U presudi od utorka, sud je produžio odluku o privremenom blokiranju okončanja restrikcija za migrante, koju je predsjedavajući John Roberts donio prošle sedmice. Prema naredbi suda, o ovom slučaju će se raspravljati u februaru, a odluka će važiti sve dok sudije ne donesu konačnu presudu.

Ograničenja, poznata kao "Član 42", uvedena su za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na početku pandemije koronavirusa. Osnov "Člana 42" dolazi iz zakona o javnom zdravstvu iz 1944. godine, čiji je cilj sprječavanje širenja zaraznih bolesti.

Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti implementirali su ta pravila u martu 2020. godine, nakon izbijanja pandemije kovida 19. Od tada, restrikcije su bile osnov za odvraćanje više od 2,5 miliona migranata od prelaska u SAD.

Nakon što su Centri za kontrolu bolesti saopštili da mjere više nisu neophodne za zaštitu javnog zdravlja, administracija predsjednika Joea Bidena odlučila je da želi da okonča tu politiku u 2022.

Na to su se žalile savezne države u kojima vlast imaju republikanci, ali federalni sudija u Vašingtonu je naredio da sprovođenje "Člana 42" bude okončano 21. decembra 2022. Kao poslednju mogućnost za sprječavanje ukidanja restrikcija, grupa od 19 država obratila se Vrhovnom sudu, navodeći da bi im to nanijelo nepopravljivu štetu i da bi opteretilo pogranične države prilivom migranata, nakon čega je Roberts donio privremenu odluku.

Nova odluka Vrhovnog suda dolazi u trenutku kada su se hiljade migranata okupile na meksičkoj strani granice sa SAD. Skloništa za njihov prihvat su prepuna, a zagovornici imigracija zabrinuti jer pokušavaju naći načine da se pobrinu za toliki broj ljudi.

"Duboko smo razočarani zbog svih očajnih tražilaca azila koji će i dalje patiti zbog 'Člana 42', ali nastavićemo se boriti da na kraju ukinemo tu politiku", rekao je Lee Gelernt, advokat Američke unije za građanske slobode, koja se zalaže za prekid korištenja "Člana 42".

U presudi od utorka navedeno je da će Vrhovni sud preispitati pitanje imaju li države pravo intervenirati u pravnoj borbi oko "Člana 42". Federalna vlada i zagovornici imigracije tvrdili su da su države predugo čekale da interveniraju, a čak i da su to uradile ranije, da nemaju osnov za tako nešto.

U mišljenju koje se ne slaže sa odlukom većine njihovih kolega, sudije Neil Gorsuch i Ketanji Brown Jackson, naveli su da čak i ako bi sud utvrdio da države imaju pravo da se umiješaju i da je "Član 42" zakonito usvojen - "hitnost na kojoj su te naredbe bile utemeljene odavno je istekla."

Sudije su navele da "trenutna pogranična kriza nije kovid kriza".

"A sudovi se ne bi trebali baviti održavanjem administrativnih odredbi osmišljenih za jednu vanrednu situaciju samo zato što izabrani zvaničnici nisu uspjeli riješiti drugu vanrednu situaciju. Mi smo sud, a ne kreatori politike posljednje instance", navode sudije.

Portparolka Bijele kuće Karine Jean-Pierre izjavila je u utorak da će Bidenova administracija "postupiti u skladu s naredbom i pripremiti se za sudsku reviziju".

"U isto vrijeme, napredujemo u našim pripremama za upravljanje granicom na siguran, uredan i human način kada se 'Član 42’'na kraju ukine, te ćemo nastaviti širiti legalne mogućnosti za imigraciju", dodala je ona. "'Član 42' je javno-zdravstvena mjera, a ne imigracijska prisilna mjera i ne bi se trebao produžavati na neodređeno vrijeme."

Region u i oko Buffala u New Yorku— niz vjetar od jezera Erie i jezera Ontario — pojavio se kao nulta tačka za arktičko duboko smrzavanje i ogromnu zimsku oluju koja se proširila na veći dio SAD prošle nedjelje i tokom božićnih praznika sve do juga do meksičke granice.

Broj potvrđenih smrtnih slučajeva povezanih sa olujom u njujorškim okruzima Erie i Niagara porastao je na 32 u utorak, rekli su zvaničnici, pošto je snježne padavine počele da gube na intenzitetu. Ekipe hitne pomoći nastavile su da lociraju i uklanjaju vozila koja su ostala zatrpana ispod snijega i nanosa visokih nekoliko stopa.

Neki mrtvi pronađeni su smrznuti u automobilima, drugi u snježnim nasipima na otvorenom, dok su neki umrli usljed srčanog udara dok su čistili snijeg, rekao je novinarima izvršni direktor okruga Erie Mark Poloncarz.

"Oporavljamo se od najgore oluje koju sam ikada vidio, svakako u smislu smrti od gnjeva majke prirode", rekao je on.

Širom zemlje, najmanje 60 ljudi je poginulo u vremenskim nesrećama posljednjih dana, javio je NBC News.

Gotovo metar i po snijega za četiri dana

U Buffalu i njegovoj okolini palo je do 52 inča (132 centimetra) snijega tokom četiri dana, a nešto više se očekivalo do utorka uveče, prema Nacionalnoj meteorološkoj službi (NWS).

