Vlasti u Kini ublažile su neke Covid restrikcije pošto su preko vikenda u većim gradovima izbili potesti zbog strogih mjera.

To je ujedno bilo i najveće vidljivo protivljenje Komunističkoj partiji u proteklih nekoliko decenija.

Nema zvaničnih informacija o tome koliko je ljudi uhapšeno na protestima u Šangaju i Pekingu, gdje je policija rastjerivala demonstrante suzavcem i sukobljavala se sa njima.

Vlasti u Šangaju su u ponedjeljak ujutro blokirale ulice velikim metalnim ogradama, kako bi spriječile okupljanje građana.

BBC je saopštio da je policija napala i uhapsila jednog od njihovih novinara, koji je pušten nakon nekoliko sati. Novinar Reutersa također je bio zadržan u policijskoj stanici oko 90 minuta.

Lokalne vlasti u Pekingu objavile su da više neće zatvarati čitave stambene blokove u kojima su otkriveni zaraženi Covidom.

Protesti u Kini izbili su pošto je u požaru u gradu Urumći, u provinciji Šinđijang, poginulo najmanje 10 osoba, jer nisu mogli da otključaju kapiju, a vatrogasci nisu mogli da uđu.

"Mora se omogućiti prolaz medicinskim vozilima, hitnim službama i spasiocima", rekao je Wang Daguang, gradski zvaničnik zadužen za kontrolu epidemije.

Grad Guangdžou, u kojem je bilo najviše inficiranih u posljednje vrijeme, objavio je da ukida obavezno masovno testiranje za neke stanovnike.

Gradovi Urumći i Korla objavili su da će otvoriti poslovne distrikte, u kojima je procijenjeno da je nizak rizik od infekcije, i da će javni prevoz biti obnovljen.

Nulta tolerancija na Covid koju Kina primjenjuje, znači da se izoluje svaka zaražena osoba kako bi broj inficiranih bio minimalan. Međutim, za neke ljude je to značilo da mjesecima budu zatvoreni u svojim stanovima.

List vladajuće partije People’s Daily ipak piše da će se strategija protiv koronavirusa nastaviti u ovom obliku, te da Xi nema planove da je mijenja.

Iako je najveći broj demonstranata izašao na ulicu zbog Covid mjera, neki su uzvikivali slogane protiv lidera Kine i tražili njegovu ostavku.

Vladajuća partija je već bila predmet kritike javnosti iz istog razloga, poslije smrti dvoje djece, čiji su roditelji rekli da hitna pomoć nije mogla da stigne do njih zbog „lockdowna”.

Stotine ljudi izašlo je u nedjelju na ulice kineskih gradova u znak protesta protiv politike „nultog Covida”, u zemlji u kojoj su rijetki izljevi javnog bijesa protiv države.

Kineska strategija virusa izaziva frustraciju javnosti, a mnogi su umorni od brzih zatvaranja, dugih karantina i kampanja masovnog testiranja.

Smrtonosni požar u četvrtak u Urumčiju, glavnom gradu sjeverozapadne kineske regije Sinđijang, postao je novi katalizator bijesa javnosti, a mnogi okrivljuju mjere Covida za ometanje spasilačkih napora. Vlasti negiraju tvrdnje.

U nedjelju uveče, između 300 i 400 ljudi okupilo se na obalama rijeke u glavnom gradu Pekingu nekoliko sati, uz povike: „Svi smo mi Sinđijang! Naprijed Kinezi!”

Novinari AFP-a na mjestu događaja opisali su masu koja je pjevala himnu i slušala govore, dok je s druge strane obale kanala čekao red policijskih automobila.

Nekoliko stotina ljudi, koji su ostali iza ponoći, mahali su praznim listovima papira, simbolizirajući cenzuru.

U centralnom gradu Wuhanu, gdje se prvi put pojavio koronavirus, prijenosi uživo koji su brzo cenzurirani prikazali su ljude kako hodaju ulicama skandirajući i snimajući svojim telefonima.

Šangajski sukobi

U centru Šangaja, AFP je vidio kako se policija sukobila sa grupama demonstranata, dok su policajci pokušavali udaljiti ljude s mjesta ranijih demonstracija u ulici Wulumuči – nazvanoj po mandarinskom Urumči.

Ljudi – koji su se okupili preko noći od kojih su neki uzvikivali „Xi Jinping, odstupi! KPK, odstupi!” – razišli su se do jutra.

Ali popodne, stotine su se okupile u istoj oblasti sa praznim listovima papira i cvijećem kako bi održali nešto što je izgledalo kao tihi protest, rekao je očevidac za AFP.

Video snimci na društvenim mrežama iz tog područja za koje se činilo da su snimljeni u kasnim poslijepodnevnim satima pokazuju kako masa ljudi skandira.

Na snimku iz nekoliko različitih uglova vidi se kako je muškarac, koji drži buket žutog cvijeća, uvučen u policijski automobil na jednoj raskrsnici dok su posmatrači vikali.

Do večeri, desetine policajaca u žutim jaknama formirali su debelu liniju, ograđujući ulice na kojima su se protesti održavali.

AFP je vidio više ljudi uhapšenih, dok su policajci govorili ljudima da napuste to područje.

Stranac, koji je želio ostati anoniman, rekao je AFP-u da je vidio sukob dok je policija usmjerila gomilu dalje od ulice Wulumuči.

„Izgleda da policija traga za pojedincima za koje se sumnja da su vodili proteste”, rekao je on.

Snimci protesta koji su navodno snimljeni u većim gradovima Guangdžou i Čengduu također su se širili internetom u nedelju uveče, ali AFP nije mogao da ih nezavisno provjeri.

Univerzitetski protesti

Ranije tokom dana, stotine su se također okupile na elitnom pekinškom univerzitetu Tsingua u znak protesta protiv karantina, rekao je za AFP jedan svjedok koji je želio ostati anoniman.

„U 11:30 sati studenti su počeli da drže natpise na ulazu u menzu, a onda se pridružilo sve više ljudi”, rekli su, procjenjujući da je bilo prisutno od 200 do 300 ljudi, od kojih su neki držali prazne komade papira.

Ostala bdjenja su se održala preko noći na univerzitetima širom Kine, uključujući i jedno na Pekinškom univerzitetu u komšiluku Tsingue, rekao je student dodiplomskih studija za AFP.

Govoreći anonimno, zbog straha od posljedica, rekao je da su neki slogani protiv Covida iscrtani na zidu na univerzitetu.

Čuo sam ljude kako viču: „Ne Covid testovima, da slobodi!”, rekao je, dodajući da je tamo bilo između 100 i 200 ljudi.

Video snimci na društvenim mrežama također pokazuju masovno bdjenje u Nanđing institutu za komunikacije.

Video snimci na društvenim mrežama iz tog područja za koje se činilo da su snimljeni u kasnim poslijepodnevnim satima pokazuju kako masa ljudi skandira.

Na snimku iz nekoliko različitih uglova vidi se kako je muškarac, koji drži buket žutog cvijeća, uvučen u policijski automobil na jednoj raskrsnici dok su posmatrači vikali.

Do večeri, desetine policajaca u žutim jaknama formirali su debelu liniju, ograđujući ulice na kojima su se protesti održavali.

AFP je vidio više ljudi uhapšenih, dok su policajci govorili ljudima da napuste to područje.

Stranac koji je želio ostati anoniman rekao je AFP-u da je vidio sukob dok je policija usmjerila gomilu dalje od ulice Wulumuqi.

„Izgleda da policija traga za pojedincima za koje se sumnja da su vodili proteste”, rekao je on.

