Rusija kaže da projektil Cirkon može izbjeći zapadnu protuzračnu odbranu leteći brzinom od nevjerovatnih 11.265 kilometara na sat.

Ponos ruske mornarice

Naručen od mornarice 2018. nakon dugih ispitivanja, Admiral Gorškov prvi je brod u novoj seriji fregata koje su dizajnirane da zamijene zastarjele razarače sovjetske izrade kao ključnu udarnu komponentu ruske mornarice.

Naoružan nizom projektila, brod je dugačak 130 metara i ima oko 200 članova posade.

Godine 2019. obišao je svjetske oceane na putu dugom 35.000 nautičkih milja.

Intenzivna ispitivanja

Admiral Gorškov služio je kao glavna ispitna platforma za Cirkon, najnoviju rusku hipersoničnu raketu.

Posljednjih godina Cirkon je prošao niz testova, uključujući i lansiranje na različite mete za vježbanje. Vojska je testove proglasila uspješnim, a Cirkon je službeno ušao u službu prošle jeseni.

Cirkon je namijenjen za naoružanje ruskih krstarica, fregata i podmornica i mogao bi se koristiti protiv neprijateljskih brodova i kopnenih ciljeva. To je jedan od nekoliko hipersoničnih projektila koje je Rusija razvila.

Putin hvali Cirkon kao "jedinstven"

Putin je pozdravio Cirkon kao moćno oružje sposobno probiti bilo koju postojeću proturaketnu odbranu leteći devet puta brže od brzine zvuka na udaljenosti većoj od 1000 kilometara.

Putin je naglasio da Cirkon daje ruskoj vojsci mogućnost konvencionalnog udara dugog dometa, što joj omogućuje da precizno pogodi sve neprijateljske ciljeve.

Rusko hipersonično oružje pojavilo se dok su SAD radile na vlastitoj sposobnosti konvencionalnog brzog globalnog udara koja predviđa gađanje protivničkih strateških ciljeva s precizno navođenim konvencionalnim oružjem bilo gdje u svijetu unutar jednog sata.

Putin je najavio Cirkon kao ruski odgovor na to, tvrdeći da novo oružje nema premca, dajući Rusiji stratešku prednost.

Mjesecima prije nego što je naredio invaziju na Ukrajinu, Putin je upozorio SAD i njihove saveznike u NATO-u kada je upozorio da će ruski ratni brodovi naoružani cirkonom dati Rusiji sposobnost da napadne protivničke "centre za donošenje odluka" u roku od nekoliko minuta ako budu raspoređeni u neutralnim vodama.

Govoreći putem video veze tokom ceremonije ispraćaja u srijedu, Putin je ponovno pohvalio Cirkon kao "jedinstveno oružje" bez "ekvivalenta za to ni u jednoj zemlji na svijetu".

Ostalo rusko oružje

Rusija je naručila hipersonična klizna vozila Avangard za neke od svojih zemaljskih interkontinentalnih balističkih projektila koji čine dio ruske strateške nuklearne trijade. Putin je pohvalio sposobnost Avangarda da manevrira hipersoničnim brzinama pri približavanju cilju, izbjegavajući protuzračnu odbranu.

Ruska vojska također je postavila hipersonične projektile Kinžal na svoje zrakoplove MiG-31 i koristila ih tokom rata u Ukrajini za gađanje nekih prioritetnih ciljeva. Kinzhal navodno ima domet od oko 1500 kilometara.

Patrolna dužnost

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izvijestio je Putina u srijedu da će Admiral Gorškov patrolirati Atlantskim i Indijskim oceanima te Sredozemnim morem, ali nije dao dodatne pojedinosti.

Šojgu je rekao da će se posada Admirala Gorškova usredotočiti na "suprotstavljanje prijetnjama Rusiji, održavanje regionalnog mira i stabilnosti zajedno s prijateljskim zemljama". Dodao je da će posada vježbati s hipersoničnim oružjem i krstarećim projektilima dugog dometa "u različitim uvjetima".

Neki vojni stručnjaci kažu da jedan ratni brod s hipersoničnim projektilima nije dorastao golemim pomorskim snagama SAD-a i njegovih saveznika.

Ali drugi su primijetili da bi potencijalno raspoređivanje fregate u blizini obala SAD-a moglo biti dio Putinove strategije da poveća ulog u ukrajinskom sukobu.

"Ovo je poruka Zapadu da Rusija ima rakete s nuklearnim glavama koje lako mogu probiti bilo koju raketnu odbranu", napisao je prokremaljski politički analitičar Sergej Markov u komentaru.

Ali složen niz uvjeta, uključujući i to gdje vozila i baterije moraju biti proizvedeni kako bi se kvalificirala za ovaj program, baca sumnju na to da li će iko biti u mogućnosti dobiti olakšicu u punom iznosu.

U prvih par mjeseci 2023, odgađanje pravila Ministarstva financija će punu olakšicu vjerovatno učiniti privremeno dostupnom potrošačima koji ispunjavaju uvjete vezane za prihode i cijenu vozila. Manji iznos, 4 hiljade dolara, biće dostupan onima koji žele kupiti polovno električno vozilo.

Međutim, prema novim pravilima, neki automobili koji su prije bili na listi onih za koje je postojala odvojena poreska olakšica još od 2010 više se neće kvalificirati, jer se proizvode van Sjeverne Amerike. Među njima su neki modeli Kia, Hyundai i Audija.

Nove poreske olakšice koje će biti dostupne do 2032 za cilj imaju učiniti vozila koja ne štete okolini više dostupnim.

Kako bi se kvalificirala za ovu olakšicu, električna vozila moraju biti proizvedena u Sjevernoj Americi. Ograničenja na cijenu vozila i prihode kupca za cilj imaju diskvalificirati bogatije potrošače.

Počevši u martu, složena pravila će se odnositi i na dijelove baterija. 40% minerala za proizvodnju baterije mora doći iz Sjeverne Amerike ili zemlje koja sa Sjedinjenim državama ima ugovor o slobodnoj trgovini, ili moraju biti reciklirani u Sjevernoj Americi. 50% svih dijelova baterija mora biti proizvedeno ili sastavljeno u Sjevernoj Americi, a taj procent će se povećati na 100%.

Počevši sa 2025, mineralni za baterije neće moći doći iz, kako se navodi, strane zemlje koja je predmet zabrinutosti, što se uglavnom odnosi na Kinu i Rusiju. To je zabrinjavajući uvjet za auto industriju jer brojni metali za proizvodnju električnih vozila i njihovi dijelovi sada dolaze iz Kine.

Među vozilima koja se trenutno nalaze na listi onih koji se kvalificiraju za poresku olakšicu za potrošače su neki modeli Chryslera, Forda, Tesle, Jeepa, Lincolna, Nissana i Riviana. Dodatni modeli će biti dodati listi u narednim sedmicama i mjesecima.

Kako bi se kvalificirala, manja vozila ne smiju biti skuplja od 55 hiljada dolara, a kamioneti, sportska vozila i kombiji ne smiju biti skuplji od 80 hiljada dolara.

Sve je ovo dio američkih troškova od 370 milijardi dolara za čistu energiju, što je najveće američko investiranje u borbu protiv klimatskih promjena, što je svojim potpisom u augustu ozakonio predsjednik Biden. Električna vozila trenutno sačinjavaju oko 5% prodaje novih automobila u Sjedinjenim državama. Biden je zacrtao cilj da ta cifra bude 50% do 2030 godine.

Na trgu ispod dvostrukih tornjeva gotičke katedrale u Kölnu, oko 2000 prosvjednika okupilo se u rujnu kako bi pozvali njemačku vladu da raskine sa zapadnom koalicijom koja podupire Ukrajinu i sklopi mir s Rusijom.

"Moramo prestati biti vazali Amerikanaca", rekao je desničarski njemački političar Markus Beisicht s improvizirane pozornice na stražnjoj strani kamiona. Publika je pljeskala i mahala ruskim i njemačkim zastavama.

Mršav muškarac u maskirnim hlačama stajao je sa strane pozornice, zaklonjen od gomile ceradom. Nekoliko metara dalje stražario je krupni muškarac s tamnim sunčanim naočalama. Organizatori skupa nisu odgovarali na pitanja. Većina je odbila govoriti kada im je prišao Reutersov novinar. Jedan prosvjednik pokušao je uvjeriti policajca da uhiti novinara kao ukrajinskog špijuna.

Skup je bio samo jedna od mnogih prilika - na internetu i na ulicama - u kojima su ljudi vikali da Berlin treba preispitati svoju podršku Ukrajini. Ta poruka prodire u duboke veze između Njemačke i Rusije, s nekoliko milijuna govornika ruskog koji žive u Njemačkoj, nasljeđem sovjetskih veza s komunističkom istočnom Njemačkom i desetljećima njemačke ovisnosti o ruskom plinu.

Ulozi su visoki: ako Njemačka, najveće gospodarstvo Europske unije, okrene leđa Kijevu, europsko jedinstvo oko rata će se slomiti.

Intervjuima i pregledom objava na društvenim mrežama i drugih javno dostupnih informacija, Reuters je utvrdio identitete ključnih osoba uključenih u promicanje promoskovskog stava unutar Njemačke od početka rata, uključujući dvojicu muškaraca koji su stajali u blizini pozornice u Kölnu.

Mršavi čovjek bivši je ruski zračni časnik. Izvorno se zvao Rostislav Teslyuk, a promijenio je ime u Max Schlund nakon što se doselio u Njemačku prije deset godina. Posljednjih mjeseci putovao je u istočnu Ukrajinu pod kontrolom Rusije. Nedavno mu je jedna ruska vladina agencija platila avionsku kartu za Moskvu na konferenciji na kojoj je predsjednik Vladimir Putin bio glavni govornik. Agencija, Rossotrudnichestvo, pod sankcijama je EU-a zbog vođenja mreže "agenata utjecaja" koji šire priče iz Kremlja. Njegov šef je sankcije, uvedene u srpnju, označio kao "lude".