Očekivalo se da će se situacija dramatično promijeniti. NWS prognozira brzo otapanje kasnije ove nedjelje, sa temperaturama poput proljećnih znatno iznad nule i znatno iznad normale, praćeno kišom koja bi mogla da izazove poplave.

"Ovo je jedan od razloga zbog kojih su određene ulice na meti dodatnog čišćenja kako bi se omogućilo pravilno odvodnjavanje vode nastale otapanjem", rekao je Poloncarz na Twitteru.

Napredak je bio spor zbog velike količine i dubine snijega, za koji je Poloncarz rekao da nije pogodan za čišćenje.

"Mnogo predstojećeg posla"

Bageri i utovarivači su dovezeni da krče i tovare snijeg u kipere da bi bio odveženi istovaren na drugo mjesto. Poloncarz je rekao da će biti potrebno dva dana da se otvori jedna traka na svakoj gradskoj ulici.

Ogromne mašine za izbacivanje snega raspoređene su da pomognu u čišćenju nekoliko velikih autoputeva zakrčenih ogromnim nanosima. Za Buffalo je i dalje bila na snazi zabrana ličnih putovanja.

Stotine radnika elektroprivrede na terenu su i rade na ponovnom uspostavljanju snabdijevanja strujom, a Poloncarz je tvitovao da je oko 4.500 potrošača ostalo bez struje u utorak, dok su ekipe motornim testerama krčile oboreno drveće.

Za stanovnike koji su praktično zarobljeni u svojim domovima dva dana, ublažavanje oluje donijelo je spoznaju koliko je snega palo tokom mećave koja im je oganičavala vidik.

"Gledali bismo kroz prozor i duvalo je toliko da nismo mogli da kažemo da li se pravi ikakva akumulacija, ali kada se konačno smirilo, imali smo mnogo posla", rekao je Jim Nowak, koji je u utorak bio napolju s lopatom u rukama.

Pojavili su se i izvještaji o stanovnicima koji su primili strance uhvaćene na otvorenom na vrhuncu mećave i proveli veći dio prazničnog vikenda sa njima. Jedan je bio vlasnik berbernice koji je za Buffalo News rekao da je prihvatio 40 ljudi prve noći oluje i oko 30 sljedeće.

Meteorolog NWS-a Bob Oravec iz Centra za predviđanje vremena NWS-a u Marylandu predvidio je da će u utorak u zapadnom New Yorku pasti još oko pet centimetara snijega, ali da je to "vjerovatno posljednje".

"Uskoro slijedi otopljenje. Do četvrtka najviša temperatura će biti 8 Celzijusa. Do subote će biti 12C", rekao je Oravec. Utorak je ostao bio hladan, sa najvišom temperaturom od -2 i najnižom od -6, rekao je on.

Katastrofa "jednom u životu"

Buffalo, drugi po veličini grad u državi New York, najteže je pogođen mećavom, koja se u petak oblikovala iznad Velikih jezera i proširila svoj zahvat na doline Ohija i Gornjeg Mississippija i planine Appalachia.

Guvernerka New Yorka Kathy Hochul nazvala je to "epskom, jednom u životu" vremenskom katastrofom, najgorom mećavom koja je pogodila oblast Buffala u posljednjih 45 godina.

Okrug je pozvao 100 vojnih policajaca iz državne Nacionalne garde, kao i oficire iz New Yorka da pomognu u upravljanju saobraćajem i sprovođenju ograničenja na putu.

Stanovnici Buffala sa plugovima pričvršćenim za svoje džipove i kamionetima pomogli su da se očiste sporedne ulice. Ljudi su hodali milju ili više stazama koje su prosijecale mašine za čišćenje snijega, da bi došli do prodavnica i supermarketa koji su ponovo počeli da se otvaraju.

Poloncarz je, govoreći na brifingu za novinare u utorak, pozvao stanovnike da ostanu kod kuće, a radoznale da se klone.

"Molim vas, klonite se grada Buffalo", rekao je.

Oružane snage Srbije, koje se nalaze na granici sa djelimično priznatom od svjetske zajednice Republikom Kosovo, stavljene su u stanje pripravnosti, prenose mediji pozivajući se na izjavu srpskog ministra odbrane Miloša Vučevića.

Pored toga, u skladu sa naredbom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ljudstvo Ministarstva unutrašnjih poslova prevedeno je u borbenu gotovost, a njegove jedinice stavljene su pod komandu načelnika Generalštaba Kopnene vojske.

Također, oružane snage Kosova su dovedene u punu borbenu gotovost. Republičke vlasti saopštile su da je to učinjeno radi uklanjanja barikada koje su podigli Srbi na sjeveru Kosova.

Sukob između dvije zemlje ponovo je eskalirao u julu ove godine u vezi sa odlukom Prištine da uvede privremene isprave za državljane Srbije za ulazak u republiku i zahtjevom srpske manjine da stare srpske registarske tablice zamijene na lokalne.

Stabilnost u ovom regionu Balkana može se održati uz pomoć NATO kontingenta mirovnih snaga stacioniranih na Kosovu, čiji je ukupan broj oko 3.700.

