Odbor koji je formirao Zastupnički dom za istragu napada na američki Kapitol 6. januara 2021. objavio je konačan izvještaj, skup dokumenata od 845 stranica koji podupiru tvrdnju odbora da je napad izravno prouzrkovao bivši predsjednik Donald Trump i predstavljao je završni čin u “višestranoj zavjeri da se ponište zakoniti rezultati predsjedničkih izbora 2020.”.

Proizvod više od 17 mjeseci istrage, izvještaj je destilacija dokaza prikupljenih iz hiljada intervjua sa svjedocima, dokumenata i elektroničkih komunikacija sudskih poziva. Prema odboru, “Ti dokazi doveli su do najvažnijeg i izravnog zaključka: središnji uzrok 6. januara bio je jedan čovjek, bivši predsjednik Donald Trump, kojeg su mnogi drugi slijedili. Bez njega se nijedan događaj od 6. januara ne bi dogodio.”

Sam Trump dosljedno je osuđivao odbor i njegov rad te je nastavio insistirati, lažno, da su mu izbori 2020. ukradeni.

Opširan izvještaj

Osim ispitivanja samog napada, izvješetaj opisuje Trumpov pritisak na američke dužnosnike, države, zakonodavce i tadašnjeg potpredsjednika Mikea Pencea da manipuliraju sistemom ili krše zakon.

Objava izvještaja uslijedila je nakon posljednjeg saslušanja odbora održanog u ponedjeljak, u kojem su članovi optužili bivšeg predsjednika za počinjenje višestrukih zločina i uputili ga Ministarstvu pravosuđa na kazneni progon. Optužbe uključuju pobunu, ometanje službenog postupka, zavjeru za prevaru Sjedinjenih Država i zavjeru za davanje lažne izjave.

Upućivanje nema pravnu težinu, ali opsežna evidencija koju je izradio odbor nadopunit će dokaze koje je prikupilo Ministarstvo pravosuđa u vlastitoj istrazi i mogla bi utjecati na konačnu odluku o tome treba li kazneno goniti bivšeg predsjednika.

Glavni nalazi

Izvještaj objavljen u četvrtak gradi slučaj da je bivši predsjednik Trump bio u središtu zavjere da se ponište rezultati predsjedničkih izbora 2020., koristeći više strategija, od kojih su sve na kraju propale.

Dokumentira napore da se izvrši pritisak na državne i lokalne dužnosnike da ospore ili odbace izborne rezultate koji su pokazali Bidenovu pobjedu, čak i nakon što su deseci tužbi kojima se osporavaju rezultati odbačeni u sudskim sporovima.

Nakon što su ostali pokušaji osujećeni, Trump se uhvatio teorije koju je predložio odvjetnik John Eastman, a koja je tvrdila da je Pence imao ovlasti odbiti prebrojati glasove određenih država kada je Kongres zasjedao 6. januara, strategija koja je trebala kupiti vrijeme za uvjeravanje države i zakonodavnih tijela da poduzmu mjere da ponište rezultate na državnoj razini. Pence je naposljetku odbio prihvatiti plan, a dokazi koje je otkrio odbor pokazuju da je Eastman bio svjestan da je plan nezakonit, čak i dok ga je predlagao.

Nastojati korumpirati DOJ

Izvješće odbora također detaljno iznosi ono što opisuje kao nastojanje bivšeg predsjednika da "korumpira Ministarstvo pravosuđa".

Nakon izbora, bivši državni odvjetnik William Barr obavijestio je Trumpa da sve istrage o izbornim nepravilnostima koje je poduzelo Ministarstvo pravosuđa nisu uspjele pronaći dokaze o prevari dovoljno velike da ponište rezultate glasanja. Suočen s Trumpovim stalnim tvrdnjama o prijevari, Barr je najavio ostavku u decembru 2020.

Izvještaj dokumentira da je u sedmicama koje su uslijedile Trump poduzeo brojne korake kako bi pokušao uvjeriti više dužnosnike u ministarstvu da izdaju izjave u kojima izražavaju sumnju u rezultate izbora.

Trump je pronašao saveznika u odvjetniku DOJ-a Jeffreyju Clarku, službeniku u civilnom odjelu ministarstva, koji je sastavio dokument koji je odjel poslao izbornim dužnosnicima u Georgiji, lažno tvrdeći da je odjel "značajno zabrinut" zbog moguće prevare koja je mogla utjecati na izborni ishod tamo i u drugim državama. U dokumentu, koji nikada nije prenesen, također se poziva državno zakonodavno tijelo da razmotri poništavanje izbornog rezultata u toj državi.

Izvještaj opisuje dramatičan obračun u Ovalnom uredu, u kojem je Trump predložio imenovanje Clarka za vršitelja dužnosti državnog odvjetnika. Najviši dužnosnici u odjelu rekli su predsjedniku da će odmah dati ostavku ako poduzme taj korak.

Trump je znao da su tvrdnje lažne

Ključni nalaz u izvještaju, i onaj koji je nametnut u javnim raspravama, bio je da je Trump znao da je izgubio poštene izbore, što su mu nedvosmisleno rekli brojni njegovi glavni savjetnici.

Poenta je važna, jer je dokazivanje da bivši predsjednik nije djelovao u dobroj vjeri kada je tvrdio da su izbori pokradeni i tražio da državni dužnosnici proizvedu alternativne rezultate ključna komponenta optužbi za prevaru.

Trump se protivio toj tvrdnji posebno na svojoj mreži društvenih medija, Truth Social, napisavši: “Ovo je potpuna LAŽ. Nikad nisam razmišljao, čak ni trenutak, da predsjednički izbori 2020. nisu bili namješteni i ukradeni, a moje je uvjerenje postajalo još snažnije kako je vrijeme prolazilo.”

Napad na Kapitol

Istražni odbor, formalno odabrani odbor za istragu napada na Kapitol Sjedinjenih Država 6. januara, izvorno je zamišljen kao dvostranački napor uz potporu čelnika republikanskih i demokratskih klubova zastupnika u Zastupničkom domu.

Formirana je radi prikupljanja činjenica i zaključaka o događajima tog dana, kada je masa Trumpovih pristaša prisustvovala skupu u blizini Bijele kuće, na kojem im je Trump poručio da marširaju do Capitola i “bore se kao vrag”. Rulja se okupila na Capitolu, gdje su se zastupnici okupili kako bi potvrdili pobjedu sadašnjeg predsjednika Joea Bidena na predsjedničkim izborima 2020.

Gomila je ubrzo postala nasilna i unatoč prisutnosti više od 1000 policajaca uspjela je nasilno ući u zgradu i natjerati članove Kongresa i Pencea na bijeg. Pripadnici gomile bili su ljuti na potpredsjednika jer je odbio nezakonito proglasiti Trumpa pobjednikom, a mnogi su skandirali "Objesite Mikea Pencea".

Izvještej utvrđuje da je, tokom višesatnog napada, predsjednik Trump bio svjestan što se događa, te je unatoč tome poslao tweet u kojem je napao Pencea, dodatno raspalivši gomilu. Svjedoci koje je predložio odbor rekli su da je Trump odbio zahtjeve suradnika i članova svoje obitelji da zamoli izgrednike da odu.

Trumpa su na kraju uvjerili da zamoli gomilu da se raziđe, što je i učinio u video obraćanju u kojem je izgrednike opisao kao "vrlo posebne". Red je naposljetku uspostavljen kasno tijekom dana, uz pomoć trupa Nacionalne garde, a Kongres je službeno potvrdio Bidenovu pobjedu.

Rođen u kontroverzi

Neposredno nakon napada, osuda napada bila je dvostranačka, a prijedlog da se u potpunosti istraže njegovi uzroci dobio je snažnu podršku čelnika obje strane. Međutim, u sedmicama koje su uslijedile nakon napada, republikanski zastupnici, slijedeći Trumpa, pokušali su umanjiti ozbiljnost događaja.

Kad je odbor formiran početkom ljeta 2021., čelnik manjine u Zastupničkom domu Kevin McCarthy nominirao je pet republikanaca, uključujući zastupnike Jima Jordana i Jima Banksa. Budući da je Jordan, bliski Trumpov saveznik, vjerovatno bio meta istrage i budući da je Banks javno izjavio da ne želi surađivati s istragom, predsjednica Predstavničkog doma Nancy Pelosi odbila je njihova imenovanja i zatražila da McCarthy imenuje zamjene. Umjesto toga, čelnik republikanaca povukao je svih pet kandidata i odbio ponuditi nove.

Pelosi je odgovorila označivši dvoje republikanaca, zastupnika Liz Cheney i Adama Kinzingera, koji su nastavili osuđivati napad i Trumpovu ulogu u njegovom poticanju.