Schlundov krupni susjed u blizini pozornice, čovjek po imenu Andrej Harkovski, zaklinje se na vjernost kozačkom društvu koje podupire vojnu kampanju Moskve u Ukrajini. Schlund i Kharkovsky nisu odgovorili na detaljna pitanja za ovaj članak. U razmjeni WhatsAppa, Schlund je napisao: "Odjebi!" i "Slava Rusiji!"

Reuters je otkrio da neki od najglasnijih agitatora za promjenu njemačke politike imaju dva lica. Neki koriste pseudonime i imaju neobjavljene veze s Rusijom i ruskim entitetima pod međunarodnim sankcijama ili s krajnje desničarskim organizacijama.

Njemačke vlasti povezale su jednu od osoba koje je identificirao Reuters s ideologijom ekstremne desnice. Neke od njegovih zagovornika policija je u prosincu optužila za urotu za rušenje države. On vodi kanal društvenih medija na njemačkom jeziku pod nazivom “Putin Fanclub” i, kao odjek navodne zavjere, početkom prošle godine je na društvenim mrežama pozvao na napad na njemački parlament.

Drugi je direktor berlinske građevinske tvrtke koji je nekoć bio časnik ruske vojne obavještajne službe. On je upoznat s jednim od trojice Rusa koje je nizozemski sud nedavno osudio za pomoć u opskrbi projektilom koji je srušio malezijski putnički zrakoplov iznad Ukrajine 2014. godine.

Treći čovjek je entuzijast motocikala koji na internetu objavljuje navodne zločine ukrajinske vojske i prikuplja novac za rusku bandu motociklista koja je pod sankcijama SAD-a i EU-a jer podržava Putinov rat.

Njemačka je do sada izdvojila više od milijardu eura humanitarne pomoći Ukrajini i susjednim zemljama, plus vojnu opremu uključujući napredne sustave protuzračne obrane. Većina Nijemaca i dalje podupire Ukrajinu, ali nakon naglog rasta troškova energije, ankete pokazuju da je manje onih koji žele proširiti vojnu potporu.

Njemačka vlada nije odgovorila na detaljna pitanja za ovaj članak, ali Ministarstvo unutarnjih poslova je reklo da "vrlo ozbiljno" shvaća sve pokušaje stranih država ili pojedinaca da izvrše utjecaj, posebno "u kontekstu ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine". Kremlj nije odgovorio na pitanja Reutersa. Beisicht, političar koji je govorio na skupu u Kölnu, rekao je za Reuters da je blisko surađivao s organizatorima prosvjeda. Nije se osvrnuo na Reutersova otkrića o njihovim vezama.

Veze između Njemačke i Rusije sežu stoljećima. Carica Katarina Velika pozvala je svoje njemačke sunarodnjake da emigriraju u Rusiju u 18. stoljeću. Između 1992. i 2002. oko 1,5 milijuna potomaka tih doseljenika vratilo se u Njemačku, iskoristivši zakone koji su ljudima njemačkog podrijetla dopuštali traženje državljanstva. Istraživanja njemačke vlade pokazuju da ova zajednica glasuje više za krajnje desnu stranku Alternative für Deutschland (AfD) od drugih skupina. Želi pooštriti imigracijsku kontrolu i ograničiti utjecaj islama u Njemačkoj.

Dvostruki identitet

Javno lice prosvjeda u Kölnu bila je Schlundova romantična partnerica, Elena Kolbasnikova, porijeklom iz Ukrajine, a sada živi u Njemačkoj. Predvodila je gomilu u skandiranju “Mir. Sloboda. Samoodređenje!” na njezinom njemačkom s blagim naglaskom. Koristeći letke i društvene medije, ona i Schlund organizirali su prosvjede i niz drugih proruskih događaja.

Kolbasnikova je prošle godine stekla status slavne osobe u nekim krugovima protiv establišmenta u Njemačkoj nakon što je rekla da je otpuštena s posla njegovateljice zbog "rusofobije" - što Reuters nije mogao neovisno provjeriti. Obraćajući se pristašama, prestala je eksplicitno podržavati rusku invaziju i umjesto toga se usredotočila na utjecaj sukoba na Nijemce zabrinute zbog povećanja računa za grijanje.

Schlundov VKontakte profil na društvenim mrežama kaže da je studirao na vojnoj akademiji Žukovski, najpoznatijoj po obuci ruskih kozmonauta. Pojavljuje se na fotografijama koje objavljuju kolege studenti. Na slikama, uključujući i one koje je objavila Kolbasnikova, prikazan je u vojnoj odori. Brat Kolbasnikove rekao je Reutersu da je Schlund služio kao stariji poručnik u ruskim zračnim snagama. Reuters nije mogao neovisno provjeriti ove detalje.

Otprilike od 2007. Schlund je radio za privatne zaštitarske tvrtke, pokazuje radna evidencija. Moskovski sud je 2010. godine izrekao godinu dana uvjetne zatvorske kazne za napad osobi s istim imenom i datumom rođenja, prema policijskim zapisima. Schlund se preselio u Njemačku 2012. kako bi živio sa svojom tadašnjom suprugom, Ruskinjom njemačkog podrijetla, tvrdi osoba koja ga poznaje.

Od tada su se razdvojili. Kolbasnikovin brat, koji još uvijek živi u Ukrajini, rekao je za Reuters da je Kolbasnikovin proruski stav o ratu učvrstio obiteljski razdor: "Ona mi je možda sestra po krvi, ali ono što radi nije u redu."

Schlund je dovršio transakciju kupnje stana u Moskvi početkom 2022., pokazuje ruski registar nekretnina.

Tijekom ljeta Schlund i Kolbasnikova poslali su poruku na Telegramu pozivajući "istomišljenike" na dan glazbe, hrane i sporta u Duesseldorfu u lipnju. Mjesto događaja, dvorana za bankete, bila je ukrašena zastavama čečenskog vođe i Putinovog lojalista Ramzana Kadirova, čiji su borci dio ruske ofenzive u Ukrajini. Ministar u Kadirovljevoj vladi, Akhmed Dudayev, objavio je slike događaja na Telegramu i pohvalio Kolbasnikovu i Schlunda kao "veleposlanike dobre volje" koji su "na strani istine". Ministarstvo informiranja Čečenije, na čijem je čelu Dudayev, reklo je u izjavi za Reuters da nema nikakve veze s organizacijom događaja.

Također 2022., par je otputovao u Donbas, područje istočne Ukrajine koje uglavnom kontrolira Rusija. Prokremaljski medij, Tsargrad, objavio je YouTube video s putovanja u listopadu. Prikazuje Schlunda i Kolbasnikovu kako dijele pomoć, uključujući grijače za šatore za promoskovske snage. Par zaslužuje organizaciju zvanu Narodna fronta za pružanje dijela pomoći i pomoć u organizaciji putovanja. Narodna fronta, koja nije komentirala ovaj članak, koalicija je ruskih skupina civilnog društva, a njezin je vođa Putin, navodi se na web stranici organizacije. Također je na društvenim mrežama objavio video s putovanja.

Par i njihovi pristaše ponovno su marširali ulicama Kölna jedne nedjelje početkom prosinca, uz prisustvo policajaca i bučnih protuprosvjeda. Ubrzo nakon toga planirali su sudjelovati na forumu za aktiviste civilnog društva u Moskvi koji je suorganizirala ruska vlada. Na kraju je Kolbasnikova rekla navijačima da su propustili let. U objavi u internetskoj sobi za čavrljanje rekla je da je "sponzor" za avionske karte bio Russky Dom, rusko tijelo za promociju kulture. Russky Dom dio je Rossotrudničestva, vladine agencije koja je pod sankcijama EU-a. Grigory Mikhitaryants, dužnosnik Ruskog doma u Berlinu, rekao je Reutersu da je njegova organizacija nabavila karte za dvoje ljudi za putovanje na događaj u Moskvi, ali je odbio otkriti njihova imena. Rossotrudnichestvo je u priopćenju rekao da "nema nikakve veze s financijskim i organizacijskim aranžmanima" para.

Schlund i Kolbasnikova odbili su odgovoriti na detaljna pitanja. U razgovoru na WhatsAppu, Schlund je novinaru Reutersa napisao: "Bolje je za tebe, glupa kravo, da mi se kloniš iz vida."

Kozačka veza

Koristeći fotografije na društvenim mrežama, Reuters je identificirao trojicu redara na prosvjedu u Kölnu. Svi su sudjelovali na više kozačkih okupljanja u Njemačkoj, pokazalo je ovo izvješće. U carskoj Rusiji Kozaci su se zaklinjali na vjernost carevima. Sada su glavne ruske kozačke organizacije lojalne Putinu i bore se zajedno s ruskim snagama u Ukrajini.

Glavno kozačko tijelo, koje je odobrio Kremlj, je Savez kozačkih ratnika Rusije i inozemstva, koji ima desetke ogranaka u Rusiji i inozemstvu. Ne otkriva izvor svog financiranja. U Njemačkoj, Kozaci pridruženi Uniji polažu vijence na grobove vojnika Crvene armije i osiguravaju događaje koje vodi rusko veleposlanstvo.

Krupni muškarac pokraj pozornice na mitingu u Kölnu, Kharkovsky, porijeklom je iz sibirske regije Tomsk. Sada živi u Troisdorfu, jugoistočno od Kölna, i vodio je malu tvrtku za prijevoz kamiona, prema objavama na Kharkovskyjevom računu društvenih medija. Redovito je slikan na svojim i drugim stranicama društvenih medija na kozačkim okupljanjima, često u kozačkoj vojnoj odori. Na njegovoj ruci tetoviran je simbol s osam krakova koji je prihvatila krajnja desnica u Rusiji i drugim zemljama.

