Tužilaštvo tvrdi da je kompanija obmanjivala poreske vlasti tako što je dozvoljavala nekim svojim zvaničnicima da ne prijavljuju pune zarade, dok odbrana ističe da je dugogodišnji direktor finansija djelovao isključivo u sopstvenu korist.

„Ovo je slučaj o pohlepi i prevarama - varanju na plaćanju poreza”, rekla je tužiteljica Susan Hoffinger u 40-minutnoj uvodnoj riječi. „Trump organizacija je svoje već dobro plaćene direktore platila još više pomažući im da varaju prilikom prijavljivanja svoje zarade.”

Susan Necheles, koja zastupa Trump organizacijy, odgovorila je da se kompaniji nepravedno pripisuje krivica za postupke jednog njenog direktora - dugogodišnjeg šefa finansija Allena Weisselberga - koji se, kako ga je prikazala „odmetnuo” od kompanije i sada sarađuje sa tužiocima radi sopstvene koristi.

Weisselberg, koji je imao najviše koristi od prevare, i kome je kompanija plaćala stan, automobile, i školarinu njegovih unuka, priznao je krivicu i pristao da ponovo svjedoči protiv kompanije u zamjenu za petomjesečnu kaznu zatvora. Weisselberg sin i još jedan direktor Trump organizacije također su optuženi da su dobijali kompenzacije koje nisu zvanično zavedene i prijavljene poreskim vlastima.

„Kada kažu Trumpova kompanija, zapravo misle - Alen Weisselberg je uradio nešto nelegalno, u namjeri da donese koristi Alenu Weisselbergu, njegovom prijatelju ili njegovom sinu”, rekla je advokatica Trumpove organizacije.

Suđenje je dio jednog od tri aktivna procesa protiv Trumpa ili njegove organizacije koji se vode pred sudovima u New Yorku. Ako bude proglašena krivim, Trumpova organizacija moraće da plati kaznu veću od milion dolara, i mogla bi da ima teškoće u dobijanju novih kredita i sklapanju ugovora. Neki partneri i vladini entiteti mogli bi da prekinu veze sa kompanijom, a presuda da je kompanija kriva za poreske prevare takođe bi uticala na njenu sposobnost da posluje sa američkom Tajnom službom, koja povremeno plaća toj kompaniji smještaj dok štiti Trumpa kao bivšeg predsjednika.

Trump traži od Vrhovnog suda da blokira pristup njegovim poreskim dokumentima

Bivši predsjednik Donald Trump ponovo se žalio Vrhovnom sudu, ovog puta u pokušaju da spreči predaju njegovih poreskih prijava odboru za budžet i poreska pitanja američkog Kongresa.

Trump je zatražio od suda da privremeno zaustavi predaju njegovih dokumenata od strane Sekretarijata za finansije odboru Predstavničkog doma, u kojem većinu imaju demokrate. Bivši predsjednik kaže da bi poreske prijave mogle da budu predate već u četvrtak, bez intervencije Vrhovnog suda.

Niži sudovi su zaljučili da kongresni odbor ima široka ovlaštenja da traži uvid u Trumpova poreska dokumenta, i odbacili Trumpove tvrdnje da je riječ o pretjeranom mješanju Kongresa.

„Ako ova odluka ostane, ona će potkopati princip podjele vlasti, a položaj predsjednika biće podložan invazivnim zahtjevima političkih protivnika u zakonodavnoj grani”, napisali su Trumpovi advokati.

Sudska bitka se vodi od 2019, kada je kongresni odbor tužio Trumpa da bi ga primorao da preda poreska dokumenta. Trump je bio prvi predsjednik u četiri decenije koji je odbio da objavi svoje poreske prijave, nastojeći da sačuva tajnim detalje o svom bogatstvu i aktivnostima svoje kompanije - Trump organizacije.

Trump je prethodno tražio intervenciju Vrhovnog suda u pravnom procesu koji se odnosi na pretragu njegovog imanja na Floridi Mar-a-Lago u augustu. Sud je odbacio taj zahtev.

Ukoliko Trump bude uspio da ubijedi najviši sud zemlje da interveniše, potencijalno bi mogao da odloži konačnu odluku do početka rada narednog Kongresa u januaru. Ako republikanci ponovo osvoje kontrolu nad Predstavničkim domom na izborima naredne nedjelje, mogli bi da odustanu od zahtijeva da dobiju uvid u dokumenta.

Demokrate u Kongresu kažu da žele da vide Trumpove poreske prijave da bi vidjeli da li je američka Poreska služba (IRS) na ispravan način pregledala njegove prijave, i razmotre da li je potreban neki novi zakon u ovoj sferi.

Osoba nije ovlaštena da razgovara o slučaju Pelosi i za Associated Press je govorila pod uvjetom da ostane anonimna.

Napad na 82-godišnjeg supruga demokratskog lidera, Paula Pelosija, manje od dvije sedmice prije izbora 8. novembra koji će odrediti kontrolu nad Kongresom, kao i ključnim državnim i lokalnim uredima, bio je uznemirujući podsjetnik na toksičnu političku nacionalnu klimu.

S obzirom na to da su prijetnje javnim službenicima na vrhuncu kao nikada ranije, članovi Kongresa su pozvani da posegnu za dodatnim sigurnosnim resursima, uključujući pojačane policijske patrole u svojim četvrtima.

Šef policije američkog Capitola J. Thomas Manger rekao je u dopisu poslanicima za vikend da je napad „tmuran podsjetnik na prijetnje sa kojima se suočavaju izabrani zvaničnici i porodice 2022. godine”.

Policija u San Franciscu saopštila je da je napad na Paula Pelosija bio namjeran. Vlasti su saopštile da se osumnjičeni, identifikovan kao David DePape (42) suočio sa Paulom Pelosijem u porodičnoj kući u petak rano ujutru i, kako je prenio AP, zahtijevao da zna: „Gdje je Nancy?”

Oni su se borili oko čekića prije nego što su policajci su stigli na hitni poziv i vidjeli da je DePape barem jednom udario Paula Pelosija, saopštila je policija. DePape je uhapšen zbog sumnje za pokušaj ubistva, zlostavljanje starijih osoba i provalu. Tužioci planiraju da podnesu optužnicu u ponedjeljak i očekuju njegovo izvođenje u utorak.

Jezivi odjeci nereda od 6. januara bili su očigledni u incidentu u domu para Pelosi.

Izgrednici koji su preplavili Capitol pokušavajući da ponište izbornu pobjedu Joea Bidena nad Donaldom Trumpom lutali su hodnicima i prijeteći vikali „Gdje je Nancy?”

Neki u opsadi viđeni su unutar Capitola kako nose vezice. O vezicama koje je nosio osumnjičeni za napad na Paula Pelosija prvi je izvijestio CNN.