Počevši od ljeta 2022., odbor je održao niz od devet javnih rasprava u kojima je iznio sveobuhvatan vremenski okvir samog napada i nastojanja da se obore izbori koji su mu prethodili.

Izvještaj republikanaca u Zastupničkom domu

Konkurirajući izvještaj koji je izdalo pet republikanaca u Zastupničkom domu koji su prvobitno bili nominirani za članstvo u odboru 6. januara objavljen je u srijedu.

Izvještaj se prvenstveno usredotočilo na sigurnosne propuste koji su doveli do toga da policija Capitola i Washington Metropolitan Police Department nisu bili dovoljno spremni za nasilje na Capitolu. Izvještaj pripisuje velik dio krivnje za rezultate nereda Pelosi, tvrdeći da je odlučila ne angažirati dodatno osiguranje, uključujući Nacionalnu gardu, prije nereda.

Republikanski izvještaj ne bavi se temeljnim uzrocima nereda, postupcima bivšeg predsjednika Trumpa 6. januara i prije, ili širim naporima da se ponište rezultati izbora.

Ako ne Elon, onda ko?

To je veliko pitanje o kojem mnogi razmišljaju otkako je početkom nedjelje vlasnik Twittera Elon Musk, izjavio kako traži nekog novog ko bi bio na čelu ove društvene mreže.

Nakon što je Musk otvorio na Twitteru anketu sa pitanjem treba li ostati na čelu kompanije ili ne, više od 10 miliona korisnika mreže je odgovorilo da bi trebao otići s tog položaja. Musk je po okončanju ankete odgovorio da će dati ostavku onog momenta kada pronadje osobu koja je “ dovoljno luda”, da tu ulogu preuzme.

Ta situacija tek je zadnja u nizu čudnih preokreta u poprilično haotičnom reorganiziranju Twittera otkako ga je kupio milijrder, inovator, i vlasnik SpaceX-a i auto kompanije Tesla, proteklog oktobra. Po njegovom dolasku na čelo kompanije, mnogi su otpušteni, a mnogi dali otkaze, a bilo je i ukidanja računa novinarima, koji su potom vraćeni. Mnoge kompanije su u početku otkazale ugovore za reklame na Twitteru, ali su se kasnije mnoge i vratile.

Stil Muskovog ‘šefovanja” je uništiti prije nego što ponovno izgradiš, govori Andrew Miller, jedan od čelnika globalne konsultantske firme za brendiranje i marketing, Interbrand North America.

Nimalo tipičan preokret

Izjava Muska da traži novog direktora Twittera, mnoge ostavlja u dilemi: ko bi ikada mogao biti? Elon Musk bi, logično, i dalje bio vlasnik ove moćne društevene mreže, no nastojanje da se već odavno posrnuli Twitter prekorene za 180 stupnjeva, čini se izuzetno teškim zadatkom.

“Eventualna nova osoba bi se sučelila s prilično velikim rizikom da brzo bude otpuštena, ili prisiljena na ostavku” , kaže opet ANdy Wu, profesor na Fakultetu za biznis pri Univerzitetu Harvard, i dodaje: “Dakle, to će morati biti osoba koja će biti spremna da prihvati takav rizik.”

Musk, vlasnik kompanije za proizvodnju luksuznih električnih automobile Tesla, je, kako tvrde stručnjaci, i planirao da bude na čelu Twittera samo nekoliko mjeseci, jer se navodi da ulagači u kompaniju Tesla traže od njega da bude mnogo više uključen u taj dio posla. Neki znalci ove industrije ukazuju na to da je anketa koju je Musk organizirao , zapravo bio njegov način da pripremi javnost za svoj odlazak s mjesta direktora Twittera.

“Ja vjerujem da je on znao da će se uskoro povući, ali je htio da to uradi uz dozu drame,” kaže Richard Hagberg, psiholog i trener koji radi sa mnogim biznismenima i vlasnicima i čelnicima kompanija u Silikonskoj dolini.

Kako kontrolirati štetu

“On nikada ne bi priznao poraz, ali vjerovatno uviđa da problemi koje ima sa poslovodnim odborom Tesle, kao i donekle loš publicitet u posljednje vrijeme, čine štetu njegovom imenu i kompanijama, ” dodaje Hagberg .

Ko god da preuzme vodjstvo Twittera, morat će dijeliti viziju te kompanije koju njeguje Musk, i morat će prihvatiti činjenicu da će Musk biti itekako uključen. Poznato je da Musk nike voljan potpuno prepustiti kontrolu niti jedne od svojih kompanija, uključujući moćni SpaceX, kaže profesor Wu, i nastavlja:

“Elon Musk je u početku trebao biti samo ulagač u kompaniju Tesla, čiji osnivač on i nije. Ali, nije se mogao suzdržati i kupio je Teslu na kraju. Ako to ukazuje i na njegove moguće druge poslovne poteze, onda je za pretpostaviti da će željeti i dalje držati veliki dio kontrole nad Twitterom.”

Očigledna fascinacija Elona Muska time da bude u centru pažnje i medija, zasigurno će otežati njegov odlazak s mjesta čelnika Twittera. U januaru će, kako se sada čini, Elon Musk biti jedan od najaktivnijih korisnika Twittera, i vjerovatno prevazići račun bivšeg američkog predsjednika Obamu, @BarackObama, koji je trenutno na prvom mjestu po broju pratilaca : 130 miliona korisnika Twittera prati aktivnost Obame.

“Elon Musk je zasigurno svjestan interesa koji izaziva u javnosti, a račun na Twitteru najviše doprinosi tom interesu, ” kaže profesor Wu i dodaje:

“Mislim da će mu zbog toga biti najteže da sidje s položaja koji ima kao čelnik Twittera.”

Budući nasljednik Muska u Twitteru će istinski imati izazovne zadatke pred sobom: rezanje troškova kompanije, bolji prihode od reklama, i, naravno, okretanje Twittera ka putu koji vodi uspjehu. A za uspješno obavljanje tih zadataka je potreban mnogo smireniji, hladniji temperament nego ovaj kojeg posjeduje Musk, kaže profesor Wu.

“Mnogi rezovi, uključujući otpuštanja, su finansijski neophodni, i zato je potreba osoba koja će se znati nositi s tiom situacijom. ”

Neki znalci tehno -industrije kažu da bi nasljednik mogao doći iz Muskovog najbližeg kruga stručnjaka, nego možda poput bivšeg vlasnika Twittera Jack Dorseya, ili financijski stručnjak David Sacks. A neki drugi opet misle da bi to mogao biti i neko izvana, poput bivše direktorice operacija kompanije META (Facebook), Sheryl Sandberg.

Inspiracija kroz uzvišene ciljeve

Ko god da to bude, novi čelnik Twittera će se morati osloniti na osjećaj uposlenika da im je misija vrijedna i uzvišena.

“Uposlenici moraju vjerovati u misiju koja je mnogo više od svakodnevnice života koje živimo, jer u suprotnom, radni pritisak na uposlenike neće polučiti rezultate. Jer, tražiti od uposlenika da ulažu mnogo više sebe samih u posao, takvo nešto mora doći iznutra, od vodjstva,” said kaže gospodin Miller iz konsultantske kompanije Interbrand.

Musk je pokazao da može biti uspješan u nečem takvom, kada je istinski podigao moral uposlenika Tesle foksuiranjem na ideju da kompanija čini ogromnu pomoć zaštiti prirode kroz električna vozila, ili kada je uposlenicima SpaceX-a predočio san o konačnom odlasku ljudi na Mars. On je isto tako pokušao inspirirati uposlenike Twittera govorom o nužnosti zaštite slobode govora na Twitteru, no to je donekle imalo pomiješane rezultate.

Stručnjak Hagberg Elona Muska naziva “vizionarskim evangelistom,” to jest liderom s jasnom vizijom budućnosti , koji međutim isto tako zna biti egocentričan. No, teško je zamisliti dvojicu takvih lidera u jednoj kompaniji, pa u tom smislu, novi čelnik će morati uložiti izuzetne napore kako bi prisvojio srca uposlenika od kojih su mnogi potreseni promjenom u kompaniji.

“Ako želiš da te ljudi podržavaju, ” kaže stručnjak Hagberg, “jednostavno moraš imati jasne metode o tome kako ih sistemski navesti da u potpunosti vjeruju u to što ti kao lider želiš.”

Komentirajući najavljene javne proslave 9. januara u RS-u, visoki predstavnik Christian Schmidt podsjetio je javnost da se Ustavni sud BiH u nizu svojih odluka bavio proglašavanjem ovog datuma Danom Republike Srpske i neusklađenošću te odluke sa Ustavom BiH i jasno utvrdio da je 9. januar kao Dan RS neustavan", stoji u saopštenju OHR-a.

“Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obvezujuće i moraju se poštovati na cijeloj teritoriji BiH. Dakle, obilježavanje 9. januara kao Dana RS pokazuje jasno neprihvatanje Ustava BiH, vladavine prava i otvoreno nepoštivanje odluka i autoriteta Ustavnog suda BiH”, rekao je visoki predstavnik.

Ustavni sud BiH je u svojoj odluci istakao da „izbor 9. januara kao datuma za obilježavanje praznika Dana Republike Srpske nema simboliku kolektivnog zajedničkog sjećanja koje može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta kao vrijednostima koje imaju poseban značaj u multietničkom društvu koje se zasniva na uvažavanju i poštivanju različitosti kao osnovnih vrijednosti modernog demokratskog društva,”

Visoki predstavnik je naglasio da svaki praznik treba proslavljati u skladu s postojećim zakonskim okvirom i treba na inkluzivan način poštovati, bez diskriminacije, sve segmente društva, uključujući i sve konstitutivne narode i sve ostale građane BiH. Dejtonski mirovni okvir zahtijeva međusobno poštovanje i razumijevanje. Visoki predstavnik je naglasio i da oba entiteta i Distrikt Brčko imaju multietnički karakter i stoga svi praznici trebaju povezivati a ne dijelite ljude. To je i u duhu Ustava Republike Srpske kao entiteta Bosne i Hercegovine.

Prosperitet Bosne i Hercegovine treba graditi na saradnji, međusobnom razumijevanju i pomirenju, što zauzvrat zahtijeva uvažavanje pravnih činjenica. “Radovan Karadžić i Ratko Mladić su osuđeni ratni zločinci i kreatori genocida. Stoga ih se naziva zločincima, a ne herojima. Tražim od svih javnih zvaničnika da to poštuju i okrenu se ka zajedničkoj budućnosti. Dejtonski mirovni sporazum je postavio temelje za miran razvoj i on se mora poštovati”, rekao je visoki predstavnik, navedeno je u saopštenju poslatom medijima.

Kontrolori ovog vozila, u kalifornijskoj laboratoriji Jet Propulsion su znali da je kraj blizu, medjutim, NASA je izvijestila da vozilo je InSight iznenada prestalo s komunikacijom u nedjelju, 18. decembra.

"Za pretpostaviti je da je InSight najvjerovatnije prestao funkcionirati ," kazali su stručnjaci NASA-e, dodajući da je posljednja validna komunikacija sa vozilom obavljena 15. decembra , te da nije poznato šta konkretno je moglo izazvati takav iznenadan pad energije. Ipak, tim u laboratoriji u Kaliforniji će još neko vrijeme pokušavati da kontaktira InSight.

Svemirsko vozilo InSight je slijetjelo na Mars 2018 godine. Bio je to prvi uređaj koji je uspio zabilježiti potres na Crvenoj planeti. Seizmometar, proizveden u Francuskoj, je zabilježio više od 1300 potresa , uključujući i nekoliko koji su bili izazvani udarima meteroida. Najnoviji potres je InSight zabilježio početkom ove godine, tijekom kojeg se površina Marsa tresla najmanje 6 sati, saopćila je NASA.

Očitavanja seizmometra na vozilu su donekle osvijetlila tajne unutrašnjosti Marsa.

A prošle nedjelje, prije nego je prestao komunicirati, InSight je poslao podatke o još jednoj fascinantnoj pojavi na Marsu: prvi kovitlajući oblak prašine nalik jezgru tornadoa, za koji je poslao ne samo fotografije, nego i zvuk koji je kovitlac pravio – jer se dogodilo da je kovitlac prešao direktno iznad vozila dok je bio uključen mikrofon.

Medjutim, drugi najvažniji instrument na vozilu u posljednje vrijeme je izazivao samo nevolje. Kopač njemačke proizvodnje, čiji je zadatak bio da mjeri temperature u dubinama Marsove površine, nikada nije uspio kopati dublje od pola metra, iako je bio programiran za dubinu od najmanje 5 metara. Kopač je NASA proglasila nefukcionalnim gotovo prije dvije godine.

InSight je takodjer nedavno poslao svojim kontrolorima i jedan “selfie”, koji je NASA podijelila putem Twittera.

"Moja energija je izuzetno mala, I možda je ovo posljednja fotografija koji vam šaljem " napisao je tim koji se brine za Insight na Twitteru. "Ali, nemojte se brinuti za mene; moj boravak na Marsu je bio i uspješan i miran. Ukoliko mognem razgovarati sa svojim čuvarima na Zemlji, to ću i činiti, ali znam da se uskoro moram zauvijek odjaviti…Hvala vam što ste me pratili do zadnjeg trenutka…."

NASA ima još dva aktivna rovera na Marsu: Curiosity, koji je tamo još od 2012. i Perseverance, koji je na planet stigao prošle godine. .

Vozilo Perseverance trenutno stvara deponiju uzoraka. Planirano je da na površini Marsa ostavi 10 specijalnih kontejnera koji sadrže srž stijenja, a što je rezerva punim kontejnerima koji se već nalaze pohranjeni u vozilu. NASA planira neke od ovih uzoraka vratiti na zemlju tek za desetak godina, kako bi utvrdilo postoje li tragove drevnog, mikroskopskog života na Crvenoj planeti.

Vozilo ima i “ prijatelja”; to je mini helikopter po imenu Ingenuity. To malo vozilo je upravo okončalo svoj 37 po redu mali oblet oko planete, i zabilježilo time više od sat leta s mnoštvom prikupljenih fotografija i podataka.

Profesor Fizičkog vaspitanja, 35-godišnji Velibor Vujić iz Bijeljine, u martu 2021. godine je osuđen za spolno uznemiravanje maloljetne učenice Srednje tehničke škole „Mihajlo Pupin” u Bijeljini. Ipak, nakon presude je nastavio raditi u prosvjeti.

„On, inače, ima papir da nije kažnjavan”, rekao je novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Mićo Stojišić, direktor Srednjoškolskog centra „Vuk Karadžić“ u Loparama gdje Vujić danas radi. Stojišić tvrdi kako nije znao da je Vujić osuđen za uznemiravanje učenice niti je školi to službeno dojavljeno.

U presudi je navedeno da je profesor Vujić preko Facebooka učenici slao poruke vulgarnog, seksualnog i neprimjerenog sadržaja, tražeći od nje da mu pošalje svoje fotografije u donjem vešu, da mu odgovara na razna pitanja seksualne prirode te da potom izbriše poruke.

Nakon što je Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini protiv njega podiglo optužnicu, sporazumno je priznao krivicu i kažnjen je uslovnom zatvorskom kaznom od sedam mjeseci. Vujić nije jedini koji je nastavio raditi u školi sa djecom nakon što je osuđen za seksualno uznemiravanje učenika.

Novinari CIN-a su pronašli da je od 2012. godine najmanje sedam prosvjetnih radnika nakon pravosnažnih presuda ostalo u prosvjeti. Dvojica među njima i danas rade, jedan je dao otkaz, a ostali su u međuvremenu penzionisani.

Novinari nisu mogli identificirati dvojicu osuđenih prosvjetnih radnika jer su sudovi u presudama prikrili njihova imena i nazive škola u kojima su počinili krivična djela. Većina direktora u školama tvrde kako nisu znali da su njihovi nastavnici osuđeni, dok pojedini štite njihov identitet.

Oni su osuđivani uslovnim zatvorskim kaznama od dva mjeseca do najviše zatvorske kazne od tri godine za bludne radnje i obljube maloljetnih učenika i učenica jer su: protiv njihove volje ih ljubili, dirali po tijelu, govorili vulgarne riječi i slali poruke seksualnog i drugog neprimjerenog sadržaja.

Mnogi od njih nisu željeli razgovarati sa novinarima CIN-a ili se nisu javljali na pozive.

Osuđeni i dalje rade sa učenicima

Nakon što je podignuta optužnica protiv Velibora Vujića zbog seksualnog uznemiravanja učenice, on je 2020. godine sporazumno napustio Srednju tehničku školu „Mihajlo Pupin“ u Bijeljini.

Direktor Milenko Maksimović kaže da mu nije poznato da li je nakon odlaska nastavio raditi u drugim školama: „Mi smo sve po protokolu preduzeli odmah i tako da smo, bukvalno, uz pomoć ministarstva i svih institucija reagovali (…) tako da je uz našu reakciju profesor podigao papire iz naše škole”.

