Izdvojeno
Blagovčanin: Korupcija u BiH se pogoršava
Gost emisije Studio Washington je Srđan Blagovčanin iz Transparency International BiH.
Upravni odbor Vijeća za provedbu mira pozvao vlast RS da prestane ugrožavati državu
Osuđuje se svaki oblik secesionističke retorike i djelovanja, te poziva vladajuća koalicija u Republici Srpskoj da prestane sa svim aktivnostima kojima se krši Opšti okvirni sporazum za mir, uključujući i Ustav BiH, ili kojima se ugrožavaju državne nadležnost, suverenitet i teritorijalni integritet.
Ovo se navodi u komunikeu Upravnog odbora Vijeća za provođenje mira u Bosni i Hercegovini (PIC) koji je usvojen 9. decembra, nakon dvodnevne sjednice u Sarajevu.
"Upravni odbor PIC-a ističe obavezu da se osigura provedba odluka svih sudova. Upravni odbor PIC-a također izražava zabrinutost zbog ugrožavanja slobode izražavanja, slobode medija i slobode udruživanja u BiH, te je uznemiren pozivanjem na donošenje zakonskih rješenja kojima se ograničavaju ova prava u Republici Srpskoj", navodi se u komunikeu.
Dodaje se da su ova prava i profesionalno i odgovorno novinarstvo od ključnog značaja za svako demokratsko društvo.
Upravni odbor PIC-a poziva i Parlamentarnu skupštinu BiH da se angažuje i da bez daljnjih odlaganja usvoji zakon kojim se regulišu pitanja državne imovine u skladu s presudama Ustavnog suda BiH.
"Rješavanje pitanja državne imovine je ključni element programa 5+2, čije je ispunjavanje i dalje neophodno za zatvaranje Ureda visokog predstavnika", dodaje se.
Upravni odbor PIC-a pozvao je i sve strane u BiH "da promovišu okruženje koje pogoduje pomirenju".
"To zahtijeva prihvaćanje i priznavanje činjenica, podučavanje budućih generacija istini, poštivanje svih žrtava i sjećanje na sve žrtve bez obzira na njihovu etničku pripadnost, rad na lociranju, pronalasku i identificiranju nestalih, te provođenje istrage i krivičnog gonjenja osumnjičenih osoba koje su još uvijek na slobodi. To je jedini put ka budućnosti koji liječi i zacjeljuje rane BiH i garantira pravedan i trajan mir za buduće generacije", navodi se u komunikeu.
SAD: Kongres usvojio zakon o zaštiti istopolnih brakova
Predstavnički dom američkog Kongresa u četvrtak je konačno odobrio zakonski predlog koji obezbeđuje federalno priznavanje istopolnih brakova, mjeru koja je rezultat zabrinutosti da bi Vrhovni sud mogao da preokrene svoju podršku zakonskom priznavanju tih bračnih zajednica.
Glasanje u Predstavničkom domu je bilo 258-169 - sve demokrate glasale su ZA, kao i 39 republikanaca, dok je 169 njihovih republikanaskih kolega bilo protiv, a jedan glasao "prisutan"."Mjera sada ide predsjedniku Bidenu na potpisivanje. "Zakon o poštovanju braka"odobren je u Senatu prošlog mjeseca.
Zakon je dobio podršku LGBT zagovornika, kao i brojnih vjerskih organizacija i entiteta, iako se mnogi američki konzervativci i dalje protive gej brakovima kao suprotnosti biblijskom svetom pismu.
Usko je napisan da služi kao ograničena podrška za odluku Vrhovnog suda iz 2015. kojom su legalizovani istopolni brakovi širom zemlje, poznatiju kao Obergefel protiv Hodžis. To bi omogućilo federalnoj vladi i državama da priznaju istopolne i međurasne brakove sve dok su legalni u državama gde su sklopljeni. Dati su i ustupci vjerskim grupama i institucijama koje ne podržavaju takve brakove.
Usvojenim prijedlogom poništava se zakon iz 1996. godine pod nazivom Zakon o odbrani braka koji je, između ostalog, uskraćivao federalne povlastice istopolnim parovima. On zabranjuje državama da odbace valjanost brakova sklopljenih van njihovih granica na osnovu pola, rase ili etničke pripadnosti. Vrhovni sud je 1967. godine proglasio zabranu međurasnog braka neustavnom.
Međutim, zakon ne bi zabranjivao državama da blokiraju istopolne ili međurasne brakove ako im Vrhovni sud to dozvoli. Takođe osigurava da vjerski entiteti ne budu primorani da obezbijede robu ili usluge za bilo koji brak i štiti ih od uskraćivanja poresko oslobođenog statusa ili drugih povlastica zbog odbijanja da priznaju brakove istog pola.
U govoru uoči glasanja, predsjedavajuća Nensi Pelosi osudila je "mržnju" iza napada na LGBT prava u Sjedinjenim Državama.
Republikanski kongresmen Džim Džordan rekao je da je zakon "opasan i vodi zemlju u pogrešnom smjeru".
Kada ga je Senat usvojio sa 61 prema 36 glasova, 12 republikanaca se pridružilo 49 demokrata u njegovoj podršci. Većina republikanaca je glasala protiv.
Šira verzija zakona - bez izričitih zaštita vjerskih sloboda - usvojena je u avgustu u Predstavničkom domu, uz podršku svih demokrata i 47 republikanaca. Međutim, da bi dobili 60 glasova u Senatu, neophodnih za usvajanje većine zakona, njegovi kosponzori su dodali amandman kojim se pojašnjava da vjerske grupe ne mogu biti tužene na osnovu tog zakona.
Zakon je napisala grupa demokratskih i republikanskih senatora kao odgovor na strahovanja da bi Vrhovni sud, sa svojom sve odlučnijom konzervativnom većinom, mogao jednoga dana da ukine odluku Obergefel, potencijalno ugrožavajući istopolne brakove širom zemlje. Sud je pokazao spremnost da poništi svoje presedane, kao što je to uradio u junu kada je poništio presudu iz 1973. godine koja je legalizovala abortus širom zemlje.
U SAD ima oko 568 hiljada istospolnih parova, prema podacima Biroa za popis stanovništva.