Dvojica Kharkovskyjevih kolega stjuarda također su prisustvovali kozačkim sastancima - entuzijast borilačkih vještina po imenu Vladimir Felk i čovjek koji se na društvenim mrežama identificira kao Sergej Schneider. Felk je radio kao zaštitar i vodio je logističku tvrtku, prema objavama na Felkovom OK računu na društvenim mrežama.

Na slikama koje je Kharkovsky objavio s godišnjih okupljanja posljednjih godina, trojici muškaraca pridružio se zaštitar i izbacivač u noćnom klubu po imenu Grigory Kramer. Kramer je predstavnik Saveza kozačkih ratnika Rusije i inozemstva. Dugogodišnji bivši čelnik Unije, Viktor Vodolatsky pod sankcijama je EU-a i SAD-a zbog podupiranja ruskih akcija u Ukrajini.

Susret 2022. u Hannoveru pozdravio je ruske diplomate iz konzulata u Hamburgu, prema izvješću o događaju koje je Ruska pravoslavna crkva objavila na svojoj web stranici. Pročitana je čestitka vršitelja dužnosti čelnika Velike donske vojske, kozačke organizacije koja se bavi regrutiranjem vojnika i borbama u vojnoj kampanji Rusije u Ukrajini. Fotografije koje je Kharkovsky podijelio na društvenim mrežama prikazuju njega i druge sudionike kako stoje ispred zastave Velike Donske vojske.

Kharkovsky je spustio slušalicu kada ga je Reuters kontaktirao. U naknadnoj razmjeni u aplikaciji za razmjenu poruka, potvrdio je da je osiguravao prosvjede koje su organizirali Schlund i Kolbasnikova, ali nije odgovorio na detaljna pitanja. Kramer je odbio intervju. Felk, Schneider i Velika donska vojska nisu odgovorili na zahtjeve za komentar. Savez kozačkih ratnika odbio je komentirati.

Ruska vojna obavještajna služba

Kada je Njemačka komunistička partija krajem kolovoza održala festival "mira i solidarnosti" u Berlinu, uključivao je i panel raspravu pod nazivom "Mir s Rusijom". Među panelistima je bio i Oleg Eremenko, rusko-njemački biznismen koji je tvrdio da se ukrajinska omladina uči da mrze Rusiju. Eremenko je dugo bio aktivan u ruskoj njemačkoj zajednici. Vodi građevinsku tvrtku u Berlinu. Klijenti navedeni na web stranici uključuju Rusku pravoslavnu crkvu u Berlinu. Crkva je rekla da nema podataka o svojim izvođačima.

Unuk sovjetskog ratnog heroja koji je do 1981. bio član Centralnog komiteta Sovjetske komunističke partije, Eremenko je u upravnom odboru organizacije pod nazivom “Desant”, koju čine bivši ruski vojnici. Pojavljivao se na događajima zajedno s ruskim diplomatima u znak sjećanja na sovjetske ratne mrtve pokopane u Njemačkoj i bio je slikan s njemačkim političarima poput Manuele Schwesig, članice Socijaldemokrata i državne premijerke sjeverne države Mecklenburg-Vorpommern. Godine 2020. Eremenko je bio među malom skupinom ljudi koje je veleposlanik te zemlje u Njemačkoj nagradio za služenje Rusiji. Schwesig nije odgovorio na upit za komentar.

Njegova prošlost manje je javna.

Na fotografiji iz 2016. Eremenko pozira pored Igora Girkina, bivšeg ruskog obavještajca kojeg je nizozemski sud nedavno osudio u odsutnosti za umiješanost u obaranje malezijskog putničkog aviona MH17 iznad Ukrajine. Fotografija se pojavljuje na VKontakte računu koji vodi Girkinova organizacija. Girkin, poznat i kao Igor Strelkov, zanijekao je bilo kakvu ulogu u obaranju zrakoplova. Kontaktiran od Reutersa za ovu priču, Girkin je rekao: "Ne dajem intervjue neprijateljskim medijima."

Eremenko je prije šest godina sudjelovao u ruskoj TV seriji za spojeve pod nazivom "Hajde da se vjenčamo". Girkinov bliski suradnik pojavio se na pozornici kao jedan od Eremenkovih prijatelja. Sjedeći za stolom ukrašenim šarenim cvijećem, Eremenko je rekao da se želi oženiti lijepom "slavenskom djevojkom" i imati djecu.

Eremenko je za Reuters potvrdio da je radio za rusku vojnu obavještajnu službu, GRU. Rekao je da je služio u Rusiji, ali je odbio dati detalje. "Poslužio sam, i to je to", rekao je. "Sada sam u Njemačkoj u, recimo to tako, civilnom statusu", promičući rusku kulturu i obilježavajući spomen na mrtve u Drugom svjetskom ratu u suradnji s ruskim dužnosnicima.

Eremenko je rekao da je Girkina upoznao kada je dostavljao humanitarne potrepštine ljudima u regiji Donbas 2014. i 2015. Odbijajući govoriti o detaljima, rekao je da su on i drugi ruski aktivisti pod pojačanim nadzorom njemačkih vlasti. “Previše informacija neće učiniti nikakvu uslugu proruskoj strani”, rekao je. "Što više imena ima, što više informacija o našim aktivnostima ovdje, to neće biti od velike pomoći za naš ugled ovdje, posebno kod njemačkih vlasti." Rekao je da nije davao političke izjave u kojima bi podržavao bilo koju stranu u ratu u Ukrajini.

Putinov fan klub

Neki proruski aktivisti šire poruku Kremlja njemačkom govornom području putem interneta.

Reutersova analiza Telegram kanala na njemačkom jeziku pronašla je najmanje 27 kanala koji stalno ponovno dijele i pojačavaju pro-Kremaljske poruke kombiniranoj publici od oko 1,5 milijuna pretplatnika.

Jedan takav račun je "Putin Fanclub". Svojim 36.000 pretplatnika redovito objavljuje fotografije Putina, članke o njegovim javnim nastupima i njemačke prijevode njegovih govora. Tamo objavljena lažna snimka prikazuje Putina kako tuče Joea Bidena u obaranju ruku. Drugi post od 26. listopada potiče Nijemce da ozbiljno shvate Putinova upozorenja o nuklearnom sukobu.

Telegram račun ne daje informacije o tome tko ga posjeduje ili upravlja njime. Ali Reutersova analiza njegovih postova i repostova dovela je do čovjeka po imenu Wjatscheslaw Seewald koji živi u Bavarskoj. Seewald je Reutersu priznao da stoji iza kanala, iako je rekao da je jedan od nekoliko ljudi.

Seewald je aktivno prisutan na YouTubeu. Godine 2011. objavio je svoju fotografiju s Aleksandrom Khinyevichem, utemeljiteljem vjere koja se temelji na “slavensko-arijevskoj rasi”. U videu na YouTubeu iz 2013., Seewald je tvrdio da ne bi sve svastike trebale biti obuhvaćene njemačkom zabranom nacističkih simbola, rekavši da izvorni simbol stoljećima prethodi nacizmu i nema nikakve veze s Trećim Reichom.

Seewald je pisao na internetu o svom afinitetu prema krajnje desnoj stranci Alternative für Deutschland. Godine 2017. objavio je selfie s Bjoernom Hoeckeom, političarem AfD-a i suvoditeljem The Winga, krajnje desne frakcije unutar stranke koja je u međuvremenu raspuštena. Njemački sud presudio je u ožujku da su ciljevi The Winga u suprotnosti s ustavom zemlje. Ciljevi grupe uključivali su zaštitu etničkog integriteta njemačkog naroda i držanje "stranaca" podalje. Hoecke je Reutersu rekao da ne poznaje Seewalda i da je nemoguće provjeriti poglede svih s kojima je fotografiran.

U objavi na svojoj platformi društvenih medija Telegram tri dana nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, Seewald je napisao: “Reichstag treba ponovno zauzeti” misleći na zgradu njemačkog parlamenta. Seewald je privukao pozornost njemačkih vlasti. U izvješću bavarskog Ureda za zaštitu ustava iz 2021., koji ima zadatak nadzirati ekstremiste, navodi se da Seewald javno zagovara antisemitske teorije zavjere i da utječe na ekstremiste koji prijete demokraciji. Njemački dužnosnici odbili su komentirati Seewald ili bilo koje mjere proizašle iz izvješća.

U izvješću se također navodi Seewald kao primjer kako su članovi krajnje desnog pokreta Reichsbuerger preselili svoje aktivnosti na internet tijekom pandemije. Pokret ne priznaje modernu Njemačku kao legitimnu državu; neki sljedbenici vjeruju da je pod vojnom okupacijom, a neki podržavaju nacističke ideje. U prosincu su njemačke vlasti pritvorile desetke pojedinaca, uključujući jednog ruskog državljanina, zbog navodne zavjere za rušenje države. Istražitelji kažu kako sumnjaju da su neki od pojedinaca imali konkretne planove za upad u parlament. Istraga je u tijeku.

Seewald je potvrdio svoju ulogu u Klubu navijača Putina, ali je odbio zahtjev za intervju, rekavši da ne razgovara s medijima zbog “rusofobije” u Europi. Odbio je odgovoriti na detaljna pismena pitanja, osim na jedno, o svastici. “Kako Rus može podržati Hitlera? Jeste li pri zdravoj pameti?” On je rekao.

Njemačko ministarstvo unutarnjih poslova, koje nadzire policiju i saveznu agenciju za praćenje ekstremizma, priopćilo je da ne komentira aktivnosti određenih pojedinaca ili skupina.

Noćni vukovi

Neke skupine unutar Njemačke usmjerile su pozornost na humanitarnu krizu u Donbasu uzrokovanu, kako kažu, ukrajinskim snagama koje namjerno granatiraju civilne ciljeve. To stajalište – za koje Kijev i njegovi saveznici kažu da je neistinito – odjekuje pričom koju gura Kremlj.

