U javnosti, Biden je bio optimista do kraja, govoreći zvaničnicima Demokratske partije na veče uoči izbora - "priredićemo žestoko iznenađenje". Privatno, međutim, njegovi savjetnici iz Bijele kuće sastavljali su planove za slučaj da republikanci preuzmu kontrolu nad jednim, ili oba doma Kongresa - što je scenario za koji Biden kaže da bi mu "otežao život."

Bez obzira na rezultat izbora, odluke birača će promijeniti prioritete Bidenove Bijele kuće poslije ambiciozne prve dvije godine.

Predsjednik, koji se na dan izbora uključivao u radio programe namijenjene pretežno crnačkoj publici pozivajući slušaoce da izađu i glasaju, proveo je noć u Bijeloj kući. Njegova sekretarka za štampu Karin Žan-Pjer rekla je da će se predsjednik obratiti naciji u srijedu o rezultatima, koji skoro sigurno u tom trenutku neće biti konačni.

Predsjednik je prošle nedelje apelovao na Amerikance da budu "strpljivi" dok se broje glasovi i da izbjegnu umiješanost u teorije zavjere, što je poruka koju će vjerovatno ponoviti u srijedu.

U svoje prve dvije godine, Biden je izdejstvovao usvajanje nekoliko velikih zakona za pomoć pogođenim pandemijom koronavirusa, obnovu infrastrukture, rješavanje problema klimatskih promjena i jačanje američke konkurentnosti u tržišnoj utakmici sa Kinom - a svi ti zakoni su usvojeni sa izuzetno tankom većinom. Njegovi savjetnici kažu da će se sada posvetiti primjeni usvojenih zakona i nastavku efektivne uprave - možda pod intenzivnim nadzorom Republikanske stranke - u još napetijoj političkoj atmosferi, i da će nastojati da ojača položaj svoje stranke uoči narednih predsjedničkih izbora.

Ukoliko republikanci osvoje kontrolu nad Kongresom, Bidenovi saradnici se spremaju za borbu da se nastavi finansiranje vlade i ispune njene finansijske obaveze, da se nastavi pružanje pomoći Ukrajini i spriječi poništavanje glavnih zakona usvojenih pod Bidenom. Pobjede republikanaca bi mogle da dovedu u Kongres niz kandidata koje je Biden opisao kao prijetnju demokratiji zbog odbijanja da priznaju rezultate predsjedničke trke 2020. godine, čime će se ograničiti potencijalni prostor za saradnju i stvoriti novi izazovi prije trke 2024.

Bidenova administracija se mjesecima priprema za brojne istrage ukoliko republikanci osvoje jedan ili oba doma Kongresa, smišljajući pravne i medijske strategije da se odgovori na istrage koje bi mogle da se odnose na pitanja od američkog haotičnog vojnog povlačenja iz Afganistana do poslovanja njegovog sina Huntera Bidena.

Ako republikanci preuzmu vlast, istoričar univerziteta Prinston Džulijan Zelizer kaže da istorija pokazuje da bi za Bidena bilo veoma efikasno da se "koncentriše na njihov ekstremizam, i njihovu novu moć okrene protiv njih."

Savjetnici Bijele kuće pažljivo prate inicijative desnice da se pokrenu istrage pa čak i proces opoziva protiv Bidena. Dok su obećali da će sarađivati u svemu što vide kao legitiman nadzor rada vlade, riješeni su da republikanci plate političku cijenu u slučaju da prekorače svoja ovlaštenja, i pokušaće da prikažu republikance kao stranku koja je fokusirana na istrage, umjesto na najvažnije aspekte života Amerikanaca.

79-godišnji Biden je ponovio da planira da se kandiduje za reizbor. Moraće da donese odluku uskoro i možda se ponovo suoči sa bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji je nagovijestio da bi 15. novembra mogao da objavi sopstvenu kandidaturu.

Loš ishod kongresnih izbora ne znači da predsjednik neće biti ponovo izabran - istorijski gledano aktuelni predsjednici imaju znatno veće šanse da osvoje još jedan mandat. Međutim, Zelizer ističe da su čak i predsjednici koji uspiju da izbjegnu velike gubitke i zadrže svoju većinu u Kongresu bili primorani da promijene kurs u ostatku svog mandata.

“Efikasni predsjednici postave kao prioritet da brane ono što su već postigli", kaže istoričar. "A kada dođe izbora, vaš učinak, makar i ako ne bude uvećan poslije kongresnih izbora, izgleda dobro. Ono što ne želite je da to što ste postigli bude poništeno, da ne možete da ga primijenite, i onda vaš protivnik 2024. dođe i kaže - vidite, to što je uradio je bilo strahovito neefikasno."

U prešutnom priznanju da su mu ambicije smanjene, u poruci biračima na kongresnim izborima Biden se uglavnom fokusirao na isticanje svojih dostignuća i na upozorenja šta bi moglo da se dogodi ako republikanci povrate vlast. Neki od njegovih ciljeva iz 2020 - kao što su proširenje programa besplatnih obdaništa i besplatne dvije godine na državnim koledžima - jedva da su pomenuti u njegovim govorima.

U malo vjerovatnom slučaju da demokrate povećaju svoju tanku većinu u Kongresu, Biden je nagovijestio da bi mu ciljevi bili usvajanje zabrane poluautomatskog oružja, reforma glasačkog sistema i zakon kojim bi se na nacionalnom nivou zaštitilo pravo na abortus.

Na pitanje zašto Biden nije iznio više detalja o tome šta se nada da će postići u naredne dvije godine, Žan-Pjer je rekla: "Zašto da samo ne kažemo zemlji šta smo već uradili? Zašto da to ne iznesemo? "

Predsjednikovi savjetnici ukazuju na prepreke sa kojima su se demokrate suočile ove godine, kada se inflacija iskombinovala sa istorijskim trendovima koji su nepovoljni za partiju koja kontroliše Bijelu kuću. Oni tvrde da je Bidenova agenda i dalje popularna kod birača, i da su je prigrlili, a ne odbacili, kandidati njegove stranke, za razliku od 2010. godine, kada su demokrate bježale od nepopularnosti Zakona o pristupačnoj zdravstvenoj zaštiti - Obamacarea - i izgubili 63 mjesta u Predstavničkom domu i šest u Senatu.

Republikanci pod Trumpom su izgubili 40 mesta u Predstavničkom domu ali su dobili dva mjesta u Senatu 2018, a demokrate pod Bilom Klintonom su izgubile 52 mesta u Predstavničkom domu i osam mesta u Senatu 1994.

Bidenovi saradnici počeli su da razmatraju polja gdje postoji potencijal za dvostranačku saradnju, koja bi takođe mogla da im donesu korist 2024. ukoliko republikanci odluče da ih blokiraju, kao što je briga o veteranima i smanjenje cijene insulina za sve Amerikance. Zakon o zdravstvenoj zaštiti i klimi koji su demokrate usvojile u avgustu ograničio je cijenu insulina na 35 dolara mjesečno za starije građane.

Sedrik Ričmond, bivši kongresmen iz Luizijane i bivši Bidenov savetnik, koji je sada visoki savjetnik Demokratskog nacionalnog komiteta, kaže da će se Biden fokusirati na oblasti dvostranačke saradnje u drugoj polovini svog prvog mandata.

“Bez obzira na to ko je u Kongresu, on će pokušati da ostvari svoje ciljeve", ocjenjuje Ričmond. Ukazao je na Bidenovu sposobnost da izdejstvuje usvajanje zakona o infrastrukturi i zakona o većoj zdravstvenoj zaštiti veterana kao polja gde je "pridobio neke republikance, i zato će nastaviti da radi to što radi - daje sve od sebe da postigne rezultate."

WASHINGTON — 

Prema nedavnoj anketi „Economist/YouGov“, 51 odsto ispitanih navelo je da je nasilje na glasačkim mjestima moguće ili izvjesno. U anketi je učestvovalo 1.500 odraslih osoba, između 29. oktobra i 1. novembra. Takođe, 51 odsto ispitanika navelo je da vjeruju kako će se u izbore miješati druge zemlje.

U posebnoj anketi „YouGov“ iz jula, 32 procenta anketiranih odgovorili su da imaju malo ili nimalo povjerenja u rezultate izbora.

„Rekao bih da imam zabrinutosti oko sistema“, rekao je Fred, birač iz Arizone, koji je Glasu Amerike odbio dati svoje prezime.

„Ko kaže da oni ispravno prebrojavaju sve glasove?“

Uprkos postojećem skepticizmu, izborni zvaničnici Sjedinjenih Država kontinuirano šalju poruke ohrabrenja.

„Amerikanci bi trebalo da izađu na biračka mjesta sa povjerenjem“, kaže Džen Isterli, direktorka Agencije za kibernetičku i izbornu bezbednost (CISA).

Slično se javnosti obraćaju i predstavnici Bijele kuće i Ministarstva domovinske bezbjednosti. Ipak, zvaničnici priznaju da su prijetnje za izbore 8. novembra ozbiljne i da im se pristupa sa pažnjom.

Prijetnje nasiljem

U junskom biltenu, Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost je naveo:

„Procjenjujemo da će se pozivi na nasilje od domaćih nasilnih ekstremista usmjereni ka demokratskim institucijama, političkim kandidatima, stranačkim zvaničnicima, izbornim događajima i radnicima na izborima vjerovatno povećati“.

Skorije obavještajne procjene upozorile su da najveću prijetnju predstavljaju takozvani „usamljeni vukovi“ – ljutiti ili uvrijeđeni pojedinci koji odluče da samostalno djeluju. Potencijalne mete su izborna infrastruktura, poput glasačkih mjesta, kutija za skupljanje glasova, ali i radnici na izborima i politički kandidati.

Dodatnu zabrinutost izaziva upotreba militarističkog jezika i simbola u kampanjama za dezinformacije unutar SAD, od kojih neke dodatno pojačavaju američki protivnici, poput Rusije.

„Pokušaji uticaja ne ohrabruju ljude direktno da poduzmu nasilne akcije, ali veoma vjerovatno postavljaju temelje i aludiraju na neku vrstu fizičke akcije“, naveo je u imejlu za Glas Amerike Brajan Liston, viši analitičar za prijetnje iz kompanije za kibernetičku bezbjednost „Recorded Future“.

FBI je od juna 2021. godine zaprimio više od 1.000 izvještaja o prijetnjama izbornim zvaničnicima, što je, prema podacima zavaničnika, dovelo da najmanje šest hapšenja, podaci su zvaničnika.

Gotovo 60 odsto prijetnji došlo je iz sedam država koje se smatraju ključnim za pobjedu na izborima: Arizona, Kolorado, Pensilvanija, Džordžija, Mičigen, Viskonsin i Nevada. U svim tim državama vršene su revizije ili su vođene velike debate o legitimitetu predsjedničkih izbora 2020.