Snimci protesta koji su navodno snimljeni u većim gradovima Guangdžou i Čengduu također su se širili internetom u nedelju uveče, ali AFP nije mogao da ih nezavisno provjeri.

U Bosni i Hercegovini se 25. novembar Dan državnosti obilježava samo u entitetu Federacija BiH, dok u entitetu Republika Srpska ne priznaju državnotvornost BiH.

VOA: BiH je od prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a 1943. godine prošla kroz težak period tranzicije. Iako je u Mrkonjić Gradu usvojena Rezolucija kojom su utvrđene historijske granice, mnogi negiraju njenu postojanost. Šta bi svima nama trebala biti domovina?

KAMBEROVIĆ: Domovina je, prije svega, prostor u kojem ljudi ugodno žive, imaju posao i osjećaj pripadnosti s drugima. Prostor gdje dijele iste vrijednosti i imaju iste želje i ambicije. Nažalost, BiH posljednjih decenija, posebno posljednjih nekoliko godina, kao da proživljava scenarij iz knjige “Brodolom civilizacija” o nestanku Levanta. Od civilizacije u kojoj su ljudi živjeli zajedno, a bez da su bili svjesni granica između naroda. BiH, koja je dugo u historiji baštinila zajednički život, saradnju i ponosila se etničkom i vjerskom šarolikošću, u posljednje vrijeme kao da šarolikost ne doživljava kao prednost, već kao problem. To je suprotno europskim vrijednostima. Svijet se objedinjava oko zajedničkih vrijednosti, a u BiH kao da naglašavamo ono što nas razdvaja. Ono što je napravljeno no na prvom i drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a, jesu vrijednosti koje su pokazale kako ljudi u BiH, uprkos razlikama mogu živjeti zajedno. Imaju iste vrijednosti i želje za koje se zalažu i žele živjeti u miru. Ključna su dva pojma - ravnopravnost naroda i teritorijalna neovinost BiH. Na ova dva principa ljudi su funkcionirali skoro 50 godina i pokazali da zahvaljujući njima možemo praviti modernizacijske procese. Nažalost, danas imamo problem s etnonacionalnim elitama koje su suprotne načelima ZAVNOBiH-a. Niko se ne treba odricati nacionalnog identiteta, ali ne treba ni prenaglašavati etničku pripadnost.

VOA: Poruke s prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a su da BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, već i srpska i hrvatska i muslimanska. Čija je danas BiH i jesu li narodi koji žive u njoj ravnopravni?

KAMBEROVIĆ: Danas je BiH najmanje svačija. Narodi u BiH nisu ravnopravni, iako je to propisano Dejtonom. Nisu ni svi ljudi, pripadnici iste etničke zajednice, ravnopravni s drugima na istom teritoriju. Političke elite koje upravljaju BiH su iznad državnih interesa pa čak i iznad etničkih interesa. Nametnuli su interese partije kojom upravljaju, a vode se idejom da je partija sve dala i da je važnija od ostalog. Drugo je pitanje kako promatrati principe koje je uspostavio ZAVNOBiH - ravnopravnost i teritorijalnu cjelovitost. Danas bi od ZAVNOBiH-a neko uzeo što mu odgovara, npr. teritorijalnu cjelovitost, ali bi ravnopravnost ostavio sa strane. Iz drugog ugla, oni koji insistiraju na ravnopravnosti, pa kroz nju žele narušiti teritorijalni suverenitet BiH, čine to po istom modelu. Svi su na istom putu razgradnje BiH. Ova dva pojma se moraju posmatrati kao jedan nerazdvojivi paket. Ne možemo insisitrati na ravnopravnosti bez teritorijalne cjelovitosti i obrnuto.

VOA: Je li BiH od obilježavanja važnih datuma, poput ZAVNOBiH-a, više dobila ili izgubila na historijskom putu?

KAMBEROVIĆ: Bitna je razlika od perioda ‘43. i onoga što imamo poslije ‘90-ih godina, kada BiH izlazi na međunarodnu pozornicu kao nezavisna. Mislim da je period ‘60-ih i ‘70-ih godina doba modernizacije bh. društva na svim poljima. S druge strane, to je razdoblje velike afirmacije bh. identiteta. Tih godina BiH nije bila međunarodno priznata, ali je imala puno veći suverenitet kao ravnopravna članica Jugoslovenske Federacije. Ranijih godina smo odlučivali sami o sebi, bili prepoznatljiva tačka u svjetskim razmjerama. Iako smo ‘90-ih postali suvereni, danas smo podijeljeni kao država, gradimo društvo segregacije. Ono što imamo danas, nije ni blizu što smo imali ‘60-ih i ‘70-ih Političke elite danas mnogo bolje žive nego one ranije, ali obični ljudi imaju lošiji život.

VOA: 25. novembar dijeli mišljenje države i građana. Da li negiranje jednog dijela političara o postojanju BiH utječe na građane?

KAMBEROVIĆ: Građani su manji problem od politčkih elita, jer on kreiraju matricu koju promoviraju u dubine društva. Građani će prihvatiti što im se čini atraktivnim. U BiH nisu problem obični građani. Ako bi oni doista bili toliko nastrojeni protiv BiH, onda država ne bi imala perspektivu. Vidimo koliko su etnopolitičke elite, koje promoviraju koncept razbijanja BiH, aktivne na terenu. Da, npr, promoviraju patriotizam, promijenilo bi se uvjerenje da građani ne vole BiH. Svima je stalo do boljeg i kvalitetnijeg života u miru, perspektive za njihovu djecu I sl. Siguran sam da bi obični građani, samo da se napravi politička atmosfera, bili orjentirani prema BiH više nego to možemo pretpostaviti. Kada vidimo kako se prema građanima odnose u susjednim zemljama, za koje neki misle da su njihove matice, onda ćemo vidjeti koliko je svima u BiH bolje. Postoje uvjerenja da veliki dio bosanskih Srba doživljava Srbiju kao svoju domovinu, a BiH kao prostor u kojem su osuđeni da žive, kao što to često naglašava Milorad Dodik. Mislim da je to posve kriva interpretacija, jer su i ti Srbi na margini srpskog sveta. Jedino su u BiH oni, zapravo, središte. Zato ne mogu da shvatim zašto bi neko htio biti na margini, a ne u središtu i sam odlučivati o svojoj sudbini. Ako pogledate kako se u Hrvatskoj odnose prema Hrvatima, pa čak i ovima iz Zapadne Hercegovine, vidjet ćete da i njih doživljavljaju kao “neke druge”, koji dolaze iz druge države. Da se političke elite moraju vratiti BiH, to bi značajno utjecalo na građane.

VOA: Da li I kada se može očekivati da će 25. novembar biti zajednički praznik svih građana BiH?

KAMBEROVIĆ: To će biti dosta teško. Treba imati u vidu da su idruge države koje su prolazile kroz period usaglašavanja državnog praznika, imale iste probleme. U Sjedinjenim Američkim Državama su bili neredi na ulicama zbog pitanja državnog praznika. Mislim da će BiH još dugo prolaziti kroz razdobolje u kojem će jedni doživljavati ZAVNOBiH kao Dan državnosti, dok će drugi prednost davati Dejtonu kao utemeljiteljskoj tački. Treba pustiti vremenu da to uradi. Sve što obilježavamo, moraju biti tačke koje će objedinjavati ljude, a ne razjedinjavati. Danas imamo različite odnose prema Danu državnosti, jer neki to različito doživljavaju zbog iskustava. Ključni problem političkih i intelektualnih elita je da tragaju za onim što će ujedinjavati ljude. Nisam optimista da će se to desiti u narednih pet ili deset godina, ali sam siguran da će se uz promjenu modela političkog djelovanja, otvoriti procesi gdje će svi na Dan državnosti gledali kao jedan praznik.

