu i stručnjak za autoritarnu politiku.

Rekao je da iako stranka nije nesposobna za korekciju kursa, mnogi ljudi na vrhu su proizvodi istog sistema kao Xi i vjerovatno je da dijele slična stajališta.

Dali Yang, profesor kineske politike na Sveučilištu u Chicagu, rekao je da bi se Xi, iako je sklon autokratskoj moći, mogao osjećati prisiljenim učiniti više kompromisa u trećem mandatu, posebno s obzirom na rastuću reakciju na politiku nulte borbe protiv COVID-a.

"Prije posljednjeg izbijanja COVID-a, čak i kada je njegova politika nanijela bol, ljudi su je uglavnom podržavali. Danas, s gospodarstvom u padu i zemljom zaglavljenom u nultom stanju COVID-a, možda će morati biti otvoreniji za različite ideje", rekao je.

Sharo je rekla da nakon tri tjedna prosvjeda, izazvanih smrću mlade žene u pritvoru zastrašujuće moralne policije, bijes na vlasti samo raste, unatoč krvavoj akciji koja je ostavila desetke mrtvih i stotine u pritvoru.

"Situacija je ovdje napeta i nestabilna", rekla je, misleći na grad Sanandaj u istoimenom okrugu s većinskim kurdskim stanovništvom u sjeverozapadnom Iranu, jednom od žarišta prosvjeda.

“Samo čekamo da se nešto dogodi, poput tempirane bombe”, rekla je u razgovoru s Associated Pressom putem telegrama.

Protuvladini prosvjedi u Sanandaju, 300 milja (500 kilometara) od glavnog grada, mikrokozmos su prosvjedi bez vođa koji su uzdrmali Iran.

Predvođeni uglavnom ženama i mladima, evoluirali su od spontanih masovnih okupljanja u središnjim područjima do raštrkanih demonstracija u stambenim četvrtima, školama i sveučilištima dok aktivisti pokušavaju izbjeći sve brutalnije gušenje.

Napetosti su ponovno porasle u subotu u Sanandaju nakon što su promatrači prava rekli da su dva prosvjednika ubijena i nekoliko ih je ranjeno, nakon nastavka prosvjeda. Stanovnici su rekli da su u gradu jake sigurnosne snage, uz stalne patrole i sigurnosno osoblje stacionirano na glavnim ulicama.

Associated Press je razgovarao sa šest aktivistica u Sanandaju koje su rekle da taktike suzbijanja, uključujući premlaćivanja, uhićenja, upotrebu bojevog streljiva i prekide interneta ponekad otežavaju održavanje zamaha. Ipak, prosvjedi i dalje traju, zajedno s drugim izrazima građanskog neposluha, poput komercijalnih štrajkova i trubljenja vozača snagama sigurnosti.

Aktivisti u gradu govorili su pod uvjetom da se njihova puna imena ne navedu zbog straha od odmazde iranskih vlasti. Njihove iskaze potvrdila su tri promatrača ljudskih prava.

POKOP

Prije tri tjedna vijest o smrti 22-godišnje Mahse Amini u pritvoru moralne policije u Teheranu brzo se proširila njezinom rodnom pokrajinom Kurdistanom, čiji je Sanandaj glavni grad. Odgovor je bio brz u osiromašenom i povijesno marginaliziranom području.

Dok je pokop bio u tijeku u Aminijevom gradu Saqqezu 17. rujna, prosvjednici su već ispunjavali glavnu ulicu Sanandaja, rekli su aktivisti.

Ljudi svih dobi bili su prisutni i počeli su skandirati slogane koji bi se ponavljali u gradovima diljem Irana: “Žena. Život. Sloboda."

Obitelj Amini bila je pod pritiskom vlade da brzo pokopa Mahsu prije nego što se formira kritična masa prosvjednika, rekla je Afsanah, 38-godišnja dizajnerica odjeće iz Saqqeza. Ona je taj dan bila na ukopu i pratila je mnoštvo od groblja do gradskog trga.