Glavni tužilac Tužilaštva BiH: Bit će sve više predmeta protiv visokih zvaničnika
Stotine aktivista, zvaničnika i stručnjaka okupilo se u Washingtonu kako bi istražili načine za okončanje hronične korupcije u vladama, institucijama i sistemima širom svijeta. Jedan od učesnika Foruma je i naš gost, glavni tužilac Tužilaštva BiH Milanko Kajganić.
Trumpova organizacija proglašena krivom za poresku prevaru
Kompanija bivšeg predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa u utorak je proglašena krivom za utaju poreza, u slučaju koji je pokrenuo okružni tužilac Menhetna. Riječ je o značajnoj osudi finansijske prakse Trumpovog biznisa, prenosi agencija AP.
Porota je dva korporativna entiteta Trumpove organizacije - koja upravlja hotelima, golf terenima i drugim nekretninama širom svijeta - proglasila krivim po svih 17 tačaka optužnice, uključujući optužbe za zavjeru i falsifikovanje poslovnih dokumenata.
Odluka je donesena drugog dana vijećanja, posle suđenja na kojem je Trampova organizacija bila optužena da je bila saučesnik u planu direktora da izbjegnu plaćanje poreza na prihod, na stanove i luksuzne automobile.
Trampovi advokati su najavili da će uložiti žalbu.
Njujorški tužioci su tri godine istraživali bivšeg predsjednika i njegove biznise, mada se ne očekuje da će kazne biti dovoljno velike da ugroze budućnost Trumpove kompanije.
Trumpova organizacija mogla bi da bude novčano kažnjena sa do 1,6 miliona dolara - što je relativno mala suma za kompaniju te veličine, ali bi presuda mogla da iskomplikuje sklapanje poslovnih dogovora u budućnosti.
Trump, koji je nedavno objavio da se ponovo kandiduje za predsjednika, prethodno je tvrdio da je slučaj protiv njegove kompanije dio politički motivisanog "lova na vještice" koji protiv njega vode demokrate.
Samom Trumpu nije suđeno, ali su tužioci tvrdili da je "tačno znao šta se događalo, mada su on i advokati njegove kompanije to negirali.
Slučaj protiv kompanije uglavnom se zasnivao na svjedočenju bivšeg finansijskog direktora Trumpove organizacije Alena Vajselberga, koji se prethodno izjasio krivim po optužbama za krivotvorenje poslovnih podataka i svojih prihoda da bi nelegalno smanjio sebi porez.
Tužioci su pokušavali da ubijede porotnike da su Vajselberg i njegovi saradnici djelovali u ime kompanije i da je ona profitirala od toga, dok su advokati Trumpove organizacije ponavljali da je finansijski direktor djelovao u svoju korist, da se odmetnuo i iznevjerio povjerenje. Tvrdili su da niko u Trampovoj porodici ili kompaniji nije kriv.
Iako je bio svjedok optužbe, Vajselberg je tokom svjedočenja takođe pokušavao da preuzme odgovornost, ističući da niko u Trampovoj porodici nije znao za njegove postupke i da ga je do "ovoga dovela lična pohlepa".
Vajselberg, koji je imao najviše koristi od prevare, i kome je kompanija plaćala stan, automobile, i školarinu njegovih unuka, pristao je da svjedoči protiv kompanije u zamjenu za petomjesečnu kaznu zatvora. Vajselbergov sin i još jedan direktor Tramp organizacije takođe su optuženi da su dobijali kompenzacije koje nisu zvanično zavedene i prijavljene poreskim vlastima.
Tokom završne riječi, tužilac je pokušavao da ospori tvrdnje da Trump nije ništa znao o prevari. Porotnicima je pokazao Trampov potpis na dokument o izdavanju stana koji je Vajselbergu plaćala kompanija, te papir sa inicijalima bivšeg predsjednika kojim se odobrava smanjenje plate za još jednog direktora koji je dobio povlastice od Trampove organizacije.
"Gospodin Trump je eksplicitno odobrio utaju poreza", tvrdio je tužilac.
Odlukom nije okončan Trumpov spor sa okružnim tužiocem Menhetna, demokratom Alvinom Bregom koji je u januaru preuzeo položaj.
Breg je rekao da je u toku povezana istraga Trumpa, koja je počela za vrijeme njegovog prethodnika. U okviru te istrage, istražitelji ispituju da li je Trump obmanjivao banke i druge u pogledu stvarne vrijednosti nekretnina koje posjeduje - što su optužbe na koje je fokusirana optužnica državne tužiteljke Njujorka Letiše Džejms protiv bivšeg predsjednika i njegove kompanije.
Kancelarija okružnog tužioca takođe istražuje da li su prekršeni državni zakoni kada su Trumpovi saradnici isplatili novac dvjema ženama koje su tvrdile da su imale seksualne odnose sa Trumpom prije više godina.
"Samit u Tirani jasan signal da region pripada Evropi, a ne Rusiji ili Kini"
U glavnom gradu Albanije održan je samit 27 članica EU i zemalja Zapadnog Balkana, prvi put van neke članice EU.
Lideri su na kraju samita ugaslasili deklaraciju, u kojoj se, između ostalog, potvrđuje perspektiva za članstvo zapadnobalkanskih država i pozivaju zemlje kandidati da usklade spoljnu politiku sa Briselom i uvedu sankcije Rusiji.
Na samitu je potpisan sporazum o nižim cijenama rominga između država Zapadnog Balkana i EU, koji stupa na snagu u oktobru 2023. godine, a EU je najavila i milijardu eura pomoći regionu u oblasti energetike. Naim Leo Beširi iz Insituta za evropske poslove ocjenjuje da ovaj samit jasno ukazuje da "region pripada Evropi, a ne Kini ili Rusiji", ali da članstvo neće biti moguće bez ispunjenja određenih uslova.
Na završnoj konferenciji za novinare, čelnici EU istakli su da je "istorijski" to što se samit prvi put održava u zemlji koja nije članica EU i da je potvrda evropske perspektive balkanskih zemalja.
“Budućnost EU će biti bezbjednija sa Zapadnim Balkanom kao njenim dijelom, i zato je proces integracija ključan. Obje strane će morati da se potrude, zemlje kandidati da napreduju u vladavini prava, borbi protiv korupcije, a sa strane EU je potrebno posvetiti se integraciji Zapadnog Balkana. Dogovor o romingu je korak ka tome", izjavio je predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel.
