Izdvojeno
Pred Kongresom pitanja o liderstvu, ali i velika lista obaveza
Nepunu sedmicu dana nakon izbora na sredini predsjedničkog mandata, Kongres se nalazi u nestabilnoj fazi. Još nije jasno koja će stranka imati kontrolu nad Predstavničkim domom, a samim tim se ne zna ni ko će biti na njegovom čelu.
Prije nego u januaru počnu mandati novim članovima, aktuelni predstavnici će morati glasati o temama od velike važnosti – istopolnim brakovima, Ukrajini i finansiranju rada vlade.
Novoizabrani članovi Kongresa stigli su u ponedjeljak na orijentaciju, usljed velikih izbornih razočarenja za republikance, što je najava burnih unutarstranačkih izbora za njihovog lidera u Predstavničkom domu, Kevina McCarthyja, te lidera u Senatu Mitcha McConnella. Republikanci su pretrpjeli jedan od najrazočaravajućih ishoda izbora između predsjedničkih, imajući u vidu da se brojna predviđanja o snažnom „crvenom talasu” – preuzimanju velikog broja kongresnih mjesta od demokrata – nisu obistinila.
Postižući bolji rezultat od očekivanog, demokrate su zadržale tijesnu kontrolu nad Senatom i teoretski još mogu ostati većina u Predstavničom domu. Ali i oni se suočavaju sa previranjima u vođstvu jer republikanci su ipak blizu kontrole nad tim domom Kongresa, što bi ugrozilo poziciju predsjedavajuće, Nancy Pelosi.
„Postoje razne vrste načina da se vrši uticaj”, rekla je Pelosi u nedjelju, izbjegavajući pitanja o svojoj budućnosti ako demokrate izgube kontrolu nad Predstavničkim domom.„Pozicija predsjedavajuće ima nevjerojatnu moć, ali ja ću uvijek imati uticaj.”
Ko će biti kongresni lideri stranaka?
U postizbornom periodu, Capitol Hill je drugačije mjesto, posebno imajući u vidu nerede od 6. januara 2021. godine. Republikanska stranka je podijeljena u smislu odnosa prema bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu, a demokrate razmišljaju o generacijskim promjenama pošto je većina lidera u poodmaklom životnom dobu. Predsjednik Joe Biden ima još samo nekoliko sedmica garantovane demokratske kontrole u Washingtonu da ostvari svoje ciljeve.
Mnogo odluka biće donošeno iza zatvorenih vrata, na privatnim sastancima.
U tom kontekstu, McCarthy je pokušao ublažiti nezadovoljstvo tražeći podršku od svojih kolega iz Republikanske stranke uoči izbora za vodstvo republikanaca u utorak. Ako republikanci budu većina u Predstavničkom domu, on pretenduje da od Pelosi preuzme mjesto predsjedavajućeg.
„Biću onaj koji sluša, onoliko koliko i onaj koji govori, nastojeći izgraditi konsenzus odozdo prema gore, umjesto da zapovijedam dnevnim redom odozgo prema dole”, napisao je on u pismu svojim kolegama iz Republikanske stranke.
Ali McCarthy u trku za predsjedavajućeg ulazi kao oslabljeni vođa, suočen s gubicima svoje stranke i zahtjevima nemirnog desnog krila, predvođenog ultrakonzervativnim „Klubom za slobodu” i vezama članova tog kluba sa Trumpom. Bivši predsjednik podržava McCarthyja u kandidaturi za tu poziciju, ali predstavnici „Kluba slobode” traže odlaganje izbora.
„Sigurno ne mislim da bismo trebali imati izbore prije nego što prebrojimo sve glasove i znamo koliko nas je”, rekao je član „Kluba Slobode” i predstavnik Texsasa u Kongresu, Chip Roy.
Među novoizabranim predstavnicima, republikanac Corry Mills, vojni veteran koji predstavlja Floridu, pitao je: „Imate aktuelne trke u kojima pobjednici još nisu proglašeni i želite izaći i glasati za vođstvo?”
Mike Lawrel, koji je u New Yorku zadao zapanjujući poraz Seanu Patricku Maloneyju, predsjedavajućem Izbornog odbora demokrata, kaže da McCarthy ima njegovu punu podršku.
Sva ova pometnja na Capitol Hillu događa se u trenutku kada se očekuje da će Trump u utorak objaviti svoju kandidaturu za predsjedničke izbore 2024. godine. Republikanska stranka je razapeta između onih koji su ostali lojalni bivšem predsjedniku i onih koji ga krive za gubitke na upravo okončanim izborima, te preferiraju da produže dalje od njegovog brenda „Učinimo Ameriku ponovo sjajnom”. Neki zakonodavci otkazali su prisustvo u njegovom klubu Mar-A-Lago povodom potencijalne objave, zbog vlastitih obaveza na Capitol Hillu.
„Republikanska stranka ima izbor”, rekao je u nedjelju vođa demokratske većine u Senatu, Chuck Schumer. „Kažem republikanskim senatorima i vođi McConnellu - voljni smo raditi s vama kako bismo obavili stvari za američki narod.”
Prioriteti: od budžeta do istopolnih brakova
Finansiranje neometanog nastavka rada vlade nakon roka od 16. decembra, pomoć Ukrajini i dvostranački prijedlog zakona koji bi zaštitio istopolne brakove od potencijalnog osporavanja na Vrhovnom sudu u državama u kojima su oni legalni, glavni su prioriteti do kraja godine.
Ali McConnell se suočava sa vlastitim unutarstranačkim previranjima uoči zatvorene trke za rukovodstvo u srijedu, koju njegova desna struja takođe želi odgoditi dok razmatraju šta je pošlo po zlu na upravo okončanim izborima, te pred drugi kruz izbora za Senat u Georgiji 6. decembra.
„Moramo imati ozbiljne diskusije”, stoji u nacrtu pisma čiji je autor senator Ron Johnson iz Wisconsina, kojeg je potpisalo još nekoliko senatora republikanaca.
Senator Josh Hawley iz Misourija bio je i otvoreniji na Twitteru: “Stara stranka je mrtva. Vrijeme je da je sahranimo. Izgradimo nešto novo.”
Demokrate su odložile unutarstranačke izbore do nakon Dana zahvalnosti, a Pelosi je najavila da će do tada odlučiti hoće li nastojati ostati na liderskoj poziciji.
Mlađa generacija demokrata nestrpljiva je da preuzme upravljanje, nakon što Pelosi, te Steny Hoyer iz Marylanda i Jim Clyburn iz Južne Karoline odluče hoće li ostati ili otići.
Demokrate će posljednjih nekoliko sedmica u godini, dok garantovano imaju većinu u oba doma Kongresa, pokušati iskoristiti za legislativni sprint.
Prvi prioritet je usvajanje budžeta za narednu godinu – u protivnom može doći do zatvaranja rada vlade. Konzervativci jedva čekaju da iskoriste decembarski rok o tome kako bi od McCarthyja počeli izvlačiti svoje političke prioritete, posebno u kontekstu njihovih obećanja da će smanjiti potrošnju i odbiti povećati granicu državnog duga.
Kongres na odlasku takođe ubrzano radi kako bi osigurao još jedan krug finansiranja pomoći Ukrajini za borbu protiv Rusije. McCarthy je već signalizirao da će republikanci odbiti dati „blanko ček” za troškove u inostranstvu.
Jedan od glavnih prioriteta Bidena i njegove stranke nakon 6. januara 2021. je pokušaj unapređenja Zakona o prebrojavanju izbornih glasova, koji je zapravo ažuriranje postojećeg zakona iz 19. vijeka. Također, razmatraju se i zakoni o mladim imigrantima, poznatim kao „Sanjari”.
Na redu je i zakon, koji je već usvojen u Predstavničkom domu i ima podršku članova obje stranke, a koji bi zahtijevao priznavanje istospolnih i međurasnih brakova u državama u kojima su oni legalni. Postoji zabrinutost da bi, nakon zaštite abortusa, Vrhovni sud mogao poništiti i zaštitu tih prava. Najavljeno je da će Senat o ovom zakonu glasati do kraja godine.
Biden: Izbori pokazali snagu demokratije
Američki predsjednik Joe Biden rekao je u ponedjeljak da su prošlonedjeljni izbori u Sjedinjenim Državama pokazali snagu i otpornost američke demokratije i da su na njima odbačeni takozvani "negatori izbora" koji su lažno tvrdili da je glasanje 2020. godine bilo namješteno.