Jan Riedel, motociklistički entuzijast iz istočne Njemačke, predsjednik je grupe pod nazivom “Njemačko-ruske duše”. Sudjeluje u proruskim događajima u Njemačkoj, ponekad zajedno s ruskim diplomatima, polažući vijence na grobove vojnika Crvene armije poginulih u Drugom svjetskom ratu. Riedel i njegova grupa gotovo svakodnevno objavljuju slike na svojim kanalima društvenih medija koje pokazuju, kako kažu, posljedice ukrajinskih topničkih napada na stambene zgrade i civilnu infrastrukturu u regiji Donbas. Riedel nije odgovorio na zahtjeve za komentar na ovaj članak.

Riedelova grupa surađuje s organizacijom pod nazivom "Patrioti Novorosije". Novorossiya – što se doslovno prevodi kao Nova Rusija – naziv je koji ruski nacionalisti daju području južne i istočne Ukrajine za koje Kremlj i njegovi pristaše kažu da je s pravom rusko. Predstavnici "Patriota Novorosije" odbili su komentirati.

Na javnim događanjima, Riedel je obično odjeven u jaku motociklističku jaknu ukrašenu zastavom Novorossiya i brojem 1423. Broj označava Noćne vukove, ruski biciklistički klub koji je pod sankcijama SAD-a jer je pomogao ruskim snagama da zauzmu ukrajinsku regiju Krim 2014. i novačenje separatističkih boraca u Donbasu.

Jedan od nekoliko posjeta koje je Riedel posjetio Donbas bio je 2019. Objava na stranici njegove grupe na društvenim mrežama najavila je donaciju od 10.000 rubalja (165 USD) donbaskom ogranku Noćnih vukova. Rečeno je da je novac došao s događaja prikupljanja sredstava u Njemačkoj. Vitalij Kiškinov, voditelj ogranka Donbaskih noćnih vukova, rekao je za Reuters da je njegova grupa primila donaciju. Rekao je da je to bila jednokratna donacija i da ogranak i Riedelova organizacija ne rade zajedno.

Što rat duže traje, veća je vjerovatnoća da će se dronovi koristiti za identifikaciju, odabir i napad na ciljeve bez pomoći ljudi, smatraju vojni analitičari, borci i istraživači vještačke inteligencije (AI).

To bi označilo revoluciju u vojnoj tehnologiji jednako značajnu kao što je bilo uvođenje mitraljeza. Ukrajina već ima poluautonomne dronove za napade i oružje protiv bespilotnih letjelica opremljenih vještačkom inteligencijom. Rusija takođe tvrdi da posjeduje AI oružje, iako te tvrdnje nisu dokazane. Međutim, nema ni potvrđenih slučajeva da je nacija u borbu ubacila robote koji su ubijali potpuno sami.

Stručnjaci kažu da je možda samo pitanje vremena kada će ih Rusija ili Ukrajina, ili čak obje zemlje, rasporediti.

„Mnoge države razvijaju ovu tehnologiju“, rekao je Zachary Kallenborn, analitičar inovacija oružja sa Univerziteta George Mason. „Jasno je da nije sve tako teško.”

Osjećaj neizbježnosti širi se i na aktiviste, koji su godinama pokušavali zabraniti dronove ubice, ali sada vjeruju da se moraju zadovoljiti pokušajem ograničavanja ofanzivne upotrebe oružja.

Ukrajinski ministar za digitalnu transformaciju, Mihail Fedorov, slaže se da su potpuno autonomni dronovi ubice "logičan i neizbježan sljedeći korak" u razvoju oružja. Rekao je da Ukrajina mnogo radi “na istraživanju i razvoju u ovom pravcu”.

„Mislim da je potencijal za ovo veliki u narednih šest mjeseci“, rekao je Fedorov za Associated Press u nedavnom intervjuu.

Ukrajinski potpukovnik Jaroslav Hončar, suosnivač neprofitne organizacije za inovacije borbenih dronova Aerorozvidka, rekao je u nedavnom intervjuu da ljudski borci jednostavno ne mogu da obrađuju informacije i donose odluke brzo kao mašine.

Ukrajinski vojni lideri trenutno zabranjuju upotrebu potpuno nezavisnog smrtonosnog oružja, iako bi se to moglo promijeniti, rekao je.

“Nismo još prešli ovu granicu – a ja kažem ‘još’ jer ne znam šta će se dogoditi u budućnosti.” rekao je Hončar, čija je grupa predvodila inovacije dronova u Ukrajini, pretvarajući jeftine komercijalne dronove u smrtonosno oružje.

Rusija bi mogla dobiti autonomno AI oružje od Irana ili nekog drugog. Bespilotne letjelice velikog dometa Shahed-136 koje je Rusiji isporučio Iran oštetile su ukrajinske elektrane, i terorisale su civile, ali nisu posebno pametne. Iran ima i druge dronove u svom arsenalu koji razvija, a za koje kaže da imaju AI.

Bez velikih problema, Ukrajina bi svoje poluautonomne naoružane bespilotne letjelice mogla učiniti potpuno nezavisnim kako bi bolje preživjele ometanje na bojnom polju, kažu njihovi zapadni proizvođači.

Te bespilotne letjelice uključuju Switchblade 600 proizvedene u SAD-u i Polish Warmate, za koje je trenutno potrebno da čovjek bira mete u odnosu na video prijenos uživo. AI završava posao. Bespilotne letjelice, tehnički poznate kao "lutajuća municija", mogu nekoliko minuta lebdjeti iznad mete, čekajući čist hitac.

“Tehnologija za postizanje potpuno autonomne misije sa Switchbladeom poprilično postoji i danas,” rekao je Wahid Nawabi, izvršni direktor AeroVironmenta, njegovog proizvođača. To će zahtijevati promjenu politike – da se čovjek ukloni iz kruga donošenja odluka – od čega smo, kako on tvrdi, daleko samo tri godine.

Dronovi već mogu prepoznati mete kao što su oklopna vozila koristeći katalogizirane slike. Ali postoji neslaganje oko toga da li je tehnologija dovoljno pouzdana da osigura da mašine ne pogriješe i oduzmu živote civila.

AP je pitao ministarstva odbrane Ukrajine i Rusije da li su ofanzivno koristili autonomno oružje - i da li bi se složili da ga ne koriste ako i druga strana pristane na to. Nijedna strana nije odgovorila.

Ako bi bilo koja od ovih strana krenula u napad s punom vještačkom inteligencijom, to možda neće biti prvi takav pokušaj.

U prošlogodišnjem neuvjerljivom izvještaju UN-a sugerira se da su roboti ubice debitirali u libijskom međusobnom sukobu 2020. godine, kada su bespilotne letjelice turske proizvodnje Kargu-2 u potpuno automatskom načinu ubile neodređeni broj boraca.

Portparol STM-a, proizvođača, rekao je da je izvještaj zasnovan na "spekulativnim, neprovjerenim" informacijama i da ga "ne treba uzimati ozbiljno". On je za AP rekao da Kargu-2 ne može da napadne metu dok mu operater ne kaže da to uradi.

Potpuno autonomna AI već pomaže u odbrani Ukrajine. Fortem Technologies sa sjedištem u Juti opskrbio je ukrajinsku vojsku sistemima za lov na bespilotne letjelice koji kombinuju male radare i bespilotne letjelice, koje pokreće AI. Radari su dizajnirani da identifikuju neprijateljske bespilotne letelice, na koje zatim ispaljuju mreže – odnosno rade sve bez ljudske pomoći.

Broj dronova opremljenih vještačkom inteligencijom stalno raste. Izrael ih izvozi decenijama. Njihov smrtonosni Harpi koji ubija radare može lebdjeti iznad protivavionskih radara do devet sati čekajući da se uključe.

Drugi primjeri uključuju pekinški Blowfish-3 bespilotni naoružani helikopter. Rusija radi na nuklearnom podvodnom dronu sa vještačkom inteligencijom pod nazivom Poseidon. Holanđani trenutno testiraju zemaljskog robota sa mitraljezom kalibra .50.

Hončar vjeruje da bi Rusija, koja je pokazala malo poštovanja prema međunarodnom pravu napadajući ukrajinske civile, do sada koristila autonomne dronove ubice da ih je Kremlj imao.

"Mislim da oni nemaju skrupula", složio se Adam Bartosiewicz, potpredsjednik WB grupe, koja proizvodi Warmate.

AI je prioritet za Rusiju. Predsjednik Vladimir Putin rekao je 2017. da će onaj ko bude dominirao tom tehnologijom vladati svijetom. U govoru od 21. decembra, on je izrazio uverenje u sposobnost ruske industrije naoružanja da ugradi vještačku inteligenciju u ratne mašine, naglašavajući da su "najefikasniji sistemi oružja oni koji rade brzo i praktično u automatskom režimu". Ruski zvaničnici već tvrde da njihov dron Lancet može raditi potpuno autonomno.

"Neće biti lako znati da li će i kada Rusija preći tu granicu", rekao je Gregory C. Allen, bivši direktor strategije i politike u Zajedničkom centru za vještačku inteligenciju Pentagona.

Prebacivanje dronova s daljinskog upravljanja na punu autonomiju možda neće biti primjetno. Do danas su bespilotne letjelice koje mogu raditi na oba načina imale bolje rezultate kada ih je pilotirao čovjek, rekao je Allen.

Tehnologija nije posebno komplikovana, rekao je profesor kalifornijskog Univerziteta Berkli, Stjuart Rasel, vrhunski istraživač vještačke inteligencije. Sredinom 2010-ih, kolege koje je on anketirao složili su se da bi diplomirani studenti mogli, u jednom trenutku, proizvesti autonomni dron "sposoban da pronađe i ubije pojedinca, recimo, unutar zgrade", rekao je.