Nancy Pelosi je bila u Washingtonu kada je njen muž napadnut u kući. Ubrzo se vratila u San Francisco, gdje je njen suprug hospitaliziran. On je operisan zbog frakture lobanje, a zadobio je i druge povrede ruku i šaka, saopštila je njena kancelarija.

Paul Pelosi je i dalje u bolnici i stanje „nastavlja da se poboljšava”, rekla je Pelosi.

S obzirom da se dan izbora bliži, a Trump nemilosrdno promoviše tvrdnje da nije izgubio od Bidena 2020. godine, savezne agencije upozorile su u petak da domaći ekstremisti podstaknuti lažima na izborima „predstavljaju povećanu prijetnju” pred kongresne izbore.

Ministarstvo državne sigurnosti i druge savezne agencije kažu da najveću opasnost predstavljaju „usamljeni prijestupnici koji koriste pitanja vezana za izbore da opravdaju nasilje”.

Biden i drugi zvaničnici, demokrate i republikanci, osudili su napad na Paula Pelosija i rekli da nasilje nema dom u američkoj politici.

„Dosta je dosta”, rekao je Biden tokom kampanje u Pennsylvaniji u petak uveče.

Trump je u intervjuu snimljenom u petak za Americano Media, konzervativnu mrežu na španskom jeziku, nazvao napad na Paula Pelosija „strašnom stvari”, ali je bivši predsjednik pokušao da ga poveže i sa kriminalom u američkim gradovima.

Godinama su republikanci pokušavali da od Pelosi naprave bauk u kampanji, koristeći imidž 82-godišnjakinje kao karikaturu koja se ponavlja u bezbrojnim reklamama protiv demokrata, uključujući mnoge koje se sada emituju širom zemlje tokom neprijateljske predizborne kampanje.

Šefica Republičkog nacionalnog komiteta Ronna McDaniel rekla je u nedjelju da je „nepravedno” okriviti Republikansku partiju za stvaranje političke klime koja je mogla postaviti tlo za takav napad.

Šef kampanje Predstavničkog doma GOP-a, predstavnik Minnesote, Tom Emmer, upitan je tokom nedjeljnog intervjua o tvitu koji promovira njegov vlastiti video, a koji ga prikazuje kako puca iz pištolja u metu u zatvorenom prostoru, a koji uključuje formulaciju kojom se odbrojavaju „dani za stvaranje historije. Hajdemo #FirePelosi.”

Emmer je rekao na CBS-u da je samo „koristio naša prava iz Drugog amandmana, zabavljajući se”.

Prije pet godina, ljevičarski aktivista otvorio je vatru na republikance dok su vježbali za godišnju humanitarnu bejzbol utakmicu. Zastupnik Steve Scalise iz Louisiane je teško ranjen.

Godine 2011. tadašnja članica Predstavničkog doma Gabrielle Giffords, demokratkinja iz Arizone, upucana je u glavu na događaju ispred prodavnice prehrambenih proizvoda u Tucsonu.

Senatorica Amy Klobuchar, koja vodi senatsku komisiju koja nadgleda sigurnost na Capitolu, rekla je da zakonodavci razmatraju nove mjere, uključujući uklanjanje njihovih privatnih podataka s interneta.

ATLANTA - Naravno, Obama je sada mnogo popularniji nego što je bio kao predsjednik, a kongresni izbori će biti referendum za njegovog potpredsjednika i aktuelnog predsjednika SAD, Joe Bidena.

Obama se priključio kampanji u Džordžiji, za vikend putuje u Mičigen i Viskonsin, a potom u Nevadu i Pensilvaniju.

Demokrate se trude da održe tijesnu većinu u Predstavničkom domu Kongresa, kao i u Senatu gdje imaju 50 mjesta. Bidenov rejting je nizak, oko 40 odsto, a u vrijeme inflacije politički stratezi demokrata smatraju da Obama može da dopre do više birača.

"Obama zauzima posebno mjesto u današnjoj politici, ima veliki uticaj na demokrate, ali ga vole i neopredijeljeni birači", kaže Dejvid Akselrod koji je bio u Obaminoj kampanji za predsjednika.

"Barack Obama je demokrata koji najbolje komunicira sa biračima, i najpopularnija je politička ličnost u zemlji, bez obzira na partijsku pripadnost", kaže Bakari Selers, demokrata i politički analitičar.

Kada je sišao sa vlasti 2017. Obamin rejting je bio 59 odsto, a Galupovo istraživanje pokazalo je da je poslije godinu dana narastao na 63 odsto. I to je mnogo više nego njegovi rejtinzi 2010. kada su demokrate izgubile većinu u donjem domu Kongresa. Potom su republikanci uzeli i Senat.

Liz Smit, koja radi političku strategiju za demokrate, kaže da je Obama u boljoj poziciji od Bidena da se obrati Amerikancima koji još nisu riješili za koga će i da li će glasati, zbog trenutne inflacije i ekonomske situacije.

"Ako ovo bude referendum o demokratama i ekonomiji, onda smo pukli. Morate da napravite da ovo bude izbor između dvije partije i iskristališete razlike".

Obama je, kaže Smit, 2008. i 2012. uspio da dobije glasove i bijelaca iz radničke klase, koji se ne smatraju nužno dijelom "Obamine koalicije".

To ne mora da se desi i na ovim kongresnim izborima, ali Obama sada nije predsjednik i analitičari očekuju da može više da se distancira od zakona koje je donijela Bidenova administracija - o smanjenju inflacije i pomoći tokom pandemije - za koje republikanci tvrde da su odgovorni za visoku inflaciju.

Smit i Akselrod kažu da Obama može da podsjeti i birače na zakon o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti (Obamacare) donijet za vrijeme njegovog mandata, koji je sada dio sistema zdravstvenog osiguranja u Americi. Selers dodaje da Obama, kao prvi predsjednik crnac, može bolje da komunicira sa manjinskim grupama.

U Džordžiji, Obama će pokušati da pomogne prvom afroameričkom senatoru u istoriji Džordžije, Rafaelu Vornoku, i prvoj guvernerki crnkinji u toj državi, Stejsi Ejbrams. Vornok je u opasnosti da izgubi mjesto od republikanca Heršla Vokera, dok Ejbrams staje na crtu aktuelnom guverneru Brajanu Kempu.

U Mičigenu, Obama će stajati uz guvernerku Grečen Vitmer koja se trka sa republikancem Tjudorom Diksonom, a u Viskonsinu će podržati kandidata za Senat Mandelu Barnsa, koji pokušava da smijeni republikanca Rona Džonsona.

Obama će otići i u Filadelfiju, gjke je demokratama potrebna velika izlaznost Afroamerikanaca kako bi pobijedili u trkama za mjesta senatora i guvernera.

Budući da demokrate u Senatu imaju 50 mjesta, koliko i republikanci, važno je da zadrže svako mjesto ako žele da imaju većinu. Najtješnje trke za senatska mjesta su u Džordžiji, Viskonsinu i Pensilvaniji - gdje je za demokrate ključno da crnci izađu i glasaju.