Biden, koji je tokom predizborne kampanje više puta upozoravao da postoje prijetnje po američku demookratiju, poručio je da su Amerikanci dokazali da je "demokratija naša suština" i da su snažno odbacili kandidate za lokalne funkcije i za Kongres koji smatraju da su rezultati predsjedničkih izbora prije dvije godine nelegitimni.
"Politički nasilje i zastrašivanje birača su snažno odbačeni. To je bila odlučna poruka da u Americi pobjeđuje volja naroda", naglasio je Biden.
Također je dodao da je tokom svojih putovanja primijetio da američki saveznici i suparnici pomno prate američke izbore.
"Ovi izbori su pokazali da postoji duboka i nepokolebljiva riješenost u Americi da se očuva, zaštiti i brani demkratija", istakao je američki predsjednik.
Nezivjesna trka za Predstavnički dom
Kontrola nad Predstavničkim domom američkog Kongresa zavisiće od rezultata nekoliko tijesnih trka koji bi republikancima mogli da obezbijede većinu posle izbora na kojima je Demokratska stranka predsjednika Joea Bidena premašila očekivanja i zadržala kontrolu nad Senatom.
Republikanci su bliže osvajanju većine u Predstavničkom domu, sa do sada osvojenih 212 mjesta od potrebnih 218, dok demokrate imaju 204, pokazuju projekcije američkih medija. Još nisu poznati rezultati 19 izbornih trka, dok se glasovi i dalje broje gotovo nedelju nakon što su Amerikanci izašli na birališta.
Turska policija uhapsila glavnu osumnjičenu za eksploziju u Istanbulu
Turska policija je u ponedjeljak, 14. novembra saopštila da je uhapsila glavnu osumnjičenu zbog postavljanja bombe u kojoj je ubijeno šest osoba u centru Istanbula, dodajući da je radila za kurdske militante.
Radnička partija Kurdistana (PKK) i Sirijske demokratske snage (SDF) koje vode Kurdi, odbacili su optužbe o umiješanosti u napad.
"Naše snage nemaju ništa sa eksplozijom u Istanbulu", rekao je Mazlum Abdi, glavni komandant SDf-a.
PKK je u izjavi objavljenoj na njihovoj web stranici u ponedjeljak, 14. novembra, negirala umiješanost i navela da neće ciljati civile, prenosi agencija AFP.
Žena, za koju su turske vlasti objavile da se zove Ahlam Albašir, navodno je priznala da je dobila naređenje od Radničke partije Kurdistana (PKK) koju Ankara i njeni zapadni saveznici smatraju terorističkom grupom.
"Osoba koja je postavila bombu je uhapšena", rekao je ministar unutrašnjih poslova Sulejman Sojlu.
Turski ministar unutarnjih poslova rekao je u ponedjeljak da su vlasti uhitile 22 osobe u vezi s eksplozijom u nedjelju u popularnom istanbulskom trgovačkom centru, javlja Anadolu, turska državna novinska agencija. Vjeruje se da je jedan od uhićenih osoba koja je ostavila bombu u centru.
"Naša procjena je da je naredba za smrtonosni napad stigla iz Ayn al-Araba u sjevernoj Siriji, gdje PKK/YPG ima svoj sirijski stožer", rekao je Sulejman Soylu. Militantna Kurdistanska radnička stranka ili PKK je militantna organizacija kurdskih separatista.
Ranije je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao da su oni koji su se bavili terorizmom protiv Turske poraženi u prošlosti i da će biti poraženi u budućnosti. Erdogan je stigao na Bali kako bi prisustvovao samitu G-20, nekoliko sati nakon eksplozije.
Turska, SAD i Europska unija smatraju PPK terorističkom organizacijom. YPG je sirijski ogranak.
Najpametniji (i 'najgluplji') američki predsjednici
Godine 2006. psiholog Dean Simonton krenuo je kvantificirati inteligenciju američkih predsjednika procjenjujući njihov IQ. Intelektualna briljantnost i otvorenost prema iskustvu bili su među fasktorima koje je Simonton koristio kako bi dobio predodžbu o tome koji su predsjednici zapravo geniji.
Donald Trump često spominje superiorni intelekt, jednom se proglasivši "vrlo stabilnim genijem". Trump je odbio objaviti svoje školske podatke, ali predsjednička povjesničarka Barbara Perry ima neka razmišljanja o moći mozga bivšeg predsjednika.
"Mislim da je on naš najlukaviji predsjednik i mislim da je za to potrebna određena količina intelekta", kaže Perry, direktorica predsjedničkih studija na Miller Centeru Sveučilišta u Virginiji. “Dakle, možda neki predsjednici nedostatak urođene briljantnosti i inteligencije nadomještaju mudrošću. I očito zna raditi s publikom, pa mu to neću oduzeti.”
Iako je John Quincy Adams, koji je diplomirao na Harvardu, imao najveći procijenjeni IQ (175) od svih američkih vođa, Simonton kaže da je treći američki vrhovni zapovjednik, Thomas Jefferson (IQ 160), bio pravi genij s brojnim postignućima na različitim područjima.
“On je sjajan pisac. Kao što znate, on je glavni autor Deklaracije o neovisnosti. On je izvrstan arhitekt, projektirao je ne samo svoju vilu nego i originalni kampus Sveučilišta u Virginiji. Bio je politički teoretičar. Napisao je puno političkih teorija koje čine osnovu za naš ustav,” kaže Simonton, profesor emeritus na odjelu za psihologiju na Kalifornijskom sveučilištu Davis. “Bio je bibličar. Također je bio pionir u poljoprivredi, uključujući uzgoj grožđa za vino. I naravno, on je sjajan diplomat i sjajan predsjednik. Dakle, bio je vrlo intelektualno nevjerojatan tip.”
Simontonova analiza ne uključuje nijednog predsjednika nakon 2006. Međutim, Perry koristi niz faktora, uključujući urođenu inteligenciju, ocjene, ocjene sa univerziteta koja su pohađali, kako bi procijenio najnovije američke vođe.
“Jesu li to njihove vlastite riječi [u govorima]? Dakle, to pokazuje neovisnog mislioca. To pokazuje jesu li spretni s jezikom. Jesu li elegantni i elokventni u predstavljanju svoje politike? Imaju li pameti u vezi s njima?" kaže Perry. “Njihovo pisanje, njihov govor, njihova sposobnost da govore jasno. A tu je i neovisnost misli i djelovanja. Pišu li samostalno? Razmišljaju li neovisno? Temelje li se njihove politike na njihovim idejama?"
Koristeći te kriterije, Perry Baracka Obamu svrstava u "najvišu kategoriju intelekta", ističući da su čak i njegovi kolege studenti sa Sveučilišta Harvard smatrali da je budući 44. predsjednik "na drugom nivou od većine drugih briljantnih ljudi u razredu".
"Sigurno bih stavio Obamu i [Billa] Clintona u prvih pet", kaže Perry. “Postoji samo sposobnost tih ljudi da shvate, analiziraju i sintetiziraju, što je za mene pravi znak bistrine.”
Simonton kaže da je teško procijeniti Trumpa zbog ograničenih informacija i zato što je jedna od omiljenih metoda komunikacije 45. predsjednika bila tvitanje, što ne pokazuje kompleksnost razmišljanja.
Što se sadašnjeg predsjednika tiče, Perry kaže da Joe Biden nije među najbistrijim američkim vođama.
“Jednostavno ga nikada nisam smatrala posebno intelektualno oštrim ili privlačnim”, kaže ona. “Mislim da se to vidi iz mjesta gdje je išao u školu, iz njegovih ocjena. Nije išao u vrhunske elitne škole za osnovne ili diplomske studije. … Dakle, samo mislim da je on prosječnog intelekta, ali očito je to iskoristio [u predsjedničku funkciju] zahvaljujući, mislim, svojoj osobnosti.”
Američki predsjednici su "definitivno pametniji od opće populacije", prema Simontonu, koji dodaje da se vođe ne mogu činiti previše inteligentnijima od svojih sljedbenika jer ljudi ne slijede vođe koje ne razumiju.
I Perry i Simonton slažu se da su prvi američki predsjednici bili među najbriljantnijima.