Sve revizije koje je pokrenuo tim Donalda Trumpa posle prošlih izbora, uključujući i sudske postupke, nisu dokazale da je bilo prevara i da je pobjeda Džo Bajdena upitna, navodi Asošijeted pres. Ipak, sve to je pojačalo sumnje dijela američke javnosti u integritet izbora.

Dezinformacije

Zabrinutost zbog kampanja dezinformacija i operacija za širenje uticaja postepeno je rasla kako su se približavali izbori. Američki zvaničnici i istraživači vjeruju da većina dezinformacija ima domaće porijeklo, te ističu porast u negativnom raspoloženju prema vladama i vlastima. Takođe, upozoravaju i na djelovanje američkih suparnika u smislu sijanja sumnje u izborni sistem i naglašavanja takvih narativa.

Među zemljama koje su naveli predstavnici FBI-a ili kompanija poput „Recorded Future“ su Rusija i Kina. Te se aktivnosti uglavnom dešavaju na društvenim mrežama koje okupljaju konzervativnu publiku, na primjer „Gab“ i „Gettr“, ali i na poznatijim platformama kao što su Facebook, YouTube, TikTok, te Instagram.

„Mnogi od ovih postova i komentara kritikuju i Republikansku i Demokratsku stranku, te promovišu ekstremne poglede na obje strane“, stoji u izvještaju kompanije „Recorded Future“.

Kina negira izvještaje da pokušava uticati na američke izbore.

U ponedjeljak, blizak saradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, Jevgenij Prigožin, naveo je da se Rusija pokušava umiješati u izbore u SAD.

Dodatna istraživanja upozoravaju da će se kampanje za dezinformacije voditi protiv proizvođača sistema za evidenciju i brojanje glasova.

Federalna agencija nadležna za sigurnost izbora, CISA u predizbornom periodu je vodila niz kampanja protiv dezinformacija na društvenim mrežama i upućivala birače na provjerene izvore, poput državnih i lokalnih izbornih zvaničnika, te je nastojala razotkriti izborne teorije zavjere i dezinformacije.

Cyber prijetnje

Iako su se u javnosti pojavljivale informacije da bi Kina, Iran ili Rusija mogli da pokušaju da ometaju glasanje ransomware ili drugim cyber napadima, američki zvaničnici navode da je rizik za to nizak.

„Ne postoje kredibilne ili specifične informacije o pokušajima da se omete ili kompromituje izvorna infrastruktura“, kazala je prošle sedmice direktorka CISA-e, Džen Isterli.

Zvaničnici CISA-e u proteklom periodu su isticali da su sa lokalnim i državnim partnerima poduzimali mjere na pojačavanju bezbjednosti u odnosu na predsjedničke izbore 2020. godine.

Kompanije za kibernetičku bezbjednost takođe nisu utvrdile mnogo veće opasnosti od „običnih“, kako su ih označili.

„Ne vidim nikakve indikatore da je bilo kakva tehnologija kompromitovana, ili da bismo trebali izgubiti povjerenje u izborni sistem“, rekao je Pet Flin, direktor Grupe za napredne programe kompanije „Trellix“, dodajući da su uočene aktivnosti uglavnom niskotehnološke prirode i usmjerene ka pojedincima.

Iako je CISA upozorila da bi hakeri mogli da napadnu izborne sisteme kako bi otežali glasanje, direktorkaa te agencije navodi da ako se problemi i pojave, to ne znači nužno da je riječ o napadu:

„Biće grešaka, biće zastoja. To se događa na svim izborima. Neko će zaboraviti ključ od izbornog mjesta. Pući će vodovodna cijev. To su normalne stvari. Nisu zločinačke“.

Trump i njegovi saveznici uspjeli su posijati široko nepovjerenje u način na koji se glasovi daju i broje promičući lažne tvrdnje o raširenoj prijevari. Taj je napor narušio povjerenje javnosti u izbore i demokraciju, doveo do ograničenja glasovanja poštom i novih zahtjeva za identifikaciju u nekim državama pod vodstvom GOP-a i potaknuo prijetnje smrću izbornim dužnosnicima.

Izborni dan ove je godine obilježen zabrinutošću zbog daljnjeg uznemiravanja i potencijalnih poremećaja na biračkim mjestima i u izbornim uredima gdje će se glasački listići zbrajati. Izborni dužnosnici kažu da su spremni riješiti sva pitanja koja se pojave, pozivajući glasače da se ne daju odvratiti.

"Ovaj dvostranački, transparentni proces kojim upravljaju stručnjaci za izbore diljem zemlje bit će siguran, točan i imat će integritet", rekao je Matt Masterson, bivši najviši dužnosnik za sigurnost izbora u Trumpovoj administraciji, na brifingu koji je organizirao The Aspen Institut. “Najbolji odgovor za sve nas je izaći i sudjelovati u tome.”

Tijekom razdoblja prijevremenog glasovanja nisu zabilježeni veći problemi. Čak i prije pandemije, mnoge su države počele odmicati od jednodnevnog glasovanja kako bi ponudile dane ili tjedne ranog osobnog glasovanja i glasačkih listića koji se šalju poštom.

Do utorka je gotovo 44,5 milijuna ljudi diljem zemlje već glasalo.

Čini se da je stranačka pripadnost sve veći faktor u tome kako i kada ljudi glasaju. Republikanski skepticizam prema glasovanju putem pošte ustrajao je usred napada Trumpa i njegovih saveznika. Neki republikanski aktivisti i kandidati otišli su toliko daleko da su poticali glasače koji dobiju glasački listić poštom da čekaju do posljednjeg trenutka da ga predaju, tvrdeći da će to nekako spriječiti demokrate da pokradu izbore.

Nema dokaza o raširenoj prijevari ili manipulaciji strojevima za glasanje u 2020. Iscrpni pregledi u državama koje je Trump osporavao potvrdili su Bidenovu pobjedu, dok su deseci sudaca, uključujući one koje je imenovao Trump, odbacili brojne slučajeve iznoseći neutemeljene tvrdnje o nedjelu.

Izborni dužnosnici branili su sustav. Primjećuju mnoge provjere kako bi se osiguralo da se broji samo jedan glas po osobi, preglede koji osiguravaju da strojevi točno broje glasačke listiće i napore da se identificiraju svi pokušaji prijevare.

"Državni i lokalni izborni dužnosnici imaju planove za nepredviđene situacije kako bi glasači mogli imati povjerenja u naše izbore", rekli su državni izborni dužnosnici u izjavi koju su objavili Nacionalna udruga državnih tajnika i Nacionalna udruga državnih izbornih direktora.

No lažne tvrdnje su se uvelike proširile među republikancima, potaknute teoretičarima zavjere na društvenim mrežama i na događajima diljem zemlje. Anketa Associated Press-NORC centra za istraživanje javnih poslova iz listopada pokazala je da 45% republikanaca ima malo ili nimalo povjerenja da će glasovi na izborima u sredini mandata biti točno prebrojani. A većina republikanaca, 58%, i dalje vjeruje da predsjednik Joe Biden nije legitimno izabran - iako je malo manji u odnosu na 66% u srpnju 2021.

Izborni dužnosnici priznaju da elektronički sustavi glasovanja mogu biti ranjivi i poduzeli su brojne korake za povećanje sigurnosti od izbora 2016., kada je utvrđeno da Rusija traži ranjivosti. Kongres je poslao gotovo 900 milijuna dolara državama za jačanje njihove kibernetičke sigurnosti, uključujući zapošljavanje više IT osoblja, zamjenu zastarjelih sustava i dodavanje redovitih sigurnosnih testiranja.

Većina glasača također daje rukom obilježene papirnate glasačke listiće ili koristi strojeve koji proizvode papirnati zapis njihovih glasova. Oni se koriste nakon izbora kako bi se provjerilo rade li ispravno strojevi koji se koriste za brojanje glasačkih listića.

Uoči izbora, republikanske i konzervativne skupine regrutirale su ljude da služe kao promatrači izbora i da se zaposle kao lokalni birački radnici. Potaknuti lažima o izborima 2020., neki su se ljudi čak smjestili u blizini glasačkih kutija u Arizoni dok su nosili oružje, nosili pancire i skrivali lica maskama. Upravo prošli tjedan, sudac je naredio takvim skupinama da se drže najmanje 250 stopa dalje.

Od izbora 2020. lažne tvrdnje dovele su do vala uznemiravanja i prijetnji smrću usmjerenih na izborne službenike i osoblje. To je potaknulo neke da potpuno napuste profesiju, gubitak iskustva koji je povećao izazove u provođenju glatkih izbora ove godine.

Izborni dužnosnici obećali su da neće oklijevati kontaktirati policiju kako bi zaštitili glasače i biračke radnike. Koalicija grupa za glasačka prava ima volontere na raspolaganju za pomoć svim biračima koji naiđu na probleme na dan izbora, radeći na telefonskoj liniji 866-OUR-VOTE.

Nakon zatvaranja birališta počet će se objavljivati rezultati. Različita pravila i rokovi glasanja značit će da će neke države brže podnositi izvješća od drugih. Izborni dužnosnici u Pennsylvaniji, Wisconsinu i Michiganu ne mogu započeti s obradom glasačkih listića poslanih poštom do dana izbora ili nekoliko dana prije, što stvara dodatni posao lokalnim uredima koji bi mogli odgoditi rezultate. Druge države, uključujući Floridu i Georgiju, daju lokalnim izbornim uredima tjednima da pripreme glasačke listiće poštom za prebrojavanje, ubrzavajući zbrojenje.

"Rezultati će, kao i uvijek, potrajati neko vrijeme jer dan izbora nije dan za rezultate", rekla je Sylvia Albert, direktorica glasovanja nestranačke grupe za zagovaranje glasača, Common Cause.

WASHINGTON — 

Republikanci predviđaju veliki "crveni talas" (crvena boja je simbol Republikanske partije u američkoj politici, dok je plava boja demokrata), dok demokrate brane svoju tanku većinu u oba doma Kongresa i nastoje da prevaziđu veliku zabrinutost građana u pogledu ekonomije, kriminala i liderstva predsjednika Joe Bidena. Demokrate se nadaju da će ih spasiti snažna reakcija javnosti zbog ukidanja presude Vrhovnog suda u slučaju Rou protiv Vejda, prema kojoj je pravo na abortus bilo zaštićeno američkim Ustavom.

Politička klima je ove godine dovela do neobično kompetitivnih izbora u mjestima gdje je ishod ranije bio više predvidljiv, pa se tako osnaženi republikanci bore da osvoje tradicionalna demokratska uporišta u državama kao što su New York, Kalifornija, New Mexico i Washington. Pa ipak, najvažnije trke se odvijaju u državama koje nekada glasaju za republikance a nekada demokrate, i obično presude ishod izbora - kao što su Arizona, Džordžija, Nevada, Pensilvanija i Viskonsin - a svaka od njih bi mogla da utiče i na ishod predsjedničkih izbora 2024.