Domaćin samita, albanski premijer Edi Rama, kazao je da je održavanje sastanka u Tirani pokazatelj da je "Evropskoj uniji potreban Zapadni Balkan, koliko je i Zapadnom Balkanu potrebna EU".
Šta piše u Deklaraciji iz Tirane?
Na kraju samita, kako se navodi na sajtu Evropskog savjeta, usaglašena je zajednička Deklaracija u kojoj se iskazuje podrška perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji i poziva na ubrzanje procesa pristupanja. Konstatuje se da rat u Ukrajini ugrožava globalni i evropski mir i ističe se važnost strateškog partnerstva EU i zapadnobalkanskih zemalja.
U Deklaraciji se ponovo pozivaju zemlje da se usklade sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU po pitanju sankcija Rusiji. Zemlje kandidati se pozivaju da nastave sa reformama, posebno u oblasti vladavine prava, te da pronađu trajna rešenja za bilateralne sporove i otvorena pitanja.
Posebno se ističe podrška dijalogu Beograda i Prištine i naglašava očekivanje da se napreduje na putu ka pravno obavezujjućem sporazumu o normalizaciji odnosa.
“Ponovo naglašavamo naše jako očekivanje da će se svi prošli sporazumi potpuno poštovati i sprovesti bez odlaganja. Apelujemo na obje strane da se angažuju u konstruktivnom rješavanju svojih sporova i da se uzdrže od jednostranog i/ili provokativnog djelovanja koje bi moglo dovesti do napetosti i nasilja, kao i do retorike koja nije pogodna za dijalog”.
Navodi se da će paket pomoći EU od milijardu eura za države Zapadnog Balkana pomoći u saniranju posljedica energetske krize i pospješiti tranziciju ka obnovljivim izvorima energije.
Zemlje se pozivaju da usklade viznu politiku sa EU u cilju boljeg upravljanja migracijama, i da ojačaju zajedničku borbu protiv terozirma i organizovanog kriminala.
Pred početak samita telekomunikacioni operateri iz balkanskih i EU zemalja potpisali su deklaraciju o smanjenju cijena u romingu od 1. oktobra 2023. godine.
Evropska unija pripremila je paket podrške u sektoru energetike za zemlje Zapadnog Balkana vrijedan milijardu eura, od kojih je 500 miliona eura za hitne potrebe, dok će ostatak novca biti raspoređen u vidu kratkoročnih i srednjoročnih mjera, prenosi FoNet.
Od 500 miliona eura, Srbija može da računa na budžetsku podršku od 165 miliona evra, Severna Makedonija i Albanija na po 80 miliona eura, Kosovo 75 miliona eura, Bosna i Hercegovina 70 miliona eura, a Crna Gora na 30 miliona eura.
Beširi: Članstvo uz dva "ali"
Direktor beogradskog Instituta za evropske poslove Naim Leo Beširi izjavio je za Glas Amerike da je samitom u Tirani balkanskim zemljama poslata poruka da ih EU želi kao članice, a da je skup bio i signal skeptičnim zemljama unutar EU.
"Jasna je poruka, geopolitička i strateška, da ovaj region pripada Evropi, a ne Rusiji ili Kini ili nekom trećem".
Ipak, kaže Beširi, tu se javljaju dva "ali".
"Jedno "ali"je da će zemlje postati članice EU kada ispune uslove za to. Drugim rečima, neće se žmuriti na nesprovođenje reformi. Džaba što ste uveli sankcije ako na terenu imate užasan problem u pravosuđu. Drugo "ali" je da se ne može očekivati od EU da non stop daje sredstva za ključne kapitalne projekte, a da sa druge strane neka zemlja radi protiv EU. Ako to ogolimo, videćemo da je to pitanje upućeno Srbiji koja jedina nije uvela sankcije Rusiji".
Direktor Insituta za evropske poslove napominje i da se iz Beograda ne vidi da od "24. februara ove godine Srbija ima sve manje prijatelja u Evropi koji su spremni da slušaju izgovore Beograda zašto se ne usaglašava sa EU".
Podsjeća da su 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim, baltičke zemlje bile rezervisane prema Srbiji koja to nije osudila.
"I od tada baltičke zemlje blokiraju otvaranje Poglavlja 31 u pregovorima sa Srbijom, koje se odnosi na spoljnu i bezbjednosnu politiku, a sada im se pridružuju i druge zemlje u toj blokadi. Biće teško da Srbija objasni jednoj Poljskoj zašto ne uvodi sankcije Rusiji, dok u toj Poljskoj ima dva miliona ukrajinskih izbjeglica", zaključuje Beširi.
Pentagon predstavio novi nuklearni bombarder
U Sjedinjenim Državama predstavljen je novi stelt nuklearni bombarder poslije višegodišnje proizvodnje koja je držana u tajnosti. B-21 Rejder je prvi novi američki bombarder poslije više od 30 godina.
Blinken: Zapadne sankcije Rusiji uzimaju danak
Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je u nedjelju da cijena zapadnih sankcija Rusiji raste iz dana u dan, što Moskvi otežava obnavljanje svog oružja kako bi napredovala u svom tekućem ratu s Ukrajinom.
Uz trgovinske kontrole koje su nametnule Sjedinjene Države i njihovi saveznici, Blinken je rekao da Rusija ne može uvoziti dijelove koji su joj potrebni za izradu više oružja kako bi zamijenili ono koje je uništeno na ratištima u Ukrajini ili ponekad napušteno kada su se snage Moskve povlačile pred ukrajinskim napretkom.
Prvi američki diplomat rekao je za CNN-ovu emisiju “Stanje Unije”: “Troškovi se gomilaju svaki dan. Teret na Rusiji svakim je danom sve teži.”
Rekao je da zapadni saveznici "konstantno traže" različite načine za dodatno pooštravanje sankcija kako bi potkopali rusku ekonomiju i njene ratne napore.
Blinken je optužio Rusiju da "pokušava pretvoriti zimu u oružje" svojim baražnim zračnim napadima posljednjih sedmica ciljajući na ukrajinske opskrbe strujom i vodom kako bi potkopala moral ukrajinskog naroda. “Ovo je doista barbarski.”