“Jedan od razloga zašto smo mogli imati prilično pametne predsjednike na početku je taj što nisu bili izabrani narodnim glasanjem. Birali su ih birači koje su birali državni zakonodavci. … A ako imate nekoga ko je vođa — poput izvršnog direktora, koji je vođa menadžera ispod — onda su oni obično inteligentniji,” kaže Simonton. “Zapravo sam proveo istraživanje koje pokazuje da su premijeri općenito inteligentniji od predsjednika Sjedinjenih Država, jer ih biraju drugi čelnici. Moraš biti prilično pametan.”
Najnepametniji američki predsjednici uključuju Warrena Hardinga, čije je vrijeme na dužnosti potresao skandal; Andrew Johnson, krojač koji nikada nije pohađao školu; i Calvin Coolidge, koji bi navodno zaspao na poslijepodnevnim sastancima ako je propustio drijemanje nakon ručka.
Simonton kaže da Amerika treba lidere koji su dovoljno bistri da razumiju složenost i razbiju je dovoljno da je američka javnost razumije.
“Nekada je biti pametan bila prednost - imati visok IQ, imati Ivy League obrazovanje i takve stvari. Predsjedništvo je, mislim, zaglupljeno, a dijelom je to zato što imamo puno više pristupa predsjedništvu,” kaže Simonton. “Postoji korelacija između inteligencije i sposobnosti rješavanja problema. To znači da je većina problema složena i vjerovatnije je da će visoko inteligentni ljudi moći riješiti složene probleme.”
Analitičari o kongresnim izborima: Abortus, demokratija i faktor Trump
Amerikanci su glasali o budućem smjeru zemlje. Iako obrada izbornih rezultata još traje, ocjena brojnih analitičara je da su većinski glasali za povratak normalnosti i odbacili politički ekstremizam.
Republikanci se spremaju da preuzmu Predstavnički dom, sa manje ubjedljivom većinom nego što su očekivali, dok demokrate, kojima je potrebna još jedna pobjeda da zadrže tijesnu većinu u Senatu, i ukazuju da su zadržali povjerenje glasača uprkos anketama, i istorijskim trendovima.
Na prvoj konferenciji za novinare u Bijeloj kući poslije izbora, predsednik Joe Biden naglasio je da komentatori i novinari nisu bili u pravu - najavljivani "crveni talas" republikanskih pobjeda se nije dogodio. Umesto toga:
“Izgubili smo manje mjesta u Predstavničkom domu nego bilo koji demokratski predsjednik na prvim izborima na polovini mandata u posljednjih 40 godina”.
Prema izlaznim anketama, dva pitanja su bila ključna za birače - visoka inflacija i pravo na abortus, poslije odluke Vrhovnog suda da ukine presudu “Rou protiv Vejda” kojom je abortus legalizovan na nacionalnom nivou.
Danijel Hamilton, analitičar instituta Brookings i Škole za međunarodne odnose pri Univerzitetu Džons Hopkins, ističe da je odluka Vrhovnog suda bila katalizator za mnoge birače širom zemlje.
"U nekim ključnim okruzima, uključujući i neke kozervativne oblasti, ona je bila tas na vagi . Jedno od izbornih pitanja je bilo glasanje ne za kandidate, nego da li će skupštine usvojiti nove restrikcije za abortus, i ti prijedlozi su poraženi širom zemlje, u državama u kojima su iznijeti na glasanje”, kaže Hamilton za Glas Amerike.
Siniša Vuković, vanredni profesor na Univerzitetu Džons Hopkins, ukazuje i na visoki odziv mladih birača.
"Nedavna odluka Vrhovnog suda da se uskrati ili onemogući pravo na abortus mobilisala je ogromnu populaciju, pogotovo mlade, da se aktivno uključe u izborni proces, i kada se pogledaju statistički podaci kako je ko glasao - ključna podrška demokratama u ovom izbornom ciklusu došla je od generacije između 18 i 32 godine. To je možda i signal za demokratsku stranku na kom putu moraju istrajati kako bi zadržali tu novu bazu koja se formira".
Trumpov uticaj
Dio republikanskog establišmenta i medija za slabiji rezultat od očekivanog krivi bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Kandidati koje je podržavao su postigli mješovite rezultate, a poraženi su u nekoliko važnih trka za Senat i guvernerske pozicije.
"Mislim da je, ukratko rečeno, Donald Trump izgubio ove izbore a Ron Desantis, republikanski guverner Floride koji je reizabran, je zapravo osvojio izbore za republikance, i pozicionirao se za budućnost", kaže Danijel Hamilton.
"Unutar Republikanske partije vodi se građanski rat, sukob između konzervativnijih republikanaca establišmenta, i trampističkog krila stranke. Mnogi kandidati koje je Trump podržavao su izgubili, mnogi ali ne svi, a kandidati mejnstrima su prošli pristojno. Mislim da ćete narednih godina, i u Predstavničkom domu i širom zemlje, vidjeti mnogo unutrašnjih sukoba između republikanaca, na to će im otići najviše vremena, pokušaće da blokiraju Bidenovu agendu ali će se pretežno svađati međusobno".
Siniša Vuković, međutim, drugačije tumači izborne rezultate.
"Kroz ove izbore, Trump se unutar svoje partije projektovao kao ključni igrač i možda je zvučao razočarano kada su u pitanju kognresni izbori ali na lokalnom nivou, na planu unutar republikanske partije on je ostvario zapažen rezultat, i to je ono što brine umjerene snage i one “nikad Trampiste” unutar Republikanske partije jer vide da stranka ima za sad dva moguća scenarija – jedan je potpuno cijepanje partije po tom osnovu, za Trumpa i protiv Trumpa, a drugi je da Trump preuzme makar u nekoj doglednoj budućnosti kormilo partije.”
Integritet izbora
Glasanje na kongresnim izborima je proteklo u najvećoj mjeri mirno i regularno, osim izolovanih izvještaja o kašnjenju brojanja glasova, u nekim slučajevima zbog kvara na mašinama za elektronsko brojanje. Ipak, više od 170 republikanskih kandidata koji izražavaju sumnju u legitimnost prethodnih izbora 2020. godine, ušlo je u institucije vlasti.
"To je zabrinjavajući trend. Naravno, negatori izbora su izgleda negatori kada drugi pobijede, a kada oni pobeijde misle da je sve u redu, tako da onda nisu posebno spremni da istražuju sopstveni uspjeh. Ali drugi faktor je da ipak nije bilo nekog masovnijeg uspjeha ljudi koji dovode u pitanje legitimnost izbora, a oni koji su pobijedili će se suočiti sa balansom vlasti sa drugima koji se ne slažu sa tim", navodi Hamilton.
Siniša Vuković upozorava da se ulaskom negatora izbora u državne skupštine i Kongres dovodi u pitanje sama suština sistema na kome je zasnovana američka demokratija.
"Dolazimo u situaciju da će ljudi biti spremni da ne prihvataju ishode demokratskih procesa u onom trenutku kada im to ne odgovara. Ako ne postoji konsenzus da pravila važe za sve, kada se gubi moraju se prihvatiti rezultati, kada se pobjeđuje moraju se prihvatiti rezultati bez obzira na to na kojoj ste strani u tom ishodu, ako toga nema, polako se kliže u jedan opasni scenario u kojem će narativ žrtve i narativ ugroženog početi da dominira političkim diskursom, dolazi do još jače polarizacije i ta polarizacija je najveći problem za održavanje demokratskog sistema."
Kako će izgledati naredne dvije godine?
Predsjednik Biden izjavio je da je spreman da u naredne dvije godine sarađuje sa republikancima, ali da neće praviti kompromise u pogledu svojih glavnih ciljeva – abortusa, sistema socijalne zaštite i borbe protiv klimatskih promjena. Hamilton očekuje da će republikanci provesti naredne dvije godine u pokušajima da blokiraju Bidenovu agendu.
"Kongres po američkom sistemu ima dva ovlaštenja koja su važna u tom smislu – jedno je budžet, a drugo nadzor vlade. Koristiće budžetska ovlaštenja da ograniče inicijative Bidenove administracije. Koristiće moć nadzora da drže pretrese, započnu istrage protiv ove administracije i slično. Administracija će igrati odbranu, štiteći ono što je postigla. S druge strane, Joe Biden je u protekle dveij godine usvojio u Kongresu više značajnih zakona od bilo kog predsjednika u proteklih 40 godina. Već je uradio više nego Barak Obama, ili Džordž Buš ili čak Bil Klinton u prve dvije godine na vlasti, tako da je taj učinak već veoma dobar", konstatuje Danijel Hamilton.