Moskva, koja otvoreno podržava Beograd i ne priznaje Kosovo, daje izjave koje zbunjuju čak i rukovodstvo Srbije i koje stručna zajednica smatra destruktivnim.

Tako je prije neki dan prvi zamjenik predsjednika Komiteta Državne dume za međunarodne poslove Aleksej Čepa na radiju „Govori Moskva” pozvao Srbiju da „postane dio Rusije” u slučaju zamršene geopolitičke situacije u regionu. Štaviše, pozvao je da se sačeka neki „apel Vučića” u vezi s tim.

Nakon toga, zvanična predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da Moskva čeka reakciju Beograda na prijedlog Kremlja da se situacija oko Kosova normalizuje. Zvučalo je veoma dvosmisleno.

„Izgleda da Moskvi ne bi smetalo da dobije 'vruću tačku'...”

Ovo je samo još jedan dokaz metoda, uključujući provokativnu demagogiju i dezinformacije, kojima Kremlj pribjegava da bi ostvario svoje ciljeve, rekao je politolog, stručnjak za centralnu i istočnu Evropu Ivan Preobraženski o apsurdnom prijedlogu da se Srbija pridruži Ruskoj Federaciji.

Prema njegovim riječima, postoji osjećaj da su svi predstavnici ruskih vlasti prije učesnici nekih propagandnih emisija na televizijskim kanalima, nego ozbiljni političari i diplomate.

„Zvanične izjave o spoljnopolitičkim temama koje dolaze iz Moskve često su najjeftinija tabloidna propaganda sa jasnom primjesom neodgovornosti, a najviši državni zvaničnici tu nisu izuzetak”, dodao je izvor Glasa Amerike.

„Šta da kažemo o poslaniku Državne dume, dovoljno je pročitati postove Dmitrija Medvedeva, bivšeg predsjednika zemlje. Dakle, ne možete se svađati samo sa svim zapadnim prijestolnicama, što se već desilo, već i sa istim tim Beogradom, koji ponekad, čini se, jednostavno ne zna kako da reaguje na ruske pasaže.”

Ranije je Dmitrij Medvedev, između ostalog, u svom postu definisao prirodu rata u Ukrajini kao konfrontaciju Moskve sa Zapadom.

Istovremeno, Kremlj pokazuje jasan interes za raspirivanje novog sukoba i nestabilnosti na Balkanu u regionu, navodi Ivan Preobraženski. Prema njegovom mišljenju, na to su usmjereni brojni informativni kanali, koji u svakoj prilici masovno šire dezinformacije.

„Izgleda da Moskvi ne bi smetalo da dobije 'vruću tačku' u vidu oružane konfrontacije između Srbije i Kosova. A svaka nestabilnost između dvije zemlje odjekuje na čitavom Balkanu. Međutim, za sada Kremlj nema čime da se hvali. Kremlj u tom smislu... njegovi pokušaji da ostvari željeni cilj su uzaludni. To je prvenstveno zbog činjenice da su sve misli i Beograda i Prištine povezane sa ulaskom u Evropsku uniju”, zaključio je on.

„Srbiji se sada očito ne sviđa što se može pozicionirati kao saveznik ili saučesnik Kremlja”

Poseban odnos Moskve i Beograda zasniva se na nekoliko faktora, smatra politički analitičar Andrej Okara. Prema njegovom mišljenju, to je prvenstveno pravoslavna kulturna baština i opšta „nenaklonost Zapadu”.

„U obje zemlje je prilično rašireno da kolektivni Zapad, na čelu sa Sjedinjenim Državama, navodno nastoji da ih uništi”, rekao je on u intervjuu za rusku službu Glasa Amerike. „To je potpuno neadekvatna ideja, ali postoji - da su Srbija i Rusija bliske i po mentalitetu i po historijskom putu.”

Osim toga, određeni imperijalni kompleksi su i dalje živi u Beogradu, kao i u Moskvi, smatra politolog.

Istovremeno, u stvarnosti, Srbija je zemlja koja teži da uđe u EU, ne zamišlja sebe bez Evrope i ne želi da se sukobljava sa Zapadom, naglasio je Andrej Okara: „A Rusiji su sada prijeko potrebni neki, ako ne prijatelji i saveznici, onda bar dobronamjerni partneri, doduše na riječima. Takve zemlje sada praktično i ne postoje sa izuzetkom Sjeverne Koreje, Irana, Eritreje i drugih sličnih parija. Zato je Beograd toliko vrijedan Moskvi.”

Naravno, Kremlj bi sada očigledno imao koristi ako se u Evropi formira još jedna 'vruća tačka', tvrdi politiolog. Prema njegovom mišljenju, to bi u određenoj mjeri moglo „zamagliti ukrajinsku temu”, odvratiti pažnju dijela javnosti.

„Međutim, vidimo da pokušaji potpirivanja sukoba između Srba i Albanaca na Kosovu još nisu doveli do uspjeha. Bez obzira da li Moskva ima stav o tome ili ne. Ipak, postoji osjećaj da u Rusiji postoje snage koje su pokušavaju da udahnu novu energiju u ovaj sukob. Međutim, uprkos složenosti situacije između Kosova i Beograda, uvijek ima kompromisa. A Srbiji se sada očigledno ne sviđa što se može pozicionirati kao saveznik ili saučesnik Kremlja. Ovo je veoma čudno i specifično prijateljstvo”, zaključio je Andrej Okara.