Napor da se postave međunarodna pravila za vojne dronove do sada je bio bezuspješan. Devet godina neformalnih pregovora Ujedinjenih nacija u Ženevi nisu dovele do velikog napretka, a velike sile, uključujući Sjedinjene Države i Rusiju, protivile su se zabrani. Posljednja sjednica, u decembru, završena je bez zakazane nove runde.

Kreatori politike u Washingtonu kažu da neće pristati na zabranu, jer se rivalima koji razvijaju dronove ne može vjerovati da će ih etički koristiti.

Toby Walsh, australski akademik koji, poput Russell-a, vodi kampanju protiv robota ubica, nada se da će se postići konsenzus o nekim ograničenjima, uključujući zabranu sistema koji koriste prepoznavanje lica i druge podatke za identifikaciju ili napad na pojedince ili kategorije ljudi.

“Ako ne budemo oprezni, oni će se širiti mnogo lakše od nuklearnog oružja”, rekao je Walsh, autor knjige “Machines Behaving Badly”. “Ako možete natjerati robota da ubije jednu osobu, možete ga natjerati da ubije hiljadu.”

Naučnici su takođe zabrinuti da će teroristi preinačiti oružje sa veštačkom inteligencijom. U jednom zastrašujućem scenariju, američka vojska troši stotine miliona na pisanje koda za pokretanje bespilotnih letjelica. Kod biva ukraden i kopiran, I završava u rukama terorista.

Globalna javnost je zabrinuta. Ipsosovo istraživanje koje je rađeno za Human Rights Watch 2019. pokazalo je da se 61% odraslih u 26 zemalja protivi upotrebi smrtonosnih autonomnih sistema oružja.

Pentagon do danas nije jasno definisao "autonomno oružje" niti je odobrio nijedno takvo oružje za upotrebu američkih trupa, rekao je Allen, bivši zvaničnik Ministarstva odbrane. Svaki predloženi sistem mora odobriti predsjedavajući Zajedničkog generalštaba i dva podsekretara.

To ne sprječava da se oružje razvija širom SAD-a. Projekti su u toku u Agenciji za napredne odbrambene istraživačke projekte, vojnim laboratorijama, akademskim institucijama i u privatnom sektoru.

Pentagon je naglasio korištenje vještačke inteligencije za povećanje ljudskih boraca. Zračne snage proučavaju načine za uparivanje pilota sa krilcima dronova. Zagovornik ideje, bivši zamjenik ministra odbrane Robert O. Work, rekao je u prošlomjesečnom izvještaju da bi "bilo ludo ne ići na autonomni sistem" jednom kada sistemi sa AI-om nadmaše ljude - prag za koji je rekao da je pređen 2015. godine, kada je kompjuterski vid zasjenio ljudski vid.

Ljudi su već istisnuti u nekim odbrambenim sistemima. Izraelski raketni štit Gvozdena kupola je ovlašten da automatski otvara vatru, iako se kaže da ga nadgleda osoba koja može intervenirati ako sistem krene na pogrešan cilj.

Više zemalja i svaki ogranak američke vojske razvijaju dronove koji mogu napadati u smrtonosnim sinhronizovanim rojevima, kaže Kallenborn, istraživač Georgea Masona.

A hoće li budući ratovi postati borba do posljednjeg drona?

To je ono što je Putin predvidio u televizijskom razgovoru sa studentima inženjerstva 2017: „Kada bespilotne letjelice jedne strane unište bespilotne letjelice druge, ona neće imati drugog izbora osim da se preda“.

U Iranu, desetine hiljada ljudi učestvovale su u uličnim protestima poslije smrti 22-godišnje Mahse Amini u policijskom pritvoru. Amini je privedena zbog navodnog kršenja strogih pravila oblačenja Islamske Republike.

"Taj događaj je zaista izazvao veliko nezadovljstvo širom Irana zato što su svi mogli da zamisle svoje kćerke, supruge, sestre u istoj situaciji", kaže Nataša Hil iz Bliskoistočnog programa u Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), nevladine organizacije sa sjedištem u Vašingtonu.

U Kini su takođe održani masovni protesti, a čuli su se i zahtjevi za ostavku lidera Ši Đinpinga.

"Počeli su naravno kao bijesna rekacija na kovid karantine zbog kojih su desetine miliona, a nekad i stotine miliona Kineza bile zarobljene u svojim stanovima", podsjeća Leri Dajmond, ekspert za demokratiju sa Univerziteta Stenford.

Protesti u Rusiji, kako navode eksperti, bili su manji, iako su hiljade izašle na ulice 2021. godine nakon hapšenja Alekseja Navalnog, opozicionog lidera i protivnika ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Rusi su protestovali i zbog ruske invazije na Ukrajinu.

“Održani su značajni protesti ubrzo nakon invazije na Ukrajinu i krajem ljeta kada je Rusija najavila da će regrutovati veći broj ljudi za borbe u Ukrajini", ističe Grejem Robertson, ekspert za političke proteste, demokratizaciju i autoritarne režime na Univerzitetu Sjeverne Karoline.

Eskperti navode da su demonstranti u Iranu, Kini i Rusiji uspjeli da natjeraju autoritarne režime u njihovim zemljama na ustupke, kao što je nedavna odluka Pekinga da ublaži politiku nulte tolerancije na kovid posle masovnih protesta.

Međutim, postavlja se pitanje šta demonstranti moraju da urade da bi zbacili autoritarne režime. Eksperti smatraju da bi u Rusiji, podjela među elitom na vrhu mogla da oslabi Putina.

"Ako misle da imaju budućnost nakon odlaska šefa, možda će u jednom trenutku odlučiti da sarađuju sa demonstrantima, staviće do znanja da im se neće suprostavljati i možda će ohrabriti više ljudi da izađu na ulice", ocjenjuje Robertson.

Analitičari takođe ističu da su veliki štrajkovi širom Irana pozitivni, ali primjećuju i da pripadnici bezbjednosnog sektora nisu podržali demonstrante.

"I na kraju, mora da postoji neki lider te revolucije, faktor koji bi doveo do ujedinjenja posle pada režima i omogućio izlazak nekim njegovim elementima", naglašava Nataša Hil.

Eksperti s kojima je Glas Amerike razgovarao kaže da je uspjeh demonstranata više vjerovatan ako mogu da iskoriste ekonomsku krizu u zemlji, promijene taktiku i ne odustaju, moguće više godina. Dodaju da protesti moraju biti nenasilni i tehnološki stručniji od režima koji ih nadzire.

"Ima mnogo ljudi u zemlji i u inostranstvu koji su spremniji da podrže nenasilne, nego nasilne proteste", smatra Majkl Miler, profesor političkih nauka na Univerzitetu Džordž Vašington.

Čak i bez obaranja režima, što eksperti ne očekuju, protesti ulivaju nadu.

“Razlog za nadu je upravo u poruci koja se upućuje. Da ti režimi nemaju široku ili bezbjednu i sveobuhvatnu podršku javnosti", kaže Leri Dajmond.

A sa urušavanjem javne podrške, urušava se i legitimnost režima, zaključuju eksperti za demokratiju.

"U ovoj eri netačnih informacija - ili "lažnih vijesti", teorija zavjere, trolova na Twitteru i deepfake videa - gaslajtovanje je postalo riječ našeg doba", objavio je rječnik engleskog jezika Merijam-Vebster u novembru, proglašavajući tu riječ zvaničnom rječju godine.

Online pretrage riječi koja znači "čin ili praksa kada se neko svjesno i surovo obmanjuje radi sopstvene koristi" tokom godine su porasle za 1740 procenata, saopštili su izdavači rječnika, koji su uočili da postoji postojani interes za tu riječ i savremene pokušaje obmane.

U Sjedinjenim Državama, zabrinutost zbog pokušaja obmanjivanja građana dominirale su javnim diskursom, počevši od apela predsjednika Joe Bidena da se odbrani demokratija, na prvu godišnjicu napada na Kongres 6. januara 2021.

"Da li ćemo biti nacija koja ne živi pod svjetlom istine nego u sjenci laži?", pitao je predsjednik.

"Ne možemo da dozvolimo sebi da budemo takva vrsta nacije", izjavio je Biden. "Put naprijed je da se prizna istina i živi u skladu sa njom."

Američki predsjednik govorio je nekoliko nedelja nakon što su zvaničnici Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost upozorili na aktuelne - i agresivnije - pokušaje stranih obavještajnih službi i terorističkih organizacija da zemlju zaspu dezinformacijama. Ta zabrinutost je porasla dok se Rusija pripremala za invaziju na Ukrajinu.

Rusija - Ukrajina

"Vidimo kako ruski državni mediji užurbano izvještavaju o navodnim aktivnostima u istočnoj Ukrajini", izjavio je američki sekretar za odbranu Lojd Ostin novinarima krajem januara, u vrijeme kada je 100.000 ruskih vojnika zauzimalo položaje duž ukrajinske granice.

"Ovo je klasična ruska strategija", rekao je Ostin o ruskim pokušajima širenja dezinformacija. "Nas neće prevariti".

Do sredine februara, visoki zvaničnici Sekretarijata za unutrašnju bezbjednost upozoravali su da je Moskva podesila svoje operacije dezinformacija, "nastojeći da kriivcu za krizu u Ukrajini i potencijalnu eskalaciju sukoba pripiše Sjedinjenim Državama."

Ruska kampanja dezinformacija je doživjela novi obrt u danima poslije invazije, prema zvaničnicima Pentagona, kada je Kremlj objavljivao lažne izvještaje o masovnoj predaji ukrajinskih vojnika kako bi narušio ukrajinski moral i otpor.

Mediji povezani sa ruskom vladom takođe su nastojali da iskoriste rat u Ukrajini da ojačaju položaj Moskve u Africi. Krajem februara i početkom marta su posebno naglašavali i ponavljali izvještaje da su neki Afrikanci bili izloženi rasizmu dok su pokušavali da se evakuišu iz Ukrajine.