"Koliko god republikanci bili unutar sebe podijeljeni mislim da će imati jaku partijsku disciplinu kada je u pitanju njihovo djelovanje u Kongresu. Tu većinu koju imaju će itekako voditi računa da je održavaju i da budu na suprotnoj strani u odnosu na demokrate", smatra Siniša Vuković.
Republikanski lideri su unaprijed najavili da će povesti istrage o aktivnostima predsjednikovog sina Huntera Bidena, a Danijel Hamilton očekuje da će se komisija koja istražuje napad na Kongres 6. januara pretovoriti u republikansku istražnu komisiju prestupa demokrata.
Politika prema Zapadnom Balkanu
Kada je riječ o spoljnoj politici, ni Vuković ni Hamilton ne očekuju veće promene u odnosu na Zapadni Balkan.
“Mislim da Bidenova adminstracija vodi politiku u tijesnoj saradnji sa EU i NATO saveznicima. Postoji značajna republikanska podrška tome što Bidenova administracija radi. Uprkos trampističkom krilu republikanske partije u Kongresu i Senatu, bilo je mnogo više mejnstrim podrške osnovnom pristupu integracije zapadnog Balkana u transatlanstke tokove ako te zemlje mogu da sprovedu potrebne reforme", kaže Hamilton.
Vuković smatra da pažnja administracije neće biti posebno usmjerena ka regionu Balkana, ali da se u naredne dvije godine može očekivati usvajanje eventualnog zakona kao što je dvostranački prijedlog o podršci Zapadnom Balkanu, koji je ove jeseni iznijela senatorka Džin Šahin.
Biden na samitu COP27: Klimatske promjene su prijetnja, SAD će ispuniti svoj dio
Predsjednik Joe Biden se obratio skupu u Egiptu, posvećenom klimatskim promjenama, praćen ekološkim postignućima s kojima se malo koji američki predsjednik mogao pohvaliti. Ipak, on je suočen sa kritikama kao lider zemlje koja je historijski stvorila najveći udio stakleničkih plinova.
Islamska zajednica BiH odgovara Escobaru: Nažalost, nije u pitanju pogrešna procjena
Ured za odnose s javnošću Islamske zajednice objavio je saopćenje povodom tvrdnji koje je u intervjuu za Glas Amerike iznio podsekretar State Departmenta za Zapadni Balkan Gabriel Escobar, a koje se odnose na nametnute odluke visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
U saopćenju Ureda za odnose s javnošću se navodi kako bi Islamska zajednica, njeni članovi kao i većina građana Bosne i Hercegovine, bili najsretniji da se pokaže kako rezerve koje su iskazali nakon nametnutih odluka visokog predstavnika nisu ništa do „njihova pogrešna procjena“.
„Nažalost, sve što se ovih dana dešava, od protesta građana do izjava političkih zvaničnika u BiH i njenom okruženju, pokazuje kako to nije slučaj i kako nametanje Bosni i Hercegovini rješenja koja nisu u skladu sa evropskim standardima i standardima slobodnih građanskih demokratija i popuštanje istim onim politikama koje godinama državu drže u blokadama i potkopavaju njen suverenitet i teritorijalni integritet, nisu izlaz iz krize. Kako nije dobro da se Hrvati, Srbi ili ostali građani BiH osjećaju diskriminiranima, tako isto nije dobro da se poništava volja bošnjačkog naroda i da se nameću rješenja koja za cilj imaju da se obesmisli volja većine građana i stvore osnove za nove podjele, blokade i ucjene“, kaže se u saopćenju.
Ističe se da Islamska zajednica, kao vjerska zajednica i bitan dio civilnog društva i bez bilo kakvih političkih konotacija, smatra kako je visoki predstavnik važan dio Dejtonskog sporazuma i njegov rad podržava kao i upotrebu Bonskih ovlasti tamo gdje je to neophodno kako bi se proveo civilni dio mirovnog sporazuma, ali i dalje ostaje pri utisku da su nametnute mjere jednosmjerne i da je trebalo, kada se već potezalo za nametnutim rješenjima, nametnuti i one mjere koje će doprinijeti da se ispoštuju presude evropskih sudova u slučajevima Sejdić-Finci, Pilav, Zornić i drugi.
„Također je bilo neophodno nametnuti rješenja koja svim građanima i narodima daju ista prava na čitavom teritoriju. Ovako su opravdane sumnje da se nameću rješenja samo tamo gdje je jedan narod u većini i samo na onom nivou vlasti na kojem se njegova politička volja može pretvoriti u političke odluke", navedeno je u saopćenju.
"Prijateljsko je upozorenje da se Bošnjaci ne tjeraju u blokove kojima ne pripadaju i da se ne pokušavaju problemi riješiti linijom manjeg otpora i na račun Bošnjaka među kojima su sve glasniji oni koji govore da se te politike provode samo zato što su muslimani čija se brojnost i nakon preživjelog genocida treba na sve načine poništiti makar na polju izražavanja političke volje. Iskrena je namjera Islamske zajednice u BiH da upozori na ove opasne trendove i politike koje nadilaze dnevnopolitička nadmudrivanja i geopolitičke igre“, ističe se u saopćenju.
Na kraju, Islamska zajednice u Bosni i Hercegovini je pozvala sve da se suzdrže od komentarisanja nametnutih odluka visokog predstavnika dok se o njima ne očituju Ustavni sud Bosne i Hercegovine i da poštuju njegove odluke, te to čini i danas.
Izvor: Agencija MINA
SAD: Izabran rekordan broj guvernerki
Dvanaest žena je izabrano na guvernerske pozicije u saveznim državama SAD što je novi rekordan broj nakon izbora na sredini mandata koji su održani 8. novembra.
Potvrđeno je deset dok će još dvije guvernerke biti potvrđene za savezne države Arizona i Oregon.
Trenutno u SAD ima devet guvernerki, a žene će takođe činiti najmanje 24 posto ukupnog broja u novoizabranom Kongresu.
Guverneri država ključne su osobe s ogromnom moći, kontrolišu mnoge aspekte američkog života.
Ipak, ističe CNN, ovaj rekordni broj, njih 12, će predstavljati samo jedan mali dio najviših rukovodilaca širom 50 država.
Prema podacima Centra za američke žene i politiku (CAWP) na Univerzitetu Rogers u New Jerseyju, prethodni rekord od devet guvernerki koje su istovremeno bile na funkciji postavljen je 2004.
Centar naglašava da rezultat izbora ostavlja samo 18 saveznih država u kojima nikada nije bilo žene na mjestu guvernera.
Čak i prije izbornog dana, 2022. godina je postavila rekord po broju trka za guvernersko mjesto u kojima su kandidati bile samo žene, što se dogodilo u pet država: Arizona, Alabama, Ajova, Mičigen i Oregon.
Prema CAWP podacima, prije ove godine, u cjelokupnoj istoriji je bilo svega četiri takva slučaja ukupno.
Ove godine su dvije najveće stranke kandidovale ukupno 25 žena za poziciju guvernera, 16 iz redova demokrata i devet iz redova republikanaca, što je istorijski rekord.
Do sada su žene demokrate osvojile šest, a republikanke četiri guvernerska mjesta.
Izvor: BBC, CNN
Analiza izbora: I ako osvoje donji dom republikancima neće biti lako da ga vode
Još je neizvjesno koja stranka će kontrolisati domove američkog Kongresa. Glasovi se broje, republikanski "crveni talas" je izostao, a demokrati se nadaju da bi mogli zadržati kontrolu nad bar jednim domom.
Tijesne trke u Kaliforniji mogle bi da odrede ko će kontrolisati Predstavnički dom
Niz izbornih trka u Kaliforniji, za koje je i dalje prerano da se proglase pobjednici, i dalje su u igri i mogle bi na kraju da odrede da li republikanci preuzmaju kontrolu nad Predstavničkim domom SAD, ili demokrate zadržavaju vlast.
Milioni glasova bili su neprebrojani u srijedu uveče u američkoj saveznoj državi sa najviše stanovnika, tako da je neizvjesnost ostala u desetak od ukupno 52 trke za članove Predstavničkog doma. Najkonkurentnije od tih trka su u regionu Los Anđelesa i pojasu farmi Centralne doline.
U južnoj Kaliforniji, demokratski zastupnici Kejti Porter i Majk Levin u tijesnoj su trci, uprkos tome što je predsjednik Joe Biden predizborni zamah u kasnim satima vodio u njihovo ime. Istočno od Los Anđelesa, republikanski predstavnik Ken Kalvert je zaostajao za demokratom Vilom Rolinsom za 12 procentnih poena, ali je izbrojano manje od jedne trećine očekivanih glasova.