Povjerenje potrošača je u padu, inflacija je visoka, što trgovce čini nesigurnim pred prazničnu šoping sezonu koja kreće odmah poslije Dana zahvalnosti.

Prošle godine prodavnice su imale problema sa snabdjevenošću, jer su se zbog kovida dešavali zastoji u lancu snabdijevanja. Kako bi se osigurali, trgovci su ove godine napunili magacine - što može biti i pogrešno ako ne prodaju dovoljno.

"Manjak robe je problem od juče. Današnji problem je potencijalni višak robe", kaže Nil Sonders iz konsultantske kuće Globala Data Ritejl.

Džamila Henderson uvek ide po rasprodajama, a ove godine posebno.

"Cijene odjeće su sada prilično dobre u prodavnici Old Navy. Ali, ako odjeća nije na rasprodaji, onda i ne kupujem", kaže ova stanovnica Njujorka.

Povećane cijene benzina i hrane ne pogađaju sve slojeve stanovništva jednako.

"Naravno da su siromašni više ugroženi zbog visoke inflacije, i oni novac troše na osnovne stvari", kaže Kler Li iz kuće Mudi.

I evopske zemlje, poput Britanije i Francuske, imaju ponude u radnjama za Crni petak, ali takođe imaju i visoku inflaciju, pa se prodavci muče sa sličnim problemima kao u SAD.

"Prodavci očajnički žele da kupci potroše novac, ali brinu da bi ovo više mogao da bude sumorni, nego Crni petak", kaže analitičarka tržišta iz Londona Suzana Striter.

Embed share

Zabrinutost oko inflacije pretvara prazničnu kupovinu u lov na povoljne cene

by Glas Amerike | Bosna i Hercegovina

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:02:13 0:00

Kupci u SAD, kako se pokazalo, nisu odustajali od praznične kupovine prethodnih godina, pa su i tokom pandemije potrošili više novca nego što se očekivalo.

Dijelom zbog toga što su uštedjeli novac tokom pandemije, ali i taj fond se smanjio. Procjene su da je ukupna ušteđevina sredinom 2021. u SAD bila oko 2,5 triliona dolara, a u drugom kvartalu ove godine pala je na 1,7 triliona, pokazuju podaci kuće Mudi.

Krajem oktobra, zabilježen je pad u kupovini, što je ukazivalo na slabu prazničnu sezonu.

"Potrošači se već mjesecima bore sa visokom inflacijom. Paze šta kupuju, a ako kupuju nešto što im nije neophodno gledaju da bude što bolja cijena", kaže Brajan Kornel.

Potrošači poput Šarmejn Tejlor kupuju oprezno. Ona voli da putuje, ali je toga morala da se odrekne jer su cijene avionskih karata jako skočile.

Nije sigurna koliko će ove godine moći da potroši na poklone za porodicu.

"Trudiću se da im poklonim makar sitnice, ali ne znam da li ću imati novca za to. Inflacija nas je prilično pogodila".

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, uputio je čestitku povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine (BiH) novoizabranim članovima Predsjedništva BiH Željki Cvijanović, Željku Komšiću i Denisu Bećiroviću.

Cvijanović, koja je članica Predsjedništva iz Republike Srpske, odbila je čestitku i saopćila da 25. novembar nije praznik u tom entitetu.

"Sjedinjene Države snažno podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH. Pozivamo bh. lidere da ostave po strani razlike i rade na izgradnji bolje budućnosti za ljude koje predstavljaju – uključujući brzo formiranje vlasti na svim nivoima i donošenje reformi potrebnih da se osigura mjesto BiH u euroatlantskoj zajednici naroda", navodi se u pismu.

Biden navodi da se raduje jačanju prijateljstva između građana BiH i SAD-a i produbljivanju međusobne saradnje – uključujući sigurnost, diverzifikaciju energije i borbu protiv korupcije.

"Sjedinjene Države će nastaviti podržavati mir, sigurnost i prosperitet u BiH za sve njene građane", zaključio je Biden u svom pismu.

Iz kabineta Cvijanović, koja prva predsjedava Predsjedništvom BiH nakon preuzimanja dužnosti 16. novembra, su saopćili da "BiH nema zakon o praznicima, te da 25. novembar, koji se u Federaciji BiH obilježava kao tzv. Dan državnosti BiH, nije praznik u cijeloj BiH".

"U prethodnom periodu pokušali smo to da iskomuniciramo prema stranim zemljama, a budući da nije uspjelo, dodatno nas obavezuje da nastavimo da o tome obavještavamo naše partnere izvan BiH", rekli su za SRNA-u iz kabineta srpske članice Predsjedništva BiH.

I Biden, kao i njegovi prethodnici, kao i drugi šefovi vlada ili država svake godine upućuju čestitke tim povodom.

BiH nema jedinstven zakon o praznicima na državnom nivou, iako je u posljednjih 25 godina bilo pokušaja njegovog donošenja.

Na snazi su dva entitetska zakona te zakon o praznicima u Brčko distriktu BiH, kao posebnoj teritorijalnoj jedinici, koji se međusobno razlikuju.

Samo Nova godina i Međunarodni praznik rada (1. maj) se, po tri važeća zakona, praznuju u cijeloj zemlji.

Zakon o praznicima Republika Srpska, pored ostalog, ne prepoznaje Dan državnosti BiH i vlasti tog entiteta ga ne obilježavaju 25. novembra.

Predstavnici vlasti u tom entitetu smatraju da BiH nije nastala 25. novembra 1943. godine, već 21. novembra 1995. godine, na dan parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma što je praznik u Republici Srpskoj.

Prema Zakonu o praznicima u entitetu Federacija BiH, na taj dan se prisjeća zasjedanja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) tokom Drugog svjetskog rata, 1943. godine u Mrkonjić Gradu.

Tad je, između ostalog, u rezoluciji izrečena poznata krilatica da BiH "nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska, i muslimanska i hrvatska".

U entitetu Federacija BiH je to neradni dan, a bošnjački i hrvatski članovi Predsjedništva, uz druge dužnosnike, organiziraju svečane prijeme na koje se ne odazivaju predstavnici iz Republike Srpske.

Često ga ne obilježavaju ni predstavnici hrvatskih političkih stranaka na područjima gdje su Hrvati većina, ali se poštuje odredba o neradnom danu.

U Republici Srpskoj se ne obilježava ni 1. mart, koji se u Federaciji BiH proslavlja kao Dan nezavisnosti, u spomen na referendum iz 1992. o izlasku iz SFR Jugoslavije.

Željka Cvijanović je zbog narušavanja stabilnosti i mira u BiH pod sankcijama Velike Britanije, dok je njen stranački šef Milorad Dodik pod sankcijama američke vlade.

Ako Vornok 6. decembra dobije više glasova od protivkandidata, republikanca Heršela Volkera, demokrate će u Senatu imati 51 mjesto. To bi donošenje zakona učinilo puno lakšim nego što je slučaj u sadašnjem sazivu tog doma Kongresa, gdje je odnos snaga 50-50. To znači da su se demokrate morale oslanjati na potpredsjednicu Kamalu Haris, čiji je glas presudan u slučajevima izjednačenih glasanja.

Republikanci i demokrate troše milione dolara kako bi pomogli svojim kandidatima u Džoržiji. U toj državi, ako nijedan od kandidata ne osvoji više od 50% glasova, održava se drugi krug izbora.