Britansko ministarstvo odbrane kaže da nedavna anketa pokazuje da potpora ruske javnosti ratu opada.
U nedjeljnom jutarnjem ažuriranju obavještajnih podataka, ministarstvo je reklo da je nezavisna ruska medijska kuća tvrdila da pristup podacima koje je prikupila ruska Federalna služba za zaštitu pokazuje da 55% Rusa podržava mirovne pregovore s Ukrajinom, dok samo 25% kaže da podržava nastavak rata. U aprilu je objavljeno da oko 80% Rusa podupire invaziju na Ukrajinu.
U međuvremenu, šef ruske energetike, zamjenik premijera Alexander Novak, izjavio je u nedjelju da Moskva neće prodavati naftu koja podliježe zapadnom ograničenju cijena čak i ako bude morala smanjiti proizvodnju.
Novak je gornju cijenu od 60 dolara po barelu koju su u petak uvele Grupa sedam vodećih industrijaliziranih zemalja i Australija nazvao velikim uplitanjem u svjetsku trgovinu energijom, radnjom koja bi mogla dovesti do manjka opskrbe.
"Radimo na mehanizmima zabrane korištenja instrumenta price cap-a, bez obzira na postavljenu razinu, jer bi takvo uplitanje moglo dodatno destabilizirati tržište", rekao je Novak.
"Naftu i naftne derivate prodavat ćemo samo onim zemljama koje će s nama raditi pod tržišnim uvjetima, čak i ako moramo malo smanjiti proizvodnju", dodao je.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy nazvao je ograničenje cijena premalim, ali SAD su ga braniole
"Mislimo da je broj od 60 dolara po barelu prikladan" kako bi se uravnotežilo ograničavanje mogućnosti Moskve da profitira i osiguranje da ponuda zadovoljava potražnju, rekao je u petak John Kirby, koordinator za strateške komunikacije američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, dodajući da se gornja granica može prilagoditi.
Ograničenje koje je predložila američka ministrica financija Janet Yellen ima za cilj smanjiti zaradu Rusije od nafte, koja podržava njezinu vojsku i invaziju na Ukrajinu.
Ograničenje cijena stupa na snagu u ponedjeljak, što se podudara s embargom Europske unije na većinu ruskih isporuka nafte. Neizvjesno je kako će sve to utjecati na tržišta nafte, koja se kreću između straha od gubitka ruske ponude i slabljenja potražnje uzrokovane zaostajanjem globalne ekonomije. Rusija bi mogla uzvratiti zaustavljanjem isporuka, a Evropa bi se mogla boriti da zamijeni uvoz ruskog dizelskog goriva.
OPEC+, Organizacija zemalja izvoznica nafte i njezinih saveznika, sastala se u nedjelju kako bi razmotrila svoje proizvodne ciljeve. Novinska agencija Reuters kaže da su joj četiri izvora iz OPEC+ rekla da neće biti promjena u planiranim isporukama nafte.
Sa svoje strane, Rusija je odbacila ograničenje cijena i zaprijetila da će isključiti naftni priključak koaliciji zapadnih zemalja koje su prihvatile ograničenje.
Ruska ambasada u Washingtonu saopćila je u subotu da će nastaviti pronalaziti kupce za svoju naftu, unatoč onome što je nazvalo "opasnim" pokušajima Zapada da uvede ograničenje cijena na izvoz svoje nafte.
"Ovakvi koraci neizbježno će rezultirati povećanjem neizvjesnosti i nametanjem viših troškova za sirovine potrošačima", navodi se.
Neke informacije u ovom izvještaju došle su od The Associated Pressa, Reutersa i Agence France-Pressea.
EU ograničava cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu
EU je u petak postigla dogovor da ograniči cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu, što je jedan od koraka u okviru zapadnih sankcija čiji cilj je da se preuredi stanje na globalnom tržištu i spriječi nagli rast cijena, te onemogući ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da finansira rat u Ukrajini.
Poslije niza pregovora, češko predsjedništvo EU tvitovalo je da su "ambasadori upravo postigli sporazum o ograničenju cijena za rusku naftu koja se prevozi pomorskim putem".
Odluka i dalje mora da bude zvanično odobrena, pismenom procedurom, ali se očekuje da će to biti urađeno.
Evropa je trebalo da utvrdi sniženu cijenu koje će ostale zemlje platiti do ponedjeljka kada na snagu stupi embargo EU na rusku naftu koja se isporučuje pomorskim putem i zabrana na osiguravanje tih zaliha.
Poljska je dugo spriječavala postizanje sporazuma, tražeći da cijena bude što je moguće niža. Poslije više od 24 sata rasprave, kada su druge članice EU signalizirale da će podržati dogovor, Varšava je konačno potpustila u petak.
"Smanjenje prihoda Rusije od energije je ključno za zaustavljanje ruske ratne mašine", rekla je estonska premijerka Kaja Kalas i dodala da je zadovoljna što je cijena nekoliko dolara niža u odnosu na ranije prijedloge.
Ocijenila je da za svaki dolar za koji je smanjena cijena, Rusija gubi dvije milijarde dolara za svoj ratni budžet.
"Nije tajna da smo željeli da cijena bude niža. Cijena između 30-40 dolara bi nanijela značajnu štetu Rusiji. Međutim, ovo je najbolji kompromis do kojeg smo mogli da dođemo", naglasila je Kalas.
Ograničenje je blizu trenutne cijene ruske sirove nafte, koja je nedavno pala na ispod 60 dolara po barelu. Pojedini smatraju da to nije dovoljno da bi se smanjio glavni izvor prihoda Rusije. Međutim, i dalje je riječ o velikom sniženju u odnosu na međunarodnu referentnu cijenu tipa brent koja je u petak iznosila 86,68 dolara po barelu.
Ipak bi mogla da bude dovoljno visoka za Moskvu da nastavi da prodaje naftu, dok istovremeno odbacuje ideju o ograničenju njene cijene.
Postoji veliki rizik od toga da globalno tržište izgubi velike količine sirove nafte od drugog po veličini svjetskog proizvođača. To bi moglo da dovede do rasta cijena benzina širom svijeta, dok se Evropa već suočava sa energetskom krizom i protestima zbog povećanja troškova života. Zemlje u razvoju još su više podložne posljedicama promjena cijena energenata.