Međutim, novinari CIN-a otkrivaju da je Vujić svoj prosvjetni put kratko nastavio u Osnovnoj školi „Veljko Čubrilović“ u Priboju kod Lopara. Vojislav Božić, direktor škole, rekao je novinarima da u trenutku kada se prijavio na konkurs, škola nije znala da je Vujić osuđivan za bludne radnje. Zbog sudskog procesa u vezi sa radnim statusom Vujića škola je prekinula saradnju s njim. Božić kaže da „ne želi imati bilo kakvu saradnju s takvim ljudima”.

Vujić je ubrzo pronašao novi angažman u Srednjoškolskom centru „Vuk Karadžić“ u Loparama gdje i danas srednjoškolcima drži časove Fizičkog vaspitanja četiri časa sedmično. Direktor Mićo Stojišić kaže da nije znao da je Vujić osuđivan za seksualno uznemiravanje.

„On, inače, ima papir da nije kažnjavan i da se ne vodi taj postupak. Imamo sve da nije kažnjavan, da je sve uredu”, odgovorio je Stojišić.

Vujić se nije javljao na pozive i poruke novinara CIN-a.

Uvjerenje o nekažnjavanju izdaju nadležna ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Međutim, zakon je propisao brisanje presuda iz krivičnih evidencija u određenim rokovima, a nakon čega se u uvjerenjima koja se izdaju građanima ne navodi da li su osuđivani. S druge strane, nadležni sudovi po donošenju pravosnažne presude izdaju uvjerenja o nevođenju krivičnog postupka.

Takvo uvjerenje iz Općinskog suda u Sarajevo bilo je dovoljno sarajevskom nastavniku Sporta i tjelesnog odgoja Samiru Alihodžiću da se vrati na posao u Osnovnu školu „Grbavica I“. On je u novembru 2021. godine osuđen zbog bludnih radnji nad učenicom ove škole.

Izrečena mu je jednogodišnja kazna zatvora i sud mu je zabranio da godinu dana obavlja dužnost nastavnika. On je zatvorsku kaznu zamijenio novčanom i vratio se na isto radno mjesto nakon što mu je u novembru 2022. godine istekla zabrana.

„On je to uvjerenje mogao da dobije od suda jer ovo je okončan postupak. Znači, nije bilo nikakve zakonske smetnje da njemu sud izda uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka”, rekli su iz Općinskog suda u Sarajevu.

Mogućnost zamjene zatvorske kazne za novčanu uvedena je kako bi se smanjila gužva u zatvorima. Dužina kazne koja se može zamijeniti, novčani iznosi i načini plaćanja nisu ujednačeni na nivou Bosne i Hercegovine (BiH).

Podsjećamo, CIN je krajem 2019. godine otkrio da su osuđenici u BiH i ranije otkupljivali zatvorske kazne za spolni odnos sa nemoćnim osobama. Ovu mogućnost koriste i osuđenici iz Srbije i Hrvatske koji uz bh. državljanstvo u ovu zemlju prenose svoje kazne kako bi izbjegli zatvor.

Roditelji Osnovne škole „Grbavica I“ su zatražili od škole da otpusti Alihodžića te da mu onemogući dalje obavljanje posla gdje bi mogao biti u kontaktu s maloljetnom djecom.

„Zahtijevamo da se odmah, bez odlaganja, pokrene postupak kojim će nastavniku S. A. biti prekinut radni odnos u školi ‘Grbavica I’. Ovo je jedini zahtjev koji imamo, bez alternative, kao roditelji čija djeca pohađaju ovu školu i naša je obaveza da istrajemo u tome, jer je to jedino rješenje koje je u interesu svih nas, a najviše naše djece”, poručili su iz Vijeće roditelja Osnovne škole „Grbavica I“.

Usljed pritiska javnosti i roditelja, Alihodžić je polovinom decembra 2022. godine dao otkaz. Advokat sarajevskog nastavnika Alen Nakić kaže da je Alihodžić o tome školu obavijestio elektronskim putem.

„Pravna pozicija gospodina Alihodžića bila je takva da u momentu kada se počinju dešavati ove radnje apsolutno nije postojalo zakonsko uporište za prestanak radnog odnosa, ali, evo, gospodin Alihodžić se odlučio da povuče ovaj potez kako bi se situacija smirila, kako se niko ne bi osjećao ugroženim njegovim boravkom u školi, posebno ne ta djeca s kojima je dugo godina sarađivao“, rekao je Nakić.

Još jedan prosvjetni radnik Davor Vidaković iz Doboja je osuđen na zatvorsku kaznu od četiri mjeseca 2018. godine zbog obljube zloupotrebom položaja dok je bio na poziciji profesora i direktora ustanove „Đački dom“ u Doboju. On je karijeru nastavio kao profesor i saradnik Univerziteta za poslovni inžinjering i menadžment u Banjoj Luci (PIM) na Fakultetu računarskih nauka u Istočnom Sarajevu.

Dragan Mitrović, osnivač Odjeljenja PIM-a u Istočnom Sarajevu, rekao je novinarima kako nije imao informacije da je Vidaković osuđivan. Kako kaže, on je prilikom zapošljavanja fakultetu dostavio dokumente iz aprila 2020. godine: uvjerenje o nekažnjavanju i uvjerenje da se protiv njega ne vodi krivični postupak.

Mitrović dodaje da je PIM u međuvremenu anonimno upozoren na Vidakovića, kada su ponovo od profesora zatražili da fakultetu dostavi dokumente iz MUP-a i nadležnog suda. Fakultet je tada dobio dokumente kojim je, kako kaže Mitrović, potvrđeno da ni kroz operativnu ni kroz kaznenu evidenciju profesor nije osuđivan za bilo koje djelo.

Na pitanje šta će fakultet poduzeti u vezi sa činjenicom da je Vidaković pravosnažno osuđen, Mitrović je odgovorio: „Samo ukoliko se potvrdi činjenično da postoji bilo šta što ukazuje na osnovanost tih navoda, naravno da će sve procedure biti preduzete u skladu sa zakonom”.

Vidaković je novinarima CIN-a spustio slušalicu.

Osuđeni za bludnje radnje tiho do penzije

Ahmet Morankić je 2017. godine radio kao referent za administrativne poslove u Srednjoj mješovitoj školi „Srebrenik“. Osuđen je uslovno na osam mjeseci zatvora zbog bludnih radnji nad učenicom. U presudi je navedeno da je u novembru 2012. godine kao 54-godišnjak pozvao u svoju kancelariju maloljetnu učenicu i protiv njene volje je poljubio u usta, govoreći joj da je „privlačna i da postoji neka energija između njih”.

Te godine je srednja škola „Srebrenik“ Morankiću izrekla lakšu povredu radne obaveze koja se definiše kao nepažljiv i nepristojan odnos u toku rada prema učenici i on je ostao raditi u školi nakon prijave. Međutim, na istom radnom mjestu ostao je raditi i nakon što je osuđen − sve dok se nije penzionisao 2020. godine.

To je novinarima CIN-a potvrdio i Morankić, navodeći da nije imao nikakvih problema. Kada je upitan da li je škola znala za presudu, rekao je: „Pa, šta ja znam, valjda jesu (…), sad me vraćate da moram to rekonstruisati”.

Današnji direktor škole Mehmedalija Smajlović je rekao da uopće nije znao da je osuđivan: „Presude nikakve nije imao. Bila je prijava (…). Čuo sam da je neka prijava bila. E, zbog čega, kako, ja ne znam, stvarno. Ne znam ništa da je osuđen ni da je bio na sudu povodom tog pitanja.”

I Miodrag Maričić, profesor Fizičkog vaspitanja u Poljoprivrednoj i medicinskoj školi u Bijeljini, ostao je raditi do penzionisanja nakon što je osuđen za obljubu tri učenice zloupotrebom položaja u 2013. godini.

On je tada kao 61-godišnjak pozvao učenice u svoj kabinet pod izgovorom da ih treba ocijeniti. Jednu djevojčicu je dirao po zadnjici i pokušavao da je poljubi i stavi u krilo, drugu je udarao po zadnjici, milovao po kosi, vratu i stomaku, dok je trećoj, također, dirao zadnjicu, tražio od nje da ga zagrli i poljubi. Kada je djevojčica to odbila, on ju je pokušao poljubiti u usta.

Optužen je 2015. godine, a u martu sljedeće godine je uslovno osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora. Međutim, sve to vrijeme je radio kao profesor u školi dok nije penzionisan u jesen 2016. godine. Aktuelni direktor Poljoprivredne i medicinske škole Zoran Despotović kaže da nije znao da je Maričić osuđen.

Ni Milomir Draganić, direktor Osnovne škole „Sveti Sava“ u Rogatici, nije znao da je bivši nastavnik Fizike Zoran Radojević 2017. godine osuđen na šest mjeseci zatvora zbog obljube učenice zloupotrebom položaja.