Vornok je 2020. godine pobijedio Keli Lefler na posebnim izborima i sada se kandidovao za puni šestogodišnji mandat. Volker je bivši igrač američkog fudbala.

Senat sa odnosom snaga 50-50 "sve usporava", rekao je prošle sedmice lider demokratske većine u Senatu, Čak Šumer. "Dakle, to za nas čini veliku razliku."

Osim bolje pozicije pred naredne izbore, na kojima će demokrate braniti više od 20, a republikanci tek 10 senatorskih mjesta, 51 senator bio bi veoma značajan za Demokratsku stranku i u naredne dvije godine.

Direktna većina

Senat u omjeru 51-49 dao bi demokratima direktnu većinu, što znači da Šumer ne bi morao pregovarati o sporazumu o podjeli vlasti s liderom republikanaca Mičom Mekonelom. Dvije su stranke to morale učiniti poslije prošlih izbora, ali i 2001. godine, kada je Senat posljednji put bio ravnomjerno podijeljen.

Početkom 2021. godine potvrde imenovanja kandidata novog predsjednika Joe Bidena bile su u zastoju nekoliko sedmica dok su Šumer i Mekonel radili na dogovoru o tome kako podijeliti odbore i pokrenuti zakone u Senatu. Koristeći uticaj koje je imao, Mekonel je zaprijetio da neće finalizirati dogovor sve dok demokrate ne obećaju da neće pokušati ukinuti pravilo o filibusteru, koje za donošenje nekih od ključnih odluka zahtijeva 60 glasova.

Lider republikanaca konačno je popustio nakon što su dva demokratska senatora – Džo Menčin iz Zapadne Virdžinije i Kirsten Sinema iz Arizone - jasno dali do znanja da neće podržati eventualni pokušaj demokrata o ukidanju filibastera.

Balans u odborima

Senatski odbori sada su ravnomjerno raspoređeni između dvije stranke zbog dogovora o podjeli vlasti. To često zahtijeva dodatne korake kada je glasanje odbora izjednačeno, prisiljavajući demokrate da održe glasanje među svim senatorima kako bi usvajali zakone ili potvrđivali imenovanja. Osvoje li većinu od 51 mjesta, demokrate bi vjerojatno imale po jedno mjesto više u svakom odboru, što bi znatno olakšalo te procese.

Biden, dugogodišnji senator prije nego što je postao predsjednik, priznao je ovo kao realnost nakon što su demokrate osvojile 50 mjjesta i nominalnu većinu u Senatu.

"Uvijek je bolje kada je 51, jer smo u situaciji u kojoj ne morate imati ravnomjeran sastav odbora", rekao je Bajden. “I zato je to uglavnom važno. Ali jednostavno je bolje. Što su veće brojke, to bolje.”

Problem Džoa Menčina

Dodatno mjesto takođe bi demokratama omogućilo da usvajaju zakone čak i ako ih ne podržava jedan od demokratskih senatora - što je luksuz koji nisu imali u posljednje dvije godine. Menčin, umjereni demokrata iz konzervativne Zapadne Virdžinije, često je koristio tu situaciju tokom protekle dvije godine, prisiljavajući demokrate da se pokore njegovoj volji kada je riječ o usvajanju nekoliko zakona.

Menčinovo protivljenje Bidenovom sveobuhvatnom zdravstvenom, klimatskom i ekonomskom paketu zaustavilo je njegovo usvajanje na nekoliko mjeseci, sve dok Šumer sa Menčinom nije ispregovarao manje opsežan prijedlog. Na kraju, nekoliko Bidenovih zakonodavnih prioriteta je izostavljeno.

Taj pritisak bi mogao biti još izraženiji u sljedećem Kongresu, budući da će se Menčin i Sinema, koja se takođe smatra za umjereniju senatoricu, 2024. godine boriti za reizbor i željeti pokazati da zastupaju i stavove koji nisu striktno stavovi Demokratske stranke.

Imenovanja sudija

S obzirom da će republikanci u januaru preuzeti većinu u Predstavničkom domu, demokrate neće imati puno šansi za usvajanje važnih zakona. Stoga će jedan od Šumerovih glavnih prioriteta biti potvrđivanje imenovanja sudija koje će Biden nominovati u posljednje dvije godine svog mandata.

Promjena pravila pod bivšim vođom većine u Senatu, demokratom Herijem Ridom, prije deset godina je omogućila Senatu da odluke o potvrdi imenovanja sudija donosi prostom većinom, sa 51 glasom. U slučaju Vornokove pobjede, taj bi proces bio lakši i svrsishodniji.

"Uspjeli smo postići puno, ali možemo i mnogo više s dodatnim senatorom", rekao je senator iz Ilinoja Dik Durbin, drugorangirani demokrata u tom domu Kongresa i predsjednik Senatskog odbora za pravosuđe.

Manje senatskih obaveza za Kamalu Harris

Potpredsjednica Sjedinjenih Država je već bila prevaga u 26 slučajeva neriješenog glasanja - dvostruko više nego Majk Pence u četiri godine na toj funkciji. Poređenja radi, dok je tokom osam godina bio potpredsjednik Baraku Obami, Biden nijednom nije morao to da radi.

Potreba za glasanjem u slučajevima 50-50 znači da Harris mora biti blizu Washingtona. Dodatno mjesto za demokrate, značilo bi da ona može biti izvan grada kada Senat održava važna glasanja.

Harris je ranije ranije ove godine u jednom od govora navela da je oborila rekord predsjednika Džona Adamsa u davanju najviše glasova u jednom mandatu.

"Mislim da bismo svi trebali u potpunosti cijeniti kako se istorija može okrenuti", kazala je američka potpredsjednica.

Neki ljudi u svojim osamdesetim vode države, stvaraju veličanstvenu umjetnost, i izvode prave podvige u smislu fizičke spremnosti. Jedan osamdesetogodišnjak ušao je u knjigu rekorda popevši se na Mont Everest.

Unutar Bidenove stranke, kao i u cijeloj zemlji, sada se postavljaju brojna pitanja da li Bajden ima to što je potrebno da bi ponovo vrh američke politike.

Kao najstariji predsjednik u američkoj istoriji, Biden je proslavio rođendan u trenutku dok, zajedno sa svojom porodicom, treba da donese odluku o tome da li će objaviti još jednu kandidaturu za Bijelu kuću. Na kraju potencijalnog drugog mandata imao bi 86 godina.

Svi Bidenovi savjetnici i saradnici kažu da on namjerava da se kandiduje - a njegov tim je diskretno počeo pripreme za kampanju - ali najglasniji je bio sam predsjednik. "Planiram da se ponovo kandidujem", izjavio je Biden na nedavnoj konferenciji za novinare. ”Ali, imam veliku vjeru u sudbinu".

Bidenovi saradnici očekuju da će se razgovori o kandidaturi ozbiljno voditi tokom praznika - Dana zahvalnosti i Božića - a odluka će biti objavljena vjerovatno u prvim mesecima nove godine.

Biden je u nedelju rođendan proslavio na ručku sa porodicom u Bijeloj kući.

Posmatrati Joe Bidena na djelu znači gledati lidera koji se oslanja na riznicu znanja, nagomilanog za vrijeme više od pola vijeka javne službe tokom koje je izgradio duboke lične veze u Americi i inostranstvu, znači posmatrati njegovo vladanje politikom i poznavanje načina na koji Washington funkcioniše. Ukratko, Biden posjeduje mudrost koja dolazi sa godinama.