Međutim, Zapad je pod sve većim pritiskom da targetiranjem jednog od glavnih izvora ruskih prihoda - nafte - smanji sredstva koja se ulivaju u Putinov ratni bužet i nanese štetu ruskoj ekonomiji dok traje rate u Ukrajini.
Portparol američkog Savjeta za nacionalnu bezbjednost John Kirby rekao je novinarima u petak da će "samo ograničenje smanjiti Putinovu sposobnost da profitira od prodaje nafte i da nastavi da koristi taj novac za finansiranje ratne mašine".
Kirby je pozdravio konsenzus EU i poručio da je ograničenje od 60 dolara po bareu "adekvatno".
Rusija dnevno izvozi oko 5 miliona barela nafte, a Putin je ranije rekao da neće prodavati pod ograničenom cijenom i da će uvesti uzvratne mjere zemljama koje to primjenjuju.
Rusija je međutim već preusmjerila veći dio svojih zaliha u Indiju, Kinu i druge azijske zemlje po sniženim cijenama zato što su je zapadni potrošači izbjegavali zbog embarga EU.
Pentagon: Kina udvostručila broj nuklearnih bojevih glava za dvije godine
Tempo ubrzanja kineske nuklearne ekspanzije mogao bi omogućiti Pekingu da ostvari zalihe od oko 1.500 bojevih glava do 2035. godine. Stoji u Pentagonovom godišnjem izvještaju Kongresu pod nazivom "Kineska vojna moć", koji je objavljen u utorak.
- Amra Alirejsović
Escobar: Amerika će nastaviti provođenje sankcija u BiH
Rat u Ukrajini, kako se moglo vidjeti i na jučerašnjem samitu NATO saveza u Bukureštu, obnovio je međunarodni fokus na zemlje zapadnog Balkana, među njima i BiH. U još oštrijem fokusu se našla euroatlantska budućnost regiona koji se, kako se čini, još jednom suočava sa neizvjesnim putem pred sobom.
Upravo to je bila tema jutrošnjeg okruglog stola sa Gabrielom Escobarom, zamjenikom pomoćnika državnog sekretara za pitanja Evrope i Euroazije kojeg je organiziralo Atlantsko vijeće u Washingtonu.
Escobar se, između ostalog, kada je u pitanju BiH, osvrnuo na pitanje korupcije, najnovijih odluka visokog predstavnika, i izazova sa kojima se ta zemlja suočava.
Uprkos krizi u Ukrajini, Zapadni Balkan je i dalje područje ogromnih mogućnosti, ali je izazov za nas, kao i za EU, to što zemlje regiona nemaju dobre međusobne odnose, rekao je Gabriel Escobar.
On je istaknuo da su zemlje regiona već dio evropskih tokova, ali da je izazov to na koji ih način integrirati u euroatlantske strukture. Mogućnosti uveliko nadmašuju rizik kada je u pitanju angažman međunarodne zajednice na Zapadnom Balkanu, rekao je Escobar.
Postoji povećana urgentnost da se riješe problemi kako bi se region pokrenuo ka EU, a kriza u Ukrajini je još više naglasila koliko je to važno, rekao je Escobar.
„Problemi na Zapadnom Balkanu potiču sa domaćeg terena, problemi kao sto su otpor ka donošenju teških političkih odluka, otpor ka integraciji. Ti problemi postoje već duže vrijeme, ali je njihovo rješavanje u ovom trenutku postalo još hitnije. Rusija u budućnosti neće biti pouzdan partner, ali to ne znači da neće i dalje pokušavati zadržati svoje igrače na Zapadnom Balkanu. Sjedinjene Države stoga jačaju veze među demokratskim zemljama koje shvataju da se ne moraju oslanjati na Rusiju”, kaže Escobar.
On je istakao da nema druge opcije za šest zemalja Zapadnog Balkana nego da se pridruže EU, te da evropska integracija mora biti konačni cilj za sve njih.
„Ipak bih volio da vidim malo ubrzaniji proces po tom pitanju, kako bi zemlje možda dobile status promatrača ili ulaznog kandidata”, rekao je zamjenik pomoćnika državnog sekretara, naglasivši da je Zapadni Balkan najbrže rastući region u Evropi.
Evropsko vijeće razmatra da BiH dodijeli status kandidata, ali se postavlja pitanje da li je to samo simboličan korak.
„Mislim da je bilo kakav signal da su te zemlje dobrodošle u Evropu važan, osobito sada, i mi to podržavamo, ali u isto vrijeme to ne bi trebao biti samo simboličan korak. Ali to nije zadatak Evrope, to je prvenstveno zadatak političkih lidera u BiH da ostvare taj cilj, iako trenutno u mnogim slučajevima ne vidim da to postoji među bh. liderstvom. Mi podržavamo korake koje je poduzeo visoki predstavnik i on to radi na odgovarajući način”, kaže Escobar.
Jedan od endemskih problema u BiH i regionu je korupcija. Na pitanje da li će Sjedinjene Države razmotriti dodatne sankcije, Escobar je odgovorio:
„Apsolutno, Sjedinjene Države će poduzeti dodatne korake ka sankcioniranju korumpiranih elemenata, i lista Ministarstva financija samo pokazuje dubinu korupcije. U BiH, kako smo vidjeli, pojedinci i političari su aktivno surađivali sa grupama organiziranog kriminala, i ljudi to moraju znati. Lideri moraju poduzeti akciju i ukloniti takve pojedince sa funkcija i iz stranaka. Sankcije su važno oružje, ali što je još važnije i teže, moramo vršiti pritisak na lokalne lidere da primijene reforme vladavine zakona, kako se zahtijeva, za ulazak u EU. Korupciija je najveći problem za region i činjenica je, što nisu samo naši već i podaci Transparency Internationala, da su stranke koje su najviše nacionalističke, također, i najkorumpiranije”, kaže Escobar.
On je naglasio da bi došlo do još većeg američkog investiranja u BiH i regionu ukoliko se riješi pitanje korupcije.