Zbog tijesnih trka i produženog brojanja glasova, moglo bi da prođe nekoliko dana ili čak nedelja dok se ne bude znao finalni rezultat u nekoliko ključnih trka.

Šta treba pratiti na izborni dan:

Crveni talas?

Svi znaci ukazuju da će republikanci u utorak osvojiti značajan broj mjesta u Kongresu. Ali da li će to biti lagani talas ili pravi cunami - ostaje da se vidi.

Većina birača osjeća pesimizam kada je riječ o smjeru u kome zemlja ide, u vrijeme visoke inflacije i velikih političkih podjela. Istorija pokazuje da američki birači svoje frustracije trenutnim stanjem najčešće iskale na stranci na vlasti.

Tokom više od jednog vijeka, stranka koja je držala Bijelu kuću pretrpjela bi značajne gubitke na skoro svim izborima na sredini predsjedničkog mandata. Izuzeci su bili 1934, za vrijeme Velike depresije, 1998. godine, tokom pokušaja da se opozove Bil Klinton, i 2002. godine, poslije terorističkih napada 11. septembra.

Demokrate su se prvo nadale da će odluka Vrhovnog suda da ukine pravo na abortus biti dovoljna da promijeni taj istorijski trend - ili bar znatno ublaži njihove gubitke - ali su lideri stranke bili sve zabrinutiji kako se bližio izborni dan.

Operativci obje stranke očekuju da će republikanci osvojiti većinu u Predstavničkom domu, što bi zahtijevalo da ukupno osvoje pet novih mjesta. Međutim, ako se dogodi veliki crveni talas, Republikanska stranka bi mogla da osvoji čak 25 novih mjesta ili više. Procjenjujući da imaju dobre šanse za uspjeh, republikanske grupe uložile su milione dolara u okruge tradicionalno naklonjene demokratama, u Kaliforniji, New Yorku, Ilinoisu i Pensilvaniji u posljednjim danima pred izbore.

Trka za Senat je neizvjesnija. Ako republikanci osvoje i jedno dodatno mjesto, kontrolisaće gornji dom američkog Kongresa.

Demokrate se bore da zaštite svoje aktuelne senatore koji se sada takmiče za reizbor u tijesnim trkama u Arizoni, Džordžiji, Nevadi i Nju Hempširu, dok republikanci vjeruju da su na ivici da osvoje države Kolorado i Washington. Republikanske šanse su donekle oslabljene zbog problematičnih kandidata u Arizoni, Džordžiji i Nju Hempširu, koje je podržao bivši predsednik Donald Trump.

Pensilvanija je najbolja šansa za demokrate da osvoje mjesto koje je pripadalo republikancima, a takođe su tijesne i trke koje se vode u Sjevernoj Karolini i Viskonsinu.

Istovremeno, trke za guvernere i državne zvaničnike kao što je državni sekretar su više u centru pažnje nego obično. Politička klima je takva da su republikanci stekli uvjerenje da bi mogli da pobijede u trkama za guvernere u demokratskim državama kao što su Oregon i Nju Meksiko.

Ako se zaista dogodi veliki "crveni talas", demokrate bi mogla da imaju probleme na svim nivoima.

Efekat ukidanja presude o abortusu

Nakon što je Vrhovni sud u junu eliminisao presudu u slučaju Rou protiv Vejda, republikanci, među kojima je i Trump, glasno su izražavali zabrinutost da bi ta odluka mogla da dovede do negativne reakcije prema republikanskim kandidatima koji se protive pravu na abortus. Proteklih mjeseci bilo je nagovještaja da su birači - posebno žene iz predgrađa i mladi - motivisani i spremni da glasaju za demokrate 8. novembra.

Ali više od četiri mjeseca posle presude, njen efekat možda blijedi.

Demokratski kandidati su proteklih nedelja svoju centeralnu poruku sa abortusa, bar donekle, preusmjerili na ekonomiju, socijalnu zaštitu i program federalnog zdravstvenog osiguranja za starije građane - Medicare. A neki od izabranih zvaničnika, među kojima je senator iz Vermonta Berni Sanders, upozorili su demokrate da se previše oslanjaju na pravo na abortus kao pitanje koje će pokrenuti birače.

To pitanje je posebno ključno u borbi za glasove žena iz američkih predgrađa, grupe koja se na izborima 2020. godine okrenula protiv Trumpove republikanske stranke, ali se po svemu sudeći vratila republikancima kada je Trump napustio položaj, a stranka svoje fokus pomjerila na pandemijske restrikcije i ekonomiju.

Da li su se Latinoamerikanci pomjerili još udesno?

Demokrate su nastojale da snažnije dopru do latinoameričkih birača nakon što 2020. nisu ostvarile dobar rezultat u tom glasačkom tijelu. Međutim, postoje razlozi za uvjerenje da bi demokrate mogle da prođu još gore ove godine u tom ključnom bloku glasača koji je dugo bio stub raznovrsnog biračkog tijela stranke.

Obje stranke se posebno koncentrišu na dolinu Rio Grande u južnom Teksasu, koji se sastoji od većinski latinoameričkih zajednica, gdje je centralno pitanje kako Bidenova administracija rješava probleme na američko-meksičkoj granici. Republikanci vjeruju da bi mogli da osvoje čak tri mjesta u Predstavničkom domu u tom nekadašnjem demokratskom uporištu.

Republikanska partija je takođe optimista u pogledu svog statusa u okrugu Majami-Dejd na Floridi, gdje živi milion i po latinoameričkih birača sa pravom glasa, i koji je proteklih 20 godina bio demokratsko uporište. Republikanska stranka je ostvarila značajan napredak u tom okrugu na posljednjim predsjedničkim izborima.

Ako demokrate izgube Majami-Dejd, to bi doslovno eliminisalo njihov put ka pobjedi na izborima na državnom nivou, uključujući i predsjedničke izbore za dvije godine. Glasovi Latinoamerikanaca biće važni u drugim državama, ali ponajviše u Arizoni i Nevadi, gdje demokrata Ketrin Kortez Masto, prva senatorka latinoameričkog porijekla u zemlji, vodi tijesnu trku sa republikanskim protivkandidatom.

Kako će proći Trumpovi kandidati?

Trump ostaje dominantna sila u Republikanskoj partiji, ali će izbori biti test njegovog uticaja na šire biračko tijelo. Njegovo ime, naravno, nije na glasačkom listiću, ali se na izborima takmiče desetine kandidata koje je Trump podržao. Među njima je nekoliko kontroverznih kandidata koji su na stranačkim izborima pobijedili kandidate republikanskog establišmenta.

Ako poznatiji kandidati koje je Trump podržao ne prođu dobro na izborima, to bi otvorilo pitanja o njegovoj političkoj snazi dok razmišlja o kandidaturi za predsjedničke izbore 2024, koju bi mogao da objavi ubrzo poslije kongresnih izbora.

U Pensilvaniji, Trumpov lojalista Dag Mastrijano, republikanski kandidat za guvernera, zaostaje u anketama za demokratom Džošom Šapirom. Trumpov kandidat za senatora iz te države, ljekar i TV lice Memet Oz, vodi veoma tijesnu trku sa demokratom Džonom Fetermanom. U Arizoni, kandidatkinja za guvernerku Keri Lejk i kandidat za senatora Blejk Masters, koji su oboje podržali lažne tvrdnje bivšeg predsjednika o ukradenim izborima 2020. godine, prema anketama imaju prednost u odnosu na demokratske kandidate.

Ostali kandidati koje je podržao Trump a koji vode važne trke su Džej Di Vens, za senatora iz Ohaja, Ted Bad, kandidat za senatora Sjeverne Karoline, Tjudor Dikson, kandidat za guvernera Mičigena i Li Zeldin, koji se takmiči za guvernera države New York.

Uticaj na izbore 2024.

Na male i velike načine, kongresni izbori 2022. će dati smjer izborima 2024.

Loša noć za demokrate bi podrila Bidenove argumente zašto mu treba povjeriti drugi mandat. A Trump bi veliki broj republikanskih pobjeda skoro sigurno predstavio kao dokaz svoje političke moći uoči treće potencijalne trke za Bijelu kuću.

Aktivisti koji prate rad vlade su zabrinuti zato što se za položaje u skupštinama nekoliko država ključnih za ishod predsjedničkih izbora takmiče političari koji poriču legitimnost predsjedničkih izbora 2022.

U Nevadi, republikanac Džim Marčant se takmiči za mesto državnog sekretara, odnosno glavnog izbornog zvaničnika države. Marčant je šef Koalicije državnih sekretara Amerika prvo" - grupe Trumpovih lojalista koji neosnovano tvrda da je krađa glasova obilježila izbore 2020.

Ista je situacija u Arizoni i Mičigenu, gdje se članovi te koalicije Mark Finčem i Kristina Kamaro takmiče za položaje državnih sekretara. A u Pensilvaniji, kandidat za guvernera Dag Mastriano, još jedan negator izbora, u slučaju pobjede će imati ovlaštenje da imenuje svog glavnog izbornog zvaničnika.

Osim položaja u državnim tijelima koja upravljaju izborima, drugi kandidati bi mogli da jak rezultat u utorak iskoriste da se pozicioniraju za predsjedničku ili potpredsjedničku kandidaturu 2024. Keri Lejk, kandidatkinja za guvernerku Arizone, već se pominje kao potencijalna Trumpova potpredsednica. A na Floridi, guverner Ron Desantis, koji se takmiči za reizbor, takođe razmatra kandidaturu za predsjednika 2024, bez obzira na to da li će se Trump kandidovati ili ne.

Šta će se znati u utorak uveče?

Moguće je, a možda i vjerovatno - da krajnji rezultat u nekoliko ključnih trka neće biti poznat danima ili čak nedeljama. Za to postoje brojni razlozi:

U Džordžiji, kandidat mora da osvoji najmanje 50% glasova za direktnu pobjedu. U protivnom će se održati drugi krug, 6. decembra. Stratezi obje partije vjeruju da bi trka za Senat u toj državi mogla da se nastavi u drugom krugu.

U drugim državama, proces brojanja glasova bi mogao da bude dug i komplikovan, posebno kako glasanje poštom postaje sve popularnije.

Prema zakonu Arizone, na primjer, svi glasački listići moraju da budu dostavljeni do 7 sati uveče na dan izbora, ali zvaničnici imaju 20 dana da završe brojanje glasova. U Nevadi, okruzi imaju četiri dana da prebroje listiće koji su kasno stigli a ako glasovi poštom stignu u kovertima sa greškama ili nedovoljnim informacijama, birači imaju dva dodatna dana da te greške isprave.