“Iskustvo jeste prednost", primjećuje istoričar sa koledža Dartmut Met Delmonts, podsjećajući da na svijetu ima nekoliko desetina lidera u svojim osamdesetim.

Međutim, posmatrati Bidena takođe znači gledati kako ga kako se sada usporenije kreće, nasuprot izbornoj noći 2020. kada je istrčao na binu. Znači gledati ga kako otkazuje prisustvo formalnoj večeri sa drugim svjetskim liderima bez stvarnog objašnjenja, kao što se dogodilo tokom posjete Indoneziji prošle nedelje, kada je dva puta pričao kako je posetio Kolumbiju, misleći na Kambodžu. Neke njegovo pristalice gotovo da žmire dok Biden priča, u nadi da će stići do kraja govora bez većih problema.

Odluka predsjedavajuće Predstavničkog doma Nensi Pelosi da se, sa 82 godine, povuče sa liderske pozicije, i omogući uspon nove generacije, možda će uticati na Bidenov način razmišljanja i rezonovanje njegove stranke, dok demokrate razmatraju da li žele da idu sa isprobanim pobjednikom ili se okrenu energiji mladih.

Jedno od pitanja koje otvara odluka Pelosi, kaže Ketlin Hol Džejmison, stručnjakinja za političke komunikacije sa Univerziteta Pensilvanije jeste - čak i ako je neko veoma kompetentan i uspješan, da li postoji tačka kada treba da se povuče kako bi drugima dao priliku da vode, baš kao što su se drugi povukli da bi isto omogućili vama?

“Odluka Pelosi čini to pitanje važnijim u kontekstu Bidenove izjave iz 2020. da je bio most sa novom generacijom lidera."

Bidenovi verbalni gafovi su ušli u legendu tokom njegove pedesetogodišnje političke karijere, tako da je procjena uticaja starenja na njegov akumen zapravo igra nagađanja za posmatrače, odnosno "gerontologe iz fotelje", kako ih opisuje Džej Olšanski, ljekar i ekspert za starenje.

U iskrivljenom ogledalu komentara na društvenim mrežama, svaka i najmanja greška se uveličava kao navodni dokaz senilnosti. Trenutak u kome je Biden, razmišljajući, sklopio oči predstavlja se kao predsjednik koji spava na sastanku.

Sve su te percepcije ušle u arsenal neistina Donalda Trumpa kada je u utorak najavio da će se ponovo kandidovati za predsjednika.

Neki saveznici smatraju da gafovi čine Bidena ranjivim u očima birača, sve više kako vrijeme prolazi.

Istraživanje stavova birača koje su ovog mjeseca sproveli AP i agencija VoteCast pokazalo je da 58% birača smatra da on nema mentalni kapacitet da bi efikasno služio kao predsjednik. To je sumorna slika i za njegov sadašnji status, ne uzimajući u obzir mogućnost još jednog mandata. Samo 34% je reklo da je Biden - snažan lider.

Ovi rezultati istraživanja prate i nizak rejting popularnosti, prema kojem je Biden u istoj kategoriji kao Trump u ovoj fazi predsjedničkog mandata. Dva mjeseca prije izbora 2020, Ošanski, sa Univerziteta Ilinoisa u Čikagu, objavio je članak u kome je predvidio da će i Biden i Trump biti dobrog zdravlja u naredne četiri godine i poslije toga.

Na osnovu procjene raspoloživih zdravstvenih podataka, porodične istorije i drugih informacija koje je proučio tim naučnika, u članku se dalje zaključuje da obojica muškaraca vjerovatno pripadaju grupi ljudi koji prolaze kroz "super-starenje", odnosno održavaju svoje mentalne i fizičke funkcije i imaju tendenciju da žive duže od svojih prosječnih vršnjaka. Olšanski nije promijenio mišljenje ni o jednom od njih.

“Dok je predsejdnik Biden hronološki 80-godišnjak, biološki vjerovatno nije", kaže on. "A biološka starost je daleko značajnija od hronološke." Olšanski naziva Bidena "klasičnim primjerom svega što je dobro kod starenja... tako da mislim da njegove godine skoro treba da budu irelevantne."

Biden je već u klubu osoba visokih dostignuća u svojoj starosnoj dobi. Za razliku od 92% ljudi starijih od 75 u SAD, on i dalje ima posao, i to veoma zahtjevan.

A trenutno je u punom zamahu. Novembarski izbori donijeli su najbolje rezultate za stranku jednog demokratskog predsjednika na polovini mandata u više decenija, pošto su demokrate zadržale Senat i izgubile Predstavnički dom malom razlikom u broju mjesta, nasuprot predviđanjima republikanskog trijumfa. Osvojili su i nekoliko važnih, tijesnih trka za guvernere u ključnim državama. Predsjednik je takođe ostvario seriju pobjeda u Kongresu proteklih mjeseci, usvajanjem zakona o klimi, infrastrukturi, većoj zdravstvenoj zaštiti, vojnoj pomoći Ukrajini i drugim oblastima.

Biden kaže da većinu dana počinje tako što u osam ujutru radi vježbe, obično u društvu svog ličnog trenera i terapeuta Dru Kontrerasa, a ponekada vozi Peloton stacionarni bicikl.

“Ako nedelju dana ne radim vježbe, osećam posljedice", izjavio je nedavno za podkast "Smartles". "Ranije bih mogao da preskočim nedelju dana i ništa se nije mijenjalo."

Savjetnici iz Bijele kuće kažu da Biden čita dokumenta sa brifinga do kasno u noć, drži intenzivne večernje sastanke sa svojim savjetnicima, i da nikada nije odbio njihove zahtjeve u pravljenju rasporeda koji su značili da mora da ostane aktivan do kasno u noć, iako rijetko od njega traže da ustaje rano ujutru.

Pa ipak, njegovi saradnici su veoma pažljivi i zaštitnički nastrojeni, posebno kada je riječ o sastancima, gdje mu je raspored manje gust od onog koji su imali i Barak Obama i Džordž Buš Mlađi, obojica znatno mlađi predsjednici. Takođe su ga štitili od formalnih intervjua, a do nedavno - i od konferencija za novinare.

Ljekari su kod Bidena otkrili nekoliko veoma uobičajenih zdravstvenih stanja povezanih sa godinama, ali mu nijedno ne zadaje ozbiljne probleme.

Onima koji sumnjaju u njegove sposobnosti, Biden poručuje: "Samo me gledajte".

Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Dejtonski mirovni sporazum je potpisan prije 27 godina, 21.novembra 1995. godine u američkoj zračnoj bazi Wright-Patterson u blizini grada Dayton.

Time je nakon skoro četiri godine, okončan rat u BiH.

Dejtonski sporazum nastao je tokom konferencije koja je održana od 1. do 21. novembra 1995. godine.

Sporazum je službeno potpisan u Parizu, 14. decembra 1995., a potpisali su ga tadašnji predsjednici BiH, Srbije i Hrvatske- Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman.

Aneksi sporazuma potpisani su samo na engleskom jeziku.

Bosna i Hercegovina nema originalni dokument Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojeg je nakon potpisivanja u državu donio tadašnji predsjednik Alija Izetbegović.

Originalni primjerak Dejtonskog sporazuma izgubljen je u Predsjedništvu BiH, a u Bosnu i Hercegovinu ga je donio lično Alija Izetbegović, tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH, kao njegov potpisnik.

Nestanak dokumenta prijavio je u februaru 2008. tadašnji član Predsjedništva Željko Komšić. Originalni primjerak Dejtonskog sporazuma još nije pronađen.