Rozan, 32-godišnja domaćica, nije osobno poznavala Amini. Ali kada je čula da je mlada žena umrla u pritvoru policije za moral u Teheranu i da je uhićena zbog kršenja pravila Islamske Republike o nošenju hidžaba, osjetila se prisiljenom izaći na ulicu tog dana.

"Ista stvar se dogodila i meni", rekla je. Godine 2013., poput Amini, s prijateljicom se odvažila u prijestolnicu kada ju je uhitila policija za moral jer joj je abaya, odnosno široki ogrtač koji je dio obaveznog pravila odijevanja, bio prekratak. Odvedena je u istu ustanovu u kojoj je Amini kasnije umrla, uzeti su joj otisci prstiju i natjerana da potpiše izjavu o krivnji.

"Mogla sam biti ja", rekla je. U godinama koje su uslijedile nakon toga Rozan, bivša medicinska sestra, otpuštena je iz odjela za zdravstvo lokalne vlade jer je previše glasno iznosila svoje stavove o pravima žena.

Nakon sprovoda, vidjela je stariju ženu koja je napravila korak naprijed i jednim brzim pokretom skinula maramu. “Osjećala sam se nadahnuto učiniti isto”, rekla je.

SUZBIJANJE

U prva tri dana nakon pokopa, prosvjednici su izvučeni iz demonstracija u akcijama uhićenja u Sanandaju. Do kraja tjedna, uhićenja su bila usmjerena na poznate aktiviste i organizatore prosvjeda.

Dunya, odvjetnica, rekla je da je bila jedna od male skupine aktivistica za ženska prava koja je pomogla organizirati prosvjede. Također su zamolili trgovce da poštuju poziv na trgovački štrajk na glavnim gradskim ulicama.

"Gotovo sve žene u našoj skupini sada su u zatvoru", rekla je.

Nestanak interneta otežavao je prosvjednicima međusobnu komunikaciju u gradovima i s vanjskim svijetom.

“Ujutro bismo se probudili i nismo imali pojma što se događa”, rekao je Sharo, diplomirani student. Internet bi se povremeno vraćao, često kasno navečer ili tijekom radnog vremena, ali brzo bi se prekidao u kasno poslijepodne, vrijeme kada bi se mnogi okupljali na prosvjedima.

Jaka zaštita također je spriječila masovna okupljanja.

Patrole su gotovo u svakoj ulici i razbijaju grupe, čak i ako ulicom hoda samo dvoje ili troje ljudi, rekao je Šaro.

Tijekom demonstracija snage sigurnosti ispalile su suzavac na okupljene, zbog čega su mnogi pobjegli. Osoblje osiguranja na motociklima također se dovezlo u gomilu u pokušaju da ih rastjera.

Svi intervjuirani aktivisti rekli su da su ili svjedočili ili čuli bojevo streljivo. Iranske vlasti su to do sada poricale, okrivljujući separatističke skupine u prilikama kada je potvrđena uporaba bojeve vatre. Dvojica prosvjednika ubijena u subotu u Sanandaju ubijena su pucanjem iz vatrenog oružja, navodi mreža za ljudska prava Kurdistana sa sjedištem u Francuskoj.

Prosvjednici kažu da je strah blizak pratilac. Ranjenici su često oklijevali koristiti kola hitne pomoći ili ići u bolnice, zabrinuti da bi mogli biti uhićeni. Aktivisti su također sumnjali da se vladini doušnici pokušavaju uklopiti u gomilu.

No, otpor se nastavio.

“Uvjeravam vas da prosvjedi nisu gotovi”, rekla je Sharo. “Ljudi su ljuti, uzvraćaju policiji na načine koje nikad nisam vidjela.”

NEPOSLUŠNOST

Ljutnja je duboka. U Sanandaju je splet triju čimbenika učinio grad zrelim tlom za prosvjedne aktivnosti - povijest kurdskog otpora, rastuće siromaštvo i duga povijest aktivizma za prava žena.