Tada 62-godišnji Radojević krivično djelo je počinio 2015. godine nad učenicom osnovne škole. Prema presudi, učenici je u kabinetu dodirivao grudi i bedra, zavlačio ruku ispod njene majice, a kada se izmaknula, čvrsto ju je zagrlio i poljubio u čelo, rekavši da je ona njegova miljenica i da će dobiti pozitivnu ocjenu. Djevojčicu je potom pozvao da dođe poslije nastave, uz napomenu da sastanke nikome ne spominje.

Draganić je novinarima potvrdio da se Radojević u međuvremenu penzionisao: „Čim je to bio problem, on je otišao u penziju”.

Pero Šarčević, bivši profesor Geografije u Gimnaziji „Jovan Dučić“ u Doboju, nije odgovarao na pozive novinara. On je 2012. godine osuđen na tri godine zatvora za obljubu zloupotrebom položaja.

„Kod nas nije radio, nije ni u drugoj školi. Čekao je pa se penzionisao u međuvremenu”, prokomentarisali su iz Gimnazije „Jovan Dučić“ u Doboju.

Uprkos javnom interesu, sudovi i tužilaštva su u pet slučajeva anonimizirali presude prosvjetnih radnika koje su dostavili CIN-u. Stoga novinari uglavnom nisu mogli provjeriti da li ovi nastavnici i dalje rade u prosvjeti.

U pojedinim presudama su u potpunosti prikriveni podaci o osuđenim nastavnicima, dok se u drugima vide samo njihovi incijali. Među njima je i bivši nastavnik matematike u Osnovnoj školi „Vladimir Nazor u Odžaku, inicijala M. M., osuđen na jednu godinu zatvora.

Na poziv novinara da nam otkrije identitet nastavnika, direktorica ove škole Nada Bačić je kazala: „Ne mogu vam to reći. Ne bih ja uopće o tome više razmišljala, da me ne vraćate na tako nešto.“

Provjere u Registru pedofila

U Republici Srpskoj postoji Registar pedofila koji vodi Ministarstvo unutrašnih poslova RS-a. Međutim, ovaj registar nije javan i za provjeru svakog osuđenika u registru potrebno je obratiti se MUP-u. Registar pedofila u Federaciji BiH nikada nije formiran.

Gordana Rajić, ombudsman za djecu RS-a, pojašnjava da je izmjenama zakona iz oblasti obrazovanja utvrđena obaveza obrazovnih ustanova da provjeravaju osobe u Registru pedofila prilikom zasnivanja radnog odnosa. Ipak, kaže da se ova mogućnost rijetko koristi.

Rajić kaže da se pedofili koji jednom uđu u Registar nikada ne brišu iz ove baze: „Ti su podaci trajni i, s obzirom da postoji obaveza organa, organizacija pa čak i udruženja da prilikom ne samo zasnivanja radnog odnosa već i prilikom angažovanja određenih lica koja dolaze u kontakt sa djecom, oni mogu da traže i da dobiju podatak da li se to lice nalazi u Registru”.

Novinari CIN-a su i ranije istraživali slučajeve seksualnog uznemiravanja na obrazovnim ustanovama i otkrili su da javni fakulteti i akademije u BiH izbjegavaju pokretanje disciplinskih postupaka za seksualno uznemiravanje koje je kažnjivo otkazom.

Svjedočenja studentica i studenata o nemoralu profesora prepuštaju pravosuđu koje nije naklonjeno žrtvama – od 53 osobe prijavljene Tužilaštvu BiH za seksualno uznemiravanje u protekloj deceniji, osuđeno je tek pet. Stoga je podrška žrtvama koje se osnaže progovoriti nedovoljna, a pravda teško dostižna.

Ali administracija je također zatražila dodatnih sedam dana prije nego što se ukine smjernica, poznata kao Paragraf 42, kako bi se omogućio "uredan prijelaz na operacije iz Paragrafa 8".

“Vlada shvaća da će ukidanje naredbi iz paragrafa 42 vjerovatno dovesti do poremećaja i privremenog porasta nezakonitih prelazaka granice”, stoji u jednom sudskom dokumentu. “Vlada ni na koji način ne nastoji minimizirati ozbiljnost tog problema. Ali rješenje za taj imigracijski problem ne može biti produženje javnozdravstvene mjere na neodređeno vrijeme za koju svi sada priznaju da je nadživjela svoje javnozdravstveno opravdanje.”

Administracija je također rekla da se vlada spremna osloniti na imigracijski zakon koji je odobrio Kongres poznat kao Paragraf 8 - imigracijsko tijelo koje je uvijek bilo na snazi kroz povijest američke carine i zaštite granica.

Prema Paragrafu 8, oni koji stignu na granicu bez dokumenata ili pokušaju ući između ulaznih luka mogu biti udaljeni bez da imigracijski sud odluči o njihovom slučaju. Međutim, ako migrant želi zatražiti azil, prije udaljenja ili deportacije s njim razgovara službenik za azil.

Savezni zakon dopušta ljudima iz drugih zemalja da traže azil u Sjedinjenim Državama ako se boje progona kod kuće. Moraju biti prisutni u SAD-u i dokazati strah od progona po jednoj od pet osnova: rasa, vjera, nacionalnost, političko mišljenje ili pripadnost određenoj društvenoj klasi, najnejasnija od pet kategorija, koja može uključivati osnove kao što je seksualnost odnosno kaste.

Vrhovni sud SAD-a odredio je utorak poslijepodne kao krajnji rok za odgovore na svoju naredbu, ostavljajući ograničenja iz paragrafa 42 na granici SAD-a i Meksika.

Paragraf 42 uveden je za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na početku pandemije koronavirusa. Američki centar za kontrolu bolesti rekao je da mjere više nisu potrebne za zaštitu javnog zdravlja, a administracija predsjednika Joea Bidena rekla je da želi ukinuti tu politiku.

Savezni sudac odredio je 21. decembar kao krajnji datum za paragraf 42. Ipak, skupina od 19 država s republikanskim državnim odvjetništvom osporila je tu presudu, tvrdeći da bi ukidanje paragrafa 42 prouzročilo "nepopravljivu štetu" jer se od njih očekivalo da će potrošiti resurse na zakon ovrha, obrazovanje i druge usluge za pomoć novopridošlim migrantima.

Bijela kuća je tražila 3 milijarde dolara dodatnih sredstava za osoblje, tehnologiju i objekte za čuvanje.

Press tajnica Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je u ponedjeljak da ukidanje ograničenja "ne znači da je granica otvorena".

Oscar Leeser, gradonačelnik El Pasa u Teksasu, rekao je za Glas Amerike da je grad pod izvanrednim stanjem od prošle sedmice jer tamošnji dužnosnici očekuju povećanje broja tražitelja azila na granici.

“Ono što radimo ovdje je priprema. U subotu smo proglasili izvanredno stanje kako bismo bili spremni da se prema svima koji dođu u grad El Paso postupa s poštovanjem,” rekao je Leeser na španjolskom.

Dužnosnici El Pasa rekli su za Glas Amerike da će, čak i ako se Paragraf 42 ukine, nastaviti sa svojim planom za hitne slučajeve. Kažu da će im dodatna sredstva pomoći osigurati utočište za migrante prije nego što otputuju na svoja konačna odredišta u Sjedinjenim Državama.

Dok migranti stoje u redu kako bi se predstavili službeniku granične patrole, gradonačelnik El Pasa rekao je kako očekuje da će stići još 20.000 migranata i pokušati ući u Sjedinjene Države kroz El Paso tokom sljedećih nekoliko dana.

Cesar Contreras pridonio je ovom izvještaju.

U plan su uključene milijarde dolara nove pomoći za Ukrajinu , povećanje od 10 posto u budžetu Pentagona, kao i revizija dosadašnjih metoda kontrole nad proglašenjem novog američkog predsjednika nakon predsjedničkih izbora.

Ova mjera takodjer predvidja oko 50 milijardi dolara namijenjenih zajednicama koje se oporavljaju od suša, uragana i drugih elementarnih nepogoda. Ovaj budžetski plan je najvjerovatnije posljednja velika zakonska odluka koju donosi Kongres u ovom sastavu, s demokratskom većinom

Medjutim, prijedlog mora biti odobren i usvojen do petka u ponoć, kada ističe trenutni privremeni budžet. U suprotnom vlada se sučeljava sa mogućnošću djelomične obustave rada.