U nekim ključnim državama kao što su Pensilvanija i Viskonsin, zvaničnicima nije dozvoljeno da počnu da broje glasove do samog izbornog dana. 19 država dozvoljava dodatni period za primanje glasova poštom, sve dok su poslati do izbornog dana. U Kaliforniji to znači da bi neki glasovi poštom mogli da budu primljeni čak sedam dana poslije izbora.

"Miješali smo se, miješamo se i nastavićemo da se miješamo. Oprezno, precizno i na svoj način", rekao je Prigožin u komentaru objavljenom na društvenim mrežama.

Saopštenje, objavljeno iz pres službe njegove kompanije za ketering zbog koje je dobio nadimak "Putinov kuhar", objavljeno je dan uoči američkih kongresnih izbora, u odgovoru na zahtjev za komentar.

Riječ je o drugom velikom priznanju 61-godišnje biznismena, povezanog sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, proteklih mjeseci. Prigožin je prethodno pokušavao da svoje aktivnosti drži u tajnosti, a sada je po svemu sudeći sve više zainteresovan za sticanje političke reputacije.

U septembru, javno je priznao da stoji iza grupe plaćenika Wagner - što je prethodno demantovao - i otvoreno je govorio o svojoj ulozi u osmomjesečnom ruskom ratu u Ukrajini. Grupa Wagner je slala svoje plaćenike i u Siriju i Afriku.

Protiv Prigožina, više od 10 drugih ruskih državljana i tri ruske kompanije u Sjedinjenim Državama je 2018. godine podignuta optužnica zbog vođenja tajne kampanje na društvenim mrežama čiji cilj je bio da se podstaknu podjele u američkoj javnosti uoči predsjedničkih izbora 2016. godine na kojima je pobijedio republikanski kandidat Donald Trump.

Optužnica je podignuta u okviru istrage ruskog miješanja u američke izbore koju je vodio specijalni tužilac Robert Maler.

Sekretarijat za pravosuđe je 2020. pokrenuo postupak za odbacivanje optužbi protiv dvije kompanije, "Konkord menadžmet i konsalting LLC" i "Konkord ketering", navodeći da bi suđenje korporacijama - koje nisu prisutne u SAD i gdje nema izgleda za neku suštinsku kaznu čak i ako budu proglašene krivim - vjerovatno razotkrilo osjetljive metode koje koriste američki organi za sprovođenje zakona.

U julu, State Department je ponudio nagradu do 10 miliona dolara za informacije o ruskom miješanju u američke izbore, između ostalih o Prigožinu i Agenciji za istraživanje interneta sa sjedištem u Sankt Peterburgu, koju su finansirale njegove kompanije.

Prigožin je do sada demantovao optužbe da se miješao u izbore. Ruski mediji, grupe za prava zatvorenika i njihove porodice ove godine su saopštavali da su grupa Wagner, a nekad i Prigožin lično, regrutovali osuđenike da se bore u Ukrajini. Prigožin to nije direktno potvrdio, ali je u jedano saopštenu naveo da će se "ili Wagner kompanija i osuđenici, ili vaša djeca" boriti na prvim linijama fronta.

Wagner je prošle nedelje otvorio biznis centar u Sankt Peterburgu koji je Prigožin opisao kao platformu " za povećanje odbrambenih kapaciteta" Rusije.

U nedelju je takođe najavio otvaranje centara za obuku paravojnih snaga u ruskim regionima Belgorod i Kursk, na granici sa Ukrajinom.

"Lokalni stanovnici poznaju svoju teritoriju kao niko drugi i mogu da se bore protiv sabotaže i osmatračkih grupa, i prime prvi udarac ako je potrebno", poručio je Prigožin.

Prigožin, nekada vlasnik kioska za prodaju viršli, otvorio je luksuzni restoran u Sankt Peterbugu koji je privukao Putinovu pažnju. Putin je tokom prvog mandata odveo tadašnjeg francuskog predsjednika Žaka Širaka na večeru u jedan od Prigožinovih restorana.

"Vladimir Putin je vidio kako sam izgradio biznis od jednog kioska, da mi ne smeta da služim cijenjene goste, zato što su moji gosti", prisjetio se Prigožin u jednom intervjuu 2011. godine.“

Njegov biznis je značajno proširen. Putin je 2010. prisustvovao otvaranju Prigožinove fabrike za proizvodnju školskih obroka, izgrađene zahvaljujući velikim kreditima jedne državne banke. Samo u Moskvi, njegova kompanija Konkord je sklopila ugovore vrijedne više miliona dolara. Prigožin je takođe nekolko godina organizovao ketering za proslave u Kremlju i usluge keteringa za rusku vojsku.

Kada su 2014. godine izbili sukobi u istočnoj Ukrajini između separatista koje je podržavala Rusija, i snaga Kijeva, Prigožin je rekao preko svojih portparola da traži način da "formira grupu (boraca) koji će ići i braniti Ruse."

Ruski zakon zabranjuje rad privatnih vojnih kontraktora ali su državni mediji proteklih mjeseci otvoreno izvještavali o aktivnostima Wagner grupe u Ukrajini.

Washington — 

Trend ranog glasanja se nastavlja, a United States Elections Project kaže da je ovogodišnji ukupni broj dana prije glasanja već premašio onaj tokom kongresnih izbora 2014. i 2018. koji su se dogodili na pola predsjedničkog mandata Baracka Obame i Donalda Trumpa.

Pravila glasanja promijenjena su u mnogim državama uoči predsjedničkih izbora 2020. kada je Biden pobijedio Trumpa kako bi se olakšao put za prijevremeno glasanje o ublažili strahovi mnogih birača koji su se bojali osobno glasati na biračkim mjestima tokom vrhunca pandemije koronavirusa.

Sada su se mnogi birači navikli glasati prije izbornog dana, osobito demokrati. U međuvremenu, Trump, koji opetovano signalizira da će najaviti predsjedničku kampanju 2024., i neki drugi republikanci koji opetovano napadaju prijevremeno glasanje, tvrde bez dokaza da ono promiče prevaru.

Natječe se za svih 435 mjesta u Zastupničkom domu i 35 od 100 mjesta u Senatu. Demokrati imaju minimalnu kontrolu u oba doma od početka 2021., što je omogućilo Bidenu da unaprijedi neke od svojih zakonodavnih prioriteta, često u odnosu na gotovo konsolidiranu opoziciju republikanskih zastupnika.

U CNN-ovoj emisiji "Stanje Unije" u nedjelju, Ronna McDaniel, republikanska nacionalna predsjednica, izjavila je: "Mislim da ćemo vratiti Zastupnički dom i Senat."

Senat je sada podijeljen 50-50 između republikanaca i demokrata, pri čemu potpredsjednica Kamala Harris daje prednost demokratima kada su glasovi jednaki.

Senator Floride Rick Scott, koji predvodi republikansku kampanju za osvajanje većine za svoju stranku, predvidio je u NBC-jevoj emisiji "Meet the Press" da će republikanci osvojiti najmanje dva mjesta kako bi dobili većinu u Senatu koji preuzima dužnost u januaru.

"Vidim sjajnu noć za republikance", predvidio je na CNN-u Marc Short, bivši šef kabineta potpredsjednika Mikea Pencea.

Demokrati s oprezom gledaju na ishod izbora u utorak, a demokratska strateginja Hilary Rosen izjavila je za CNN: "Nismo slušali glasače na ovim izborima." Također je rekla da se niti jedan demokratski kandidat nije dovoljno usredotočio na sve veće troškove života za koje velika većina birača kaže da im je najveća briga, a ne na to odbacuju li republikanski kandidati legitimitet Bidenove pobjede nad Trumpom 2020., kao što mnogi republikanci tvrde.

Ipak, njujorški kongresnik Sean Patrick Maloney, predsjednik Demokratskog kongresnog odbora za kampanju, koji se i sam suočava s teškim natjecanjem za ponovni izbor, izrazio je uvjerenje u sposobnost demokrata da zadrže kontrolu u Zastupničkom domu.

"Zadržat ćemo ovu većinu", rekao je za NBC.

Kako sada stoji, CNN predviđa da republikanci vode u 216 izbora za Dom, malo manje od 218 potrebnih za većinu u domu od 435 članova, a demokrati drže prednost u 199 utrka, dok je 20 mjesta preblizu za predviđanja.

CNN je rekao da će osam konkurentnih utrka u Senatu odrediti kontrolu nad gornjim domom Kongresa.

Jedno istaknuto političko mjesto za glasanje u SAD-u, fivethirtyeight.com, republikancima sada daje 55% šanse da osvoje Senat i 84% vjerovatnosti da prevladaju demokratsku kontrolu u Zastupničkom domu.

Manhajm, Pensilvanija — 

Lora Braun prevalila je više od 1.800 kilometara od Galfporta u Misisipiju da bi prisustvovala mitingu u okviru turneje "Ponovo buđenje Amerike" u Manhajmu u Pensilvaniji. Nosila je sa sobom šofar, muzički instrument koji se koristi na jevrejskim vjerskim ceremonijama. Ali, to nije bio jevrejski događaj. Lora je prinijela rog ustima i snažno puhnula, da označi početak drugog dana hrišćanskog, pretežno bijelog, pretežnog republikanskog mitinga koji je temelj hrišćanskog nacionalističkog pokreta u Sjedinjenim Državama.

Oko pet hiljada ljudi je ispunilo sjedišta u sportskom kompleksu kako bi tokom dva dana slušali politički konzervativne govornike. Većina tih govornika zagovara povratak hrišćanstva u Ameriku, izborom kandidata koji podržavaju hrišćansku politiku. Drugi su iznosili protivljenje obaveznom vakcinisanju protiv kovida, dovodili u pitanje rezultate predsjedničkih izbora 2020, ili branili napad na Kapitol 6. januara 2021, dok su ujedno promovisali knjige, video snimke, podkaste i privatno zdravstveno osiguranje. Glavna "atrakcija" je penzionisani general Majkl Flin, predstavljen publici kao "General Amerika", koji je imao tretman filmske zvijezde. On je potpisivao autograme, kao i knjigu koju je objavio, i predstavljao druge istaknute govornike.

Flin je bio primoran da se penzioniše u vojsci 2014. Tri godine kasnije, postaje savjetnik za nacionalnu bezbjednost predsjednika Donalda Trumpa. A onda je podnio ostavku poslije 22 dana - što je najkraći radni staž bilo kog američkog savetnika za nacionalnu bezbjednost - i na kraju priznao da je lagao FBI o svojim razgovorima sa ruskim ambasadorom, krivično djelo za koje ga je Trump kasnije pomilovao.