Smjena generacija: Hakeem Jeffries prvi crnački lider demokrata u Kongresu
Demokrate u Predstavničkom domu izabrale su za lidera kongresmena Hakeema Jeffriesa - prvog crnca na čelu jedne od dvije glavne stranke u Kongresu - što simbolizuje dolazak nove generacije lidera, dok se dugogodišnja predsjedavajuća Nancy Pelosi i njen tim povlače sa liderskih pozicija u januaru.
Ispoljavajući nesvakidašnje stranačko jedinstvo, nakon što su izgubile izbore na polovini predsjednikovog mandata, demokrate u Predstavničkom domu su bez trzavica prešle sa jednog na drugog historijskog lidera - sa prve žene predsjedavajuće u Kongresu, na 52-godišnjeg Njujorčanina koji je obećao da će "realizovati stvari", uporkos tome što su republikanci osvojili većinu u donjem domu.
Glasanje iza zatvorenih vrata bilo je jednoglasno, i obavljeno aklamacijom.
"Svi preuzimamo na sebe veliku odgovornost", rekao je Jeffries novinarima pred sastanak stranačkog kokusa. "I najbolje što možemo, kao rezultat ozbiljnosti i težine ovog trenutka, je da se odgovorno posvetimo tome, i obavimo najbolji mogući posao u interesu građana".
Rijetko se događa da se stranka koja je izgubila kongresne izbore tako lako pregrupiše, što je u ovom trenutku u suprotnosti sa previranjima među republikancima, koji pokušavaju da se ujedine iza lidera Kevina McCarthyja kao novog predsjedavajućeg Predstavničkog doma, dok se spremaju da preuzmu vlast kada novi sastav Kongresa počne sa radom u januaru.
59-godišnja Katherine Clark iz Massachusettsa biće druga po rangu demokrata u Predstavničkom domu a 43-godišnji Pete Aguilar iz Kalifornije je izabran za predsjednika demokratskog kokusa, odnosno poslaničkog kluba.
Nova "trojka" demokrata zamijeniće Pelosi, Stenyja Hoyera, lidera demokratske većine, i Jamesa Clyburna, kako lideri koji su svi u osamdesetim godinama ustupaju mjesta mlađoj generaciji. Pelosi je bila lider demokrata proteklih 20 godina, a kolege su joj u utorak uveče dodijelile titulu "počasne predsjedavajuće".
Dok će demokrate imati manjinu u Predstavničkom domu u novoj godini, imaće određeni uticaj jer se očekuje da će republikanska većina biti veoma tanka, a McCarthy nema jak uticaj na sve republikance u tom tijelu.
Dvoje potencijalnih novih lidera u Predstavničkom domu, Jeffries i McCarthy, pripadaju istoj generaciji ali skoro da nemaju nikakav odnos - demokrata je zapravo znao da kritikuje republikanskog kolegu, posebno zbog stava kongresnih republikanaca prema bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu. Jeffries je bio jedan od "menadžera", odnosno tužilaca Predstavničkog doma u procesu Trumpovog prvog opoziva.
"I dalje moramo da rješavamo problem posljedica 'trumpizma', i šta on znači, kao veoma destabilizujuća snaga, za američku demokratiju", izjavio je Jeffries.
Demokratski lider je rekao da se nada da će, "kad god je to moguće pronalaziti zajedničke tačke" sa republikancima, ali da će se "suprotstavljati njihovom ekstremizmu".
Na drugoj strani Capitola, Jeffries će imati partnera u lideru senatske većine Chucku Scumeru.
"Po mom mišljenju, postojaće grupa 'mainstream' republikanaca koji neće željeti da idu u MAGA smjeru, a Hakeem je idealan čovek da sarađuje sa njima", izjavio je Schumer u nedavnom intervjuu. MAGA je Trumpov slogan "Učinimo Ameriku ponovo velikom".
Jeffries je ponekad nailazio na skepticizam liberalnog krila stranke, koji ga doživljavaju kao centristu. Međutim, članica Kongresa Rashida Tlaib iz Mičigena, dio grupe liberalnih zakonodavaca, rekla je da je ohrabrena načinom na koji su se Jeffries i njegov tim obratili liberalnim kolegama, iako se niko iz grupe nije kandidovao za lidersku poziciju.
Rođak stradalih: Moja tetka i njena djeca su mrtvi zbog namjernog nemara Kine
Hejrinsahan Abdurahman, 48-godišnja Ujgurka, živjela je sa svoje četvero djece u stanu na 19. spratu zgrade u Urumćiju, kineskoj provinciji Šinđijang.
U požaru u toj zgradi, koji je izbio 24. novembra, poginulo je deset osoba, koje nisu mogle da napuste zgradu jer je bila zaključana, zbog strogih Covid mjera koje je vlast uvela. Poslije tragedije u Urumćiju, širom Kine izbili su protesti protiv Covid mjera.
Abdurahman i njena djeca, 13-godišnja Šahide, 11-godišnji Imran, 9-godišnji Abdurahman i 5-godišnja Nadije, nisu mogli da pobjegnu i stradali su u požaru, tvrdi njihov rođak Abdulhafiz Muhamedimin, koji živi u Cirihu.
On je za Glas Amerike ispričao da su muža njegove tetke i njihovog najstarijeg sina kineske vlasti odvele u radni logor 2017. godine.
„Ja i moji rođaci izgubili smo kontakt sa svima, uključujući i moju tetku od 2017. kada je kineska vlada počela da oduzima pasoše Ujgurama i uhapsila muža moje tetke i njihovog sina”, rekao je Muhamedimin.
Međutim, kada je vidio da je u Urumćiju izbio požar, Muhamedimin je stupio u kontakt sa prijateljem koji je živio u blizini njegove tetke. Poslije nekoliko sati, prijatelj mu je potvrdio da su njegovi rođaci stradali u požaru.
„Zbog njihove neuspješne politike nulte tolerancije na Covid i namjernog nemara za spašavanje života, moja tetka i njeno četvoro djece su umrli”, tvrdi 27-godišnji rođak stradalih.
On kaže da su, odlukom kineske vlade, vrata koja vode do požarnih stepenica bila zaključana.
„Tako da je bilo nemoguće izaći i sići”, kaže Muhamedimin.