Analitičari ukazuju da su skoro svi predsjednici, sa potencijalnim izuzetkom Trumpa, bili popularniji kada su sišli s vlasti.

Bivši predsjednik Bil Klinton imao je ključnu ulogu u Obaminom reizboru 2012, jer je u periodu kada su republikanci nizali izborne uspjehe, uticao na umjerene birače. Takođe se smatra da je njegova podrška bila presudna kada je Obama bio u tijesnoj trci sa republikancem Mitom Romnijem.

"Klinton je za nas bio MVP 2012.", kaže Akselrod.

Dodaje da Obama i Klinton imaju sličan pristup biračima.

"Obojica imaju tu sposobnost da kolokvijalizuju komplikovane političke teme i da o njima govore zdravorazumski. Oni su pripovjedači", zaključuje Akselrod.

Momentalna previranja na Balkanu, tačnije, u Srbiji, na Kosovu, u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, mogu se uporediti sa uzburkanom situacijom na Balkanu 90-tih koja je vodila raspadu Jugoslavije.

Zemlje regiona su i dalje medjusobno povezane, te se i nestabilnost lako prelijeva iz jedne zemlje u drugu. Uz to, u svjetlu šire geopolitičke situacije, rata u Ukrajini, jačanja ekstremno desničarskih struja u Evropi - a sve to onda u kombinaciji sa tendencijama izolacionizma, takvo stanje ostavlja brisani prostor za ruski utjecaj, bio je jedan od zaključaka grupe istaknutih panelista.

"Posebno ćemo se danas osvrnuti na krizu u BiH, koja je, kako ja vjerujem, izvorno otpočela pod pokroviteljstvom vanjske politike Sjedinjenih Država putem pisma koje je državni sekretar Blinken poslao u martu 2021. kolektivnom Predsjedništvu BiH, u kojem je pozvao na izbornu reformu. Ta izborna promjena se promovirala po nalogu hrvatske desničarske partije HDZ u BiH. Ovo je kuliminiralo kad se visoki predstavnik Christian Schmidt, ne samo konzultirao sa hrvatskom vladom, nego i primijenio bonske ovlasti kako bi nametnuo izmjene Izbornog zakona tokom samog samog prebrojavanja glasova 1. oktobra. Opisati taj potez šokantnom predstavom oholosti i neliberalnosti, je preblago", rekla je domaćin događaja, profesorica međunarodnih odnosa na Harriman Institute, Tanya Domi.

Glas Amerike je zatražio komentar američkog State Departmenta, koji je u našu redakciju stigao putem Ureda za medije Američke ambasade u Sarajevu:

“Dugotrajna politička kriza u BiH odgovornost je političkih lidera te zemlje, a ne Sjedinjenih Država, a posebno ne jednog pisma državnog sekretara. U pismu se podsjećaju lideri BiH da je izborna reforma nužnost kako bi se provele odluke Evropskog suda za ljudska prava i odluke Ustavnog suda BiH, i kako bi se ojačao izborni integritet u BiH u skladu sa preporukama OSCE-a. Sjedinjene Države i EU su pomogle u održavanju razgovora kako bi podstakle političke stranke da dođu do neophodnog kompromisa kako bi se konačno postigli rečeni ciljevi - koji su ključni za za euroatlantsko pridruženje kao i za vladavinu prava. No, strane se nisu uspjele dogovoriti. Navodi kako su ti razgovori za cilj imali ispuniti težnje samo jedne političke stranke, su apsolutno netočni", piše u odgovoru State Departmenta.

U dodatnoj molbi Glasa Amerike profesorici Domi da pojasni navode, ona je rekla između ostaloga kako američka vanjska politika od slanja pisma u martu 2021. do danas nije odgovorila na bh. krizu s konkretnim strateškim rješenjem, dodajući kako je američki pristup reformi Izbornog zakona praktički unaprijedio etničke napetosti, a u ovom zadnjem slučaju tijekom izbora, i otišao na ruku jednoj politčkoj partiji.

Reuf Bajrović iz Evropske alijanse smatra da je "momentalna kriza u Bosni i Hercegovini implementirana iz Zagreba, Washington i Londona, i smatra je najvećom krizom od 1992. godine, dodajući da je to i najveća kriza kredibilnosti Sjedinjenih Država kod naroda u BiH od rata do danas ", ali dodaje da nije prekasno da se to popravi, ako bude volje.

Kurt Bassuener iz Vijeća za politiku demokratizacije, kaže da je trenutka politika Washingtona u odnosu na ne samo BiH, nego cijeli zapadni Balkan, pacifikacija, to jest nastojanje da Balkan jednostavno ne bude problem, dodajući da će najveću korist od trenutnog procesa imati oligarsi na Balkanu, prvenstveno Milorad Dodik, ali i svi ostali.

"Trenutni potezi međunarodne zajednice vode na zaključak da su Washington i svi ostali odustali od integrirane BiH", kaže Bassuener i dodaje "da smatraju da Balkan u suštini počiva na plemenskim osnovama i jedino što se može učiniti jest ostvariti pojedine dogovore s potencijalnim ratnim vođama".

Najveću korist od ovoga, upozorava Bassuener, ima Rusija.

Bidenovi posjeti kongresnom "bojnom polju" u Syracuseu, a zatim Philadelphiji u petak, dio su strateškog koraka koji je osmišljen za uporno nepopularnog predsjednika: promicati postignuća svoje administracije na službenim događanjima u Bijeloj kući, a istovremeno sačuvati otvorenu kampanju za države u kojima njegova politička moć može izravno poduprijeti demokratske kandidate.

Bijela kuća je u zadnje vrijeme posvetila veliku pažnju Pennsylvaniji, gdje se demokrati agresivno natječu za mjesto u Senatu koje drže republikanci kako bi pomogli nadoknaditi potencijalne gubitke u drugim trkama za Senat.

“Prethodni predsjednik ostavio je niz prekršenih obećanja u mjestima kao što su Wisconsin, Indiana i Ohio, gdje obećana ulaganja u radna mjesta i proizvodnju nikada nisu ostvarena”, rekao je Biden, kritizirajući bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i republikance zbog njihove ekonomske politike. "Na mom satu 'Made in America' nije samo slogan, to je stvarnost."

Biden je dobio poticaj na vijestima u četvrtak da je ekonomija rasla godišnjom stopom od 2,6% boljom od očekivane od jula do septembra, nadvladavši inflaciju i kamatne stope i prekinuvši dva uzastopna kvartala ekonomske kontrakcije.

“Mjesecima su proricatelji sudbine tvrdili da je američko gospodarstvo u recesiji, a republikanci u Kongresu navijaju za pad”, rekao je Biden u izjavi. “Ali danas smo dobili dodatne dokaze da naš ekonomski oporavak nastavlja napredovati. Ovo je dokaz otpornosti američkog naroda.”