'Uplašeni od sopstvene vlade"

Flin, koji je organizovao 43 mitinga za koje su ulaznice rasprodate, objasnio je za Glas Amerike šta je to što snažno žele ljudi koji dolaze na te skupove. "Ljude plaši njihova sopstvena vlada", rekao je. "Dolaze ovdje da vide šta mogu da učine."

Govornici su im nudili jedno glavno rješenje - glasajte. I to glasajte za bogougodne Amerikance. Jedan vatreni afroamerički propovjednik izašao je na scenu u plavom odijelu sa bijelom košuljom i crvenom kravatom. Pastor Mark Berns, najavljen kao "Pastor Donalda Trumpa", podigao je publiku na noge kada je rekao: "Da li ste spremni da krenete u rat za Isusa Hrista? Ovdje sam da proglasim rat protiv svakog demokrate koji podstiče rasne podjele i gnjev i protiv svake zle zavjere koja dolazi sa kapija pakla."

A kada je reč o predsjedniku Joe Bidenu - "moramo da ga se odmah riješimo" - kazao je Berns. "Ja sam ponosni hrišćanski nacionalista. Ima li drugih hrišćanskih nacionalista ovdje?", pitao je i dobio gromoglasan potvrdni odgovor.

Kada je sišao sa bine, prišao je kameri Glasa Amerike natopljen znojem posle svog emotivnog, energičnoog obraćanja. "Kada ljudi kažu da ne treba da propovjedate religiju sa svoje govornice, to je besmislica. Američku revoluciju su vodili pastori."

Zakletva o političkim propovjedima

Visoki, smireni bijeli pastor guste sijede kose izašao je na binu. Prečasni Bil Kuk pozvao je sve pastore da polože "Gideonovu zakletvu". Njegova supruga mu se pridružila na bini noseći pano sa šest elemenata. Broj dva je obećanje da će se "prije svakih izbora održati najmanje jedna propovjed o izborima." Broj četiri je zakletva da se vjernici uče da je "glasanje na svakim izborima za najviše bogougodne kandidate sveta dužnost svake osobe koja za sebe kaže da je hrišćanin."

Dijelovi "Gideonovog zavjeta", međutim, po svemu sudeći su suprotni Prvom amandmanu američkog Ustava koji nalaže razdvajanje crkve i države. Pored toga, crkve su označene kao neprofitne grupe izuzete od plaćanja poreza i zabranjeno im je da se bave političkom aktivnošću zbog tog izuzeća.

Stefani Robins provela je deset godina radeći za američku Poresku službu, agenciju odgovornu za prikupljanje federalnog poreza, a sada radi za Harmon Karan, nacionalno priznatu pravničku firmu specijalizovanu za pitanja poreskih izuzeća i izbornih aktivnosti.

Prelaženje granice sa propovjedaonice

Kada joj je Glas Amerike pokazao sadržaj "Gideonovog zavjeta", ona kaže da će se time "u nekom trenutku preći granica", i objašnjava zbog čega postoji pomenuti zakon. "Vlada ne želi da daje subvencije takvoj vrsti govora", kaže Robins, pošto neprofitne organizacije već dobijaju posebne poreske beneficije. "Zbog toga je važno da ne govore o politici sa svoje propovjedaonice."

Flin kaže za Glas Amerike da ne tumači Prvi amandman na taj način. "To znači slobodu religije, ne hrišćanstva ili judaizma, slobodu savjesti, slobodu da vjerujete u ono u šta želite da vjerujete", kaže.

Pastori kažu da ne promovišu određene kandidate. Međutim, usmjeravanjem svojih vjernika da glasaju za hrišćanskog kandidata znači da je u nekim trkama jasno koji je to kandidat - primjećuje Robins.

Kuk kaže da bi se oci američke nacije "aktivno borili protiv ideje o razdvajanju" kako se danas predstavlja, "jer su članovi Kongresa razumjeli da je crkva zapravo osnovala Ameriku, i pastori su bili oci nacije, i oni bi pokrenuli novu revoluciju."

Na pitanje o isključivanju drugih religija, Flin je izjavio da "tu postoje sve vrste vjeroispovesti", ali je ukazao da je hrišćanstvo "najveća vjeroispovest u zemlji."

Prema istraživanjima, hrišćani čine oko 64% stanovništva SAD, ali studija Istraživačkog centra Pju pokazuje da u slučaju da se sadašnje opadanje nastavi, hrišćani bi u narednih 50 godina mogli da čine manje od 50% populacije.

Još jedna studija centra Pju pokazuje da 45% ispitanika smatra da bi Amerika trebalo da bude hrišćanska nacija.

Ali 77% ne smatra da crkve treba da podržavaju političke kandidate.

Za to vrijeme, istraživanje agencije FiveThirtyEight pokazuje da 58% ispitanih vjeruje da bi vlada trebalo da sprovodi razdvajanje crkve i države.

Hrišćani protiv hrišćana

U prostorijama Baptističkog zajedničkog komiteta za vjerske slobode dvije žene sede za okruglim stolom, sa slušalicama, mikrofonima i laptop računarima ispred sebe. "Dobrodošli u Poštovanje religije", objavila je izvršna direktorka Amanda Tajler, na početku nedeljnog podkasta koji vodi sa advokaticom Holi Holman. Tajler je hrišćanski nacionalizam nazvala "zaraznom i potencijalno opasnom ideologijom ... bez obzira na naš vjerski identitet", i ukazala na Flinovo pozivanje na "jednu naciju pod Bogom, jednu religiju pod Bogom" kao dokaz da on poziva na teokratiju koju bi sprovodila vlada. U prevodu, kaže tajler, to znači "da biste zaista pripadali Americi, morate da bude hrišćanin, da budete bijelac, da imate određena politička gledišta koja vode ka opasnosti za određene ljude jer se stvaraju građani druge klase."

Tajler i Holman su stvorile grupu nazvanu "Hrišćani protiv hrišćanskog nacionalizma" zbog toga što smatraju da retorika pokreta "Ponovno buđenje Amerike" podstiče ljude na političko nasilje. Dvije žene su organizovale kontramitinge u gradovima u okviru turneje za ponovno buđenje Amerike.

Nekoliko dana ranije, na panel diskusiji na Univerzitetu Džordžtaun, razmotreno je "kako bjelački hrišćanski nacionalizam prijeti našoj demokratiji".

Prečasni Majkl Kari, biskup Episkopalne crkve, rekao je za Glas Amerike: "Za više od 40 godina koliko sam pastor, nikada nisam rekao ljudima kako da glasaju jer to nije moj posao."

"Znači niste označeni kao QAnon"

Turneja za ponovno buđenje Amerike je takođe kritikovana kao magnet za ekstremno desničarske grupe. Kada je Glas Amerike u emailu dobio karte za skup u Pensilvaniji, na njima je pisalo da su za "Festival i izložbu svježe pečene kafe". Na pitanje o tome, jedan zvaničnik turneje objasnio je da je to "zato da oni koji prate na kompjuterima ne misle da ste QAanon".

QAnon je labavo organizovana desničarska grupa koja širi političke teorije zavjere. Podkast koji je popularan kod sljedbenika QAnona dijelio je karte za konferenciju "Ponovno buđenje Amerike" u Pensilvaniji.

"Ideja je bila uzeti grupe koje su historijski isključivane iz izbornog procesa, a misija je bila učiniti ga pristupačnijim za neke od tih grupa", kaže Gabe Osterhout, naučni saradnik Idaho instituta za politike, Univerziteta Boise State.

Izvorni Zakon o glasačkim pravima iz 1965. godine prvenstveno je bio fokusiran na prava Afroamerikanaca na jugu. Zakon je proširen 1975. kako bi uključio određene jezičke manjine - američka starosjedilačka plemena, domoroce Aljaske, Latinoamerikance i Amerikance azijskog porijekla - kako bi glasanje bilo pristupačnije.

"Birački materijali ili informacije na engleskom u suštini funkcionišu kao test pismenosti koji isključuje ljude koji su možda potpuno pismeni na svom maternjem jeziku ili nisu pismeni ni na jednom jeziku, ali to predstavlja i prepreku mogućnosti sudjelovanja", kaže Jim Tucker, viši posebni savjetnik u Projektu za pravo glasa, pri Odboru advokata za građanska prava po zakonu.

Svakih pet godina, Biro za popis stanovništva SAD određuje kojim se manjinskim jezičkim grupama moraju obezbijediti informacije na njihovim primarnim jezicima. Odluka se zasniva na tome govori li više od 5% birača na određenom području engleski samo djelimično, ili da li više od 10.000 birača u određenoj jurisdikciji ima ograničenja u znanju engleskog.

Lokalni izborni zvaničnici potom moraju ponuditi izborne materijale, uključujući i glasačke listiće, na tom drugom jeziku.

U decembru 2021. popis stanovništva odredio je 331 jurisdikciju koja ispunjava navedni kriterijum uoči predstojećih izbora 8. novembra. To je najveći broj jurisdikcija ikada obuhvaćenih tim pravilima, 68 više nego 2016. godine.

Većina obuhvaćenih jurisdikcija su okruzi i opštine, ali u tri slučaja riječ je o saveznim državama. Kalifornija, Florida i Texas moraju obezbijediti biračke materijale na španskom jeziku za sve izbore u tim državama, iako određena mjesta u njima nisu obavezna da imaju dvojezične glasačke listiće za svoje lokalne izbore.

Više od 80 miliona građana s pravom glasa žive u područjima gdje izborni zvaničnici moraju manjinama osigurati jezičku pomoć pri glasanju. Ipak, iako Sekretarijat za pravosuđe SAD jurisdikcijama na koje se to odnosi govori da moraju slijediti smjernice i pružati pomoć, ne postoji mehanizam za provedbu tih pravila.

"Ako pokušavamo razumjeti uticaj svega toga na izbornu izlaznost, zapravo ne znamo ko radi ono što bi trebalo raditi, među okruzima koji su obuhvaćeni", kaže Osterhout. "S druge strane, imamo okruge, gradove i područja na koja se to ne odnosi, ali bi svejedno mogli izabrati da ponude takve materijale."

Međutim, analiza podataka o registraciji i glasanju u novembru 1996. i novembru 2000. godine, ponudila je dokaze da "jezičke odredbe Zakona o glasačkim pravima imaju značajne i pozitivne efekte na stepen izlaznosti obuhvaćenih jezičkih manjina."

Na primjer, profesori Michael Jones-Correa i Israel Waismel-Manor otkrili su da je izlaznost među Latinoamerikancima bila 11% veća u okruzima obuhvaćenim jezičkim odredbama Zakona o glasačkim pravima, u poređenju sa okruzima koji nisu osigurali materijale i pomoć na španskom. Takođe su otkrili da je registracija birača među Latinoamerikancima bila 15% veća u okruzima koji su pružali jezičku pomoć.