U intervjuu za New York Post, Santos je rekao: „Moji grijesi uljepšavaju moju biografiju. Žao mi je.”

Republikanski član Kongresa, koji će u januaru preuzeti tu dužnost, također je izjavio: „U kampanji sam govorio o stvarima koje brinu ljude, a ne o svojoj biografiji”, dodajući: „Namjeravam ispuniti obećanja koja sam dao u kampanji.”

List New York Times je prošle sedmice objavio tekst kojim u pitanje dovodi životnu priču koju je Santos (34) predstavljao tokom predizborne kampanje. On se hvalio impresivnim akademskim i profesionalnim postignućima, te se prikazivao kao oličenje američkog sna.

Između ostalog, ovaj stanovnik Queensa govorio je da je diplomirao na koledžu Baruch u New Yorku, ali iz te škole su naveli da ne mogu potvrditi takvu informaciju

„Nisam diplomirao ni na jednoj visokoobrazovnoj ustanovi. Neugodno mi je i žao mi je što sam uljepšao svoju biografiju”, priznao je Santos New Yorku Postu. „Priznajem to. (…) Činimo gluposti u životu.”

Santos je prije izbora 8. novembra 2022. također govorio da je radio za kompanije Citigroup i Goldman Sachs, ali nijedna od njih nije mogla pronaći dokumente koji bi dokazali takve navode.

Santos je za Post rekao da „nije nikada direktno radio” ni za jednu finansijsku kompaniju, dodajući da je upotrijebio „loš izbor riječi”. Također je naveo da je investiciona firma Link Brige, u kojoj je bio potpredsjednik, poslovala sa obje spomenute kompanije.

Još jedan medij, jevrejsko-američka web stranica The Forward, dovela je u pitanje tvrdnju na veb stranici Santosove kampanje po kojoj su njegovi djed i baka „pobjegli od progona Jevreja u Ukrajini, nastanili se u Belgiji i ponovno pobjegli od progona za vrijeme Drugog svjetskog rata”.

„Nikada nisam tvrdio da sam Jevrej”, kazao je Santos za Post. „Ja sam katolik. Pošto sam saznao da porodica moje majke ima jevrejsko porijeklo, rekao sam da sam djelimično Jevrej”.

Santos je prvi put bio kandidat za Kongres 2020. godine, ali tada je izgubio izbore od protukandidata Demokratske stranke. Ponovno se kandidovao 2022. i pobijedio u okrugu koji uključuje neka od predgrađa Long Islanda i mali dio Queensa.

New York Times je također pisao da je Santos bio predmet krivične istrage u Brazilu 2008. godine, zbog optužbi da je koristio ukradene čekove kako bi kupovao stvari u gradu Niteroi.

U to vrijeme Santos je imao 19 godina. Podaci do kojih je Times došao uključuju njegove fotografije sa članovima porodice – koja je nekada živjela u toj zemlji. Times se pozvao na lokalne tužioce, koji su izjavili da slučaj miruje jer se Santos nikada nije pojavio na sud

Santos se također na društvenim mrežama prikazivao kao uspješan insvestitor u oblasti nekretnina, čija porodica posjeduje brojne nekretnine, ali sudski podaci ukazuju na finansijske probleme – između 2014. i 2017. godine bio je tri puta izbačen iz stanova zbog neplaćanja kirije.

Do intervjua Postu, advokati i portparoli Santosa, nisu odgovarali na pitanja o njegovoj biografiji. U tom razgovoru, on je rekao da ne planira odustati od karijere u Kongresu.

„Nisam kriminalac”, rekao je Santos. „Ova kontroverza me neće odvratiti od dobrog legislativnog uspjeha. Biću efikasan. Biću dobar.”

U nekim dijelovima zapadnog New Yorka do utorka bi moglo pasti još do 23 centimetra snijega, saopštila je Nacionalna meteorološka služba.

"Ovo još nije kraj", rekao je izvršni direktor okruga Erie Mark Poloncarz, nazvavši mećavu "najgorom olujom vjerovatno u našem životu", čak i za područje koje je naviklo na snijeg.

Neki ljudi su, kako je naveo, bili zaglavljeni u svojim automobilima više od dva dana.

Predsjednik Joe Biden rekao je da su njegove molitve bile uz porodice žrtava i ponudio saveznu pomoć u ponedjeljak teško pogođenoj državi.

Oni koji su izgubili živote oko Buffala pronađeni su u automobilima, kućama i snježnim nasipima. Neki su umrli dok su čistili snijeg, drugi kada ekipe hitne pomoći nisu mogle na vrijeme reagirati na medicinske krize.

Naučnici kažu da je kriza zbog klimatskih promjena možda doprinijela intenzitetu oluje. To je zato što atmosfera može nositi više vodene pare, koja djeluje kao gorivo, rekao je Mark Serreze, direktor Nacionalnog centra podataka o snijegu i ledu na Univerzitetu Colorado, Boulder.

Od toga, 43 aviona su prešla srednju liniju Tajvanskog moreuza, koja se smatra za nezvaničnu tampon zonu između dvije strane, navodi se u izvještaju tajvanskog ministarstva odbrane. Avioni su se nedugo zatim okrenuli i vratili u Kinu.