U Centralnoj dolini, predstavnik republikanaca Dejvid Valadao, koji je glasao za opoziv tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa, ima 54 odsto do sada prebrojanih glasova u svojoj trci protiv demokrate Rudija Salasa, ali većina glasačkih listića tek treba da bude izbrojana. Prije četiri godine, Valadao je izgubio kandidaturu za reizbor pošto je vidio kako značajna prednost na dan izbora nestaje, pošto su prebrojani kasno pristigli glasački listići poštom. Vratio se na položaj 2020.
Ukoliko bi demokrate pobijedile Kalverta i pobijedile u drugim takmičenjima u kojima su bili vodeći ili samo neznatno zaostajali, ova godina bi bila odjek 2018, kada su demokrate preuzele sedam mjesta u Kaliforniji koje su držali republikanci na putu ponovnog preuzmanja Predstavničkog doma.
Ali ako Kalvert izdrži i republikanci zbace Porter i Levina i dobiju otvoreno mjesto u Centralnoj Kaliforniji, scenario bi izgledao slično onom iz 2020. godine, kada su kandidati republikanaca zamijenili četiri mjesta u državi u kojoj ima registrovanih demokrata više od republikanaca u odnosu skoro 2 prema 1 .
'Politički vođa' ili 'ostrvo'
S obzirom na to da se glasovi još broje u ključnim trkama, "ne znamo da li je Kalifornija politički lider ili ostrvo", rekao je Tad Kuser, profesor političkih nauka na Univerzitetu Kalifornija - San Dijego.
Ako demokrate mogu da zadrže mjesta Porter i Levina i otjeraju Kalverta, "ovaj crveni talas koji se proširio širom zemlje postaje plavi kontra talas", rekao je on.
U širem smislu, Kalifornija se uglavnom oslanjala na svoje liberalne sklonosti na dan izbora. Guverner Gevin Njusom i američki senator Aleks Padilja, obojica demokrate, lako su ponovo izabrani, birači su velikom većinom podržali upis prava na abortus u državni ustav, a zakonodavna vlast je ostala čvrsto u rukama demokrata.
Demokrate su se takođe pojavile u poziciji da zadrže kontrolu nad svim kancelarijama širom države. Republikanac nije pobijedio ni u jednoj od tih trka u Kaliforniji od 2006. godine kada je Arnold Švarceneger bio ponovo izabran za guvernera.
Potencijal za male pomake odražavao je nacionalni politički pejzaž, u kojem se predviđanja o republikanskom talasu koji će zahvatiti Kongres i čvrstu kontrolu na strani GOP-a (Republikanske partije) nisu ostvarila. Republikanci su se približili maloj većini u Predstavničkom domu, dok će o kontroli Senata odlučivati tijesne trke u Arizoni, Nevadi i Džordžiji.
Gubitak Kejti Porter bi bio zapanjujući, pošto je potrošila više od 24 miliona dolara da bi osvojila treći mandat. Ona je zvijezda progresivnog krila stranke, plodan prikupljač sredstava sa pristalicama na nacionalnom nivou i često se pominje kao buduća kandidatkinja za Senat SAD.
Sa otprilike polovinom prebrojanih glasova, bila je praktično izjednačena sa republikancem Skotom Bauom, koji ju je nemilosrdno kritikovao zbog skokova cijena benzina i namirnica u tijesno podeljenom primorskom okrugu, koji drži konzervativnu liniju. Porter se snažno fokusirala na zaštitu reproduktivnih prava, pošto je Vrhovni sud poništio odluku Rou protiv Vejda.
Kalvert je republikanac sa najdužim stažom u kalifornijskoj kongresnoj delegaciji - prvi put je izabran 1992. godine.
Podrška koju mu je pružio Trump predstavljala je izazov u novom, preoblikovanom okrugu koji je približno podjednako podijeljen između demokrata i republikanaca, koji uključuje mnoge transplantirane stanovnike Los Anđelesa i liberalni Palm Springs, koji ima veliku koncentraciju LGBTQ glasača.
"Dubina džepa" najveća briga
U okrugu usidrenom u okrugu San Dijego, Levin je bio u tijesnoj borbi sa republikancem Brajanom Merjotom, koji je takođe ukazivao na probleme "dubine džepa" koji su bili najveća briga za glasače na nacionalnom nivou. Biden je vodio kampanju za njega samo nekoliko dana prije izbora.
Republikanci u Kaliforniji vjerovali su da bi čak pet izbprnih okruga u Predstavničkom doma u toj državi moglo da se preokrene - dovoljno da bi njihova stranka preuzela kontrolu u godini kada birači obično kažnjavaju stranku koja drži Bijelu kuću.
Republikanski predstavnik Kevin Makarti iz Bejkersfilda bio bi na redu da zamijeni predsjednicu iz San Franciska Nensi Pelosi.
Demokrate su se nadale da će povratiti četiri mjesta koja su izgubile 2020. i ojačati svoju dominaciju u državnoj kongresnoj delegaciji. Republikanci drže samo 11 od 53 mjesta u državi, što pada na 52 mjesta sljedeće godine, jer je nekada nagli rast stanovništva Kalifornije u zastoju.
Jedna od najtešnjih trka bila je za otvoreno mjesto, 13. okruga Centralne doline, koji ima istaknuto demokratsko opredeljenje i veliku latino populaciju. Ali najdisciplinovaniji birači su bijelci, stariji, imućniji vlasnici kuća, dok birači radničke klase, uključujući mnoge Latinoamerikance, manje dosljedno izlaze na birališta. Republikanac Džon Duarte i demokrata Adam Grej bili su skoro izjednačeni.
U okrugu naklonjenom demokratama sjeverno od Los Anđelesa, republikanski predstavnik Majk Garsija držao je prednost od 15 procentnih poena nad demokratkinjom Kristi Smit u njihovoj trećoj uzastopnoj trci. Garsija je dobio prethodne dvije trke.
SAD uvjerene u integritet izbora na sredini predsjedničkog mandata
Dan poslije zatvaranja birališta na izborima u Sjedinjenim Državama, vladina agencija zadužena za vođenje bezbjednosnih napora na izborima izrazila je uvjerenje da je svaki glas tačno prebrojan.
"Nismo vidjeli nikakve dokaze da je bilo koji sistem glasanja izbrisao ili izgubio glasove, promijenio glasove ili bio na bilo koji način kompromitovan u bilo kojoj trci u zemlji", rekla je Džen Isterli, direktorka Agencije za cyber i infrastrukturnu bezbjednost (CISA), u saopštenju od srijede.
"Svi možemo da imamo povjerenja u bezbjednost, sigurnost i integritet naših izbora", dodala je ona.
Procjena je potvrdila mišljenje koje je izrazilo više zvaničnika CISA-e tokom brifinga za novinare na dan izbora da "nema konkretnih ili vjerodostojnih prijetnji koje bi poremetile izbornu infrastrukturu".
CISA je potvrdila da su neke države bile podvrgnute DDoS napadima uskraćivanja online usluga, u kojima su serveri bombardovani mnogobrojnim posjetama, što je dovelo do gašenja web lokacija koje su se našle na meti.
Ali drugi visoki zvaničnik CISA-e, koji je razgovarao sa novinarima kasno u utorak pod uslovom da bude anoniman, umanjio je značaj napada, napominjući da oni nisu uticali na sisteme koje birači koriste za glasanje ili koji se koriste za prebrojavanje glasačkih listića.
"Oni websiteovi koji su bili pogođeni su relativno brzo obnovljeni", rekao je zvaničnik, dodajući:
"Nismo vidjeli nikakve dokaze koji sugerišu da su to dio široko rasprostranjene koordinisane kampanje".
Ruska hakerska grupa brzo je preuzela odgovornost za jedan takav napad, na javne websiteove države Misisipi, uključujući one sa informacijama o izborima, iako su državni zvaničnici i CISA rekli da je prerano za utvrđivanje pripisivanja odgovornosti.
Učenje iz iskustva prošlih izbora
Uoči glasanja u utorak, postojala je zabrinutost da bi ključni američki protivnici mogli da pokušaju da poremete izbore kombinacijom cyber napada hakovanem i ransomware napadima, oponašajući taktike poput onih koje su koristile Rusija i Iran uoči predsjedničkih izbora u SAD 2020.