"Zaista smo od 1975. vidjeli značajan porast u sudjelovanju svih jezičkih manjinskih grupa koje su bile obuhvaćene: američka starosjedilačka plemena, domoroci Aljaske, birači koji govore španski, te Amerikanci azijskog porijekla koji govore azijske jezike. Mnogo toga se može direktno pripisati jezičkim odredbama za pravo glasanja,” kaže Tucker, koji je autor knjige "Bitka oko dvojezičnih glasačkih listića".

Tucker dodaje da sve to ne predstavlja dodatno finansijsko optrećenje za okruge koji su obuhvaćeni.

"U mnogim slučajevima nema dodatnih troškova", kaže on, "ali čak i tamo gdje ih ima, to nije federalna obaveza bez finansiranja, jer je federalna vlada zapravo osigurala sredstva za nadoknadu ili u nekim slučajevima i za potpuno pokrivanje troškova, bez obzira kakvi bi oni mogli biti za neku jurisdikciju".

Inicijalno, Zakon o glasačkim pravima je trebao prestati važiti do 1970. godine, ali je pet puta ponovo odobravan, velikom dvostranačkom većinom. Prošli put, reautorizacija na 25 godina se dogodila 2006.

"Ovo nije situacija u kojoj se radi o grabljenju vlasti od bilo koje stranke, jer jednostavno vidite veliku raznolikost u smislu političkih stavova i toga ko su kandidati ili stranke koje dobijaju podršku među biračima s ograničenim znanjem engleskog, a koji dobijaju pomoć", kaže Tucker.

Mary Brennan, profesorica istorije sa Univerziteta Texas State, slaže se da je pogrešno pretpostavljati da će ljudi koji glasaju na različitim jezicima glasati na određeni način.

"Mi pravimo pretpostavke o tome kako će ljudi koji govore različite jezike glasati. Kažemo, 'Ovo su imigranti, pa će glasati za demokrate'. Ne možemo pretpostaviti što će ti ljudi učiniti. Ljudi koji su glasali na španskom na Floridi mogli bi biti veoma konzervativni", kaže Brennan. "Mislim da je stvarno opasno stvarati pretpostavke o tome kako ljudi glasaju samo zato što glasaju na drugom jeziku."

Osterhout navodi da čak i ako veliki broj ljudi u konačnici ne iskoristi priliku da glasa na svom primarnom jeziku, trud nije uzaludan: "Ako ne iskoriste to pravo i ne izađu na glasanje, ipak postoji vrijednost u priznavanju da postoji moralna korist od toga da se glasanje učini pristupačnijim".

Sjevernokorejski avioni su otkriveni u više kopnenih oblasti i na obje obale Sjeverne Koreje, u kojima su bili oko četiri sata, počev od oko 11 sati po lokalnom vremenu, saopštio je Združeni genralštab Južne Koreje.

Kao odgovor, vojska Južne Koreje objavila je da je hitno rasporedila 80 borbenih aviona, uključujući i nevidljivog lovca F-35A.

Prošlog mjeseca, Sjeverna Koreja je također poslala oko 10 ratnih aviona toliko blizu granice da je to izazvalo automatski operativni odgovor južnokorejskih vazdušnih snaga.

Ovog puta, pored borbenih aviona, oko 240 američkih i južnokorejskih aviona nastavilo je velike vazdušne vežbe, dodala je vojska Južne Koreje.

Ranije u petak, Južna Koreja je najavila da će takozvana vježba "Oprezna oluja" trajati do subote, dan duže nego što je prvobitno planirano, kao odgovor na provokacije Sjeverne Koreje.

Od srijede, Sjeverna Koreja je lansirala 30 projektila, uključujući i neke koje su izazvale uzbune o vazdušnim napadima i hitne naredbe za sklonište u Južnoj Koreji i Japanu.

Sjeverna Koreja je tokom noći također lansirala 80 artiljerijskih granata u osjetljivo morsko granično područje kod svoje istočne obale, saopštila je vojska Južne Koreje.

Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija sastaće se u petak kako bi razgovarao o sjevernokorejskim lansiranjima, na zahtjev zemalja uključujući Sjedinjene Države, reklo je za Glas Amerike više diplomata.

U Washingtonu, južnokorejski i američki šefovi odbrane obećali su u četvrtak da će povećati svoj odbrambeni stav kao odgovor na probe Sjeverne Koreje.

Južnokorejski ministar nacionalne odbrane Lee Jong-sup, govoreći zajedno sa svojim američkim kolegom sekretarom za odbrane Lloydom Austinom, rekao je da su Sjedinjene Države pristale da rasporede strateška sredstva "do nivoa koji je ekvivalentan stalnom raspoređivanju".

Južna Koreja je pozvala Sjedinjene Države da pošalju više nuklearnih ratnih aviona i brodova u region, dok sjevernokorejski lider Kim Jong Un pojačava raketne testove i upozorava na svoju sposobnost da izvodi taktičke nuklearne napade na Jug.

"Svaki nuklearni napad na Sjedinjene Države ili njihove saveznike i partnere, uključujući upotrebu nestrateškog nuklearnog oružja, je neprihvatljiv i rezultiraće krajem Kimovog režima", rekao je Austin, prema zajedničkom saopštenju objavljenom nakon sastanka u Pentagonu.

Dvojica lidera su također posjetila američku vazdušnu bazu nedaleko od Washingtona, gdje su pozirali sa bombarderima B-1B i B-52, od kojih je posljednji sposoban da nosi nuklearno oružje. Tokom prošlih ciklusa napetosti, SAD su te bombardere pokrenule preko Korejskog poluostrva u demonstraciji sile.

Sjeverna Koreja se oštro protivi takvim prikazima. Također ih koristi kao priliku da pokaže sopstveno oružje.

U kasnoj noćnoj izjavi u kojoj se kritikuje produženje američko-južnokorejskih vježbi, visoki sjevernokorejski zvaničnik okrivio je Washington i Seul za dovođenje tenzija u "fazu koja se ne može kontrolisati".

"SAD i Južna Koreja će saznati kakvu su neopozivu i strašnu grešku napravili", navodi se u izjavi Pak Jong Chona, visokog zvaničnika u vladajućoj Radničkoj partiji Sjeverne Koreje.

Sjeverna Koreja je ove godine ispalila oko 60 balističkih projektila, što je znatno više od dosadašnjeg rekorda. Njihovo lansiranje ove nedjelje bilo je među najprovokativnijim do sada.

Lansiranja su stvorila posebno napetu situaciju u sjevernom Japanu u četvrtak rano ujutru. U prefekturama Mijagi, Jamagata i Nigata stanovnici su upozoreni da se sklone u zatvorenom prostoru.

Japanski televizijski programi su također prekinuti hitnim upozorenjima, u kojima je prvobitno rečeno da je sjevernokorejski projektil preletio i pored japanske teritorije. Međutim, zvaničnici odbrane su kasnije povukli tu tvrdnju, rekavši da su izgubili trag o raketi dok je letjela iznad mora.

Sjeverna Koreja je tri lansiranja u srijedu usmjerila ka Južnoj Koreji, što je izazvalo televizijska upozorenja na jugu i sirene za vazdušni napad na ostrvu pored obale.

Kao odgovor, vojska Južne Koreje je u srijedu saopštila da su njeni ratni avioni lansirali tri projektila sjeverno od de fakto morske granice kako bi demonstrirali "sposobnost i spremnost Južne Koreje da precizno pogodi neprijatelja".

Nijedna zemlja nije poslala projektile preko sjeverne granične linije od kraja Korejskog rata koji se vodio od 1950. do 1953. U srijedu su to obje uradile u roku od nekoliko sati, jedna na drugu.

Hiljade migranata stiglo je u New York, nakon što su prethodno preživjeli opasno putovanje do SAD.

„Džungla je bila strašna, baš je bilo gadno. Kćerka nam se zamalo utopila u reci, ali hvala Bogu, stigli smo”, kaže za Glas Amerike jedan muškarac iz Venecuele.

Mnogi objašnjavaju da ih pokreće nada da će pružiti bolji život svojoj djeci.

„San nam je da obezbijedimo bolju budućnost svojoj djeci, prije svega u obrazovanju. U Venecueli naša djeca ne dobijaju prilike za srećnu budućnost”, priča Jennifer, izbjeglica iz Venecuele.

Republikanski guverneri južnih država tvrde da demokrate i federalna vlada ne preduzimaju mere da zaustave rekordan broj dolazaka migranata, i zato žele da skrenu pažnju na problem slanjem hiljada migranata koji traže politički azil u mjesta koja kontrolišu demokrate.

„Mi nismo država koja daje utočište migrantima i zato je bolje da oni odu u takve države, i da, pomoći ćemo da vam se obezbijedi prevoz kako biste mogli da stignete do tih ljepših mjesta”, bio je ironičan guverner Floride Ron Desantis na jednom skupu, uz odobravanje publike.

Bijela kuća optužuje republikance da koriste migrantske porodice za osvajanje političkih poena.

„Kada je riječ o problemu migracije, sramno je što se republikanski guverneri miješaju u taj proces i koriste migrante kao političke pione”, portparolka Bijele kuće Karine Jean-Pierre

Republikanski političari pokušavaju da skrenu nacionalnu pažnju na pitanja kojima se bave na lokalnom nivou.

„Ovo je politički fudbal. Ideja je da se posrame demokrate. Ali istina je da je ovo nacionalni problem. Resursi nacionalne vlade bi trebalo da stižu u sve jurisidikcije koje prihvataju ljude koji traže azil”, kaže Ester Fuchs, profesorica Univerziteta Columbia.

U New Yorku, dolazak više od 18.000 migranata je lokalni sistem skloništa doveo do ivice pucanja, a građani imaju različita mišljenja o odluci gradske vlade, koju vode demokrate, da pruži smještaj migrantima, ponekad i u luksuznim hotelima.

„Šta da radimo, da ih pustimo da umru na ulici? Sada su tu, tako da moramo da riješavamo taj problem što bolje možemo” , kaže Njujorčanin Jeff Rica „To su definitivno politički potezi, ljudi dolaze u našu zemlju sa potrebnim dokumentima ili bez njih, i koriste resurse kojih već nema dovoljno za same Amerikance.”

Da li će taktika prevoženja autobusima uticati na još neopredijeljene birače?

„Oni će prije razmišljati o ekonomiji ili kriminalu kao presudnim pitanjima na osnovu kojih će odlučiti za koga da glasaju”, smatra Fuchs.

Bez obzira na to kako Amerikanci budu glasali, polarizovani pristup dvije stranke pitanju imigracije i stalni veliki priliv novih migranata će vjerovatno ostati veliko političko pitanje za zemlju.