Biden je dotrčao do novinara prije nego što je otišao u New York i rekao da je to "sjajan ekonomski izvještaj danas - izvještaj o BDP-u - i stvari izgledaju dobro."

Biden je u Syracuseu predstavio značajnu investiciju američke firme Micron, jednog od najvećih proizvođača mikročipova u svijetu. Firma je pripisala zasluge novom zakonu koji potiče domaću proizvodnju poluprovodnika za svoj novi pogon koji će otvoriti 50.000 radnih mjesta, koja će plaćati prosječno 100.000 dolara godišnje.

"Ovo će biti masovno", rekao je Bidenu glavni izvršni direktor Microna Sanjay Mehrotra, pokazujući model kako bi postrojenje izgledalo za 20 godina. "Ovo će biti najveće ulaganje u proizvodnju poluprovodnika u SAD"

Biden je to nazvao "najvećom američkom investicijom te vrste, ikada, ikada, ikada u našoj povijesti" i rekao da je najava "najnoviji primjer mog ekonomskog plana na djelu".

Upozorio je na prijedloge GOP-a za koje je rekao da će povećati cijene lijekova za starije ljude i smanjiti poreze korporacijama. Biden je također citirao komentare republikanaca koji sugeriraju da će koristiti ograničenje duga kao polugu u pregovorima s Bijelom kućom ako ponovno preuzmu većinu u Kongresu.

"Odlučni su smanjiti socijalno osiguranje, medicinsku zaštitu i spremni su srušiti ekonomiju zbog toga", rekao je Biden.

Bijela kuća i viši demokratski čelnici javno izražavaju optimizam da će prkositi tradicionalnim vjetrovima na sredini mandata i zadržati kontrolu nad Kongresom. Ali privatno, postoji tjeskoba da će Zastupnički dom dobiti republikanci i da je kontrola nad Senatom bacanje novčića.

To je stajalište za koje demokrati ističu da je mnogo povoljnije nego ranije u izbornom ciklusu - osobito prije nego što je odluka Vrhovnog suda kojom je poništena Roe v. Wade ukinula ustavnu zaštitu abortusa i preokrenula politički krajolik - no mnogi u stranci ipak se spremaju za gubitak barem jednog doma parlamenta.

Vođa većine u Senatu Chuck Schumer snimljen je kamerom u četvrtak kako iznosi mješovitu procjenu karte Senata Bidenu kada je sletio u Syracuse, izražavajući optimizam u vezi s Nevadom i situacijom u Pennsylvaniji nakon što je John Fetterman u debati u ponedjeljak pokrenuo zvona za uzbunu među nacionalnim demokratima. Ali Schumer je izrazio svoju zabrinutost oko stanja utrke u Georgiji.

“Čini se da nam rasprava nije previše naškodila u Pennsylvaniji od danas, tako da je to dobro, i zapravo se ubrzavamo u Nevadi”, čulo se kako je Schumer rekao Bidenu. “Država u kojoj idemo nizbrdo je Georgia. Teško je vjerovati da će se odlučiti za Herschel Walker.”

No Schumer je dodao da su demokrati bili dobri na prijevremenom glasanju u Georgiji, gdje sadašnji senator Raphael Warnock nastoji zadržati protukandidata kojeg podržava Trump.

Predsjednik je posljednjih sedmica imao stalan porast u putovanjima, iako je izbjegavao države poput Nevade i Arizone u kojima demokratski kandidati ne žele biti označeni oznakom nacionalne stranke. Pojavio se s nekoliko ranjivih demokrata Zastupničkog doma na službenim događajima Bijele kuće u Kaliforniji i New Yorku i prikupio novac za kampanju za kandidate u Pennsylvaniji, Michiganu i Oregonu, kao i milione dolara za Nacionalni odbor Demokratske stranke na prikupljanju sredstava u Washingtonu i drugdje. Održao je tri virtualna prikupljanja sredstava u srijedu navečer za kongresne kandidate u Iowi, Nevadi i Pennsylvaniji.

Prijem zakazan za petak u Philadelphiji s državnom Demokratskom strankom, kojem će prisustvovati i potpredsjednica Kamala Harris, obilježit će Bidenov 15. posjet Pennsylvaniji tokom njegova predsjedničkog mandata. Planovi za zajednički nastup u državi s bivšim predsjednikom Barackom Obamom su u pripremi za sljedeću sedmicu.

Također sljedeće sedmice, Biden bi trebao predvoditi politički skup u utorak na Floridi. Demokratski kandidat za guvernera Charlie Crist javno je ohrabrivao predsjednika da zajedno s njim vodi kampanju u državi koja je u posljednjim izbornim ciklusima sve više okrenuta republikancima.

Biden je pokušao iskoristiti događaj u Micronu kako bi zakucao završnu poruku usmjerenu na uokvirivanje kontrasta između ekonomskih programa dviju stranaka - argument koji je predsjednik počeo skicirati na događaju Nacionalnog odbora Demokratske stranke ranije ove sedmice.

"Svi žele da to bude referendum, ali to je izbor između dvije potpuno različite vizije za Ameriku", rekao je Biden o izborima. “Demokrati grade bolju Ameriku za sve s ekonomijom koje raste odozdo prema gore i od sredine prema van, gdje je svima dobro. Republikanci udvostručuju svoju mega MAGA ekonomiju propuštanja koja pogoduje vrlo bogatima.”

Nastavio je: "Njihova je zemlja prije bila neuspješna i ponovno će to uspjeti ako pobijede."

Posljednjih sedmica Biden je uvelike koristio predsjedničku propovjedaonicu za promicanje demokratskih postignuća. Ali među demokratima postoji određena zabrinutost da glasači ne povezuju dovoljno često ekonomski rast u svojim zajednicama s onim što je vlada pod kontrolom demokrata dovršila tokom prve dvije godine Bidenova predsjedništva.

"Mislim da moramo biti puno agresivniji", rekao je zastupnik Ro Khanna, D-Calif. "Mi zapravo vraćamo radna mjesta, ali ne izlazimo dovoljno i ne priznajemo ljutnju i strah ljudi i kažemo: 'Evo što radimo'."

Područje Syracuse dom je utrke za mjesto u Zastupničkom domu koje napušta umjereni republikanski zastupnik John Katko, kritična prilika za osvajanje demokrata u okrugu u kojem je Biden osvojio više od 7 postotnih bodova 2020. godine. Bidenov posjet također bi mogao dati poticaj guvernerki New Yorka Kathy Hochul, čija se borba protiv republikanca Leeja Zeldina zaoštrila posljednjih sedmica.

Dužnosnici vlade okupljaju se širom zemlje kako bi promovirali ekonomsku poruku administracije. Na primjer, ministrica finansija Janet Yellen otputovala je u Cleveland u četvrtak kako bi razgovarala o Bidenovoj proizvodnoj agendi sa senatorom Sherrodom Brownom, D-Ohio. Umirovljenje njegovog republikanskog kolege, senatora Roba Portmana, dovelo je do još jedne kritične utrke za Senat, ove između republikanca J. D. Vancea i demokrata Tima Ryana.