Ukoliko prijedlog ne bude usvojen, moguće je da zakonodavci odobre još jednu privremenu mjeru kojom bi se privremeno državno financiranje produžilo na još jedan mjesec. Neki od republikanskih predstavnika bi to više voljeli, jer kada se Kongres vrati na posao nakon Božićnih i Novogodišnjih praznika 3. januara. Oni će biti u većini. U tom smislu, republikanci bi mogli imati bolju poziciju za pregovore sa demokratama oko politike potrošnje za narednih godinu dana.

Ovaj prijedlog inače predvidja $772.5 milijardi dolara za diskrecione programe izvan budžeta za obranu, kao i $858 milijardi dolara za potrebe obrane. 45 milijardi dolara je namijenjeno za hitnu pomoć Ukrajini, što bi bila najveća jednokratna suma data toj zemlji koja je u ratu s Rusijom. Dosadašnja pomoć Ukrajini medjutim iznosi preko 68 milijardi dolara.

Ovaj kongresni prijedlog praktički daje Ukrajini više nego je to od Kongresa zahtijevao predsjednik Biden (37 milijardi dolara u jednom iznosu).

Drugi dijelovi budžeta izmedju ostalog predvidjaju budžete za , recimo, pripravnost zemlje za eventualne epidemije u budućnosti, kao zakonsku zabranu korištenja kineske platforme TikTok na vladinim kompjuterima.

VOA: Počnimo sa Ukrajinom - nedavno smo čuli više izvještaja o eksplozijama i navodnim napadima dronovima u Ruskoj Federaciji. U jednom od svojih intervjua rekli ste sljedeće, da vas citiram. „Ne ohrabrujemo niti omogućavamo ukrajinske operacije unutar Rusije. Pokušavamo osigurati da Ukrajinci mogu braniti svoju teritoriju i povratiti svoje tlo u Ukrajini." Sa vaše tačke gledišta, da li je moguće dobiti rat bez ciljanja vojne infrastrukture unutar Rusije koja se aktivno koristi za napad na ukrajinske civile?

Kirby: Trebamo pustiti Ukrajince, posebno predsjednika Zelenskog kao vrhovnog komandanta, da definiraju koje su njegove namjere, koji su mu konkretni ciljevi. Ono na šta smo fokusirani je da osiguramo da oni mogu braniti svoju teritoriju, da mogu povratiti izgubljene teritorije koju su im Rusi ilegalno oduzeli.

Rat je evoluirao tokom vremena. Znate, prvih nekoliko sedmica sve je bilo oko Kijeva. Bitku za Kijev su Ukrajinci dobili, i tada su bili važni protivtenkovski projektili. Zatim se prešlo na artiljeriju, jer su se borbe zaista koncentrisale na Donbas, koji je otvorena, poljoprivredna teritorija. A sada mislim da zračne odbrambene sposobnosti Ukrajine postaju najvažnije, ybog neviđenih zračnih napada Rusije, kako krstarećim projektilima tako i iranskim dronovima.

VOA: Rusija je u četvrtak upozorila da će, ako SAD isporuče neke sofisticirane rakete za protuzračnu odbranu,poput Patriota, to biti crvena linija za njih i da će izazvati reakciju Kremlja. I da li je to razlog zašto ne najavljujete isporuku Patriota Ukrajini kako je planirano?

Kirby: Obezbijedili smo više od 25 predsjedničkih paketa pomoći za Ukrajinu, da ne spominjemo druge fondove i inicijative u posljednjih devet mjeseci, i biće ih još. Siguran sam da će u narednim danima biti još jedna najava paketa pomoći Ukrajini. Kada budemo imali paket da objavimo, razgovaraćemo o tome, razgovaraćemo o sadržaju, razgovaraćemo o iznosu novca koji se troši na njega, i razgovaraćemo o vremenu u smislu da to stigne do ukrajinske vojske što je brže moguće.

VOA: Da li ste zabrinuti zbog upozorenja koja stižu iz Moskve prema Washingtonu? Jer , Rusi su bili prilično jasni: ako Ukrajini date tu vrstu municije, mi ćemo odgovoriti.

Kirby: Rusija neće diktirati Sjedinjenim Državama ili bilo kojoj drugoj zemlji kakvu sigurnosnu pomoć pružamo Ukrajini. To radimo u suradnji s Ukrajincima, razgovarajući s njima skoro svaki dan o njihovim potrebama i brinemo se da najbolje ispunjavamo te potrebe. A ako ne možemo, onda su Sjedinjene Države dokazale da su sposobne i voljne da razgovaraju sa saveznicima i partnerima o tome kako bi mogli ispuniti te sposobnosti.

VOA Nakon razamjene Brittney Griner za Viktora Bouta, rekli ste da će administracija Bouta smatrati odgovornim ako ponovo počini bilo kakve ilegalne radnje ili ponovo postane prijetnja Sjedinjenim Državama. Koje su glaven bridge za nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Država u vezi s Boutom?

Kirby: Radili smo procjenu nacionalne sigurnosti prije te razmjene zarobljenika, to je uobičajena praksa, to radimo rutinski. Bilo kakav rizik za našu nacionalnu bezbjednost od strane gospodina Bouta su njegove stare ilegalne aktivnosti, ali to je rizik koji se može kontrolirati. Uvijek ćemo biti oprezni u pogledu naše nacionalne sigurnosti, i ako g. Bout odluči sa svojom novostečenom slobodom da se vrati starim poslovima onda će Sjedinjene Države biti odgovorne za njega.

VOA: Da vas pitamo za situaciju u Jemenu. BIjela Kuća se usprotivila rezoluciji o okončanju rata u toj zemlji, tvrdeći da bi povlačenje američkih trupa za rat pod vodstvom Saudijske Arabije zakomplikovalo tekuću diplomaciju ovdje. Možete li objasniti kako prestanak podrške ratu spriječava mir?

Kirby: Pa, svi želimo da se rat u Jemenu završi. Radili smo na tome godinama. Isuviše nevinih ljudi su postali žrtve ovog užasnog rata. Ono na šta smo ponosni je naša uloga u pomaganju da se održi primirje koje traje već 10 mjeseci Želimo da vidimo taj prekid vatre traje, želimo da taj mir traje, i želimo da ga vidimo održivim.

VOA: Možete li nam dati najnovije informacije o američkim obavještajnim podacima o zajedničkoj proizvodnji oružja između Rusije i Irana?

Kirby: Vjerujemo da Iran i Rusija pokušavaju produbiti svoje odbrambeno partnerstvo. Sastavni dio toga mogao bi biti razvoj zajedničkog proizvodnog pogona u Rusiji za iranske dronove. No, ne radi se samo o proizvodnji dronova, koje će naravno Rusi koristiti za dodatno nasilje nad ukrajinskim narodom i civilnom infrastrukturom već se radi o produbljivanju odnosa, što nike dobhro ni za ostatak zemalja Srednjeg Istoka. Iran koji ima koristi od povećane vojne pomoći Rusije je Iran koji postaje još veća prijetnja u regionu.

VOA: Šta je sa produbljivanjem odnosa između Sjeverne Koreje i Rusije?

Kirby: Još uvijek nismo vidjeli puno u smislu završetka neke vrste vojne transakcije između Sjeverne Koreje i Rusije. Međutim, važno je napomenuti da će Rusija posegnuti za nacijom poput Sjeverne Koreje. Ponestaje im prijatelja…i oružja…To vam pokazuje stepen do kojeg je gospodin Putin pod pritiskom u Ukrajini, da njegova vlastita odbrambena industrijska baza ima problema da održi korak sa potrebama, stopom potrošnje oružja i municije unutar Ukrajine, i da mora da posegne van Rusije da bi to obnovila. Znate, ovo je bila vojska koju je gospodin Putin predstavio kao jednu od najmoćnijih na planeti i naj— jednu od najnaprednijih, i evo ga, nakon devet mjeseci rata u Ukrajini, mora tražiti pomoć od zemalja poput Irana i Sjeverne Koreje.

VOA: Pošto se bližimo kraju godine, recite koji su bili najveći izazovi sa kojima ste se vi i vaš tim suočili tokom 2022.?

Kirby: Bio je to rat u Ukrajini i ruska agresija i način na koji je ona doslovno transformisala bezbjednosno okruženje u Evropi. Situacija u sigunosnom smislu je potpuno drugačija nego je bila prije 9, 10 mjeseci. Amerika sada ima 20 hiljada više vojnika rasporedjenih na evropskom kontinentu nego prije rata. Ali naš odnos sa saveznicima iz NATO-a je svakako jak, svakim danom postaje sve jači. Kina je takođe nastavila da mijenja bezbjednosno okruženje širom svijeta. Mi gledamo na Kinu kao na strateškog konkurenta, ali ne želimo sukob. Pa ipak, moramo biti spremni za sigurnosne izazove koji postoje.