„Da bi naša zemlja ponovo bila uspješna, bezbjedna i slavna, vjerovatno ću to morati da uradim ponovo”, rekao je Trump.

Riječ „vjerovatno” bi uskoro mogla da nestane iz Trumpovih govora. Saradnici bivšeg predsjednika tiho se pripremaju za predsjedničku kampanju 2024. koja bi mogla da bude pokrenuta ubrzo nakon kongresnih izbora sljedeće nedjelje, dok Trump pokušava da iskoristi očekivane pobjede republikanaca kako bi postao prvi kandidat za nominaciju svoje stranke.

„Vjerujem 95 odsto da će se kandidovati“, kaže Reince Priebus, bivši Trumpov šef osoblja u Bijeloj kući. Pravo pitanje je, smatra Priebus, da li će drugi glavni kandidati ući u trku. Ako se predsjednik Trump kandiduje, biće veoma teško da ga pobijedi bilo koji republikanac.

Još jedna kampanja bi bila izuzetan preokret za bilo kog bivšeg predsjednika, pogotovo za onog ko je ušao u historiju kao prvi koji je dva puta bio opozvan i ostao upleten u višestruke i intenzivne krivične istrage, uključujući ispitivanje povjerljivih dokumenata koje je držao u svom letnjikovcu Mar-a-Lago, kao i pokušaj da izvrši pritisak na izborne zvaničnike da ponište rezultate izbora 2020.

Međutim, Trump je, prema riječima bliskih saradnika, željan da se vrati u političku igru. Mada je pričao o toji ideji još prije nego što je napustio Bijelu kuću, saradnici i saveznici sada vjeruju da će period od dvije nedjelje poslije izbora 8. novembra biti mogući trenutak za saopštenje o tome, iako upozoravaju da on još nije donio odluka i da bi - kao i uvijek kada je Trump u pitanju - stvari mogle da se promijene, posebno ako se rezultati izbora odlože zbog ponovnog prebrojavanja glasova ili mogućeg drugog kruga izbora u Georgiji.

Međutim, i dok su u toku diskusije o potencijalnim mjestima i datumima za zvanično saopštenje o pokretanju kampanje, Trump nastavlja da nagoviještava mogućnost da saopšti svoje namjere na jednom od skupova koje je planirao. Pripreme dolaze u trenutku kada Trump pojačava svoje napore da pomogne kandidatima za Kongres u posljednjim nedjeljama uoči izbora, nadajući se da će povratiti pozicije republikanaca u Kongresu kako bi stvorio zamah za svoju kampanju.

Trump je dramatično povećao svoje donacije nakon što se suočio sa kritikama da nije finansijski dovoljno pomogao svojim favorizovanim kandidatima. Njegov nedavno pokrenut MAGA Inc. super komitet za političku akciju je sada potrošio više od 16,4 miliona dolara na oglase u nekoliko ključnih država, prema firmi za praćenje oglasa AdImpact, uz dodatna ulaganja koja se očekuju do dana izbora.

Trump nastavlja da drži skupove u znak podrške određenim kandidatima, sa 30 skupova do sada u 17 država, zajedno sa desetinama virtuelnih skupova i više od 50 skupova za prikupljanje sredstava. Njegova posljednja turneja uoči izbora odvešće ga u Ohio i Pennsylvaniju, dvije ključne države u kojima je njegova podrška pomogla kandidatima da obezbijede svoje pobjede na primarnim izborima. Također će se vratiti u Iowu, gdje se održavaju prvi primarni izbori za stranačke predsjedničke nominacije.

Trumpov "Save America" komitet za političku akciju kaže da je prikupio skoro 350 miliona dolara u ovom izbornom ciklusu za republikanske kandidate uključujući prikupljanje sredstava na internetu.

Dok je Trumpov tim identifikovao potencijalne aktiviste za izborne štabove u ključnim državama, prema njegovim saradnicima, njihovo angažovanje još nije počelo. Očekuje se da će Trumpova izborna kampanja, barem u svojim ranim mjesecima, zadržati sjedište na Floridi i ličiti na njegovu sadašnju političku operaciju, koju nadgleda mala grupa savjetnika.

Kampanja za predsjedničke izbore 2024. će faktički početi kada se birališta zatvore 8. novembra, a potencijalni kandidati proveli su mjesece pažljivo postavljajući temelje za svoje očekivane kampanje. To uključuje guvernera Floride Rona DeSantisa, koji se smatra Trumpovim najjačim rivalom i koji ima široku mrežu donatora. Drugi mogući kandidati, senator iz Texasa Ted Cruz, senator sa Floride Rick Scott i senator iz Arkansasa Tom Cotton, agresivno su podržavali svoje favorite na kongresnim izborima, kao i bivši potpredsjednik Mike Pence, bivši državni sekretar Majk Pompeo i bivša ambasadorica u UN Nikki Haley.

Tramp se, u međuvremenu, suočava sa sve većim problemima. On je i dalje duboko polarizujuća ličnost, posebno nakon što je posljednje dvije godine proveo šireći laži o izborima 2020. Mada je i dalje izuzetno popularan među republikancima, oktobarska anketa agencija AP i NORC pokazala je da 43 odsto republikanaca ne želi da se Trump kandiduje za predsjednika 2024.

Mnogi u Trumpovoj okruženju su ga zato pozvali da odloži svoje saopštenje o pokretanju kampanje do vremena poslije novembarskih izbora kako bi izbegao da se oni pretvore u referendum o njemu.

Drugi bliski Trumpu i dalje su skeptični da će on na kraju željeti da prođe kroz još jednu izbornu trku, ističući da njegov ego ne bi mogao da podnese još jedan poraz dok takođe strahuje od mogućih optužnica. Drugi se pitaju da li će on na kraju završiti na glasačkom listiću 2024. godine, čak i ako pokrene kampanju.

Kampanjama je također potrebno osoblje, a Trumpovo okruženje se značajno smanjilo u posljednje dvije godine. Očekuje se da će mnogi bivši saradnici izbjegavati još jedan pokušaj jer su raskinuli sa Trumpom, nastavili svojim putem ili se plaše da bi ih umiješanost mogla izložiti potencijalnim pravnim problemima - i računima advokata.

Za nekoga ko je na pragu pokretanja predsjedničke kampanje, Trump takođe ostaje neuobičajeno opterećen pravnim problemima. U toku je intenzivirana istraga Sekretarijata za pravosuđe o tome kako je stotine dokumenata sa povjerljivim oznakama završilo u njegovom klubu u Palm Beachu na Floridi. Državni tužioci u Georgiji nastavljaju da istražuju njegove napore da poništi rezultate izbora 2020, dok Sekretarijat za pravosuđe i odbor Predstavničkog doma i dalje istražuju napad na Capitol 6. januara zbog čega mu je nedavno uručen obavezujući poziv da svjedoči.

U Njujorku, državna tužiteljica optužila je Trumpa, da je njegova kompanija decenijama falsifikovala knjigovodstvene podatke. Trumpova organizacija je također pod istragom za poresku prevaru, a Trump je nedavno dao iskaz u tužbi koju je podnijela Jean Carroll, koja tvrdi da ju je Trump silovao sredinom 1990-ih što on negira.

U međuvremenu, mnogi republikanci širom zemlje, od donatora do dugogodišnjih lidera i običnih glasača, nisu sigurni da li ponovo žele da podrže Trumpa.

Na nedavnoj akciji prikupljanja sredstava Republikanske stranke u Iowikoju je predvodio Mike Pence, birači su pohvalili Trumpovo vrijeme na funkciji, ali su bili podijeljenih mišljenjai oko toga da li žele da on pokrene još jednu kampanju.

„Voljela bih da ga ponovo vidim u trci”, rekla je 81-godišnja Jane Murphy, dugogodišnja republikanska volonterka u okrugu, koja živi u Davenportu. „Smeta mi zbog nekih stvari koje kaže. Ali obavlja posao, jasno i jednostavno.”

Međutim, Carol Craine, republikanska aktivistkinja iz istočne Iowe, izrazila je uzdržanost.

„Mislim da je mnogo republikanaca jednostavno umorno od drame i borbi”, rekla je 73-godišnja Craine. „Ljudi tiho kažu da bi bilo lijepo kada bi mogao da podrži nekoga i da dostojanstveno ode.”

"Nemojte imati nikakve sumnje da je demokratija na glasačkom listiću", rekao je Biden nekoliko dana pred finale glasanja na kongresnim i državnim izborima 8. novembra, gdje su demokrate u opasnosti da izgube većinu u oba doma Kongresa.

Biden se javnosti obratio sa glavne željezničke stanice u Washingtonu, nedaleko od Capitol Hilla, i kazao da je napad na supruga predsjedavajuće Predstavničkog doma, Nancy Pelosi, dokaz da je demokratija u opasnosti.

"Napadač im je ušao u kuću i vikao 'Gdje je Nancy?'. To su bile iste rečenice koje su upotrijebili oni koji su upali u Kongres 6. januara."

Apelovao je na birače da "dobro razmisle o aktuelnom trenutku".

"Dok ja ovdje govorim, postoje kandidati za pozicije na svim nivoima u Americi - od guvernera, preko Kongresa, državnih tužilaca, sekretara saveznih država - koji neće da se obavežu da će prihvatiti izborne rezultate", kaže Biden.

On smatra da ih na to inspiriše Trump, koji i dalje nije zvanično rekao da li će se kandidovati na izborima 2024.

Biden smatra da je demokratija ugrožena jer Trump neće da prihvati rezultate predsjedničkih izbora 2020.

I bivši predsjednik Barack Obama, koji je u kampanji demokrata, također je upozorio na opasnost po demokratiju. Biden i Obama su u žestokoj kampanji sa demokratama koje trče trke na različitim nivoima pred izbore 8. novembra.

Međutim, gotovo sva istraživanja pokazuju da je gotovo sigurno da će republikanci osvojiti Predstavnički dom, dok je u Senatu trka tijesna.

Izborne krađe u Americi su veoma rijetke, ali i dalje brinu značajan broj Amerikanaca. Nedavno istraživanje Reutersa i Ipsosa pokazalo je da 49 odsto Amerikanaca misli da je izborna krađa rasprostranjen problem, među njima tako misli 69 odsto republilkanaca i 34 odsto demokrata.

Oko 44 odsto kaže da izbori nisu pošteni - među njima 28 odsto demokrata i 62 odsto republikanaca. Uprkos tome, 67 odsto misli da će glaasovi biti pošteno izbrojani.

"Ljudi su mislili: 'Pa, demokrate će biti poražene pri izradi novih granica, ali, znate, manje-više su uspjeli izboriti neriješen rezultat'", kaže Michael Li, viši savjetnik Demokratskog programa Brennan centra. On dodaje da će republikanci ipak vjerojatno osvojiti kontrolu u Predstavničkom domu.