Međutim, američki zvaničnici su izrazili uvjerenje da će se godine priprema i koordinacije sa federalnim, državnim i lokalnim zvaničnicima isplatiti i spriječiti bilo kakve napade da ometaju glasanje.
"Uzeli smo ono što smo naučili na izborima 2018. i 2020. da bismo primijenili na kongresne izbore 2022", rekao je portparol Grupe za izbornu bezbjednost Agencije za nacionalnu bezbjednost za Glas Amerike.
"Naši partneri imaju neklasifikovane sobe za chatovanje sa državnim i lokalnim entitetima", rekao je portparol. "Ako dobiju informacije koje bi mogle biti dragocjene za odbranu cijele vlade, mi smo u mogućnosti da se osvrnemo na te savjete u stranom prostoru kako bismo mogli da vratimo informacije kako bismo ojačali otpornost i pomogli im da ublaže probleme".
A u danima prije izbora, kompanije za cyber bezbjednost kao što je Trelik saopštile su Glasu Amerike da su zlonamerni cyber akteri izgleda više fokusirani na tehnološke i zdravstvene kompanije nego na izbornu infrastrukturu.
Prema početnom prebrojavanju izbornog projekta Sjedinjenih Država, oko 115 miliona Amerikanaca je glasalo na nacionalnim izborima u utorak, a neke države prihvataju glasačke listiće poštom još nedelju dana.
Neispravnosti opreme
Neki kvarovi sa opremom za glasanje u utorak u Arizoni i Nju Džersiju takođe su izazvali glasine i navode o pokušajima namještanja izbora, ali su državni zvaničnici i CISA odbacili takav govor kao "potpuno netačan".
"Da budemo vrlo jasni, nemamo naznaka zloupotrebe ili zlonamjerne aktivnosti", rekao je drugi visoki zvaničnik CISA-e.
"To je tehnički problem... i oni su ga riješili".
Međutim, posljedice problema sa glasačkom mašinom, koje na kraju nisu spriječile birače da glasaju, naglašavaju izazov sa kojim se suočavaju izborni zvaničnici. Pošto se bitka za odbranu izbornih sistema od upada i mešanja privodi kraju, oni sada moraju da pobijede u borbi protiv dezinformacija.
"Skloni smo da smatramo da je izborni dan najveći događaj za dezinformacije. Ali u prethodna dva izborna ciklusa, najproblematičniji narativi imaju tendenciju da se primijete u danima poslije izbora - posebno ako se prebrojavanje glasova proteže na period od nekoliko dana ili nedelja", rekao je za Glas Amerike Bret Šafer, viši saradnik u Vašingtonskoj Alijansi za obezbjeđenje demokratije.
Državni izborni zvaničnici već sada upozoravaju da će strpljenje biti ključno.
"Nemojte postati žrtva lažnih informacija", navodi se u saopštenju Nacionalne asocijacije državnih izbornih direktora u utorak rano, ističući da će biti potrebni "dani i nedelje" da se završi prebrojavanje svih glasova.
"Iako su mediji već proglasili mnoge pobjednike i poražene, ovi rezultati nisu zvanični", navodi se u saopštenju.
"Brojevi i margine će se mijenjati kako izborni zvaničnici budu poštovali svoje državne zakone".
Dok zvaničnici i stručnjaci kažu da su veliki dio dezinformacija u vezi sa izborima, do sada, generisali Amerikanci, CISA i FBI upozoravaju da je vjerovatno da će takve narative sakupiti i pojačati ključni protivnici kao što su Rusija, Kina i Iran.
Te tri zemlje će "iskoristiti neku vrstu narativa o integritetu izbora koji se pojavljuju u američkom ekosistemu", rekao je novinarima prošlog mjeseca visoki zvaničnik FBI-a.
"To smo već vidjeli, konkretno iz Rusije".
Samo, izgleda da Rusija i Kina nisu bile tako aktivne kao što se očekivalo.
"Naši analitičari su uglavnom iznenađeni koliko su stvari bile tihe na frontu sa stranim protivnikom - barem onim kog možemo da pratimo u otvorenom prostoru", rekao je Šafer.
"Ali opet, rano je. Ako postoje stvari koje idu postrance, možda ćemo vidjeti više od njih".
Drugi analitičari upozoravaju da strani protivnici možda jednostavno čekaju svoje vrijeme.
"Strani akteri zlonamjernog uticaja vjerovatno procjenjuju uspjeh svojih pokušaja uticaja, mjereći koji su narativi bili uspješniji i kako je (ako je uopšte) djelovao na njihov uticaj na ishod izbora", rekao je Glasu Amerike putem imejla Brajan Liston, viši analitičar obavještajnih službi za prijetnje u Insikt grup recorded fjučer.
"Ova evaluacija se onda može koristiti za podršku budućim operacijama uticaja", dodao je on.
Republikanci se približavaju većini u Zastupničkom domu, Senat još uvijek neizvjestan
Republikanci su rano u četvrtak bili sve bliže osiguravanju većine u Zastupničkom domu američkog Kongresa, dok je kontrola nad Senatom visila o koncu, dva dana nakon što su demokrati spriječili republikanski "crveni val" na izborima u sredini mandata.
Republikanci su osvojili najmanje 210 mjesta u Zastupničkom domu, predviđa Edison Research, osam manje od 218 potrebnih da preotmu Zastupnički dom od demokrata i učinkovito zaustave zakonodavni program predsjednika Joea Bidena.
Iako su republikanci i dalje favorizirani, ostaje još 33 izbora za Zastupnički dom o kojima se tek treba odlučiti - uključujući 21 od 53 najkonkurentnije utrke, na temelju Reutersove analize vodećih nestranačkih prognozera - što vjerojatno osigurava da konačni ishod neće biti utvrđen još neko vrijeme.
Sudbina Senata bila je daleko manje izvjesna. Obje strane bi mogle preuzeti kontrolu tako što će pobijediti izbore u Nevadi i Arizoni, gdje dužnosnici metodično zbrajaju hiljade neprebrojanih glasačkih listića.
Podjela bi značila da bi većina u Senatu došla do drugog kruga izbora u Georgiji po drugi put u dvije godine. Sadašnji demokratski predsjednik Raphael Warnock i republikanski protukandidat Herschel Walker nisu uspjeli doseći 50% u utorak, što ih je prisililo na bitku jedan na jedan 6. decembra.
Čak bi i tanka većina u Zastupničkom domu omogućila republikancima da oblikuju ostatak Bidenova mandata, blokirajući prioritete poput prava na pobačaj i pokretanje istraga protiv njegove administracije i obitelji.
Biden je priznao tu stvarnost u srijedu, rekavši da je spreman raditi s republikancima. Dužnosnik Bijele kuće rekao je da je Biden telefonski razgovarao s čelnikom Predstavničkog doma republikanaca Kevinom McCarthyjem, koji je ranije tog dana objavio svoju namjeru da se kandidira za predsjednika Predstavničkog doma ako republikanci budu kontrolirali dom.
"Mislim da je američki narod jasno dao do znanja da očekuje da i republikanci budu spremni surađivati sa mnom", rekao je Biden na konferenciji za novinare u Bijeloj kući.
Ako McCarthy bude sljedeći predsjednik Zastupničkog doma, moglo bi mu biti izazovno održati na okupu svoj razdorni klub zastupnika, s desničarskim krilom koje nema mnogo interesa za kompromis.
Očekuje se da će republikanci zahtijevati smanjenje potrošnje u zamjenu za povećanje granice zaduživanja zemlje iduće godine, obračun koji bi mogao uplašiti financijska tržišta.
Kontrola nad Senatom, u međuvremenu, dala bi republikancima moć da blokiraju Bidenove kandidate za pravosudne i administrativne položaje.
MJEŠOVITI REZULTATI
Stranka na vlasti povijesno trpi gubitke na prvim predsjedničkim izborima u sredini mandata, a Biden se borio s niskim rejtingom odobravanja. Ali demokrati su uspjeli izbjeći poraz koji su republikanci očekivali.
Rezultati objavljeni u utorak sugeriraju da birači kažnjavaju Bidena zbog najveće inflacije u 40 godina, dok se također bune protiv republikanskih nastojanja da zabrane pobačaj i bacaju sumnju na nacionalni proces prebrojavanja glasova.
Biden je izbore zamislio kao test američke demokracije u vrijeme kada su stotine republikanskih kandidata prihvatile Trumpove lažne tvrdnje da su predsjednički izbori 2020. bili pokradeni.