Druge ruske kampanje dezinformacija koncentrisale su se na navode da SAD imaju laboratorije za razvoj biološkog oružja u Ukrajini, i pokušaje da se podrije zapadna podrška Ukrajini usmjeravanjem dezinformacija na zemlje koje su viđene kao "slabe karike".

Odgovor na ruske kampanje dezinformacija

Ruski pokušaji širenja dezinformacija i uticaja, međutim, nisu prošli bez odgovora. I prije nego što su prvi ruski vojnici prešli granicu sa Ukrajinom u februaru, američki obavještajni zvaničnici donijeli su odluku da se bore protiv dezinformacija putem činjenica i dokaza, i preduzeli do sada neviđene korake da deklasifikuju svoje procjene i podatke kako bi ih podijelili sa saveznicima, pa čak i sa javnošću.

"Posao koji smo obavili, a deklasifikovanje informacija nije bez rizika za jednu obavještajnu zajednicu, bio je veoma efikasan", rekao je članovima Kongresa u martu direktor CIA-e, Vilijam Berns.

"Nadamo se da možemo da budemo kredibilan glas o tome šta se zaista događa", dodala je direktorka Nacionalnih obavještajnih službi Avril Hejns. "To je rađeno u interesu domaće publike, ali takođe i međunarodne publike."

Druge zapadne zemlje i saveznici Ukrajine odgovorili su sopstvenim mjerama. Početkom marta, Evropska unija je zabranila emitere i web siteove povezane sa medijima koje finansira ruska država.

Ukrajina je takođe pokrenula kontra-kampanju, namijenjenu publici u Rusiji i Bjelorusiji, u nadi da će da posije sumnje i smanji podršku ruskoj invaziji.

"Ne znam da li možemo da im promijenimo mišljenje", izjavio je Heorhi Tihi iz ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova na virutelnom forumu prošlog marta, iako je dodao da Kijev, u cjelini, "pobjeđuje u informacionom ratu, i to ubjedljivo."

Domaće brige u SAD

U isto vrijeme dok su američke obavještajne agencije i njihovi zapadni saveznici bili fokusirani na rusko širenje dezinformacija u vezi sa Ukrajinom, američki Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost koncentrisao se na dezinformacije kod kuće.

U junu, Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) u svom nacionalnom biltenu za upozoravanje na terorizam ukazao je na rasprostranjene dezinformacije, od kojih mnoge potiču iz samih Sjedinjenih Država.

"Mitovi i dezinformacije se ukrštaju sa aktuelnim događajima što stvara uslove za koje brinemo da bi mogli da dovedu do izbijanja nasilja", izjavio je u to vrijeme visoki zvaničnik sekretarijata.

Neki od tih strahova su se već obistinili mjesec dana ranije, kada je 18-godišnji Pejton Gendron, koji je na internetu često konzumirao teorije zavjere, ubio desetoro crnaca u jednoj samoposluzi u Bafalu u državi Njujork.

Drugi slučajevi nasilja širom Sjedinjenih Država, kao što je bila pucnjava u gej noćnom klubu u Koloradu u novembru, napad na supruga predsjedavajuće Predstavničkog doma Nensi Pelosi i serija prijetnji verskim institucijama takođe su povezani sa dezinformacijama na internetu.

Američki izbori

Neki od najkonkretnijih pokušaja širenja dezinformacija bili su usredsređeni na novembarske izbore na sredini predsjedničkog mandata.

"Brine nas da bi zlonamjerni cyber akteri mogli da pokušaju da šire lažne ili preuveličane tvrdnje o ugroženosti izborne infrastrukture", izjavio je jedan visoki zvaničnik FBI-ja početkom oktobra.

Drugi visoki američki zvaničnici upozorili su da bi protivnici kao što su Rusija, Kina i Iran mogli da iskoriste lažne narative koji potiču iz same Amerike da dovode u pitanje integritet izbornog procesa, i pokušaju da ih šire po društvenim mrežama.

Istraživači su takođe pronašli dokaze da su posebno Rusija i Kina ponovo aktivirale neke "uspavane" naloge na društvenim medijima u okviru pojačane kampanje dezinformacija, kako bi se širila sumnja u američke izbore.

Kako su se izbori bližili, visoki američki zvaničnici su izjavili da su veoma zabrinuti zbog mogućnosti da strane kampanje uticaja i širenja dezinformacija ne izazovu nasilje. Na kraju, strahovi od potencijalnog nasilja se nikada nisu materijalizovali iako su se američki zvaničnici našli u situaciji da odgovaraju na domaće, mahom stranačke pokušaje da izolovane kvarove na mašinama za brojanje glasova predstave kao dokaz neke veće zavjere.

U izvještaju firme za cyber sigurnost Mandiant zaključeno je da su pokušaji Rusije, Kine i Irana uglavnom bili "manjeg obima."

Neki eksperti, međutim, upozoravaju da će prijetnja dezinformacija ostati trajno prisutna.

Buduće prijetnje dezinformacija

"Narativi kao što je velika laž su postali sistemski", rekao je Grejem Bruki, direktor Digitalne forenzičke istraživačke laboratorije u Atlantskom savjetu, o osporenim tvrdnjama bivšeg predsjednika Donalda Trumpa da je "pokraden" na predsjedničkim izborima 2020.

"Nema većeg rasta broja ljudi koji prihvataju taj narativ, ali što se tiče publike i zajednica koje već vjeruju u njega, njihov angažman (na društvenim mrežama) se pojačao i postali su još okorjeliji u svojim uvjerenjima", kaže Bruki za Glas Amerike.

Neki članovi Kongresa takođe upozoravaju da prijetnje ne prolaze.

"Poslije svakog izbornog ciklusa, platforme za društvene medije kao što je Meta često promijene ili ukinu izvjesne politike o dezinformacijama, zato što su prolazne i odnose se na konkretnu izbornu sezonu", napisali su demokratski kongresmen Adam Šif, predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja i demokratski senator Šeldon Vajthaus u pismu kompaniji Meta 14. decembra.

"Takav korak u današnjoj klimi, gdje dezinformacije o izborima kontinuirano podrivaju povjerenje u integritet našeg izbornog procesa - bio bi tragična greška", dodali su.

"Meta mora da se obaveže na snažne mjere suzbijanja dezinformacija o izborima tokom cijele godine, pošto i dalje vidimo da se netačne informacije o glasanju i prethodnim izborima šire na vašoj platformi".

Drugi članovi Kongresa su zabrinuti zbog ruskih i kineskih aplikacija za društvene medije, pozivajući na zabranu nekih od njih, kao što je TikTok u SAD.

"TikTok je digitalni fentanil koji pretvara Amerikance u zavisnike, prikuplja obilje njihovih podataka i cenzuriše vijesti", izjavio je republikanski kongresmen Majk Galager u saopštenju povodom prijedloga zakona o zabrani takvih aplikacija.

"Ovdje nije riječ o kreativnim video klipovima", upozorio je republikanski senator Marko Rubio, potpredsjednik senatskog Odbora za obavještajna pitanja.

"Radi se o aplikaciji koja prikuplja podatke o desetinama miliona američke djece i odraslih svakog dana. Znamo da se koristi za manipulacije i uticaj na izbore", rekao je. "Znamo da je njen gospodar Narodna Republika Kina."

​Anita Powel je učestvovala u pisanju ovog izvještaja.

Zaglibio je u kriminalističkim istragama koje bi mogle završiti optužnicama. Okrivljen je za razočaravajući učinak republikanaca na izborima u novembru. I dok je sada deklarirani predsjednički kandidat, šest sedmica otkako je to najavio obilježile su krize koje je sam sebi izazvao. Trump nije održao nijedan predizborni događaj i jedva da napušta okvire svog kluba Mar-a-Lago na Floridi.

Umjesto da se suprotstavi izazivačima, njegovi potencijalni suparnici 2024. izgledaju sve hrabriji. Guverner Floride Ron DeSantis, nakon sjajne pobjede na reizboru, sve se više smatra Trumpovom najjačom konkurencijom.

Trumpova prigušena najava predizborne kampanje natjerala je čak i bivše uglednike da se zapitaju misli li on ozbiljno o još jednoj utrci za Bijelu kuću.

“Postojao je film pod nazivom 'Failure to Launch'. Mislim da je to dosadašnji proces kandidiranja Donalda Trumpa. Imao je najavu i od tada nije učinio ništa da to potkrijepi”, rekao je Michael Biundo, operativac GOP-a koji je savjetovao Trumpovu kampanju 2016., ali se ovaj put držao po strani.

"Kakva kampanja?" upitao je dugogodišnji donator GOP-a Dan Eberhart, koji je dao 100.000 dolara za Trumpov reizbor 2020., ali sada gravitira DeSantisu. "Trumpovo rano lansiranje čini se više reakcijom na DeSantisov pretjerani učinak i pravnu strategiju protiv kaznenog progona nego političkom kampanjom."

Dužnosnici Trumpove kampanje insistiraju na tome da su sedmice od njegove objave 15. novembra provodili metodično izgrađujući političku operaciju. Trump je, primjećuju, najavio neposredno prije blagdanske sezone, kada se političari obično skrivaju, i to je učinio neuobičajeno rano, dajući mu dovoljno vremena da ojača.

"Ovo je maraton i naš se plan igre provodi prema planu", rekao je Trumpov glasnogovornik Steven Cheung.

“Također okupljamo timove na najvišoj razini u državama prijevremenog glasanja i proširujemo naše masovne operacije podataka kako bismo osigurali svoju dominaciju na svim frontama”, rekao je. "Nećemo igrati igru medija koji nam pokušavaju diktirati kako ćemo voditi kampanju."