Svakih 10 godina, kongresni okruzi se iznova iscrtavaju kako bi odražavali promjene u stanovništvu, te osigurali da svaki član Predstavničkog doma predstavlja otprilike isti broj ljudi. Ali način na koji su povučene nove granice i zajednice koje novi izborni okruzi obuhvataju mogu koristiti jednoj ili drugoj političkoj stranci.

Zakonodavna tijela saveznih država često su zadužena za taj proces, što znači da stranka koja kontroliše određenu državu može usmjeravati promjenu granica u svoju korist. Taj se proces naziva "gerrymandering".

Republikanci su 2020. godine kontrolisali određivanje granica 187 od 435 izbornih okruga za Predstavnički dom Kongresa SAD, dok su demokrate iscrtale njih 75. Ostatak su obavile komisije ili druga tijela.

"Karte nisu sjajne. Nema velike konkurencije", kaže Li, čiji je profesionalni fokus na kongresnim mapama, pravu na glasanje i izborima. "Još uvijek su iskrivljene u brojnim državama - posebno u Texasu, Georgiji, Floridi, Ohiju - ali, uprkos tome, [karte] su završile na nekoj vrsti neutralnog mjesta."

Toliko neutralnom da, iako je malo vjerojatno da će demokrate zadržati većinu u Predstavničkom domu u narednom mandatu, zbog faktora koji nemaju veze sa promjenama izbornih granica, to nije isključeno, navodi Li.

Nedostatak konkurencije

Čini se da je izrada izbornih mapa 2020. godine donijela manje konkurentnih okruga nego ikada. Samo za oko 60 okruga se smatra da je ishod izbora u njima neizvjestan, dok se ostali podrazumijevaju kao "sigurni" za demokrate ili republikance.

"Tokom posljednjih nekoliko decenija, sa svakim desetogodišnjim procesom preraspodjele granica, viđali smo sve manje i manje konkurentnih okruga. Nešto od toga ima veze s izradom granica", kaže Jennifer Victor, vanredna profesorica političkih nauka na Univerzitetu George Mason u Virginiji. "Veliki dio te promjene u konkurentnosti takođe ima veze s geografskim raspodjelama. Ljudi jednostavno biraju da žive, a time i glasaju, na mjestima gdje su ljudi sličniji njima."

To je zabrinjavajuće jer demokratije zahtijevaju određeni nivo konkurentnosti, dodaje ova sagovornica Glasa Amerike.

"Što je više Amerikanaca koji žive na mjestima gdje osjećaju kao da njihov politički identitet ne odgovara većini, ili da se ne podudara sa trendovima u njihovom okruženju, to se više osjećaju nepovezano sa svojom vladom, osjećaju se manje zastupljenim, a to može biti komponenta destabilizacije u demokratiji", kaže Victor.

Igra na sigurno

Čini se da su u nedavno završenom procesu crtanja kongresnih granica republikanci odlučili da dodatno potvrde već sigurne okruge, umjesto da teže ka kontroli u novim okruzima. Zapravo, predsjednik Joe Biden osvojio bi više okruga prema novim kartama, nego prema onim od prije dvije godine, objašnjava Li.

"Ono što želite učiniti, ako pokušavate maksimizirati broj mjesta, je rasporediti svoje birače na što je moguće više okruga, tako da tijesno pobijedite u što više njih sa otprilike 52, 53, 54%", kaže Li. "Ali ta se strategija gotovo obila o glavu republikancima u prošloj deceniji u državama poput Texasa, jer su okruzi postali raznolikiji, a ključni blokovi birača, prevashodno bijele žene iz predgrađa, su se okrenule demokratama."

Rezultat je bio da je dio okruga postao mnogo konkurentniji nego što su republikanci očekivali, a demokrate su čak i pobijedili u nekim od njih.

"Još mislim da su republikanci favorizovani za osvajanje Predstavničkog doma, ali mislim da s ovim mapama, ako osvoje većinu, biće to tijesna većina", kaže Li. "Demokrate imaju priliku ponovno preuzeti većinu 2024. ili 2026., pod pretpostavkom da karte ostanu nepromijenjene."

Među najvećim gubitnicima u preraspodjelama izbornih okruga su zajednice u kojima većina nisu bijele osobe, dodaje Li.

"Politička diskriminacija zapravo je rasna diskriminacija koja dolazi na račun obojenih zajednica", kaže Li. "Budući da još uvijek imamo rezidencijalnu segregaciju, lako je spojiti ili razdvojiti obojene zajednice, kako bi se promijenila stranačka struktura na kartama."

Lijek za "gerrymandering"?

Još jedan ključni razlog zbog kojeg i demokrate i republikanci imaju realistična nadanja o osvajanju većine u Predstavničkom domu u nadolazećim godinama jesu pravednije karte koje iscrtavaju nestranačke komisije ili sudovi, a ne političari koji žele dobiti ili učvrstiti vlast.

Državna zakonodavna tijela tradicionalno su bila odgovorna za ponovno iscrtavanje granica izbornih okruga. Četrnaest država sada imaju komisije, ali samo četiri od njih - California, Arizona, Kolorado iMichigan - koriste zaista nezavisne komisije za crtanje granica. Li navodi da su sve komisije obavile dobar posao.

"SAD su izuzetak po načinu na koji iscrtavaju svoje političke okruge. U gotovo svakoj drugoj modernoj demokratiji, neutralno tijelo ili neutralni akter crta mape. SAD su drugačije po tome što kontrolu pravljenja mapa uveliko prepuštaju ljudima koji imaju korist od karata i stranačkih aktera", kaže Li. "U američkom sistemu često dolazi do pristrasnosti i stavljanja prsta na vagu, za šta mislim da na mnogo načina kvari demokratiju."

Osim korištenja nezavisnih komisija, Jennifer Victor kaže da bi se manipulisanje granicama moglo zaustaviti eliminacijom okruga i uspostavljanjem regija koje bi zastupalo više članova Kongresa, u skladu sa procentom dobijenih glasova. Po tom scenariju, države bi imale sistem višestruke zastupljenosti umjesto sadašnjeg po kojem svaki okrug predstavlja samo po jedan član Kongresa.

"Ne samo da to rješava problem džerimenderinga, već poboljšava osjećaj reprezentacije i političke efikasnosti", navodi Victor. "To bi takođe stvorilo podsticaje za djelovanje novih političkih stranaka i njihovu mogućnost da zapravo i pobjede na nekim mjestima. Tako bismo vidjeli kako se Sjedinjene Države polako kreću prema višestranačju, što bi puno bolje odgovaralo našoj populaciji nego dvostranački sistem koji imamo sada."

Taj bi se potez mogao učiniti bez izmjene Ustava, ali bi izabrani zvaničnici koji trenutno imaju vlast morali potpisati izmjene koje bi im tu vlast potencijalno mogle oduzeti.

Također, iako bi se zakonodavne karte trebale iscrtavati samo jednom u svakoj deceniji, ovaj krug preraspodjele granica bi mogao biti daleko od kraja.

"U Americi crtamo karte i onda se borimo oko njih na sudu", objašnjava Li. "Ono što se do sada dogodilo u crtanju izbornih granica možda je samo jedan dio predstave s više činova. Moglo bi biti još puno borbi oko karata, te puno više ponovnog crtanja i parničenja u bliskoj, pa čak i srednje dalekoj budućnosti."

Zabrinutost o tome u kojem smjeru idu SAD motivisaće glasače da omoguće Demokratama da zadrže tijesnu većinu u Kongresu ili Republikancima da preuzmu kontrolu nad Senatom i Predstavničkim domom.

Jedna od glavnih poruka koje Demokrate šalju svojim biračima je da će da zaštite pravo na abortus.

„Ako vam je važno pravo na izbor, onda morate glasati”, kaže Joe Biden, predsjednik SAD.

Birači na izbore polovinom predsjedničkog mandata ne izlaze u velikom broju kao kada se glasa za predsjednika, ali junska odluka Vrhovnog suda o ukidanju federalne zaštite prava na abortus, nakon 49 godina, dovela je tu temu u prvi plan u ključnim izbornim utrkama.

U saveznoj državi Ohajo, glasači kažu da ih je to nagnalo da podrže Tima Rajana, kandidata Demokrata za Senat.

„Vjerujem da će se Tim Ryan boriti sa ženama kada je riječ o prilici da se može praviti odabir u kontekstu reprodukcijskih prava” kaže Lisa Sobaski, stanovnica države Ohio.

Ekonomija i inflacija

Registracija birača među stanovnicima neopredijeljenim za jednu od stranaka, ali i među ženama, u porastu je nakon odluke Vrhovnog suda. Analitičari kažu da nisu sigurni da li će to Demokratama biti dovoljno.

„Ono što smo vidjeli tokom ljeta je angažovanost. Vidjeli smo porast u broju registrovanih. Ali pitanje je – i ono se mora postaviti biračima – da li je to ključna stvar zbog koje glasaju. Ili je dio niza tema koje razmatraju. Mislim da je pravi izazov sa pitanjima poput ekonomije”, kaže Amy Dacey, analitičarka koja radi na Američkom univerzitetu.

Ekonomija SAD se još oporavlja od pandemije Covida, a Republikanci tvrde da su Demokrate odgovorne za visoke cijene goriva i za inflaciju. Mnogi birači, posebno u ruralnim područjima, poput Vajominga, se slažu.

„Inflacija je oko 8%. Cijene kuća i popravki su porasle za oko 25%. Tako da ćete vidjeti povećanja za oko 30%. To je teško za ljude, jer kada imate 30% veće troškove, cijene su takođe toliko veće. I onda se gleda kako to prigušiti, a to će značajno pogoditi novčanike ljudi“, kaže Kelly Krakow, stanovnik države Wyoming.

Bezbjednost također faktor

Prema anketi Pew centra za istraživanja, 79% američkih glasača naveli su da će ekonomija biti veoma važan faktor koji će uticati na njihovu odluku. Imigracije i kontrola oružja su također visoko među prioritetima birača, kao i javna bezbjednost.

„Vidim preokret u nekim od utrka u državama u kojima se Republikanci više okreću ka pitanjima kriminala, posebno tamo gdje pokušavaju preuzeti pozicije” kaže Amy Dacey.

S druge strane, Demokrate ističu bezbjednost samih izbora. Odbor za istraživanje napada na Capitol 6. januara 2021. godine zadržao je tu temu u mislima birača, poput ove stanovnice države Virdžinija.

„Glasam protiv negatora izbora i bilo koga ko je Trumpov simpatizer“, kaže Karen Craft, stanovnica države Virginia.

Na izborima 8. novembra će se odlučivati o 35 od 100 mjesta u Senatu, te o svih 435 mjesta u Predstavničkom domu Kongresa.