Dan potpisivanja Dejtonskog sporazuma se slavi u entitetu Republika Srpska i neradni je dan, što nije slučaj u entitetu Federacija BiH.

Bosna i Hercegovina nema državni zakon o praznicima.

Sekretar za pravosuđe Merrick Garland objavio je na konferenciji za novinare u Washingtonu da je za specijalnog tužioca imenovan Jack Smith - koji je u posljednje više od četiri godine bio glavni tužilac za ratne zločine u Specijizovanim većima Kosova u Hagu.

„Sekretarijat za pravosuđe odavno je prepoznao da je u određenim vanrednim slučajevima u interesu javnosti imenovati posebnog tužioca koji će nezavisno voditi istragu i krivični postupak”, rekao je Garland, dodajući da je to u ovom trenutku ispravna stvar.

„Na osnovu nedavnih događaja, uključujući najavu bivšeg predsjednika da će se kandidovati na sljedećim predsjedničkim izborima, kao i iskazanu namjeru sadašnjeg predsjednika da takođe bude kandidat, zaključio sam da je u javnom interesu imenovati posebnog tužioca”, izjavio je Garland.

Smith će nadgledati istragu Trumpovog rukovanja povjerljivim vladinim dokumentima, kao i istragu o pokušaju da se miješa u miran prijenos vlasti poslije predsjedničkih izbora 2020. godine, prenijela je agencija Reuters.

Smith je naveo da će istrage voditi „nezavisno i u najboljoj tradiciji Sekretarijata za pravosuđe”.

Prema Garlandovim riječima, Smith će se u SAD vratiti iz Haga i odmah će početi sa radom, uz napomenu da vjeruje da njegovo imenovanje neće usporiti okončanje istraga.

Smith je u prošlosti vodio Odsjek za javni integritet Sekratarijata za pravosuđe u Washingtonu, a potom je bio i vršilac dužnosti glavnog federalnog tužioca u Nashvilleu u vrijeme administracije Baracka Obame.

„Kroz karijeru, Jack Smith je izgradio reputaciju nepristrasnog i odlučnog tužioca koji timove vodi sa energijom i fokusom da se slijede činjenice, gdje god one vodile”, naveo je Garland. „Kao specijalni tužioc, on će imati nezavisnu tužilačku procjenu o tome da li trebaju biti podignute optužnice.”

Smith je treći specijalni tužilac kojeg je Sekretarijat za pravosuđe imenovao od 2017. godine da se bavi politički osjetljivim slučajem. Ti tužioci obično imaju visok stepen nezavisnosti da bi se izbjegao potencijalni konflikt interesa.

Bivši direktor FBI-a Robert Mueller imenovan je 2017. godine da nadgleda federalnu istragu Trumpove predsjedničke kampanje iz 2016. godine i njene kontakte sa Rusijom, dok je 2019. John Duram imenovan da istražuje porijeklo istrage kampanje bivšeg predsjednika, koju je vodio FBI.

Sa Trumpom koji je vodio stranku poslije izbora 2016. godine, republikanci su izgubili kontrolu nad Predstavničkim domom 2018. Zatim je 2020. godine, uprkos njegovim lažnim tvrdnjama o suprotnom, Trump izgubio predsjedničke izbore od Joea Bidena i gledao kako je i njegova stranka izgubila kontrolu u Senatu.

Prošle nedjelje, na izborima na kojim se očekivalo da će dominirati, republikanci nisu uspjeli da preuzmu Senat, a kako sada stvari stoje u Predstavničkom domu imaće vrlo malu razliku. Jedan od razloga za loš učinak GOP-a (nadimak republikanske stranke, prim. nov) bio je taj što su brojni kandidati, koje je Trump lično podržao, imali lošiji učinak od drugih, više mainstream republikanskih kandidata.

U utorak ujutru, Ken Griffin, milijarder i osnivač fonda Citadel i veliki donator republikanaca, izrazio je ono o čemu su mnogi u stranci očigledno razmišljali.

„Volio bih da mislim da je Republikanska partija spremna da ode dalje od nekoga ko je za ovu stranku bio tri puta gubitnik”, izjavio je Griffin na događaju koji je sponzorisao Bloomberg News u Singapuru.

„Bolesni i umorni od gubitaka”

Griffin nije usamljen u svom uvjerenju da republikanci treba da se distanciraju od bivšeg predsjednika. Nekada prijateljski izabrani lideri i publikacije su također prihvatili takvo stanovište.

Poslije lošijeg učinka stranke od očekivanog na kongresnim izborima 9. novembra, konzervativni Wall Street Journal je napisao protiv Trumpa: „Od svoje nevjerovatne pobjede 2016. godine protiv ne baš omiljene Hillary Clinton, gospodin Trump ima savršenu evidenciju izbornog poraza.”

U uvodniku se dodaje: „Sada je gospodin Trump pokvario izbore 2022. i mogao bi da demokratama preda Senat na još dvije godine. Gospodin Trump je imao političke uspjehe kao predsjednik, uključujući smanjenje poreza i deregulaciju, ali je doveo republikance u jedan politički fijasko za drugim. 'Toliko ćemo mnogo pobijediti', rekao je jednom gospodin Trump, 'da ćete se razboljeti i umoriti od pobjede.' Možda su do sada republikanci umorni od gubitaka”, navodi se u uvodniku.

Mnogi u stranci se okreću od Trumpa i traže nekoga da zauzme njegovo mjesto, a najvjerovatniji kandidat je guverner Floride Ron DeSantis, koji dijeli mnoge Trumpove atribute kada je u pitanju antagonizacija političke ljevice, i koji je prošle nedjelje ponovo izabran u svojoj državi sa razlikom od skoro 20 procentnih poena.

Obraćajući se novinarima u ponedjeljak, republikanska senatorka Cynthia Lummis je rekla: „Pitanje je ko je trenutni lider Republikanske partije? Oh, znam ko je, Ron DeSantis … Ron DeSantis je lider Republikanske stranke, htio on to ili ne.”

Suprotstavljanje DeSantisu

Neki dugogodišnji posmatrači američkih izbora vjeruju da Trumpova odluka da sada objavi svoju kandidaturu ima za cilj da očisti polje od potencijalnih konkurenata za republikansku nominaciju i posebno blokira DeSantisa.

„Konvencionalna mudrost u politici dugo vremena je bila da možete odbiti svoje izazivače tako što ćete rano prikupiti novac i krenuti rano u igru”, kaže za Glas Amerike Jennifer N. Victor, vanredna profesorica političkih nauka na Školi politike i vlade Schar, Univerziteta George Mason. „I, on očigledno ide na tu vrstu prednosti onog ko prvi preduzima korak.”

Dodatni dokaz zabrinutosti bivšeg predsjednika zbog DeSantisa je to što je nedavno napao guvernera u javnim izjavama. Trump, koji svojim rivalima često daje omalovažavajuće nadimke, DeSantisa je nazivao „Ron Desanktimonijus.”

U dugačkom saopštenju poslije kongresnih izbora, Trump je pokušao da minimizira DeSantisovu reizbornu pobjedu, uz napomenu da je DeSantis pobijedio sa manje glasova nego što je Trump dobio na Floridi u trci 2020. Razlika se vjerovatno može pripisati činjenici da je izlaznost na američke izbore u predsjedničkim godinama mnogo veća nego u nepredsjedničkim godinama, kao što je 2022.

„Trumpizam je i dalje zdrav”

Neki su spekulisali da cilj Trumpove najave, koja je tako blisko pratila izbore, bio da skrene pažnju sa rezultata, koje neki protivnici bivšeg predsjednika koriste kao argument za kritiku njegove odluke da interveniše u toliko izbornih trka.