Prema podacima Bijele kuće, do petka će članovi Bidenovog kabineta ići u 29 država i Portoriko na 77 odvojenih putovanja, od kojih će oko polovica biti usredotočena na pojačavanje Bidenove ekonomske poruke.

Do sada nije zabilježeno nikakvo nasilje ni u jednom centru za rano glasanje ili mjestima za predaju glasačkih listića uoči izbora 8. novembra.

No dužnosnici u Arizoni, ključnoj državi, već su zatražili od savezne vlade da istraži slučaj mogućeg zastrašivanja glasača, nakon što su ljudi koji glasaju upadljivo snimljeni i praćeni. U službenoj pritužbi navedeno je da su samozvani promatrači glasače nazivali "mazgama", što je referenca na teoriju zavjere koju su popularizirali pristaše lažne tvrdnje bivšeg predsjednika Donalda Trumpa da je njegov poraz 2020. bio rezultat raširene prevare.

Anketa Reuters/Ipsos, dovršena u ponedjeljak, također je pokazala da dvije trećine registriranih birača strahuje da će ekstremisti nakon izbora provoditi djela nasilja ako nisu zadovoljni ishodom.

Nalazi ilustriraju ono što su neki promatrači rekli kao sve veći dokaz nedostatka povjerenja u demokratske institucije nacije, nakon desetljeća produbljivanja stranačkih podjela.

Kathy Boockvar, bivša visoka dužnosniaca za izbore u Pennsylvaniji, rekla je da su strahovi od zastrašivanja glasača i nasilja u suprotnosti s američkom tradicijom.

"Naša se zemlja temelji na demokraciji. Trebali bismo biti uzbuđeni zbog dana izbora", rekla je Boockvar, članica dvostranačkog Odbora za sigurne i sigurne izbore.

Nepovjerenje između dva američka politička tabora raslo je tijekom posljednjih pola stoljeća, s dvostranačkim zakonodavstvom koje postaje sve rjeđe i sve većim udjelom roditelja koji kažu da bi bili nezadovoljni da se njihovo dijete uda za nekoga iz druge političke stranke.

Među registriranim biračima koje je anketirao Reuters/Ipsos, 43% bilo je zabrinuto zbog prijetnji nasiljem ili zastrašivanja birača tijekom osobnog glasovanja. Strah je bio izraženiji među demokratskim glasačima, od kojih je 51% reklo da su zabrinuti zbog nasilja, iako još uvijek značajan udio republikanaca - 38% - gaji istu zabrinutost.

Otprilike petina birača - uključujući jednog od 10 demokrata i jednog od četiri republikanca - rekli su da nisu uvjereni da će njihovi glasački listići biti točno prebrojani.

Podstaknuti njegovim lažnim tvrdnjama o prevari, tisuće Trumpovih pristaša upalo je u Kapitol 6. januara 2021.

Dok zagovornici prava birača optužuju krajnje desničarske skupine koje vjeruju tim tvrdnjama da šalju promatrače birališta kako bi zastrašili manjinske birače koji su povezani s Demokratskom strankom, američki konzervativni mediji naglašavaju lijevo orijentirano nasilje, često povezujući demokrate s nemirima izazvanim ubistvom Georgea Floyda 2020. crnca, od strane bijelog policajca u Minneapolisu.

Otprilike dvije trećine registriranih glasača - 67% - reklo je da su zabrinuti da će ekstremisti počiniti nasilje nakon izbora, uključujući oko tri od četiri registrirana demokrata i tri od pet registriranih republikanaca.

Više od 10 milijuna ljudi već je glasalo na izborima koji će oblikovati ostatak mandata demokratskog predsjednika Joea Bidena.

Republikanska kontrola nad bilo kojim domom Kongresa bi učinkovito torpedirala Bidenovu agendu.

Otprilike dvije trećine republikanaca i jedna trećina demokrata smatra da je izborna prijevara raširen problem, pokazalo je istraživanje Reutersa/Ipsosa. Dvije trećine republikanaca smatra da su predsjednički izbori 2020. ukradeni od Trumpa.

Trumpove tvrdnje o prijevari odbacili su deseci američkih sudova, državnih tijela i više članova njegove administracije. Unatoč tome, naišli su na široku prihvaćenost, pomažući potaknuti kućnu industriju alata za promatranje izbora.

Jedna softverska aplikacija koju snažno promoviraju medijske organizacije krajnje desnice korisnicima omogućuje pregled karte prijavljenih problema na biračkim mjestima i abnormalnosti u prebrojavanju glasova. Konzervativni aktivisti uspostavili su telefonsku liniju za prikupljanje sličnih prijava.

Internetska anketa Reuters/Ipsos prikupila je odgovore 4413 odraslih Amerikanaca diljem zemlje i imala je interval vjerodostojnosti, mjeru preciznosti, između 2 i 5 postotnih bodova.

Nedavne ankete pokazale su da su demokrati koji su nekoć imali ugodnu prednost u nekim utrkama za Senat na ivici, a izbori za Senat su se smatrali izjednačavanjem između dviju stranaka koje su sada naklonjene republikancima jer i dalje traje visoka inflacija.

Zastupnički dom, za koji su Biden i neki saveznici i savjetnici predviđali da bi ga demokrati mogli održati ranije ove godine, odlučno se okreće republikancima, kažu analitičari ankete, uključujući FiveThirtyEight.

Gubitak kontrole nad jednim ili oba doma Kongresa duboko će oblikovati sljedeće dvije godine predsjedničkog mandata Joea Bidena, pri čemu se očekuje da će republikanci blokirati zakone o obiteljskom dopustu, pobačaju, policiji i drugim Bidenovim prioritetima, istovremeno gurajući nove zakone za suzbijanje useljavanja i potrošnje, koristeći gornju granica duga kao polugu.

Očekuje se da će republikanci također pokrenuti istrage o demokratskoj potrošnji te poslovanju i privatnom životu predsjednikova sina Huntera. Neki zastupnici kažu da se nadaju opozivu Bidena, članova njegove vlade ili potpredsjednice Kamale Harris.

Jedna osoba upoznata s načinom razmišljanja u Bijeloj kući rekla je da se šanse demokrata da zadrže kontrolu nad Senatom smatraju 50-50.

Biden je u maju predvidio da će njegovi kolege demokrati napredovati i u Zastupničkom domu i u Senatu, ali je prošle sedmice priznao da se utrka zaoštrila. "Bilo je naprijed i nazad s njima naprijed, mi naprijed, oni naprijed", rekao je Biden, dodajući da su ankete bile "posvuda" i da je mislio da će se još jednom okrenuti prema demokratima prije izbora 8. novembra.

Bijela kuća, iako realna, javno se drži te poruke nade.