Li Venšeng, zvaničnik gradske vatrogasne službe u Urumćiju, rekao je da stradali nisu bili upoznati sa novim protokolom spašavanja u slučaju požara.
„Neki stanovnici nisu upoznati sa lokacijom drugog sigurnosnog izlaza koji vodi na krov stambene zgrade”, rekao je Li na konferenciji za novinare.
Međutim, jedan od Ujgura koji živi u Urumćiju, ispričao je za Glas Amerike da je zvaničnik zadužen za tu zgradu slao poruke stanarima da „ostanu kod kuće i ne koriste lift”.
„Moji rođaci su su krenuli ka požarnom izlazu na krovu, ali su vrata koja vode ka tom izlazu na njihovom spratu bila zaključana. Onda su se spustili liftom na prvi sprat, gdje su također zatekli zaključana vrata. Nažalost, izlaz je bio zatvoren zbog politike nulte tolerancije prema Covidu”, ispričao je jedan muškarac koji je tražio da ostane anoniman. „Na kraju ih je pustio u stan komšija sa prvog sprata, pa su pobjegli kroz prozor. Oni su bili sretnici, mnoge komšije su stradale.”
Tahir Imin, osnivač Ujgur Timesa u Washingtonu, kaže za Glas Amerike da nisu tačne tvrdnje kineskih vlasti da je poginulo 10 ljudi, već da je broj žrtava u Urumćiju mnogo veći.
„Prema tvrdnjama zaposlenih u obližnjoj bolnici, poginulo je 44 Ujgura. Mi smo uspjeli da dođemo do potvrde za 20 žrtava”, kaže Imin.
Požar u Urumćiju pokrenuo je proteste protiv Covid "lockdowna" širom zemlje. Lokalne vlasti u tom gradu su 26. novembra olabavile restrikcije i dozvolile kretanje stanovnika po distriktima.
Zvaničnik Katara: Broj radnika umrlih u pripremi Mundijala "između 400 i 500"
Visoki katarski zvaničnik uključen u organizaciju Svjetskog prvenstva u fudbalu u toj zemlji je prvi put iznio broj mrtvih radnika na turniru - "između 400 i 500" - što je drastično veći broj od bilo kog drugog koji je ranije ponudila Doha.
Činilo se da je komentar Hasana al-Tavadija, generalnog sekretara katarskog Vrhovnog komiteta za isporuku i naslijeđe, neplanirano iznijet tokom intervjua sa britanskim novinarom Piersom Morganom.
Također je doveo u opasnost da se ponovo podstaknu kritike grupa za ljudska prava zbog plaćanja radova na organizaciji prvog Svjetskog prvenstva na Bliskom istoku za migrantsku radnu snagu koja je izgradila stadione, metro linije i novu infrastrukturu potrebnu za turnir u vrijednosti od preko 200 milijardi dolara.
Vrhovni komitet i katarska vlada nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar u utorak.
U intervjuu, čije je dijelove Morgan objavio na mreži, britanski novinar pita al-Tavadija: "Šta mislite, koji je pošten, realan ukupan ukupan radnika migranata koji su umrli kao rezultat posla koji rade za Svjetsko prvenstvo u cjelini?"
"Procjena je oko 400, između 400 i 500", odgovara al-Tavadi. "Nemam tačan broj. To je nešto o čemu se razgovaralo."
Ali katarski zvaničnici ranije nisu javno raspravljali o tom broju. Izvještaji Vrhovnog komiteta koji datiraju od 2014. do kraja 2021. uključuju samo broj smrtnih slučajeva radnika uključenih u izgradnju i renoviranje stadiona koji su sada domaćini Svjetskog prvenstva.
Prema objavljenim podacima, ukupan broj smrtnih slučajeva iznosi 40. Oni uključuju 37 od, kako Katarci opisuju kao neradne incidente, kao što su srčani udari, i tri od incidenata na radnom mjestu. U jednom izvještaju se takođe posebno navodi smrt radnika od koronavirusa usred pandemije.
Al-Tavadi je ukazao na te brojeve kada je razgovarao o radu samo na stadionima u intervjuu, neposredno prije nego što je iznio brojku "između 400 do 500" za svu infrastrukturu za turnir.
Otkako je FIFA dodelila turnir Kataru 2010. godine, zemlja je preduzela neke korake da preispita praksu zapošljavanja u zemlji. To uključuje i eliminaciju takozvanog sistema zapošljavanja kafala, koji je radnike vezivao za svoje poslodavce, koji su imali pravo glasa o tome da li mogu da napuste posao ili čak zemlju.
Katar je takođe usvojio minimalnu mjesečnu platu od 1.000 katarskih rijala (275 dolara) za radnike i potrebne naknade za hranu i stanovanje za zaposlene koji te beneficije ne primaju direktno od svojih poslodavaca. Takođe je ažurirala svoja pravila o bezbjednosti radnika kako bi spriječila smrt.
"Jedna smrt je smrt previše. Jasno i jednostavno", dodaje al-Tavadi u intervjuu.
Aktivisti su pozvali Dohu da učini više, posebno kada je u pitanju osiguranje da radnici primaju plate na vrijeme i da budu zaštićeni od poslodavaca koji zlostavljaju.
Al-Tavadijev komentar takođe obnavlja pitanja o istinitosti izvještavanja kako vlade tako i privatnih preduzeća o povredama i smrtima radnika u arapskim zalivskim državama, čije su nebodere izgradili radnici iz južnoazijskih zemalja poput Indije, Pakistana i Šri Lanke.
Mustafa Kadri, izvršni direktor Equidem Research, konsultantske kuće za rad koja je objavila izvještaje o naplati gradnje radnicima migrantima, rekao je da je iznenađen Al-Tavadijevim komentarom.
"Šokantno je da sada dođe i kaže da ih ima na stotine", rekao je za AP. "Oni nemaju pojma šta se dešava".
Sumorne prognoze stanja svjetske ekonomije za 2023.
Izgledi za globalnu ekonomiju pogoršali su se, prema brojnim nedavnim analizama, jer rat u Ukrajini nastavlja da opterećuje trgovinu, posebno u Evropi, a tržišta čekaju potpunije otvaranje kineske ekonomije nakon višemjesečnih poremećaja izazvanih karantinima uvedenim zbog Covida.