Tajvanska Centralna novinska agencija navela je da je riječ o najvećem zabilježenom upadu kineskih vazdušnih snaga do sada, iako to na samom ostrvu nije dovelo do panike.

Tajvan se u posljednje vrijeme suočava sa stalnim porastom kineskog diplomatskog, vojnog i ekonomskog pritiska, ali odbacuje pretenzije Pekinga koji Tajvan smatra za vlastitu teritoriju.

Kina je u nedjelju saopštila da je izvela vježbe u moru i vazdušnom prostoru oko Tajvana kao odgovor na ono što je označila kao provokaciju Tajvana i Sjedinjenih Država.

Kina je ranije izrazila nezadovoljstvo zbog rječnika koji je o Tajvanu korišten u novom američkom budžetu za odbranu, u kojem se Kina označava kao "strateški izazov", dok se planira jačanje sigurnosne saradnje sa Tajvanom.

Tajvanske vlasti su saopštile da vježbe pokazuju da Peking uništava regionalni mir i pokušava zaplašiti narod Tajvana. Predstavnici Tajvana kažu da žele mir, ali da će se braniti ako budu napadnuti.

Iz kancelarije tajvanske predsjednice Cai Ing-ven naveli su da će ona u utorak organizovati sastanak visokog nivoa za nacionalnu sigurnost, na kojem će se razgovarati o jačanju sistema civilne odbrane ostrva, nakon čega će uslijediti konferencija za medije.

U saopštenju se ne navode detalji, ali iz Ministarstva odbrane su ranije naveli da razmatraju produženje obaveznog služenja vojnog roka na duže od četiri mjeseca, imajući u vidu da su rat u Ukrajini i rastuće tenzije s Pekingom u prvi plan stavili diskusije o tome kako odgovoriti na kineski vojni pritisak.

"Što više priprema obavimo, manja je vjerovatnoća da će biti naglih pokušaja agresije. Što smo ujedinjeniji, Tajvan će postati jači i sigurniji", rekla je Cai na vojnoj ceremoniji u ponedjeljak.

Između ostalog, Ministarstvo odbrane Tajvana je u svom prostoru identifikovalo kineske letjelice za brzo upozoravanje, elektronsko ratovanje i djelovanje protiv podmornica, kao i dronove. Osim aviona, tajvanska vojska je uočila i sedam brodova kineske mornarice, saopštilo je Ministarstvo.

Kao odgovor i upozorenje kineskim snagama, Tajvan je u vazduh podigao borbene avione, dok su raketni sistemi pratili njihov let, naveli su iz Ministarstva.

"Oni su daleko od svojih porodica da bi nas zaštitili", napisao je Biden na Twitteru. "I imaju zahvalnost zahvalnog, zadužnog predsjednika."

Bijela kuća je saopštila da su Biden i prva dama Jill Biden razgovarali sa vojnicima stacioniranim u Panama Cityju na Panami, mornarima sa broda USS Sullivans koji se nalazi u Arapskom moru, marincima na obuci u San Diegu, pripadnicima Vazduhoplovnih snaga u Okinavi u Japanu, Svemirskih snaga u Evropi i Obalske straže u Kaliforniji.

Ovo je Bidenov drugi Božić na položaju predsjednika. Zajedno sa članovima porodice, na Badnje veče je prisustovao večernjoj misi u Bijeloj kući a, u skladu sa svojom porodičnom tradicijom, večerali su italijansku hranu.

Predsednik i prva dama su u petak nastavili još jednu tradiciju svojom drugom prazničnom posjetom Dječjoj nacionalnoj bolnici. Biden je bio prvi predsjednik koji se pridružio svojoj supruzi u posjeti bolesnoj djeci i njihovim rođacima prije Božića prošle godine, navodi Bijela kuća.

Biden je prošle nedjelje podsticao nacionalno jedinstvo u snimljenom obraćanju, ukazujući na političke podjele nacije i rekavši da se nada da će "ova praznična sezona isušiti otrov koji je zarazio našu politiku i postavio nas jedne protiv drugih".

"Dakle, ovog Božića, hajde da proširimo malo dobrote", rekao je on.

Wang je, putem video zapisa na konferenciji u kineskoj prijestolnici, također okrivio Ameriku za pogoršanje odnosa između dvije najveće svjetske ekonomije, rekavši da je Kina "odlučno odbacila pogrešnu politiku Sjedinjenih Država prema Kini".

Kina se suprotstavila pritisku Zapada na trgovinu, tehnologiju, ljudska prava i svoja polaganja prava na široki dio zapadnog Pacifika, optužujući SAD za maltretiranje. Kinesko odbijanje da osudi invaziju na Ukrajinu i pridruži se drugima u uvođenju sankcija Rusiji dodatno je pokvarilo veze i podstaklo podjelu u nastajanju s većim dijelom Evrope.

Wang je rekao da će Kina "produbiti strateško međusobno povjerenje i obostrano korisnu saradnju" sa Rusijom. Ratni brodovi dvije zemlje održali su prošle sedmice zajedničke vojne vježbe u Istočnom kineskom moru.