"Predsjednik i njegovi savjetnici smatraju da imamo jaku šansu da zadržimo oba doma i usredotočeni su na to da učine sve što mogu kako bi iskoristili koliko nam republikanci idu na ruku – uključujući i tvrdnje da je njihov glavni prioritet pogoršanje inflacije porezom poklon bogatima", rekao je jedan Bidenov savjetnik odgovarajući na Reutersov izvještaj.

Bivši i sadašnji savjetnici kažu da se Bijela kuća priprema za sve opstrukcije ili istrage koje bi mogle uslijediti.

"Bijela kuća jasno vidi kako bi republikanska kontrola mogla izgledati", rekao je Eric Schultz, demokratski strateg s bliskim vezama s Bijelom kućom. "Nije misterij kamo će republikanci ići s ovim ako dobiju čekić."

Bijela kuća je ranije ove godine angažirala odvjetnika Richarda Saubera kao posebnog savjetnika za pripremu bilo kakve istrage, ali dodatna zapošljavanja i smjene osoblja su na čekanju dok se ne objave izborni rezultati, rekla je osoba upoznata sa situacijom. Unutarnje podjele u Republikanskoj stranci znače da bi se zastupnici mogli boriti oko toga na što se usredotočiti, dodao je ovaj izvor.

ABORTUS, INFLACIJA I KRIMINAL

Poticanje nedavnog preispitivanja: trajnost zabrinutosti zbog inflacije među ključnim glasačkim skupinama i problemi u borbi protiv poruke republikanaca u nekoliko kampanja da podrška demokrata reformi kaznenog pravosuđa i policije znači da su blagi prema kriminalu, rekli su dužnosnici administracije.

Zakonodavne pobjede u junu i avgustu na izborima u Kanzasu kojima su odbačeni napori da se ukloni zaštita od pobačaja iz državnog ustava navele su demokrate da vjeruju da birači odbacuju prioritete republikanske politike.

Ali neke su nade ranije ovog mjeseca raspršene inflacijom višom od očekivane, a mnoge ankete pokazuju da je inflacija još uvijek glavna briga birača.

Dužnosnici Bijele kuće i demokratski stratezi Reutersa govorili su kako bi priznali sveukupni pomak od optimizma na sredini mandata, ali nisu bili spremni odustati.

Povijesno gledano, središnji mandati favoriziraju stranku koja nije u Bijeloj kući, primjećuju, a tijesne utrke u Zastupničkom domu i Senatu mogle bi se okrenuti za demokrate uz samo mali broj glasova.

"Govorimo o gospodarstvu, inflaciji, pobačaju, našim zakonodavnim pobjedama i kako će to pomoći Amerikancima već mjesecima", rekao je jedan dužnosnik Bijele kuće, odbacujući ideju da su demokrati bili previše optimistični u pogledu utjecaja koji je ukidanja pobačaja od strane Vrhovnog suda imalo na demokratske kandidate.

"Došlo je do naglog porasta broja žena koje su se registrirale za glasanje u nekoliko država i mislimo da je iznimno važno dovesti te novomobilizirane glasače u glasačke kabine u novembru", rekao je dužnosnik.

Pobačaj igra "ključnu ulogu" u najmanje pola tuceta konkurentskih utrka za Senat, rekao je drugi dužnosnik Bijele kuće. "Također ima utjecaja na okruge desnog centra koji se mijenjaju u izbornim izborima."

Statistike inflacije i republikanske poruke o kriminalu potkopale su Bidenovo upozorenje na ono što on naziva ekstremističkim "MAGA" krilom Republikanske stranke, koje je obećalo da će pokušati ograničiti prava na pobačaj i druge popularne slobode uključujući kontracepciju.

Dok neke analize pokazuju da države koje vode republikanci imaju jednako visoku ili višu stopu ubistava od onih koje vode demokrati, anketa Ipsosa ovog mjeseca pokazala je da američki glasači više vole republikance nego demokrate za rješavanje problema kriminala.

PRODUKTIVAN, NE POPULARAN

Bijela kuća nije uspjela iskoristiti niz zakonodavnih uspjeha o klimi, infrastrukturi i proširenim društvenim beneficijama za veće ocjene naklonosti Bidenu, kažu demokratski stratezi.

Tiskovna tajnica Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je da je predsjednik često govorio o otpisu studentskog duga, gospodarstvu, infrastrukturi i pobačaju uoči kolokvija. "Gotovo svaki dan vidjeli ste predsjednika pred američkim narodom kako govori upravo tome: što je na kocki", rekla je.

Neki demokrati kažu da su željeli vidjeti Bidena češće na putu, ističući kako su te politike utjecale na lokalne birače. Ali kandidati u nekim ključnim utrkama također su odlučili voditi kampanju bez Bidena, tjerajući Bijelu kuću da značajno smanji svoju planiranu prisutnost u konkurentskim područjima diljem zemlje u sedmicama koje prethode utrci, prema jednom dužnosniku.

Biden je pojačao svoj raspored putovanja posljednjih sedmica, mijenjajući političke događaje i druge koji su više usredotočeni na određena zakonodavna postignuća.

Zamjena na Zapadnoj obali sredinom oktobra nije uključivala zaustavljanja u Nevadi ili Arizoni, gdje se održavaju dvije ključne utrke za Senat, dok će bivši predsjednik Barack Obama ove sedmice započeti s predizbornom zamjenom.

Republikanci su favorizirani za pobjedu u Zastupničkom domu na izborima u sredini mandata 8. novembraa, potkrijepljeni frustracijom oko ekonomije i prednostima u procesu preraspodjele koji se odvija svakih 10 godina. Ali demokrati rade na tome da održe svoje mjesto, vodeći kampanje za održavanje pristupa pobačaju i drugim pitanjima.

Izgledi su nejasniji u Senatu, gdje republikanci pokušavaju vratiti kontrolu. Nekoliko utrka u ključnim državama je tijesno, zbog čega čelnik republikanaca u Senatu Mitch McConnell kaže da su šanse da njegova stranka osvoji većinu samo 50-50.

Pogled na kontrolu nad Kongresom i što će se dogoditi ako republikanci osvoje većinu u bilo kojem domu na izborima:

ŠTO AKO SE VEĆINA PREOKRENE?

Demokrati, predvođeni predsjednicom Zastupničkog doma Nancy Pelosi, drže većinu od 2018., kada su osvojili kontrolu na prvim međuizborima, na sredini mandata tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa. Republikanci bi mogli vratiti Dom ako osvoje samo pet mjesta u desetinama konkurentskih okruga.

Povijest republikancima također daje razloga za optimizam. U modernom dobu, stranka koja je držala Bijelu kuću izgubila je kongresna mjesta na gotovo svim međuizborima u sredini mandata.