Međutim, Jennifer Victor je upozorila da ne treba previše čitati rezultate prošlonedjeljnog glasanja. Iako su Trumpovi kandidati možda loše prošli u nekim trkama, ona kaže da je prerano da se otpiše moć pokreta bivšeg predsjednika da oblikuje izbore 2024.

„Da su republikanci bili pobijeni — zaista pobijeni — na ovim izborima, a demokrate dobile mjesta u Predstavničkom domu, onda mislim da bi razgovor o izbacivanju Trumpizma iz stranke bio mnogo jači”, kaže Victor. „Ali pošto se to nije desilo, pošto je to bio više pomiješan rezultat, mislim da postoji mnogo dokaza da je Trumpizam i dalje prilično zdrav i vjerovatno najveća, najsnažnija koalicija unutar stranke.”

U potrazi za alternativom

Drugi stručnjaci se, međutim, pitaju da li će dobro orkestrirani izazov Trumpu imati priliku za uspjeh. Chris Stirewalt, viši saradnik u Institutu American Enterprise , slaže se da bivši predsjednik zadržava nepokolebljivu podršku dijela Republikanske partije. Ali on kaže da nije jasno da Trumpove ključne pristalice čine dovoljno veliki udio primarnih birača da garantuju Trumpovu nominaciju, ako protivkandidat može da konsoliduje ostatak.

„Postoji mnogo republikanaca koji bi glasali za Trumpa 2024, ali koji se nadaju da neće morati”, ističe za Glas Amerike Stirvolt, bivši politički urednik Fox Newsa. Međutim, rekao je, to ne garantuje da, kao na primarnim izborima 2016, Trump neće moći da manipuliše različititim frakcijama unutar stranke, jednima protiv drugih, sve dok ne bude posljednji preostali kandidat.

„U 2020. godini, demokratski kandidati su naučili su lekciju sa izbora 2016. i odustali su, radije nego da su dozvolili marginalnom kandidatu da dobije nominaciju”, dodao je Stirvolt.

Posmatrajući republikanski teren 2024. godine, kaže Stirvolt, veliko je pitanje da li se koalicija republikanaca, koji radije ne bi vidjeli da Trump ponovo bude nominovan, i onih koji ni pod kojim uslovima ne bi glasali za bivšeg predsjednika, može udružiti iza jednog kandidata dovoljno rano da mu, ili njoj, omogući šansu da se bori protiv bivšeg predsjednika.

Protiv bivšeg predsjednika vodi se i nekoliko istraga. Međutim, stratezi i partijski lideri napominju da je 76-godišnji Trump i dalje favorit za republikansku nominaciju.

Evo ko su mu vjerovatni protivkandidati.

Guverner Floride Ron DeSantis

Republikanac Ron DeSantis, 44-godišnji guverner Floride, mogao bi da bude Trumpov glavni rival za nominaciju.

DeSantis je prošle nedjelje ostvario ubjedljivu pobjedu u trci za drugi četvorogodišnji mandat guvernera.

Zbog njegove kritike oštrih mjera protiv Covida, sukoba sa liberalima oko LGBTQ prava, imigracione politike, osvojio je podršku konzervativaca širom zemlje.

Bivši potpredsjednik Mike Pence

Bivši republikanski potpredsjednik Mike Pence služio je kao lojalan broj dva Donaldu Trumpu, ali se situacija promijenila poslije upada Trumpovih pristalica u Kongres, 6. januara 2021.

Pence je tog dana odbio Trumpov zahtjev da ne potvrdi izbornu pobjedu Joea Bidena, što je potom razbijesnilo bivšeg predsjednika.

Od tada, Pence hoda po tankoj žici zbog rizika da izazove bijes Trumpove biračke baze.

Govori se o tome da 63-godišnji bivši guverner Indiane razmišlja o kandidaturi za Bijelu kuću. U kampanji za kongresne izbore podržao je Briana Kempa, guvernera Georgije, koji se sa Trumpom sukobljavao oko tvrdnji da su izbori 2020. pokradeni.

Guverner Texasa Greg Abbott

Republikanski guverner Texasa Greg Abbott dobio je Trumpovu podršku u kandidaturi za treći guvernerski mandat.

Abbott, koji ima 65 godina, vodio je veoma konzervativnu politiku tokom svog drugog mandata, protiveći se obaveznoj vakcinaciji i nošenju maski. Potpisao je najrestriktivniju zabranu abortusa u Americi i gradi novu barijeru na granici sa Meksikom.

Iako se dugo priča da je potencijalni kandidat za 2024. godinu, Abbott se već neko vrijeme nije javno bavio ovim pitanjem.

Bivša predstavnica u Kongresu Liz Cheney

Republikanska predstavnica iz Wyominga Liz Cheney obećala je nedavno da će učiniti sve što može da spriječi Trumpa da se vrati u Bijelu kuću i rekla da će uskoro odlučiti da li će se kandidovati za predsjednika.

Kćerka bivšeg potpredsednika Dicka Cheneyja, koja ima 56 godina, istakla se u istrazi Kongresa o napadu na Capitol 6. januara 2021.

Liz Cheney je, međutim, u augustu izgubila mogućnost da se opet kandiduje kao republikanska predstavnica - jer nije dobila dovoljnu podršku u stranci zbog suprotstavljanja Trumpovim tvrdnjama da su izbori 2020. pokradeni.

Bivša ambasadorica SAD-a u UN-u Nikki Haley

Bivša predstavnica SAD u UN i nekadašnja guvernerka Južne Karoline, bila je jedna od najviše rangiranih žena u Trumpovom kabinetu.

Pedesetogodišnja Haley, koja se smatra republikanskom zvijezdom u usponu, držala se i blizu Trumpa, ali i na distanci.

Ona ga je javno kritikovala tokom predsjedničke kampanje 2016. i ponovo nakon nereda 6. januara, rekavši da će "historija strogo suditi" o njegovim postupcima poslije izbora 2020.

Poslije je, međutim, smekšala retoriku, i nazvala Trumpa prijateljem.

O predsjedničkoj kandidaturi je rekla da će se izjasniti u januaru 2023, a u junu ove godine je nagovijestila da će možda ući u trku.

"Da bi Amerika bila ponovo velika i veličanstvena, večeras objavljujem kandidaturu za predsjednika Sjedinjenih Država", rekao je Trump pred stotinama pristalica, članovima kluba i medijima u sali u svom klubu Mar-a-Lago na Floridi, gdje je stajao pored više od 30 američkih zastava i transparenata sa sloganom "Učiniti Ameriku ponovo velikom".

"Kandidujem se zato što vjerujem da svijet još nije vidio koliko ova zemlja može istinski da bude velelepna. Ponovo ćemo Ameriku staviti na prvo mjesto", poručio je Trump.

Tokom većeg dijela govora izbjegavao je da proziva određene ličnosti, što je radio tokom svojih prethodnih skupova, već je umjesto toga kritikovao Bidenov predsjednički mandat i govorio o, kako smatra, svojim uspjesima dok je bio predsjednik.

"Prije dvije godine smo bili velika nacija i uskoro ćemo to ponovo biti", rekao je Trump.

Trump ulazi u trku u trenutku političke ranjivosti. Nadao da će iskoristiti očekivane dobitke republikanaca na prošlonedjeljnim izborima kao odskočnu dasku da osvoji nominaciju svoje stranke, tako što će obezbijediti ranu podršku i potencijalne rivale držati podalje od trke.