Brojni poricatelji izbora pobijedili su u utorak, ali mnogi koji su tražili položaje za nadzor izbora na državnoj razini bili su poraženi.
“Bio je to dobar dan, mislim, za demokraciju”, rekao je Biden.
Trump, koji je preuzeo aktivnu ulogu u regrutiranju republikanskih kandidata, imao jerazličite rezultate.
Zabilježio je pobjedu u Ohiju, gdje je autor "Hillbilly Elegy" J. D. Vance osvojio mjesto u Senatu i zadržao ga u rukama republikanaca. Ali nekoliko drugih kandidata koje je podupirao Trump pretrpjelo je poraze, poput umirovljenog slavnog kirurga Mehmeta Oza, koji je izgubio ključnu utrku za Senat u Pennsylvaniji od demokrata Johna Fettermana.
U međuvremenu, republikanski guverner Floride Ron DeSantis, koji bi mogao izazvati Trumpa 2024., osvojio je reizbor za gotovo 20 postotnih bodova, ojačavši svoj rastući nacionalni profil.
Kako su na izborima prošli Trumpovi kandidati
Kako su na američkim izborima prošli kandidati koje je podržao bivši predsjednik Donald Trump? Kako javlja Mike O'Sullivan, rezultati su, u ranim satima prebrojavanja glasova, raznoliki.
Analiza: Četiri dosadašnja zaključka iz američkih izbora na sredini mandata
Demokrati uživaju u rezultatu većem od očekivanog na američkim izborima na sredini mandata rano u srijedu, jer se čini da stranka ograničava svoje gubitke u Zastupničkom domu američkog Kongresa i osvaja važne utrke za guvernere.
No kako se glasovi još prebrojavaju u nekoliko država, postoji mogućnost da bi republikanci mogli završiti s kontrolom i nad Zastupničkim domom i nad američkim Senatom.
Evo nekih zaključaka dosadašnjih izbora:
FETTERMANOV USPJEH
Teško osvojena pobjeda demokrate Johna Fettermana nad republikancem Mehmetom Ozom daje demokratima još jedno mjesto u Senatu koji je trenutno podijeljen 50-50, što znači da republikanci moraju osvojiti najmanje dva mjesta u tri neizvršene utrke u Senatu u Georgiji, Arizoni i Nevadi kako bi preuzeli kontrolu nad domom.
Za Fettermana, državnog zamjenika guvernera najpoznatijeg po tome što je davao prednost majicama s kapuljačom u odnosu na jakne, pobjeda je bila osobni trijumf nakon moždanog udara ranije ove godine. Oz, televizijski liječnik koji je bio Trumpov kandidat za utrku, doveo je u pitanje njegovu sposobnost za dužnost.
Tokom Fettermanove kampanje, mnogo je posjećivao ruralna područja države govoreći o stvaranju radnih mjesta za radničku klasu.
Taj se trud isplatio. Dok je Oz uglavnom osvojio iste ruralne okruge u kojima je bivši predsjednik Donald Trump slavio 2020., Fetterman je u tim područjima nadmašio predsjednika Joea Bidena i to mu je pomoglo da osvoji državu.
J.J. Abbott, koji je bio tajnik za štampu bivšeg guvernera Toma Wolfa, pripisao je zasluge Fettermanovom "jakom brendu" za njegovu izvedbu, ali je dodao da su zabrinutost birača oko prava na pobačaj i integriteta izbora također bili faktori.
Fetterman je vodio "autentičnu i snažnu kampanju koja je efikasno odbila bujicu napada", rekao je Abbott.
ABORTUS NA GLASANJU
Ako demokrati doista ograniče svoje gubitke u Zastupničkom domu i zadrže kontrolu nad Senatom, možda će pitanje prava na pobačaj dobiti zasluge.
Uoči izbora među političkim analitičarima raslo je uvjerenje da energija koju je potaknula odluka Vrhovnog suda SAD-a u junu kojom se ukida ustavna zaštita od pobačaja neće biti dovoljna da spasi demokrate u usporedbi sa zabrinutošću glasača za gospodarstvo.
Ali bilo je znakova tijekom cijele večeri da je abortus i dalje snažan problem. Nigdje više nego u Michiganu, gdje je demokratska guvernerka Gretchen Whitmer, koja je obećala da će se "vraški boriti" za prava na pobačaj, čvrsto porazila republikanskog protukandidata Tudora Dixona.
Glasači u Michiganu također su odobrili pitanje glasanja koje daje državnu ustavnu zaštitu pobačaju, što znači da će se republikanski zakonodavci suočiti sa velikim preprekama u pokušaju da ograniče postupak.
Izlazne ankete koje je proveo Edison Research pokazale su da su ekonomija i pobačaj dva glavna pitanja za birače, a 76% demokrata reklo je da je pobačaj najveći pokretač njihovih glasova.
VAL ILI TALAS?
Rezultati nekoliko utrka za Kongres u Virginiji dali su neke naznake o tome kako se ostatak izbora odvijao u borbi za kontrolu u Zastupničkom domu SAD-a.
Analitičari su rekli da će utrka između sadašnje demokratkinje Abigail Spanberger i republikanke Yesli Vega u 7. okrugu Virginije biti mjera za to mogu li republikanski dobici biti na većoj strani, možda više od 20 mjesta. Okrug se nalazi u predgrađu Washingtona, D.C.
Spanberger, umjerenjakinja, nekoć se smatrala relativno sigurnom, ali kako se političko okruženje za demokrate naizgled pogoršavalo, njezina utrka postala je neizvjesna. U utorak je odbila Vegu, sugerirajući da bi, ako će doći do republikanskog vala, to moglo biti više val nego tsunami.
Spanberger je Vegino protivljenje pobačaju učinila središnjom temom reklamne kampanje.
U međuvremenu, utrka u 10. okrugu države, koji se nalazi još bliže Washingtonu, završila je tako da je sadašnja demokratkinja Jennifer Wexton zadržala svoje mjesto.
Republikanci su osvojili 1. okrug Virginije, koji je držala demokratkinja Elaine Luria, glavna meta u ovom ciklusu. Lurijin gubitak od Jen Kiggans nije bio veliko iznenađenje: Distrikt je nacrtan na više republikanski prijateljski način kao dio preraspodjele.
Pobjeda je približila republikance pet mjesta koja su im bila potrebna da preuzmu Zastupnički dom.
Daleko od Virginije, demokratkinja Sharice Davids zadržala je svoje mjesto u Kansasu, vješto pobijedivši svoju republikansku protukandidatkinju. Poput Spanberger, Davids se smatrala ranjivim ako bi republikanci imali pobjedničku večer.
DESANTISOV SLJEDEĆI POTEZ?
Ron DeSantis se pobrinuo za posao. Kao što se i očekivalo, lako je ponovno izabran za guvernera Floride.
Sada će sve oči biti uprte u njegov sljedeći potez - i hoće li imati hrabrosti suprotstaviti se Trumpu za republikansku predsjedničku nominaciju 2024.
Javna je tajna već mjesecima da DeSantis razmišlja o kandidaturi za Bijelu kuću iako o tome nikada javno ne govori.
Trump je sugerirao da će objaviti još jednu predsjedničku kandidaturu, možda već 15.novembra. Počeo je ismijavati DeSantisa na skupovima i tvrditi da guverner ne bi bio održiv kandidat za nominaciju ako se kandidira.
David Jolly, bivši republikanski kongresnik s Floride, rekao je kako očekuje da će DeSantis uskoro signalizirati svoje predsjedničke ambicije.
"DeSantis je spreman za stranačke izbore i očekujem da će on ili njegov tim to pokazati u nadolazećim danima", rekao je Jolly. "Oni vjeruju da mogu osvojiti dovoljno delegata da osvoje nominaciju i poraze Trumpa."
Nedavna anketa Floriđana koju je proveo Victory Insights pokazala je da Trump i DeSantis imaju po 50% udjela.
SAD: Nakon izbora bitka protiv dezinformacija
Izborni dužnosnici diljem Sjedinjenih Država našli su se u utorak u žestokoj borbi, pokušavajući ugušiti domaće i uglavnom stranačke napore da se uzmu raštrkani neispravni rezultati glasovanja i prikažu ih kao dokaz veće zavjere usmjerene na izbore 2022.