Ako republikanci osvoje Zastupnički dom 8. novembra, zastupnički klub GOP-a izabrat će novog predsjednika i preuzeti vlast 3. januara 2023. Oni će voditi svaki odbor i odlučiti koji prijedlozi zakona dolaze u Zastupnički dom.

KAKO BI IZGLEDALA REPUBLIKANSKA VEĆINA?

Čelnik Zastupničkog doma republikanske stranke Kevin McCarthy već je predstavio svoju "Posvećenost Americi", široki pregled ekonomskih, graničnih sigurnosnih i drugih politika koje će republikanska stranka predložiti u prvim danima sljedećeg Kongresa.

Povratak republikanske vlasti u Predstavničkom domu bila bi pobjeda za Trumpa, koji se borio protiv nastojanja predvođenih demokratima da ga se smatra odgovornim za pobunu na Capitolu 6. januara 2021. Velika većina republikanaca za koje se očekuje da će se sljedeće godine vratiti u Washington, zajedno s većinom onih koji se nadaju prvom mandatu, odani su Trumpu i slijedili su njegov primjer u svojoj politici i stavovima.

Među tim saveznicima su članovi krajnje desnice poput zastupnice Marjorie Taylor Greene iz Georgije, kojoj su demokrati oduzeli dužnosti u odboru zbog njezine ekstremne retorike, ali će biti dio široke vladajuće većine pod Zastupničkim domom GOP-a. Greene je stala iza McCarthyja kada je prošlog mjeseca u Pennsylvaniji predstavio “Posvećenost Americi”.

ŠTO BI REPUBLIKANSKA VEĆINA ZNAČILA ZA BIDENA?

Demokratski prioriteti poput pristupa pobačaju, rješavanja klimatskih promjena i strože kontrole oružja odmah bi bili stavljeni na stranu. I većina, ako ne i svi, planova predsjednika Joea Bidena bila bi mrtva u zadnje dvije godine njegova mandata.

Ipak, ništa ne postaje zakon bez Bidenovog potpisa. Nacrti zakona za finansiranje vlade, povećanje gornje granice duga i rješavanje vojnih pitanja potrebni su za funkcioniranje vlade. Ti će prijedlozi zakona vjerovatno postati žarišta u pregovorima između republikanaca, demokrata i Bijele kuće.

Biden, koji je desetljećima služio u Senatu, često je hvalio svoje dvostranačke akreditive i govorio da želi surađivati s republikancima. Ali za to bi bilo malo apetita u Kongresu republikanaca koji je suprotstavljanje Bidenu postavio kao glavni prioritet.

ŠTO JE SA SENATOM?

Iako bi se Senat mogao okrenuti u bilo koju stranu nakon izbora u sredini mandata, većina će stranka i dalje vjerovatno imati najmanju marginu. To znači da će Biden tamo moći pronaći malo više zajedničkog jezika, bez obzira ko je na čelu. Velik dio Bidenovih zakonodavnih postignuća u uredu bio je nusprodukt dvostranačkih pregovora u Senatu.

Ipak, Senat pod republikanskim vodstvom mogao bi usvojiti zakone koje je poslao Zastupnički dom pod republikancima, vršeći politički pritisak na Bidena. A republikanci bi ponovno preuzeli kontrolu nad odborima, a time i moć provođenja istraga i nadzora uprave.

Republikanski Senat također bi mogao otežati život Bidenu blokiranjem ili odgađanjem prolaska predsjednikovih kandidata za sudsku i izvršnu vlast.

Kad bi demokrati držali Senat, a republikanci osvojili Zastupnički dom, malo je vjerovatno da bi dva doma našla mnogo zajedničkog jezika. Ali republikanci bi mogli pokušati pridobiti umjerene demokrate u Senatu za neke zakone.

Kad bi demokrati uspjeli zadržati Zastupnički dom i Senat, vjerovatno bi ponovno pokrenuli pregovore o nekim tačkama Bidenovog dnevnog reda koje nikada nisu usvojene, uključujući njegov novi paket socijalnih i ekonomskih programa koji je zastao zbog unutarnjih demokratskih nesuglasica.

KAKO IZGLEDA TRENUTNA POZICIJA?

Većina okruga u Zastupničkom domu nije konkurentna zahvaljujući procesu preraspodjele koji zakonodavnim tijelima država omogućuje da povuku vlastite kongresne linije ako tako odluče. Mnoga zakonodavna tijela povlače granice kako bi dale prednost jednoj ili drugoj stranci.

Ipak, desetine mjesta su u igri, uključujući mnoga od onih koje drže demokrati koji su pobijedili u predgrađima 2018., osvojivši većinu za stranku te godine.

U pozivu se od Trumpa zahtijeva da tražena dokumenta dostavi do 4. novembra, dok bi se pretres na kom bi trebalo da svjedoči bio održan do 14. novembra.

„Kao što je prikazano na pretresima prikupili smo brojne dokaze, između ostalog i od desetina vaših namještenika i osoblja, da ste lično orkestrirali i nadgledali napore da se ponište predsjednički izbori 2020. i ometa mirna tranzicija vlasti”, navedeno je u pismu Trumpu.

Bivši američki predsjednik se još nije oglašavao tim povodom.

Odluka o upućivanju obavezujućeg poziva jednoglasno je donijeta na prethodnom pretresu komisije Predstavničkog doma koja istražuje nasilni upad u Capitol - održanom sredinom oktobra 2022.

„Trump je jedina osoba u centru priče o onome što se dogodilo 6. januara. Zato želimo da ga čujemo”, rekao je tada predsjedavajući komisijom kongresmen Bennie Thompson – iz redova demokrata.

Prema federalnom zakonu, neodazivanje pozivu Kongresa za svjedočenje ili dostavljanje dokumentacije, predstavlja prekršaj kažnjiv zatvorskom kaznom u trajanju od jednog do 12 meseci.

Ukoliko se pojedinac ogluši o poziv potrebno je da Predstavnički dom, u punom sastavu, glasa hoće li ga proslijediti Sekretarijatu za pravosuđe - koji je ovlašten da odluči hoće li podići optužnicu.

U nekoliko objava na društvenoj mreži "Istina" Donald Trump tada nije precizirao da li će se odazvati obavezujućem pozivu.

Tokom posljednjeg pretresa objavljene su informacije, za koje članovi Komisije Predstavničkog doma tvrde, da ukazuju da je bivši američki predsjednik imao unaprijed smišljen plan da, prije prebrojavanja glasova nakon predsjedničkih izbora novembra 2020, proglasi pobjedu - bez obzira na stvarni ishod glasanja.

Tokom poslednja četiri mjeseca, kolikom traje mandat komisije Predstavničkog doma, saslušano je više od 1.000 svjedoka i pregledano više od 130.000 stranica dokumenata.

Erdogan je, obraćajući se svojim poslanicima u parlamentu, rekao da je Turska obezbijedila vitalnu priliku time što je pristala na Putinov plan.