"Što se tiče ukrajinske krize, dosljedno smo podržavali temeljne principe objektivnosti i nepristrasnosti, bez favoriziranja jedne ili druge strane, ili dolivanja ulja na vatru, a još manje tražeći sebične koristi od situacije", rekao je Wang.

Iako je Kina našla zajednički jezik sa Rusijom jer su obje pod pritiskom Zapada, njena ekonomska budućnost ostaje vezana za američko i europsko tržište i tehnologiju. Lider Xi Jinping gura kinesku industriju da postane samodostatnija, ali Wang je priznao da je iskustvo pokazalo "da Kina i Sjedinjene Države ne mogu razdvojiti ili prekinuti lance opskrbe".

On je rekao da će Kina nastojati da vrati odnose sa SAD-om na pravi kurs, rekavši da su pali jer su "Sjedinjene Države tvrdoglavo nastavile da vide Kinu kao svog primarnog konkurenta i da se upuštaju u očiglednu blokadu, potiskivanje i provokacije protiv Kine".

Wang i američki državni sekretar Antony Blinken razgovarali su telefonom krajem prošle sedmice. State Department je saopštio da je Blinken razgovarao o potrebi odgovornog upravljanja odnosima između SAD-a i Kine i izrazio zabrinutost zbog ruskog rata protiv Ukrajine i prijetnji koje on predstavlja za globalnu sigurnost i ekonomsku stabilnost.

Wang je optužio SAD za "unilateralno maltretiranje" i rekao da će Kina nastaviti da igra konstruktivnu ulogu u rješavanju ukrajinske krize na svoj način, navodi se u saopćenju kineskog Ministarstva vanjskih poslova.

Muškarac (69) je ubio tri osobe ispred kurdskog kulturnog centra u petak i ranio još tri, a zatim ga je razoružala i savladala jedna od povrijeđenih žrtava, saopštilo je u nedjelju pariško tužilaštvo.

On je zadržan na licu mjesta i u subotu prebačen na psihijatrijsku njegu. Njegovo ime nije objavljeno. Ako bude pušten sa psihijatrijske njege, suočiće se sa potencijalnim optužbama za rasno motivisano ubistvo, pokušaj ubistva i kršenje oružja.

Tužilaštvo je u nedjeljnom saopćenju navelo da je osumnjičeni rekao istražiteljima da je provala u njegovu kuću 2016. godine označila prekretnicu za njega, što je izazvalo, kako je rekao, "mržnju prema strancima koja je postala potpuno patološka".

Pucnjava u pariškom kvartu uzdrmala je i razbjesnila kurdsku zajednicu i izazvala zabrinutost zbog zločina iz mržnje u vrijeme kada su glasovi krajnje desnice postali istaknuti u Francuskoj i širom Evrope.

Osumnjičeni je ispričao istražiteljima da je ujutro sa oružjem prvo krenuo u pariško predgrađe Saint-Denis s ciljem ubijanja stranaca, ali se predomislio, navodi se u saopštenju tužioca. Zatim je otišao u kurdski centar u Parizu, koji se nalazi u blizini kuće njegovih roditelja.

Tamo je otvorio vatru na jednu ženu i dva muškarca, a zatim je ušao u frizerski salon koji su vodili Kurdi preko puta i pucao na trojicu muškaraca. Jedan od ranjenika u frizerskom salonu uspio ga je zaustaviti i zadržati do dolaska policije, navodi se u saopštenju tužioca.

Rekao je istražiteljima da ne poznaje svoje žrtve i opisao je sve "neevropske strance" kao svoje neprijatelje, navodi se u saopštenju.

Istražitelji proučavaju njegov kompjuter i telefon, ali nisu pronašli nikakve potvrđene veze s ekstremističkom ideologijom, navodi se u saopštenju.

U subotu su se članovi francuske kurdske zajednice i antirasistički aktivisti udružili u demonstracijama žalosti i bijesa. Skup je bio uglavnom miran, a demonstranti su držali portrete žrtava.

Neki mladići su bacali predmete i zapalili nekoliko automobila i kanti za smeće, a policija je ispalila suzavac kako bi rastjerala masu.

"S vremena na vrijeme moramo se suočiti s polarnim vrtlogom, ali Djed Mraz živi cijelu godinu u vrtlogu na Sjevernom polu, pa je navikao na ovakvo vrijeme", rekao je glavni narednik američkog zrakoplovstva Ben Wiseman, glasnogovornik Sjevernoameričkog Aerospace Defense Command, ili NORAD, koji prati božićni let.

Već 67 godina NORAD, združeno američko-kanadsko vojno zapovjedništvo sa sjedištem u bazi zračnih snaga Peterson u Colorado Springsu, Colorado, pruža slike i novosti o svjetskom putovanju legendarnog lika zajedno s glavnim zadatkom praćenja protuzračne obrane i izdavanja zračnih i pomorskih informacija upozorenja.

Tradicija traganja za Djedom Božićnjakom nastala je 1955. godine u novinama u Colorado Springsu otisnuta pogreška telefonskog broja robne kuće za djecu da mogu nazvati i razgovarati s Djedom Božićnjakom. Navedeni broj otišao je u ono što je tada bilo poznato kao Zapovjedništvo kontinentalne protuzračne obrane.