Upozorenja o potencijalu namještenih izbora kruže tjednima na web stranicama i platformama društvenih medija koje favoriziraju konzervativci i pristaše bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, od kojih mnogi i dalje vjeruju da su predsjednički izbori u SAD-u 2020. pokradeni unatoč nedostatku dokaza.
Te su tvrdnje dobile novi život rano u utorak nakon što su dužnosnici u New Jerseyju i Arizoni izvijestili o problemima s nekim od njihovih skenera glasačkih listića.
"Pokušavamo riješiti ovaj problem", rekao je predsjednik Nadzornog odbora okruga Maricopa, Arizona, Bill Gates u videu objavljenom na društvenim mrežama, dodajući da, iako problem utječe na oko 20% biračkih mjesta u okrugu, mjere bi osigurale da svi glasovi budu prebrojani.
Unatoč naporima Gatesa i drugih dužnosnika okruga Maricopa da komuniciraju s biračima, tvrdnje o prijestupu brzo su se proširile.
"Ljude treba uhititi zbog onoga što se događa u okrugu Maricopa. To je kriminalno", tweetao je Charlie Kirk, osnivač konzervativne organizacije mladih aktivista Turning Point USA.
Election Integrity Partnership, koalicija istraživača usmjerena na izbornu sigurnost, rekla je da je uočila više od 40.000 tweetova o problemima u Arizoni unutar dva sata od prvog prijavljenog kvara.
Videozapisi dugih redova u okrugu Maricopa i izbornih dužnosnika također su se pojavili na internetu, a neki prikazuju glasače kako izražavaju gnušanje prema izbornim radnicima dok pokušavaju objasniti kašnjenja.
U roku od nekoliko sati, Trump se pridružio sve većem zboru.
"Puno se loših stvari događa", rekao je bivši predsjednik o okrugu Maricopa u videu objavljenom na njegovoj platformi društvenih medija, Truth Social. "Žele vas odbiti od glasovanja. … To što se događa je vrlo, vrlo nepošteno."
U drugom postu, Trump je pozvao pristaše na "Prosvjed, prosvjed, prosvjed!" nakon što je tvrdio da postoje rašireni problemi u Detroitu, Michigan.
Izborni dužnosnici u okrugu Maricopa i drugdje brzo su uzvratili.
"Ovo nije istina", objavila je državna tajnica Michigana Jocelyn Benson, demokratkinja, na svom Twitteru. "Molim vas, nemojte širiti laži kako biste raspirili ili potaknuli političko nasilje u našoj državi. Ili bilo gdje drugdje."
Američka Agencija za kibernetičku sigurnost i sigurnost infrastrukture (CISA), zadužena za pomoć u nadzoru sigurnosti izbora, također je oštro odbacila optužbe, nazvavši ih "potpuno netočnima".
"Da budemo jasni, nemamo naznaka malverzacija ili zlonamjernih aktivnosti", rekao je novinarima kasno u utorak viši dužnosnik CISA-e, govoreći pod uvjetom anonimnosti prema osnovnim pravilima koje je utvrdila agencija.
"To je tehničko pitanje [u okrugu Maricopa]", rekao je dužnosnik. "I oni su to riješili."
CISA je također u utorak navečer rekla da nema naznaka bilo kakvih značajnih ili vjerodostojnih kibernetičkih napada stranih protivnika na sustave koji bi mogli promijeniti zbrojeve glasova.
No, viši dužnosnik žalio se zbog bijesa usmjerenog na neke od izbornih dužnosnika u Arizoni i drugdje, nazivajući to "doista neprihvatljivim".
"Jedna od mojih briga je da će to potaknuti nasilje", rekao je dužnosnik. "Svi moramo raditi zajedno kako bismo osigurali da ovi izborni dužnosnici, ovi javni službenici mogu obavljati svoj posao bez uznemiravanja ili prijetnji nasiljem."
Dužnosnici i promatrači rekli su da je u utorak, srećom, bilo malo izvješća o nasilju.
Neke nadzorne skupine rekle su da su vidjele samo izolirane slučajeve zastrašivanja glasača od stranačkih aktera ili promatrača izbora u Teksasu i Pennsylvaniji.
Dužnosnici su također utvrdili da motiv iza prijetnje bombom u Louisiani koja je zatvorila jedno biračko mjesto nije bio povezan s izborima.
Ali u tjednima i mjesecima koji su prethodili glasovanju u utorak, dužnosnici američke domovinske sigurnosti upozorili su da bi domaće napetosti i političke pritužbe mogle izbornu infrastrukturu i izborne dužnosnike učiniti metom.
A dužnosnici s više američkih sigurnosnih agencija i agencija za provođenje zakona upozorili su da bi prijetnja nasiljem mogla porasti nakon izbora, jer kampanje dezinformiranja ciljaju na rezultate i rastu političke pritužbe.
Common Cause, nestranačka organizacija za nadzor i zagovaranje, rekla je da je označila oko desetak, kako ih je opisala, visokoprofilnih tweetova koji šire dezinformacije, ali da je Twitter učinio malo da suzbije njihovo širenje.
"Nakon odgode od nekoliko sati primili smo obavijest da je svaki od tweetova ... neovisno pregledan i za većinu njih je utvrđeno da ne krše pravila", rekla je Emma Steiner, analitičarka dezinformacija Common Causea.
Bez obzira na platformu, optužbe i dezinformacije nastavile su se širiti.
Prema Election Integrity Partnershipu, Trumpovi postovi o Arizoni i Michiganu brzo su migrirali na druge platforme, prevedeni na španjolski, francuski, portugalski i mandarinski.
Tvrtka za kibernetičku sigurnost Recorded Future, koja je predvidjela vjerojatni val dezinformacija oko tehnologije glasovanja počevši od dana izbora, rekla je da je značajno da velik dio pogrešnih i dezinformacija dolazi od domaćih aktera.
"Visokoprofilirani pojedinci i tvrtke mogu dodati osjećaj legitimnosti tvrdnjama, što omogućuje brže širenje lažnih informacija, povećavajući vjerojatnost da će pojedinci iz šire javnosti prihvatiti takve tvrdnje kao istinite", rekao je Insikt Group tvrtke za Glas Amerike u E-mail.
"Vrlo je vjerojatno da ćemo uočiti porast lažnih tvrdnji o izbornoj prijevari 8. studenog te u danima i tjednima koji slijede nakon izbora", dodala je grupa Insikt. "I vrlo je vjerojatno da će se priča nastaviti uoči i tijekom američkih izbora 2024."
Tvrdnje o prijevari već idu u prilog strahovima znatnog broja birača.
"Rekao bih da sam zabrinut zbog sustava", rekao je glasač iz Arizone po imenu Fred, koji je odbio reći svoje prezime, rekao je Glasu Amerike prošli tjedan. "Tko kaže da su sve glasove dobro prebrojali?"
Dwight Wingo rekao je Glasu Amerike na nedjeljnom skupu republikanskog kandidata za Senat Herschela Walkera u Georgiji da je još uvijek zabrinut zbog rezultata izbora 2020.
"Kako je pet ključnih država u isto vrijeme gotovo stalo, zaustavilo prebrojavanje glasova i gdje je Trump bio ispred, a onda odjednom, on je iza? Znate da je njih pet to učinilo", rekao je. "Samo mislim da to treba pobliže pogledati."
Drugi su, međutim, odbacili takvu zabrinutost.
"Glasam u Georgiji od 2006. Nikada nisam imao problema", rekao je Emmett Shead, bivši demokrat koji je za Glas Amerike rekao da sada glasa za republikanca. "Mislim da je to puno pompe, puno širenja straha, posebno u crnačkoj zajednici da se čini kao da se događa neko potiskivanje glasača."
Međutim, ako je utorak ikakav pokazatelj, sumnje u pouzdanost izbora u SAD-u, koje prevladavaju među gotovo jednom trećinom (32%) Amerikanaca prema anketi YouGov-a iz srpnja, neće se lako otkloniti i vjerojatno će stvoriti prostor za američke protivnike kao što su Rusija, Kina i Iran.
"Samo s obzirom na ono što znamo o tim stranim akterima, ne bi bilo iznenađujuće da mnogi od njih iskorištavaju neizvjesnost ili ova vrlo normalna pitanja koja se događaju na svakim izborima i pokušavaju ih pojačati kao nešto podlo", viši direktor CISA-e rekao je dužnosnik.
Anita Powell, Kathryn Gypson, Masood Farivar i Chris Simkins iz Glasa Amerike doprinijeli su ovom izvješću.