Stoga je jedna od stvari koje smo uradili tokom ove godine , pokušaj da produbimo i ojačamo našu ogromnu mrežu saveza i partnerstava u azijskom regionu. Predsjednik se fokusirao na jačanje partnerstva sa Južnom Korejom i Japanom i u regionu smo mnogo više angažirani. Mogao bih dodati i borbu protiv terorizma. Nekoliko vrlo, vrlo značajnih protuterorističkih operacija 2022., uključujući uklanjanje al-Zawahirija, de facto vođe Al Kaide, kao i terorista ISIS-a.

VOA: Ako biste odabrali jedno ili dva od svojih najvećih dostignuća u 2022., šta bi to bilo?

Kirby: Pa, vjerujem da je jedno od najvećih dostignuća način na koji su predsjednik Biden i ova administracija zaista revitalizirali ovu mrežu saveza i partnerstava. Kada samo pogledate gdje se sada nalazi američko vodstvo na svjetskoj sceni, u odnosu na to gdje je bilo kada je predsjednik Biden došao na dužnost, to je kao noć i dan. Sjedinjene Države su pokazale izuzetno vođstvo nakon svih ovih prijetnji, zaista ujedinjujući svjetsku pozornicu.

El Paso, Texas — 

Na meksičkoj strani međunarodne granice u nedjelju ujutro ostale su samo hrpe odbačene odjeće, obuće i ruksaka na obalama rijeke Rio Grande, gdje su do prije nekoliko dana stotine ljudi čekale u redu da se predaju američkim dužnosnicima . Jedan mladić iz Ekvadora nesigurno je stajao na meksičkoj strani; upitao je dvojicu novinara znaju li išta o tome što bi se dogodilo da se preda bez sponzora u SAD-u, a potom oprezno skinuo tenisice i čarape i skočio preko niske vode.

S američke strane, uz malu ogradu koju je čuvalo nekoliko vozila granične patrole, pridružio se redu od desetak ljudi koji su stajali i čekali bez ikakvih američkih dužnosnika na vidiku.

Sudac okruga El Paso Ricardo Samaniego rekao je za Associated Press u nedjelju da regija, u kojoj se nalazi jedan od najprometnijih graničnih prijelaza u zemlji, koordinira napore oko stambenog zbrinjavanja i preseljenja sa skupinama i drugim gradovima, kao i da poziva državnu i saveznu vladu za humanitarnu pomoć. Područje se priprema za talas novih pristiglih koji bi mogli udvostručiti svoj dnevni broj nakon što javnozdravstveno pravilo broj 42 završi u srijedu.

Pravilo je korišteno za odvraćanje više od 2,5 miliona migranata od prelaska od marta 2020.

U prihvatilištu za migrante nedaleko od rijeke u siromašnoj četvrti Ciudad Juárez, Carmen Aros (31) nije znala mnogo o američkoj politici. Zapravo, rekla je da je čula da bi se granica mogla zatvoriti 21. decembra.

Prije mjesec dana pobjegla je od nasilja kartela u meksičkoj državi Zacatecas, odmah nakon što joj se rodila peta kći i nestao suprug. Metodistički pastor koji vodi sklonište Buen Samaritano stavio ju je na popis za uvjetno otpuštanje u Sjedinjene Države i ona svake sedmice čeka da je pozovu.

"Rekli su mi da u Juarezu postoji azil, ali zapravo nisam znala mnogo", rekla je na krevetu na kat koji je dijelila s djevojkama. "Stigli smo ovdje... i sada da vidimo može li vlada Sjedinjenih Država riješiti naš slučaj."

U ogromnom skloništu koje vodi meksička vlada u bivšoj tvornici Ciudad Juárez, deseci migranata gledali su finale Svjetskog nogometnog prvenstva u nedjelju na dva televizora, dok je gostujući tim liječnika iz El Pasa liječio mnoge koji su oboljeli od respiratornih bolesti na hladnom vremenu. .

Politike koje se stalno mijenjaju otežavaju planiranje, rekao je Dylan Corbett, direktor Hope Border Instituta, katoličke organizacije koja pomaže migrantima u El Pasu i Juarezu. Grupa je otvorila kliniku prije dva mjeseca.

"Imaš mnogo skrivene boli", rekao je Corbett. – Bojim se što će se dogoditi. S vladinom politikom u neredu, "većina posla pada na vjerske zajednice da pokupe dijelove i nose se s posljedicama".

Samo nekoliko blokova preko granice, susnježica je padala u El Pasu dok je oko 80 zbijenih migranata jelo tacose koje su volonteri ispekli na roštilju. Temperature u regiji ove sedmice će pasti ispod nule.

"Nastavit ćemo im davati onoliko koliko imamo", rekla je Veronica Castorena, koja je izašla sa suprugom da podijeli tortilje, kao i deke za one koji će vjerovatno spavati na ulici.

Jeff Petion, vlasnik škole prijevoznika kamiona u gradu, rekao je da mu je ovo drugi put da dolazi sa zaposlenicima pomoći migrantima na ulicama. “Ovdje su, hladno im je, gladni su, pa smo im htjeli dati do znanja da nisu sami.

Ali preko puta Petiona, Kathy Countiss, umirovljenica, rekla je da se brine da će novi došljaci izmaknuti kontroli u El Pasu, iscrpljujući resurse i usmjeravajući ovrhu s kriminalaca na one koji traže azil.

U subotu je gradonačelnik El Pasa Oscar Leeser izdao hitnu deklaraciju za pristup dodatnim lokalnim i državnim resursima za izgradnju skloništa i druge hitno potrebne pomoći.

Samaniego, okružni sudac, rekao je da je nalog došao dan nakon što su dužnosnici El Pasa poslali guverneru Teksasa Gregu Abbottu pismo u kojem traže humanitarnu pomoć za regiju, dodajući da je zahtjev bio za resursima za pomoć u zbrinjavanju i preseljenju novopridošlih migranata, a ne dodatne sigurnosne snage.

Samaniego je rekao da nije dobio nikakav odgovor na zahtjev i da planira izdati sličnu deklaraciju o izvanrednom stanju u cijelom okrugu u kojoj će se navesti vrsta pomoći koja je potrebna tom području ako grad uskoro ne dobije državnu pomoć. Pozvao je državnu i saveznu vladu da osiguraju dodatni novac, dodajući da imaju uspostavljenu strategiju, ali su im nedostajali finansijski, osnovni i volonterski resursi.

Dužnosnici El Pasa koordiniraju s organizacijama kako bi osigurali privremeni smještaj za migrante dok ih se procesuira i daju im sponzore te ih premještaju u veće gradove gdje ih se avionom ili autobusom može prevesti do krajnjih odredišta, rekao je Samaniego. Od srijede će svi oni udružiti snage u jedinstvenom zapovjednom centru za hitne slučajeve, rekao je Samaniego, slično njihovom pristupu hitnom slučaju COVID-19.

Abbott, gradski dužnosnici El Pasa i američka carina i granična zaštita nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar u nedjelju.

Abbott je uložio milijarde dolara u "Operaciju Lone Star", napor bez presedana za osiguranje granica koji je uključivao prijevoz migranata autobusima u takozvane gradove utočišta poput New Yorka, Los Angelesa i Washingtona, kao i ogromnu prisutnost državnih policajaca i Nacionalne garde uz granicu Teksasa i Meksika.

Osim toga, republikanski guverner Teksasa potaknuo je nastavak napora za izgradnju zida bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koristeći uglavnom privatno zemljište uz granicu i prikupljajući sredstva za pomoć u plaćanju.

El Paso je bio peti najprometniji od devet sektora granične patrole duž meksičke granice još u martu i odjednom je postao daleko najpopularniji u oktobru, skočivši ispred Del Ria u Teksasu, koji je i sam zamijenio teksašku dolinu Rio Grande kao najprometniji koridor munjevitom brzinom krajem prošle godine. Nejasno je zašto je El Paso postao tako moćan magnet posljednjih mjeseci, privlačeći posebno velik broj migranata od septembra.

Nedavni ilegalni prijelazi u El Pasu — isprva uvelike dominirali Venezuelanci, a odnedavno Nikaragvani — podsjećaju na kratko razdoblje 2019., kada su najzapadniji krajevi Teksasa i istočni dio Novog Meksika bili brzo preplavljeni došljacima s Kube i središnjeg dijela Amerika. El Paso je godinama bio relativno uspavano područje za ilegalne prelaske.

U međuvremenu, skupina od oko 300 migranata počela je hodati prema sjeveru u subotu navečer iz područja u blizini meksičko-gvatemalske granice prije nego što su ih zaustavile meksičke vlasti. Neki su željeli stići 21. decembra, pogrešno uvjereni da će kraj mjere značiti da više ne mogu zatražiti azil.