Ipak, prosvjedi nisu definirani po etničkim ili regionalnim linijama iako su potaknuti u pretežno kurdskom području, rekla je Tara Sepehri Fars, istraživačica za Human Rights Watch. "Bilo je vrlo jedinstveno u tom smislu", rekla je.

Posljednjih godina u Iranu je bilo valova prosvjeda, najveći 2009. koji je doveo velike mase na ulice nakon, kako su prosvjednici smatrali, pokradenih izbora. No čini se da kontinuirani prkos i zahtjevi za promjenom režima tijekom trenutnog vala predstavljaju najozbiljniji izazov za Islamsku Republiku u posljednjih nekoliko godina.

Kao i većina Irana, Sanandaj je patio jer su američke sankcije i pandemija koronavirusa razorile gospodarstvo i potaknule inflaciju. Daleko od glavnog grada, na rubu zemlje, režim sumnjičavo promatra njezine većinske kurdske stanovnike.

Do trećeg tjedna, s otvaranjem sveučilišta i škola, studenti su počeli održavati male skupove i pridružili se pokretu.

Društvenim mrežama kružili su video snimci na kojima se vidi kako se učenici rugaju školskim učiteljima, učenice na ulici skidaju marame i skandiraju: “Jednog po jednog će nas pobiti, ako se ne udružimo”.

Jedan je student rekao da planiraju potpuni bojkot nastave.

Afsanah, dizajnerica odjeće, rekla je da voli nositi maramu. “Ali prosvjedujem jer to nikada nije bio moj izbor.”

Roditelji su je, u strahu za njezinu sigurnost, pokušali nagovoriti da ostane kod kuće. Ali ona ih nije poslušala, pretvarajući se da ujutro ide na posao samo kako bi tražila prosvjednike po gradu.

"Ljuta sam i nemam straha - samo nam je potrebno da se ovaj osjećaj prelije na ulicu", rekla je.

SAD su potvrdile prvu operaciju, najavljujući da su američke specijalne snage izvele helikopterski napad u četvrtak rano u blizini sela Kamišli na sjeveroistoku zemlje, u oblasti koju kontrolišu snage lojalne sirijskom predsjedniku Bašaru al Asadu.

Centralna komanda SAD (CENTCOM), koja nadgleda američke snage u Siriji i većem dijelu Bliskog istoka, saopštila je da je meta operacije Rakan Vahid al Šamri - ubijen, a da je jedan od njegovih saradnika povrijeđen. Uhapšena su još dva saradnika.

Američki vojni i obavještajni zvaničnici opisali su al-Šamrija kao dugogodišnjeg operativca ID koji je igrao ključnu ulogu u švercu oružja i boraca za podršku operacijama terorističke grupe.

Aktivisti Sirijske opservatorije za ljudska prava sa sjedištem u Londonu saopštili su da je u ranim jutarnjim satima američki napad izvršen u selu Moluk Saraj, oko 17 kilometara južno od Kamišlija, i da je meta ubijena nakon što je odbila da se preda.

Aktivisti su dalje identifikovali dvojicu uhapšenih muškaraca kao iračke državljane i komandante "vojnobezbjednosne frakcije".

Glas Amerike nije mogao samostalno da potvrdi tvrdnje aktivista.

Kasnije u četvrtak, američka vojska je zadala nešto što je moglo biti još veći udarac, izvodeći precizni vazdušni napad nešto poslije 18 časova po lokalnom vremenu na sjeveru Sirije, ubivši još dva visoka zvaničnika ID.

U izjavi koju je podijelio sa Glasom Amerike, CENTCOM je naveo da je u napadu ubijen Abu Ala, opisan kao jedan od "najboljih pet" terorističke grupe, koji je služio kao zamjenik vođe ID-a u Siriji.

Drugi zvaničnik ID Abu Mu'Ad al-Katani, za koga se tvrdi da je odgovoran za poslove sa zatvorenicima, također je ubijen.

O vazdušnom napadu prvi je izvijestio Fox News.