Umjesto toga, mnogi kandidati koje je podržao su izgubili, demokrate su zadržale kontrolu nad Senatom, dok su republikanci blizu samo tijesne većine u Predstavničkom domu.

Trump se zbog toga suočava sa kritikama pojedinih pristalica, koji kažu da je vreme da se republikanci okrenu budućnosti, dok je guverner Floride Ron Desantis rani favorit za predsjedničku nominaciju.

Bivši predsjednik je i dalje popularan među republikanskim biračima. Međutim, drugi republikanci - poput bivšeg potpredsjednika Mike Pencea - također preduzimaju korake ka predsjedničkoj kampanji, zbog čega će Trump morati da se suoči sa konkurencijom.

Još jedna kampanja je izuzetan zaokret za bilo kog bivšeg predsjednika, a posebno za onog koji je ušao u historiju kao prvi koji je dva puta opozvan i čiji je mandat okončan tako što su njegove pristalice nasilno upale u američki Capitol u smrtonosnom pokušaju da zaustave mirnu tranziciju vlasti 6. januara 2021.

Samo jedan predsednik u historiji SAD je biran na dva mandata koja nisu bila uzastopna - Grover Cleveland 1884. i 1892. godine.

Trump se također suočava sa nizom intenziviranih krivičnih istraga, uključujući istragu Sekretarijata za pravosuđe o stotinama povjerljivih dokumenata koji su otkriveni u kutijama i fiokama u njegovom klubu Mar-a-Lago.

Također je predmet državne i federalne istrage zbog svojih pokušaja da poništi rezultate predsjedničkih izbora 2020. godine.

Većina lidera najvećih svjetskih ekonomija u utorak je bila spremna da uputi snažnu poruku osude ruske invazije na Ukrajinu, dok su ih američki i ukrajinski predsjednik, Joe Biden i Volodimir Zelenski, pozvali da nastave da vrše pritisak na Moskvu zbog devetomjesečnog rata u kojem je Ukrajina razorena, a globalna ekonomija teško pogođena.

U nacrtu deklaracije lidera G20, koja se razmatra u utorak, ruski rat u Ukrajini se osuđuje na sličan način kao što su to uradila Ujedinjene nacije, dok se istovremeno prepoznaju različiti stavovi članica.

Pažljivo sastavljeno saopštenje odražava tenzije na samitu na Baliju, u Indoneziji, na kojem učestvuju lideri iz Rusije i Kine, kao i izazov s kojima se suočavaju Sjedinjene Države i njihovi saveznici da izoluju vladu ruskog predsjednika Vladimira Putina s obzirom na to da neke zemlje pokušavaju da izbjegnu da budu uvučene u sukob svjetskih sila, prenosi agencija AP.

U saopštenju, u koje je AP imao uvid" "najsnažnije se osuđuje agresija Ruske Federacije" i "zahtijeva njeno potpuno i bezuslovno povlačenje sa ukrajinske teritorije". U nacrtu se također napominje da postoje različiti stavovi o situaciji i sankcijama protiv Rusije, te da G20 nije forum za rješavanje bezbjednosnih pitanja.

"Većina članica snažno osuđuje rat u Ukrajini i naglašava da on izaziva ogromne ljudske patnje i pogoršava postojeće slabosti u svjetskoj ekonomiji. Postoje različiti stavovi i različite procene situacije i sankcija", navodi se u nacrtu deklaracije, a prenosi agencija Reuters.

Visoki zvaničnik američke administracije je prethodno, na brifingu za novinare u utorak, rekao da će poslije samita biti izdati saopštenje u kojem će "većina" zemalja učesnica oštro osuditi ruski rat protiv Ukrajine.

"Mislim da ćete vidjeti da većina članica G-20 jasno kaže da osuđuju ruski rat u Ukrajini, da vide ruski rat u Ukrajini kao osnovni izvor ogromne ekonomske i humanitarne patnje u svijetu", rekao je zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti.

Saopštenje, koje bi trebalo da bude objavljeno na kraju samita kasnije ove nedelje, ima za cilj da pokaže da grupa izoluje Rusiju, članicu G-20, rekao je zvaničnik. Ali nije jasno koliko će zemalja to potpisati.
Rusija je poručila da "politizacija samita nije fer".

"Da, u Ukrajini je rat, hibridni rat koji je Zapad pokrenuo i pripremao godinama", rekao je ruski šef diplomatije Sergej Lavrov, i ponovio Putinov stav da je širenje NATO-a ugrožavalo Rusiju.

Dok se lideri prvenstveno slažu oko tri stuba prioriteta G-20 koje je Indonezija podnijela pod svojim predsjedavanjem — digitalna arhitektura, energetska tranzicija i digitalna transformacija — malo je vjerovatno da će se usaglasiti o Rusiji koja predstavlja ključnu tačku u deklaraciji, kažu diplomatski izvori za Glas Amerike.

U uvodnoj riječi, prije nego što su lideri započeli diskusiju iza zatvorenih vrata, indonežanski predsednik Joko Widodo, domaćin G-20, zamolio je članove da ne dozvole da podjele oko ruske invazije na Ukrajinu poremete njihov plan za jedinstvo i ekonomski oporavak.

"Nemamo drugu opciju, potrebna je saradnja da bi se spasio svijet", rekao je Vidodo i dodao da članovi imaju odgovornost ne samo prema svojim građanima već i prema svijetu.

"Odgovornost znači okončanje rata", rekao je Widodo.

"G-20 mora da bude katalizator inkluzivnog ekonomskog oporavka. Ne treba da dijelimo svijet na dijelove", dodao je on. "Ne smijemo dozvoliti da svijet upadne u još jedan hladni rat."

Indonezija, međutim, ne odustaje od saopštenja. "Moramo da budemo optimisti, to je još uvijek u procesu", rekao je indonežanski ministar za komunikacije i informacione tehnologije Johnny G. Plate novinarima u utorak.

U mogućim prikrivenim kritikama na račun Moskve, kineski predsjednik Xi Jinping je upozorio na korištenje hrane i energije kao oružja.

"Moramo se čvrsto suprotstaviti politizaciji i instrumentalizaciji problema sa hranom i energijom", rekao je on.

Molba Zelenskog

Obraćajući se liderima G-20 virtuelno iz Ukrajine, predsjednik Volodimir Zelenski je izneo niz uslova potrebnih za okončanje rata u Ukrajini.

Pod početnim prijetnjama Zapada bojkotom kako bi se isključio ruski predsjednik Vladimira Putina, Widodo je pozvao Zelenskog iako Ukrajina nije članica grupe.

Druge zemlje koje nisu članice su pozvane kao posmatrači, uključujući Španiju, Holandiju, Singapur i Ujedinjene Arapske Emirate.

Zelenski je rekao da Rusija mora da potvrdi teritorijalni integritet Ukrajine, da povuče svoje trupe sa ukrajinske teritorije i da plati nadoknadu za pričinjenu štetu.

On je više puta upotrebio termin "G-19" kako bi isključio Rusiju i pozvao na međunarodnu konferenciju kako bi se spriječila veća "ruska agresija".

Putin ne prisustvuje samitu lično. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov bio je u prostoriji kada je Zelenski govorio, ali nije odmah komentarisao izjavu ukrajinskog lidera.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron napisao je na Twitteru da su on i kineski predsjednik pozvali na "poštovanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine".

Novinari Glasa Amerike Iulia Yarmolenko, Paris Huang, Ahadian Utama i Chris Hannas doprinijeli su izvještaju. Neke informacije također dolaze od Reutersa i AFP-a.