Službenik za razumijevanje prihvatio je pozive mladih i uvjeravao ih da je Djed Mraz, također poznat kao Djed Božićnjak ili Sveti Nikola, u zraku i prema rasporedu kako bi isporučio darove dobrim djevojčicama i dječacima, leteći svojim saonicama koje pokreću sobovi.

Djed Božićnjak ne podnosi službeni plan leta, tako da vojska nikad nije sasvim sigurna kada će on točno poletjeti, niti njegovu točnu rutu, rekao je Wiseman iz NORAD-a, iako je program za praćenje Djeda Mraza krenuo uživo u 4 ujutro EST (09:00 GMT) u petak na web stranica NORAD-a.

Nakon što glavni sob veselog starog vilenjaka, Rudolph, uključi svoj sjajni crveni nos, vojno osoblje može odrediti njegovu lokaciju pomoću infracrvenih senzora, rekao je Wiseman.

Američki i kanadski piloti borbenih zrakoplova pružaju mu ljubaznu pratnju iznad Sjeverne Amerike, a Djed Mraz usporava kako bi im mahnuo, dodao je.

U cifru budžeta je uključena pomoć za Ukrajinu , a budžet je usvojen po stranačkoj liniji, kako se i očekivalo i sada ide na finalni potpis Predsjedniku Bidenu.

Usvajanje budžeta za 2023. je isto tako i finalni uspješno okončani zadatak dosadašnje predsjedavajuće Zastupničkog Doma Kongresa, Nancy Pelosi, kao i demokratske većine u Zastupničkom domu, u kojem će od januara većinu imati Republikanci.

Vjerovatno je, ali ne i sigurno, da će na njeno mjesto doći republikanski zastupnik Kevin McCarthy .

On nastoji pridobiti podršku za mjesto predsjedavajućeg od onih konzervativaca u Kongresu , koji su u velikoj većini bili protiv ovakvog budžeta, kao i prioriteta u njemu, s kojima se ne slažu. Glavna kritika tih republikanaca, kao i samog kongresmena McCarthyja, jest da je budžet nenormalno visok dok istovremeno ne obezbjeđuje fondove neophodne da se riješi problem masovnog ulaska nedokumentiranih migranata - kao i ilegalnih droga - na nedovoljno zaštićenoj granici s Meksikom.

“Prijedlog budžeta je monstruozan, i jedan od najsramnijih prijedloga financiranja vlade koje sam imao priliku vidjeti,” kazao je kongresmen McCarthy .

Na njegov strastveni govor je brzo odgovorio demokratski zastupnik Jim McGovern, D-Mass., koji je rekao : “Nakon ovog što sam čuo, jasno je da (McCarthy) još uvijek nema dovoljno glasova da zamijeni predsjedavajuću Pelosi..”

Sama Nancy Pelosi je rekla da je prijedlog budžeta ogroman jer su i potrebe zemlje trenutno takve.

Senat je usvojio ovaj budžet sa gotovo identičnom podrškom i republikanaca i demokrata, ali su glasovi u Zastupničkom domu bili mnogo više podijeljeni – pa ipak dovoljni da se budžet usvoji.

Budžet sa svim svojim stavkama stoji u dokumentu dugačkom nevjerovatnih 4 hiljade i 155 strana. Uključuje povećenjae 0d 6 posto za razne domaće inicijative, dok je najveće povećanje odredjeno za potrebe Pentagona, oko 10 posto, pa tako budžet američkog ministarstva obrane iznosi 858 milijardi dolara.

Za Ukrajinu i saveznike u NATO je odvojeno otprilike 45 milijardi dolara,što je mnogo više nego je predsjednik Biden svojedobno predložio.

Nakon što su oba doma Kongresa odobrila budžet, ostalo je da ga potpiše predsjednik Joe Biden čime se proces usvajanja smatra završenim.

Clayton Weimers, izvršni direktor Reportera bez granica (RSF) sa sjedištem u Washingtonu, rekao je da je organizacija zabilježila strmoglav pad za medije.

“Nažalost, primijetili smo najveći porast broja novinara koji su zatočeni i držani kao taoci i ubijeni diljem svijeta”, rekao je za Glas Amerike.

“Veliki dio toga vjerojatno se može pripisati pandemiji, tako da ćete 2022. vidjeti mnoge zabrane karantene koje se ukidaju, vidite puno novinara koji se vraćaju na teren i pokrivaju priče, ali to također znači da su natrag u područja s povišenim rizikom", rekao je.

“Također smo vidjeli širenje mnogih nasilnih sukoba u 2022., osobito rata u Ukrajini i prosvjeda u Iranu, a oba su bila vrlo smrtonosna i opasna područja za novinare o kojima su izvještavali.”

Iran je jedan od vodećih zatvarača novinara 2022., nakon što je Teheran udario na medije koji su pratili masovne prosvjede. Kina i Mianmar također su na vrhu liste. Globalno, RSF je dokumentirao 533 privedena novinara ove godine i 57 ubijenih.

Najsmrtonosnije zemlje za medije bile su Meksiko, Ukrajina i Haiti.

Ruski rat u Ukrajini ostavio je golem trag, Moskva je nametnula represivne zakone s ciljem gušenja izvještavanja, a kultne novinske kuće bile su prisiljene zatvoriti se.