Trump je također branio kritike sporog početka svoje kampanje. “Skupovi će biti veći i bolji nego ikad (jer naša zemlja ide dovraga), ali malo je rano, zar ne?” napisao je na svojoj društvenoj mreži.

Dok je izbjegavao događaje u kampanji, bivši je predsjednik svejedno izazivao kontroverze.

Tu je bila njegova večera s bijelim nacionalistom i reperom nekada poznatim kao Kanye West, koji je izbacivao antisemitske teorije zavjera; njegovi prijedlozi da se dijelovi ustava ukinu kako bi se on vratio na vlast; i "glavna najava" koja se pokazala kao lansiranje digitalnih kartica za razmjenu od 99 USD koje ne koriste njegovoj kampanji.

Od svoje objave također se suočio s nizom pravnih gubitaka, uključujući imenovanje posebnog tužitelja koji će nadgledati istragu Ministarstva pravosuđa o prisutnosti povjerljivih dokumenata na Trumpovom imanju u Floridi, kao i ključne aspekte zasebne istrage koja uključuje Trumpove napore da poništiti rezultate izbora 2020. Trumpova istoimena firma prošlog je mjeseca osuđena za poreznu prevaru jer je pomagala direktorima u izbjegavanju plaćanja poreza na ekstravagantne povlastice. Čini se da posebna velika porota u Georgiji završava svoj posao istražujući njegove napore da ostane na vlasti.

Trumpovi potencijalni suparnici proveli su mjesece postavljajući temelje za vlastite kampanje, posjećujući države u kojima se glasa prijevremeno, govoreći pred konzervativnim skupinama i gradeći vrste odnosa koji bi im kasnije mogli koristiti.

Bob Vander Plaats, predsjednik i izvršni direktor The Family Leader, konzervativne skupine sa sjedištem u Iowi, ukazao je na republikance poput bivšeg potpredsjednika Mikea Pencea, bivšeg državnog tajnika Mikea Pompea i bivše veleposlanice UN-a Nikki Haley, koji su opetovano posjećivali državu.

"Obavili su početni posao koji je potreban da bi bili ispred Iowanaca i jako su dobro prihvaćeni", rekao je, ističući da je razdoblje otkako je Trump objavio svoju kandidaturu bilo "neobično tiho". Na mnogo načina, čini se kao da se najava nije ni dogodila ili se ne čini kao da se dogodila jer se nije odmah probudilo. ... Ne čujem od ljudi na terenu, 'Jedva čekam da se Trump kandidira.' 'Jeste li čuli Trumpovu najavu?'”

Nazvao je lošu izvedbu nekih kandidata koje je podupirao Trump na međuizborima 2022. "zastavom za oprez" i rekao da su čak i Trumpovi pristaše spremni podržati nekoga drugoga na natjecanju 2024.

"Što se tiče predsjednika, mislim da će svakako morati zaslužiti nominaciju", rekao je.

Unatoč svojim ranjivostima, Trump je i dalje prvi favorit GOP-a. Iako se smatra potencijalno pobjedivim u borbi jedan na jedan, vjerojatno će imati koristi od prepunog terena koji dijeli glasove protiv Trumpa, baš kao što je učinio kad se kandidirao i pobijedio 2016.

Ali Biundo, bivši savjetnik Trumpove kampanje, rekao je da nakon što je gledao vjerovatne kandidate poput Pencea kako posjećuju države s prijevremenim glasovanjem, i on vjeruje da je polje otvoreno.

“Ne mislim da je Donald Trump to zaključao. Mislim da ga Ron DeSantis nije zaključao. Mislim da ga nitko nije zaključao", rekao je. "U ovom trenutku, to su otvoreni predizbori."

Kao dio predstavljanja, Biden i čelnik republikanaca u Senatu Mitch McConnell u srijedu će se zajedno pojaviti u McConnellovoj rodnoj državi Kentucky kako bi istaknuli gotovo 1 bilion dolara u infrastrukturnoj potrošnji koju su zastupnici odobrili na dvostranačkoj osnovi 2021. godine.

Demokratskom predsjedniku također će se pridružiti dvostranačka skupina izabranih dužnosnika kada posjeti kentuckyjevsku stranu područja Cincinnati, uključujući senatora Sherroda Browna, D-Ohio, demokratskog guvernera Andyja Besheara iz Kentuckyja i republikanskog guvernera Mikea DeWinea iz Ohia , priopćila je Bijela kuća.

Bidenov dvostranački potez dolazi dva dana prije nego što republikanci u utorak ponovno preuzmu kontrolu nad Zastupničkim domom nakon uspjeha na izborima u novembru. Ova promjena okončava jedinstvenu političku kontrolu Kongresa od strane demokrata i komplicira Bidenov budući zakonodavni program. Demokrati će ostati na čelu Senata.

Prije nego što je krajem prošle godine otišao iz Washingtona na odmor, Biden je apelirao na manje stranačkog duha, rekavši kako se nada da će se svi vidjeti “ne kao demokrati ili republikanci, ne kao članovi 'Crvenog tima' ili 'Plavog tima', već kao sunarodnjaci Amerikanci.”

Činilo se da je predsjednikovo putovanje povezano s nedavnom objavom Kentuckyja i Ohija da će dobiti više od 1,63 milijarde dolara saveznih bespovratnih sredstava za pomoć u izgradnji novog mosta na rijeci Ohio u blizini Cincinnatija i poboljšanju postojećeg preopterećenja, često korištene teretne rute koja povezuje Srednji zapad i Jug.

Gužve na mostu Brent Spence na međudržavnim cestama 75 i 71 godinama su bile frustrirajuće usko grlo na ključnom pomorskom koridoru i simbol rastućih potreba za infrastrukturom u zemlji. Dužnosnici kažu da je most izgrađen 1960-ih kako bi prevezao oko 80.000 vozila dnevno, ali je doživio dvostruko veće prometno opterećenje na svojim uskim trakama, zbog čega ga je Savezna uprava za autoceste proglasila funkcionalno zastarjelim.

Planirani projekt obuhvaća oko 12 kilometara i uključuje poboljšanja mosta i nekih spojnih cesta te izgradnju pratećeg raspona u blizini. Obje su se države koordinirale kako bi zatražile finansiranje u okviru dvostranačkog sporazuma o infrastrukturi vrijednog gotovo 1 bilion dolara koji je 2021. potpisao Biden.

McConnell je rekao da će prateći most "biti jedno od krunskih postignuća zakona".

DeWine je rekao da su obje države razgovarale o projektu gotovo dva desetljeća "i sada, konačno možemo preći dalje od razgovora i početi raditi."

Dužnosnici se nadaju da će započeti posao kasnije ove godine i dovršiti velik dio posla do 2029.

Bidenov posjet također bi mogao pružiti politički poticaj Beshearu, koji se ove godine natječe za reizbor u svojoj većinski republikanskoj državi.

U intervjuu za Associated Press iz decembra 2022. Beshear je dao mješovitu ocjenu Bidenovog učinka na poslu. Biden se prošle godine pridružio Beshearu u obilasku regija Kentuckyja pogođenih tornadom i poplavama.

"Postoje stvari za koje mislim da su urađene dobro, a postoje stvari za koje bih volio da su urađene bolje", rekao je Beshear o Bidenu.

Ostali najviši dužnosnici administracije također će pomoći u promicanju Bidenove ekonomske politike ove sedmice.

U Chicagu u srijedu, potpredsjednica Kamala Harris raspravljat će o tome "kako predsjednikov gospodarski plan obnavlja našu infrastrukturu, stvara dobro plaćene poslove - poslove koji ne zahtijevaju četverogodišnju diplomu i revitalizira zajednice koje su zaostale", Bijela kuća stoji u svom priopćenju.

Ministar prometa Pete Buttigieg iznio je istu poruku u New Londonu, Connecticut, također u srijedu.

Mitch Landrieu, dužnosnik Bijele kuće zadužen za promicanje potrošnje na infrastrukturu, pridružit će se uskoro bivšoj predsjednici Zastupničkog doma Nancy Pelosi u četvrtak u San Franciscu, koji ona predstavlja u Kongresu.

Biden se trebao vratiti u Bijelu kuću u ponedjeljak nakon što je proveo gotovo sedmicu s porodicom na St. Croixu na Američkim Djevičanskim otocima.

Predsjednik je otvorio Novu godinu u nedjelju gledajući prvi izlazak sunca 2023. i prisustvovanjem misi u katoličkoj crkvi Svetog Križa u Christianstedu, gdje je prisustvovao vjerskim službama tokom svojih prošlih posjeta otoku.

Vodio je Katoličku crkvu manje od osam godina sve dok 2013. nije postao prvi papa koji je podnio ostavku nakon Grgura XII 1415. godine.

Benedikt je proveo svoje posljednje godine u samostanu Mater Ecclesiae unutar zidina Vatikana.

Njegov nasljednik papa Franjo rekao je da ga je tamo često posjećivao.

Vatikan je u saopćenju naveo: "Sa žalošću vas obavještavam da je Papa emeritus Benedikt XVI preminuo danas u 9:34 u samostanu Mater Ecclesiae u Vatikanu. Dalje informacije će biti date u najkraćem mogućem roku."

Iako je bivši pontifik već neko vrijeme bio bolestan, Sveta Stolica je rekla da se njegovo stanje pogoršalo zbog starosti.

Papa Franjo je u srijedu apelovao na svojoj posljednjoj audijenciji ove godine u Vatikanu da "mole posebnu molitvu za papu emeritusa Benedikta", za kojeg je rekao da je veoma bolestan.

Rođen kao Joseph Ratzinger u Njemačkoj, Benedikt je imao 78 godina kada je 2005. godine postao jedan od najstarijih papa ikada izabranih.

Tokom većeg dijela njegovog papinstva, Katolička crkva se suočavala s optužbama, pravnim zahtjevima i službenim izvještajima o decenijama zlostavljanja djece od strane svećenika.