Dezinformacije o imigracijskim pravilima SAD-a često su raširene među migrantima. Grupa se uglavnom sastojala od Srednjoamerikanaca i Venezuelanaca koji su prešli južnu granicu s Meksikom i uzalud čekali tranzitne ili izlazne vize, migracijske oblike koji su im mogli omogućiti da prijeđu Meksiko do granice SAD-a.

"Želimo doći do Sjedinjenih Država što je prije moguće, prije nego što zatvore granicu, to je ono što nas brine", rekao je migrant iz Venezuele Erick Martínez.

U četvrtak, berze su zabilježile pad, usljed sve češćeg mišljenja da su iz FED-a spremni da dozvole ulazak ekonomije u recesiju, ukoliko odluče da je to ono što je potrebno kako bi se inflacija svela na njima prihvatljivih 2 procenta. Jedan od vodećih berzanskih indeksa S&P 500 izgubio je gotovo 100 poena, što je pad vrijednosti od 2,5 odsto.

Samo dan ranije, FED je – sedmi put ove godine – podigao kamatne stope za 0,5 procentnih poena. Pozajmljivanje novca sada je dostiglo raspon od 4,25 do 4,5 odsto. To znači skuplje je pozajmljivanje za građane i kompanije, uključujući zajmove za kupovinu kuća i automobila, te kredite za biznise.

Osim berzama i poslovanju kompanija, visoka inflacija je posebno naštetila građanima – na primjer starijoj populaciji.

Strah od novih poskupljenja

Uprkos određenim pozitivnim pokazateljima u borbi protiv inflacije, ona je tokom godine bila visoka, pa ankete pokazuju da Amerikanci stariji od 65 godina uglavnom kažu da im je finansijsko stanje gore nego godinu dana ranije.

Istovremeno, investitori sa Wall Streeta zabrinuti su zbog projekcija FED-a, objavljenih u srijedu, prema kojima će doći do dodatnog podizanja kamatnih stopa na 5 ili 5,25 odsto, većeg nego se očekivalo, što bi moglo potrajati do kraja 2023. godine.

Također, kreatori politika iz FED-a su umanjili i procjene o ekonomskom rastu u 2023. godini, sa 1,2 odsto iz septembra, na svega pola procenta, dok su povećali očekivanja o stopi nezaposlenosti sa 3,7 na 4,6 odsto.

Sve upućuje na to da zvaničnici očekuju - ili bi barem prihvatili - ekonomski pad kao cijenu za stavljanje inflacije pod kontrolu.

FED je poslao otvorenu poruku, kaže Ryan Sweet, glavni ekonomista za SAD u kompaniji Oxford Economics: „Nešto ćemo slomiti. Slomićemo inflaciju ili ćemo slomiti ekonomiju”.

Suprotno tome, mnogi investitori bili su uvjereni da bi FED mogao objaviti neku vrstu napretka u ublažavanju recesije, pa možda i promijeniti kurs u kontekstu podizanja kamatnih stopa tokom naredne godine, posebno imajući u vidu mišljenje da deo inflatornih pritisaka postepeno popušta.

Na primjer, u novembru je zabilježen rast cijena za 7,1 procenat u odnosu na godinu dana ranije, što je znatno niže nego u junu, kada su poskupljenja iznosila 9,1 odsto. Cijene goriva prosječno su u četvrtak iznosile 3,19 dolara, u poređenju sa 5,02 dolara u junu. Usporen ekonomski rast i rast cijena proizvoda tokom 2022. ublažili su i pritiske na lance snabdijevanja.

Ipak, predsjedavajući FED-a Jerome Powell nije bio u slavljeničom raspoloženju, te nije dao naznake da će doći do smanjenja kamatnih stopa – što bi djelovalo kao veliki podstrek za berze i ekonomiju.

„Dva dobra mjesečna izvještaja su dobrodošla”, rekao je Powell u srijedu. "Ali moramo biti iskreni prema sebi... 12-mjesečna osnovna inflacija je 6 procenata” – što je tri puta više od FED-ovog cilja.

„Dobro je vidjeti napredak, ali hajde da shvatimo da imamo dug put do povratka stabilnosti cijena”, naveo je on.

Inflacija, recesija – ili „stagflacija”?

Imajući u vidu najave o dodatnom povećanju kamatnih stopa, sporijem ekonomskom rastu i većoj nezaposlenosti, kao i procjene o većoj inflaciji u 2023. nego što su kreatori politike očekivali u septembru, postavlja se pitanje da li borba FED-a protiv inflacije postiže očekivane rezultate.

Pritom, FED, koji u SAD ima ulogu centralne banke nije jedini izvor rastućeg straha o recesiji. Evropska centralna banka je takođe signalizirala da bi mogla da podigne kamatne stope u većoj mjeri od očekivanog.

Čak i dobre vijesti od četvrtka – poput informacije o manjem broju Amerikanaca koji su tražili naknade za nezaposlene – imaju i svoju negativnu stranu. Iz FED-a su u uvjerenju da snažno i otporno tržište rada, sa rastom plata u deficitarnim sektorima, zapravo daje podstrek inflaciji.

Sweet iz kompanije Oxford Economics kaže kako sumnja da „FED preuveličava koliko bi inflacija mogla biti jaka”.

Ipak, dodaje da saosjeća s njihovim problemima, navodeći da se Pauel i drugi kreatori politike plaše da bi neuspjeh u obuzdavanju inflacije – čak i ako bi uspjeh doveo do recesije – mogao dovesti do scenarija koji je, kako kaže, noćna mora za centralnu banku. Riječ je o tzv. „stagflaciji” u kojoj inflacija ostaje visoka, ali uz visoku nezaposlenost i slab ekonomski rast, što je problem bez jasnog rješenja.

„Suočeni s tim izborom”, kaže Sweet, „učiniće sve što mogu da to spriječe”.

Masa sa Jensenom na čelu jurila je policajca koji je pokušavao da odbrani kongresmene.

Slika Jensena sa raširenim rukama, u majici sa QAnon simbolima, postala je jedan od najpoznatijih prizora upada u Kongres, koji se dogodio kao posljedica tvrdnji tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa da je pokraden na izborima.

Dok je izricao kaznu, sudija Timothy Kelly je rekao da nije baš siguran da li je Jensen shvatio svu ozbiljnost nasilnog napada u kojem je igrao "krupnu ulogu".

"On (napad) je skršio do tada neprekinutu tradiciju mirnog transfera vlasti (u SAD). To više ne možemo da povratimo", rekao je Kelly i dodao da bi volio da može da kaže da ima dokaz da je Jensen shvatio da se to ne može ponoviti.

Jensen je osuđen po sedam tačaka optužnice, uključujući sprječavanje Kongresa da nakon predsjedničkih izbora na kojima je Trump izgubio od Joea Bidena zvanično potvrdi rezultate glasanja elektora po saveznim državama.

Također je osuđen zbog napada na policajce ili njihovog ometanja.

Presuda pored pet godina zatvora uključuje tri godine nadzora po Jensenovom puštanju na slobodu i novčanu kaznu od 2.000 dolara.

U kratkoj izjavi pred sudijom, Jensen je rekao da želi da se vrati "životu porodičnog čovjeka i normalnom životu" kakav je vodio prije no što se "umješao u politiku".

Jensen je preskočio zaštitni zid i kroz polomljeni prozor ušao u zgradu kako bi mogao da bude jedan od prvih ljudi koji je upao na Capitol, rekao je sudija.

Osuđeni je vodio grupu koja je jurila policajca Eugenea Goodmana uz stepenice, a kasnije je ponovo ušao u zgradu i koškao se sa policijom".

"Doug Jensen je htio da bude momak sa postera ove pobune", rekla je tužiteljica Emily Allen.

Jensen je također nosio majicu sa velikim simbolom Q jer je želio da ova teorija zavjere bude zaslužna za ono što se desilo 6. januara 2021. godine, rekao je njegov advokat Christopher Davis.

Hiljade Trumpovih pristalica upali su u Capitol 6. januara, u pokušaju da ponište njegov izborni poraz, za koji Trump lažno tvrdi da je rezultat prevare.

Skoro 600 osoba je uhapšeno zbog napada na zgradu Capitola gdje je u toku bilo zasjedanje Kongresa zbog potvrđivanja izborne pobjede Bidena. Prije samog upada, Trump je u Washingtonu održao vatreni govor u kojem je tvrdio da je njegov poraz rezultat prevare.

U napadima je poginulo pet osoba, a 140 policajaca je ranjeno.

Nakon višesatnog zastoja zastupnici su potvrdili izbornu pobjedu aktuelnog američkog predsjednika Bidena.