Ubrzo nakon što je napala Ukrajinu u februaru, Moskva je izdala naredbe ruskim novinarima zabranjujući im da opisuju njezine akcije kao "rat" ili "invaziju".

Pristup stranim web stranicama s vijestima, uključujući dijelove sadržaja Glasa Amerike na ruskom jeziku, blokiran je unutar zemlje, a vlada je donijela novi zakon koji predviđa 15-godišnje zatvorske kazne za svakoga za koga se smatra da dijeli "lažne vijesti" o sukobu.

Rusija je blokirala nezavisne ruske medijske kuće, uključujući Echo Moscow i Dozhd TV, a mnogi su novinari otišli u egzil.

Za novinare u Ukrajini fokus se brzo okrenuo zaštiti osoblja i informiranju publike.

Olga Rudenko je glavna urednica The Kyiv Independenta, novine na engleskom jeziku osnovane samo nekoliko mjeseci prije rata.

“Nikada nije lako izvještavati o bilo kojem ratu, ali posebno kada je rat u vašoj zemlji, a vi niste samo novinar koji dolazi na lice mjesta i onda odlazi kući na sigurno. Ali za vas nema sigurnosti. Nema sigurnosti za tvoju obitelj”, rekla je za Glas Amerike ranije ove godine.

Najmanje osam novinara ubijeno je dok su bili na zadatku u Ukrajini, navodi RSF. Mnogo ih je više ranjeno ili umrlo u granatiranju ili nakon što su se prijavili u oružane snage za odbranu svoje zemlje. Među poginulima u granatiranju Kijeva bila je i novinarka Radija Slobodna Europa/Radio Liberty Vira Hyrych.

Ali ratne zone nisu jedina opasnost za medije. U Meksiku su nasilje i ciljana ubistva novinara doveli do najsmrtonosnije godine u zemlji. Tamošnji promatrači medija kažu da su posljedice široke.

"Ono što nas najviše zabrinjava je smrtonosno nasilje", izjavila je za Glas Amerike Paula Saucedo iz skupine za prava Article 19. “Jer kada se ubije novinar događa se nešto što se zove dvostruko ubistvo: ubistvo osobe i prešućivanje priča i istraga koje neće biti ispričane. Ima vrlo jak, kaskadni učinak straha i cenzure.”

Novinari u Meksiku rekli su za Glas Amerike da se osjećaju ranjivo. Neki sada koriste aplikacije za razmjenu poruka kao neformalne grupe podrške, za razmjenu informacija i nastoje zaštititi jedni druge.

Sonia de Anda, novinarka iz Tijuane i sudirektorica novinske stranice Esquina 32, promijenila je namjenu WhatsApp grupe pod nazivom #YoSíSoyPeriodista, ili "Ja sam novinar".

“Nema garancija za nas novinare da spriječimo dan kada netko poželi doći po nekoga od nas. Tko želi doći će po nas. A što je najgore, nema pravde”, rekla je za Glas Amerike ranije 2022.

Kina je i dalje vodeći cenzor medija, a njezin se utjecaj osjeća i u Hong Kongu. Analitičari vjeruju da se visokoprofilno suđenje osnivaču Apple Dailyja Jimmyju Laiu koristi za slanje poruke.

Lai je u zatvoru nakon što je osuđen za prevaru. Ranije je služio kaznu zbog protuzakonitog okupljanja. Laiju se trebalo suditi po optužbama za tajni dogovor s inozemstvom, prema hongkonškom Zakonu o nacionalnoj sigurnosti, no slučaj je odgođen do kraja 2023.

"S ovim slučajevima nacionalne sigurnosti, svima se stavlja do znanja da ako se ovo može dogoditi nekome tako istaknutom i bogatom kao što je Jimmy Lai, može se dogoditi bilo kome", rekao je Keith Richburg, predsjednik Kluba stranih dopisnika u Hong Kongu, prije Laijevog suđenje za prevaru.

Drugdje, represivne vlade poput afganistanske nastoje blokirati pristup vjerodostojnim vijestima.

Afganistan se pojavio na godišnjem popisu zatvorenih novinara Odbora za zaštitu novinara prvi put u 12 godina 2022., s trojicom iza rešetaka od 1. decembra. Talibani su također nastojali blokirati pristup neovisnim medijima.

Više od 215 od 540 medijskih kuća u zemlji zatvoreno je zbog finansijskih, društvenih i političkih problema, prema podacima RSF-a, a procjenjuje se da 80% novinarki u zemlji više ne može raditi.

"Dolaskom talibana, Afganistan je izgubio svoje krunsko postignuće, a to je sloboda medija", rekao je Shaista Sadat Lami, iz afganistanske službe Glasa Amerike. “Afganistan se smatrao jednim od najboljih u regiji. Bili smo jako ponosni na to postignuće. Sada je nestalo.”

Zemlja je na 156. mjestu od 180 zemalja, gdje se pokazuje najbolje medijsko okruženje, prema Indeksu slobode medija.

Sadat Lami je rekao da Glas Amerike i drugi mediji odbijaju da budu ušutkani, znajući da im se publika obraća za informacije.

“Oni nam vjeruju i žele nas čuti. I bez obzira na sve, pronaći će nas”, rekla je za Glas Amerike.