"Evropske zemlje trenutno traže gdje da nabave prirodni gas", rekao je on. "Hvala Bogu, Turska nema takav problem. Nadamo se da ćemo uskoro postati čvorište za prirodni gas."

Putin je prošle nedjelje rekao da će gas biti preusmjeren kroz Tursku iz gasovoda Sjeverni tok ispod Baltičkog mora, koji su oštećeni u eksplozijama prošlog mjeseca.

Rusija već isporučuje gas turskog gasovoda Turski tok ispod Crnog mora, ali Kremlj je priznao da gasovod ima ograničen dodatni kapacitet.

Do trenutka kada budu stvoreni novi kapaciteti, rekao je profesor međunarodnih odnosa Senem Aydin-Duzgit sa istanbulskog univerziteta Sabanci, Evropa će vjerovatno imati osigurane alternativne zalihe.

"Mislim, ko će kupiti tu energiju", upitao je. "Mislim, realno govoreći, ako Evropljani odbiju da kupe taj gas, ko će ga kupiti? Pa kome će Turska biti centar? Je li tako? Ko će biti odredište tog gasa? To je ono u šta jednostavno nisam uvjeren."

Putinov prijedlog za čvorište dolazi u trenutku kada Ankara nastoji da se pozicionira kao alternativa ruskoj energiji za Evropu, kako je u srijedu podvukao portparol turskog predsjednika Ibrahim Kalin.

Kalin je rekao: "Ponuda Putina je veoma važna. Ali ako Evropa traži alternative od ruskog gasa, postoje dva mjesta na kojima to može da pronađe: kroz gasovod iz Azerbejdžana koji prolazi kroz Tursku, i mogući iranski gas u budućnosti, ponovo koristeći turske gasovode".

Činilo se da je Putin iznenadio Ankaru svojim planom o gasnom čvorištu. Prijedlog je uslijedio pošto se Turska suočila sa sve većim nadzorom svojih zapadnih saveznika zbog odbijanja da primijeni sankcije Rusiji. Washington i Evropska unija upozorili su da bi Turska mogla da se suoči sa sekundarnim sankcijama ako prekrši svoje mjere protiv Rusije.

Ankara negira da čini bilo šta nedozvoljeno, ali Putinovi prijedlozi za gas dolaze pošto je strpljenje Zapada možda na izmaku, upozorila je Maria Shangina, specijalista za međunarodne sankcije u Međunarodnom institutu za strateške studije.

"Što više Turska eksploatiše ovaj prostor između legalnih i ilegalnih aktivnosti sa Rusijom, mislim da bi to mogao da bude odlučujuća tačka za Zapad da uvede sankcije", rekla je ona.

Međutim, neki analitičari ističu da će Erdogan pokušati da izađe u susret Putinu, s obzirom na to da pokušava da pregovara o smanjenju cijene ruskog gasa i odlaganju plaćanja do predsjedničkih izbora u Turskoj sljedeće godine. Erdogan nastoji da smanji skoro trocifrenu inflaciju, jer većina istraživanja javnog mnjenja ukazuje na njegov izborni poraz.

"Priznajem, da , s obzirom na situaciju, ne mogu da ispunim mandat za koji me je izabrala Konzervativna partija", saopštila je Truss.

Samo dan ranije, obećala je da će ostati na vlasti, navodeći da je "borac a ne neko ko odustaje".

Međutim, njen opstanak na vlasti je bio nemoguć nakon što je ministrica unutrašnjih poslova podnijela ostavku, i poslije haotičnog glasanja i rasprava u Donjem domu britanskog parlamenta, samo nekoliko dana nakon što je Truss primorana da odustane od većine elemenata svoje ekonomske politike.

"Došala sam na funkciju u vrijeme velike ekonomske i međunarodne nestabilnosti. Porodice i kompanije su brinuli kako će platiti račune. Putinov ilegalni rat u Ukrajini ugrožava bezbjednost cijelog kontinenta a nizak ekonomski rast već suviše dugo koči našu zemlju", izjavila je u četvrtak Truss koja je naglasila da je njena vlada ispunila obećanja o nacionalnom osiguranju i računima za struju.

"Postavili smo viziju za niske poreze i ekonomiju visokog rasta koja bi iskoristila slobode Brexita", dodala je.

Poslije odlaska Truss, Konzervativna stranka ostaje podijeljena, u potrazi za liderom koji bi mogao da ujedini njene frakcije.

Odlazeća premijerka je saopštila da će tokom naredne nedjelje biti održani izbori za lidera Konzervativne stranke, kako bi se "ostalo na putu realizacije fiskalnih planova", i "održali ekonomska stabilnost i nacionalna bezbjednost".

Taj potez je uslijedio dvije nedjelje nakon što se organizacija OPEC Plus, koju predvodi Saudijska Arabija, svrstala uz Rusiju i pristala da smanji proizvodnju, što je izazvalo strahovanja od novog rasta cijena na američkim pumpama.

"Nastavićemo da stabilizujemo tržišta i spuštamo cijene u vrijeme kada su potezi drugi zemalja izazvali tolike potrese", izjavio je Biden na skupu u Bijeloj kući.

On je okrivio invaziju ruskog predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu za visoke cijene benzina i sirove nafte, ali i primijetio da su cijene pale za 30% u odnosu na vrhunac koji su dostigle ranije ove godine.

"Međutim, cijene ne padaju dovoljno brzo", rekao je. "Američke porodice trpe zbog visokih cijena benzina", dodao je.

Biden je u martu odobrio da se iz rezervi oslobodi 180 miliona barela, što je prvobitno trebalo da se dogodi tokom perioda od 6 mjeseci. Nivo strateških rezervi je zbog toga na najnižem nivou od 1984. godine, sa oko 400 miliona barela nafte.

Biden je također najavio da će američka vlada popuniti strateške rezerve kada cijene nafte budu od 67 do 72 dolara po barelu, ili niže, što će, kako tvrde zvaničnici administracije, povećati domaću proizvodnju garantovanjem osnovnog nivoa potražnje.

Odluka OPEC-a da proizvodnju nafte smanji za 2 miliona barela dnevno - što je 2 odsto globalnih zaliha - navela je Bijelu kuću da optuži Saudijsku Arabiju da podržava ruskog predsjednika Vladimira Putina, i da najavi da će biti posljedica zbog odluke da se smanji proizvodnja da bi se povećale cijene na tržištu.

Prema podacima Uprave za informacije o energetici, 15 miliona barela nafte - koliko će biti pušteno iz strateških rezervi - ne pokriva ni jedan pun dan upotrebe tog energenta u SAD.

Biden se i dalje suočava sa političkim problemima zbog cijena goriva, čiji je prosek 3.87 dolara po galonu (oko 3,8 litara). To je manji pad u odnosu na proteklu nedjelju, ali je rast u odnosu na period prije mjesec dana. Zbog nedavnog povećanja cijena na pumpama, zastao je i zamah koji su Biden i demokrate imali uoči izbora u novembru.