U Sjedinjenim Državama, situacija na tržištu rada i usporavanja poslovnih aktivnosti podstakli su strah od recesije. Globalno gledano, inflacija je rasla, a poslovna aktivnost, posebno u eurozoni i Ujedinjenom Kraljevstvu, nastavila da se smanjuje.
U analizi objavljenoj prošlog četvrtka, Institut za međunarodne finansije je predvidio stopu globalnog ekonomskog rasta od samo 1,2 odsto u 2023. godini, što je na nivou 2009. godine, kada je svijet tek počeo da izlazi iz finansijske krize.
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) slaže se sa pesimističkom prognozom. U izvještaju objavljenom prošle nedjelje, privremeni glavni ekonomista organizacije Alvaro Santos Pereira napisao je: „Trenutno se suočavamo sa veoma teškim ekonomskim izgledima. Naš centralni scenario nije globalna recesija, već značajno usporavanje rasta svjetske ekonomije 2023. godine, kao i još uvek visoka, iako u padu, inflacija u mnogim zemljama”.
Američke kamatne stope
U SAD, inflacija i napori Federalnih rezervi za njeno suzbijanje bili su dominantni faktori u većini analiza sadašnjeg i budućeg stanja ekonomije.
SAD doživljavaju najviši nivo inflacije u posljednjih 40 godina, a cijene su počele značajno da skaču sredinom 2021. Do početka 2022. godine, godišnje stope su bile preko 6 procenata, i dok su se malo mijenjale, dotakle su maksimum od 6,6 odsto u oktobru.
Počevši od marta, Federalni komitet za otvoreno tržište (FOMC) centralne banke, koji određuje osnovne kamatne stope, podigao je referentnu stopu sa između 0,0 i 0,25 odsto na između trenutnih 3,75 i 4 odsto.
Američka centralna banka, svojim potezima, pokušava da smanji potražnju i uspori stopu rasta cijena. Dugoročni cilj joj je inflacija od 2 procenta na godišnjem nivou.
Izbjegavanje recesije
Cilj Federalnih rezevrvi je da inflaciju stavi pod kontrolu, a da privredu ne gurne u štetnu recesiju. I dok brojni ekonomski znaci ukazuju na to da napori da se uspori potražnja možda daju rezultate, opasnost od recesije i dalje postoji.
Podaci objavljeni ove nedjelje pokazali su da je poslovna aktivnost u SAD smanjena peti mjesec zaredom pošto su kompanije reagovale na smanjenu potražnju potrošača. Iako je privreda nastavila da otvara nova radna mjesta posljednjih mjeseci, zahtjevi za pomoć za nezaposlene su u porastu.
Federalne rezerve su ove sedmice objavile zapisnik sa sastanka FOMC-a početkom novembra. Zapisnik je otkrio pesimističan stav ekonomista centralne banke o američkoj ekonomiji u narednoj godini.
„Značajna većina” članova komiteta sa pravom glasa naznačila je da vjeruje da je vrijeme da se uspori povećanje kamatnih stopa, sugerišući da će se FOMC povući sa svojih nedavnih povećanja od 0,75 odsto kada se sastane u decembru, te da će možda povećati stope za samo 0,5 procenata.
Globalna borba
Na međunarodnom planu, vlade se suočavaju sa teškim izazovom: pokušavaju da pomognu građanima u vrijeme kada cijene dramatično rastu, posebno hrane i goriva, zbog rata Ukrajini.
U izvještaju ove nedjelje, Međunarodni monetarni fond ukazao je na to da vlade moraju da ulaže velike napore da održavaju ekonomsku ravnotežu.
„S obzirom da se mnogi ljudi još uvijek suočavaju sa poteškoćama, vlade bi trebalo da nastave da daju prioritet pomoći najugroženijim da se izbore sa rastućim računima za hranu i energiju i pokriju druge troškove — ali također treba da izbjegavaju da doprinose ukupnoj potražnji zbog opasnosti od povećanja inflacije. U mnogim razvijenim i privredama u razvoju, fiskalno ograničenje može smanjiti inflaciju uz istovremeno smanjenje duga.”
Prema podacima Instituta za međunarodne finansije (IIF), dok će globalni rast biti nizak, ali neto pozitivan 2023. godine, određene oblasti će se suočiti sa padom. Glavna među njima je Evropa, gdje IIF predviđa pad kumulativnog BDP-a od 2 odsto.
Svijetle tačke
U mjeri u kojoj postoje svijetle tačke u globalnoj ekonomiji 2023. godine, one su u oblastima kao što su Latinska Amerika i Kina.
U mnogim zemljama Latinske Amerike, gdje izvoz sirovina - uključujući drvo i rudu - pokreće mnoge ekonomije, globalna inflacija se pokazala korisnom utoliko što su cijene te robe porasle. Izjveštaj IIF predviđa povećanje BDP-a od 1,2 odsto širom regiona, iako će u ostatkku svijeta doći do ekonomskog pada.
Kina trpi ekonomsku štetu zbog „nulte tolerancije” na Covid, strategije predsjednika Xi Jinpinga koja je primorala na masovno zatvaranje čitavih gradova i regiona, uz ozbiljan poremećaj ekonomske aktivnosti. IFF i druge organizacije očekuju značajno ublažavanje kineske politike u narednoj godini, što će dovesti do privrednog rasta od čak 2 procenta, dok kineska ekonomija pokušava da oživi samu sebe.
Ujedinjeno Kraljevstvo pati
Sa izuzetkom Rusije, koja je još pod teškim sankcijama zbog invazije na Ukrajinu, Ujedinjeno Kraljevstvo se suočava sa najtmurnijim izgledima za narednu godinu od bilo koje od vodećih svjetskih ekonomija.
Sa inflacijom koja je znatno ispred drugih zemalja, očekuje se da će godišnja povećanja cijena dostići 10 procenata do kraja godine, prije postepenog pada 2023.
Među zemljama članicama G7, Velika Britanija je jedina u kojoj se privredna proizvodnja nije vratila na nivoe prije pandemije, a predviđa se da će se dalje smanjivati. OECD predviđa da će se britanska ekonomija smanjiti za 0,3 odsto u 2023. godini i da će rasti za samo 0,2 odsto u 2024. godini.