Ranije ove godine bivši papa je priznao da su napravljene greške u rješavanju slučajeva zlostavljanja dok je bio nadbiskup Minhena između 1977. i 1982. godine.

Putin i Xi nisu izravno spomenuli Ukrajinu u svojim uvodnim obraćanjima putem videokonferencije, koje su javno emitirane, prije nego što su otišli u privatne razgovore.

No pozdravili su jačanje veza između Moskve i Pekinga usred onoga što su nazvali "geopolitičkim napetostima" i "teškom međunarodnom situacijom", a Putin je izrazio želju za proširenjem vojne suradnje.

"Uoči sve većih geopolitičkih napetosti, značaj rusko-kineskog strateškog partnerstva raste kao stabilizirajući faktor", rekao je Putin, čiju je invaziju na susjednu zemlju zaustavio žestok ukrajinski otpor i zapadna vojna pomoć.

Ruski čelnik, rekao je kako, očekuje da Xi posjeti Moskvu na proljeće. Takvo će putovanje "cijelom svijetu pokazati snagu rusko-kineskih veza u ključnim pitanjima, postat će glavni politički događaj godine u bilateralnim odnosima", rekao je.

Putin je rekao da vojna suradnja ima "posebno mjesto" u odnosima između njihovih zemalja. Rekao je da Kremlj namjerava "ojačati suradnju između oružanih snaga Rusije i Kine".

Xi je pak preko prevoditelja rekao da iako "suočen s teškom i nimalo jednostavnom međunarodnom situacijom", Peking je spreman "pojačati stratešku suradnju s Rusijom, da jedni drugima pruže mogućnosti razvoja, da budu globalni partneri za dobrobit naroda dviju zemalja i u interesu stabilnosti diljem svijeta."

"Xi Jinping je naglasio da je Kina primijetila da Rusija nikada nije odbila riješiti sukob diplomatskim pregovorima, za što (Kina) izražava svoju zahvalnost", izvijestila je kineska državna televizija.

Veze između Moskve i Pekinga ojačale su otkako je Putin poslao svoje trupe u Ukrajinu 24. veljače. Samo prošli tjedan Moskva i Peking održali su zajedničke pomorske vježbe u Istočnom kineskom moru. Putin i Xi također su razgovarali videovezom prošlog prosinca.

Kina, koja je obećala "bezgranično" prijateljstvo s Rusijom, oštro je odbila kritizirati postupke Moskve u Ukrajini, okrivljujući SAD i NATO za provociranje Kremlja, te je osudila kaznene sankcije nametnute Rusiji.

Rusija je zauzvrat snažno poduprla Kinu usred napetosti sa SAD-om oko Tajvana.

I Rusija i Kina suočavaju se s domaćim poteškoćama. Putin pokušava zadržati domaću podršku ratu koji je trajao dulje nego što se očekivalo, dok je val slučajeva COVID-19 preplavio bolnice u Kini.

Pele, koji je tri puta s Brazilom osvojio Svjetsko prvenstvo, umro je dobi od 82 godine u bolnici na jugu grada Sao Paula.

"Bolnica Israelita Albert Einstein s tugom može potvrditi da je danas u 15:27 preminuo Edson Arantes do Nascimento 'Pele' od posljedica višestrukog zatajenja organa. Uzrok je napredovanje raka debelog crijeva, zbog kojeg je bio zaprimljen", saopštila je bolnica. Pele se u njoj nalazio od 29. decembra.

Kelly Nascimento, kći Pelea, objavila je oproštajnu poruku na društvenim mrežama. "Sve što jesmo jest zahvaljujući tebi. Beskrajno te volimo. Počivaj u miru," napisala je.

Fudbalski klub Santos, za koji je igrao od 1956. do 1974. godine, objavio je sliku krune s riječima "vječno".

Savezna država Sao Paulo, na jugoistoku Brazila, proglasila je sedmodnevnu žalost zbog sportaševe smrti.

"U znak poštovanja prema najvećem mitu u brazilskom fudbalu, propisujem službenu sedmodnevnu žalost. Moja sućut obitelji i prijateljima te fudbalskom klubu Santos, njegovom klubu i strasti", rekao je guverner Rodrigo Garcia u poruci.

Fudbalski klub Santos je također objavio saopštenje izrazivši žalost zbog smrti "kralja fudbala", kako su ga nazivali.

Santos duboko žali zbog smrti najboljeg fudbalera svih vremena, čovjeka koji je pronio ime Alvinegro Praiano (Bijelo-crni s plaže) u svijet. Našeg najvećeg idola koji je ovjekovječio dres s brojem 10 i pretvorio ga u umjetničko djelo", piše u saopštenju.

"Naša sućut majci, Doni Celesti, supruzi Marciji Aoki, djeci i unucima i svima onima koji su strastveni u sportu, poput nas, kraljevih podanika, zauvijek", stoji u tekstu.

Vijest o Peleovoj smrti na naslovnicama je brazilskih internetskih novina.

"Bio je dobar fudbaler, ali loš otac i kao obiteljski čovjek hulja", rekla je Alessandra Lorenco, 39-godišnja Brazilka rođena u gradu Curitibi.

"Ljudi zbog idolopoklonstva sada pretjeruju", dodala je podsjetivši da se Pele nekoliko puta ženio i imao brojnu djecu te navodno i kćer koju je odbijao priznati, koja je u 42. godini preminula od raka.

Informacije o Peleovom sprovodu još uvijek nisu objavljene.

Kao i mnogi Srbi sa severa Kosova i Milenković podsjeća na mnoge zahtjeve na koji su ranije glasno istaknuti i kako smatra većina njih nije ispunjena.

„Pominjao se i povratak Srba u institucije, pominjalo se i osnivanje ZSO konačno, tablice takođe. Bilo je dosta stvari koje su se pominjale, dosta stvari da kažemo nije ispunjeno i mi sada nemamo tačnu, specifičnu situaciju koji su to dogovori konkretno postignuti, osim što smo videli jednu stvar, a to je gospodin Pantić došao kući i može da se brani sa slobode. I da je Vučić rekao da smo dobili garancije o zaštiti Srba na severu”, kaže Milenković.

Po mišljenju Igora Novakovića iz Isac fonda pregovore nisu vodili Beograd i Priština, već je to prije svega bio dogovor između Zapada, odnosno EU i SAD-a i Srbije, odnosno KFOR-a na terenu. I da se nije bavio ranije postavljenim pitanjima, već isključivo barikadama i uslovima za njihovo uklanjanje.

„Meni se čini da smo se u stvari samo vratili na momenat pre postavljanja barikade i da su barikade bile usmerene pre svega na ta bezbednosna pitanja na severu, pošto su tamo tenzije već mesecima. To nije dakle počelo sa tablicama, cela situacija i tenzije su počele znatno ranije. Instaliranje ovih dveju baza kosovoske specijalne policije na severu – to je sve doprinelo tome i čini mi se da su barikade bile pre svega usmerene na trenutno smirivanje, odnosno na postizanje nekog sporazuma kojim će lokalnim Srbima biti garantovana bezbednost”, kaže Novaković i ističe da se čini da je Washington u ovom slučaju bio mnogo aktivniji od Brisela.

Na pitanje koje korake u narednom periodu treba očekivati i da li su uklanjanjem barikada stvoreni uslovi za nastavak dijaloga Beograda i Prištine, Novaković smatra da je uklanjanje barikada bio osnov za trenutnu deeskalaciju, ali ne i za pravi nastavak dijaloga u formatu koji je postojao ranije.

Dušan Milenković dodaje da skorija istorija procesa dijaloga ne pruža dovoljno nade da će dijalog biti uskoro nastavljen.

„Imali smo nekoliko kriza u poslednjih godinu-dve, imali smo nekoliko dogovora, nakon čega je postojala doza optimizma, pogotovu kod evropskih predstavnika i predstavnika administracije Džozefa Bajdena, da možemo da se vratimo dijalogu. I s obzirom da je nekoliko tih situacija bilo ja mislim da više ne možemo da budemo optimisti, nego da samo možemo da budemo iznenađeni ako dođe do pozitivnog razvoja”, kaže on.

Oba sagovornika Glasa Amerike ne isključuju mogućnost da bi predsjednik Srbije Aleksandar Vućić i premijer Kosova Albin Kurti mogli ponovo da se nađu iduće godine u Briselu, ali kako kažu, od tog susreta ne treba previše očekivati.

„To što će oni da se nađu u Briselu, po istorijskoj analogiji nam ne govori ništa u prilog pozitivnom razvoju dijaloga između Vučića i Kurtija”, kaže Milenković. a

Slično mišljenje iznosi i Novaković: „Do toga može da dođe, ali čini mi se da će to više imati simbolički značaj zato što je atmosfera toliko loša između dve strane da mi jednostavno nismo ni imali rezultate ni u prethodnom periodu. Bukvalno su se bavili nekim perifernim pitanjima.”

Pred Beogradom i Prištinom je mnogo otvorenih pitanja i isto toliko razloga za nastavak ozbiljnog dijaloga – od samih registarskih tablica sa kojima je sve počelo, po povratka Srba u institucije i možda ključnog zahteva da se formira Zajednica srpskih opština-.

„Mislim da je američki ambasador ovde u Srbiji Kristofer Hil prilično jasno rekao da nije pitanje da li će biti ZSO-a, već kako će ona funkcionisati i njene suštinske implementacije. Dakle, meni se čini to je jedno vrlo čvrsto obećanje da će do toga doći i to je ključan preduslov za nastavljanje pregovora, jer svi prethodni sporazumi moraju da budu implementirani”, kaže Igor Novaković i podsjeća da je Briselski sporazum iz 2013. godine usvojen u kosovskom parlamentu i da je formiranje ZSO čak zakonska obaveza Prištine.