Zvaničnici CENTCOM-a rekli su da je vazdušni napad rezultat "više od 1.000 sati prikupljanja obavještajnih podataka na svaku od dvije mete" i da prve procjene nisu pokazale civilne žrtve u napadu.

Udari SAD protiv ID uslijedili su nedjeljama nakon što je jedan od najviših američkih zvaničnika za borbu protiv terorizma rekao da je ID zaglavljen u "režimu preživljavanja" i za sada nesposoban da prevaziđe nemilosrdni antiteroristički pritisak iz Sjedinjenih Država.

Teroristička grupa "više ne pokušava da napadne Sjedinjene Države", rekla je prošlog mjeseca direktorica Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Christine Abizaid, ukazujući na seriju udara na čelnike grupe i hapšenja, počevši od februarske racije koja je dovela do smrti bivšeg emira ID Abua Ibrahima al-Hašimi al-Kurašija, također poznat kao hadži Abdalah.

U julu su SAD saopštile da je u napadu dronom na sjeverozapadu Sirije ubijen još jedan lider "top pet" Islamske države, Maher al-Agal, opisan kao najviši sirijski zvaničnik te terorističke grupe.

U junu, američke specijalne snage uhvatile su Hanija Ahmeda al-Kurdija, opisanog kao jednog od viših lidera ID, tokom helikopterskog napada u Džarablusu, na sjeverozapadu Sirije.

Američki saveznici i partneri takođe su izneli značajne pobjede protiv glavnog rukovodstva ID. Turska je prošlog mjeseca potvrdila hapšenje Bašara Hataba Gazala Al Sumaidaija u maju, visokog zvaničnika ID za koga se smatra da je bio jedan od nekolicine lidera u redu da postane novi emir.

Analitičari koji proučavaju ID, također poznat kao ISIS, kažu da očigledan uspjeh američkih operacija u četvrtak ne treba minimizirati.

"Ubistvo zamjenika emira ISIS-a za Siriju je značajno dostignuće, s obzirom na to da je Sirija očigledno mjesto gdje ISIS najviše ulaže svoje resurse ovih dana", rekao je Charles Lister, direktor programa za Siriju i borbu protiv terorizma sa sjedištem u Washingtonu.

Ali dok je primijetio da su SAD i njihovi saveznici uspješno eleminisali vrh ID, Lister je upozorio da bi bila greška da Zapad sada popusti.

"Sirija je dugo bila strateška dubina grupe, ali danas nudi svoj najveći potencijal za podsticanje budućeg oživljavanja", rekao je on za Glas Amerike. "Tempo napada ISIS-a u sjeveroistočnoj Siriji značajno je porastao nekoliko mjeseci. To ove američke operacije čini još važnijim."

Sjedinjene Države imaju oko 900 vojnika u Siriji. Ali ostaje pitane da li postoji potreba da se pojača to prisustvo.

Sirijske demokratske snage (SDF) koje podržavaju SAD objavile su prošlog mjeseca još 105 hapšenja vezanih za IS u kampu za raseljena lica al-Hol, dio antiterorističke operacije koja je u augustu dovela do 121 hapšenja.

Operacija SDF-a je također pronašla skrovišta oružja i srušila šatore koje su koristili sljedbenici IS-a da muče druge stanovnike kampa.

Operacija, koju je podržala koalicija predvođena SAD, također je pomogla da se demontira ono što su zvaničnici koalicije opisali kao "glavnu mrežu za pomoć ISIS-u, kako unutar kampa, tako i širom Sirije".

Čini se da se napadi protiv ID u četvrtak, prema nekim stručnjacima, uspješno nadograđuju na te napore iskorištavanjem kritičnih obavještajnih podataka.

"Svakako, ove dvije operacije pokazuju kontinuirani pritisak SAD na elemente ISIS-a u Siriji. Ali što je još važnije, one pokazuju kakve efekte SAD mogu da proizvedu malim otiskom", rekla je za Glas Amerike Katherine Zimmerman, saradnica na Američkom preduzetničkom institutu.