Izdvojeno
SAD: Veliki rast broja radnih mjesta, najniža stopa nezaposlenosti od 1969.
Rast broja radnih mjesta u SAD-u naglo se ubrzao u siječnju, dok je stopa nezaposlenosti dosegla najnižu razinu od 3,4% u posljednjih 53- godine, što ukazuje na tvrdoglavo ograničeno tržište rada i potencijalnu glavobolju za dužnosnike Federalnih rezervi dok se bore protiv inflacije.
Pomno praćeno izvješće Ministarstva rada o zapošljavanju u petak također je pokazalo da je otvaranje novih radnih mjesta u protekloj godini bilo mnogo veće nego što se prethodno procjenjivalo, sugerirajući da gospodarstvo nije ni blizu recesiji. Iako je inflacija plaća dodatno zahlađena u siječnju, prosječne plaće po satu porasle su brže u 2022. nego što se prethodno procjenjivalo.
Snaga zapošljavanja, koja se dogodila unatoč otpuštanjima u tehnološkom sektoru, kao i u sektorima poput stanovanja i financija koji su osjetljivi na kamatne stope, izlila je hladnu vodu na očekivanja tržišta da je središnja banka SAD-a blizu pauziranja svog ciklusa stezanja monetarne politike.
Ekonomisti kažu da zapanjujuće izvješće i drugi podaci objavljeni u petak koji pokazuju nagli oporavak aktivnosti uslužnog sektora prošlog mjeseca sugeriraju da bi Fed mogao podići svoju ciljnu kamatnu stopu iznad nedavno projiciranih vrhunaca od 5,1% i zadržati je tamo neko vrijeme.
"Tržište rada još uvijek je vruće, prevruće za Fed", rekao je Daniel Vernazza, glavni međunarodni ekonomist UniCredit banke u Londonu. "Svatko tko je mislio da bi Fed mogao prestati s rastom čim se ožujak nastane, vjerojatno će biti razočaran ovim dokazom."
Istraživanje poduzeća pokazalo je da su se platni spiskovi nepoljoprivrednih poduzeća prošlog mjeseca povećali za 517.000 radnih mjesta, najviše u šest mjeseci. Ekonomisti u anketi Reutersa očekivali su dobitak od 185.000. Podaci za prosinac revidirani su na više kako bi pokazali 260.000 dodanih radnih mjesta umjesto prethodno prijavljenih 223.000. Rast zaposlenosti prošlog mjeseca bio je znatno iznad mjesečnog prosjeka od 401.000 u 2022.
Sa siječanjskim izvješćem, Zavod za radnu statistiku (BLS) Ministarstva rada objavio je svoju godišnju reviziju "referentnih vrijednosti" platnih spiskova i ažurirao formule koje koristi za izjednačavanje podataka za redovite sezonske fluktuacije u istraživanju poduzeća.
Gospodarstvo je u 12 mjeseci do ožujka 2022. otvorilo 568 000 radnih mjesta više nego što je ranije objavljeno. Revizije podataka o plaćama od travnja do prosinca također su pokazale više otvorenih radnih mjesta nego što se prethodno procjenjivalo. Gospodarstvo je 2022. otvorilo 4,8 milijuna radnih mjesta umjesto prethodno prijavljenih 4,5 milijuna.
Revizije su odbacile tvrdnje istraživača iz Philadelphia Feda koji su u prosincu objavili rad u kojem se sugerira da je rast zaposlenosti u drugom kvartalu 2022. bio precijenjen za oko milijun radnih mjesta.
BLS je revidirao svoj sustav klasifikacije djelatnosti, što je rezultiralo reklasificiranjem oko 10% zaposlenosti u različite industrije. Općenito povećanje zaposlenosti prošlog mjeseca predvodio je sektor odmora i ugostiteljstva, koji je dodao 128.000 radnih mjesta, od kojih 99.000 u restoranima i barovima.
Zapošljavanje u slobodnom vremenu i ugostiteljstvu ostaje 495 000 radnih mjesta ispod razine prije pandemije. Zapošljavanje u profesionalnim i poslovnim uslugama poraslo je za 82.000, s privremenim pomoćnim poslovima, najava budućeg zapošljavanja, koji su se oporavili za 25.900 nakon nekoliko mjeseci pada. Vladine plaće skočile su za 74.000, potaknute povratkom štrajkača sveučilišnih radnika u Kaliforniji.
Platni spiskovi u građevinarstvu povećali su se za 25.000 radnih mjesta, koja su uglavnom bila među poduzetnicima za specijaliziranu trgovinu. Zaposlenost u proizvodnji porasla je za 19.000 radnih mjesta.
Dionicama na Wall Streetu trgovalo se uglavnom u padu. Dolar je ojačao u odnosu na košaricu valuta. Cijene američkih državnih obveznica su pale.
RAST PLAĆA USPORAVA
Prosječna plaća po satu porasla je 0,3% prošlog mjeseca nakon što je u prosincu porasla za 0,4%. Time je međugodišnji rast plaća smanjen na 4,4%, što je najmanji rast od kolovoza 2021., s 4,8% u prosincu. No rast plaća revidiran je prema gore za 2022., što ukazuje na samo umjereno usporavanje inflacije plaća nego što se prije mislilo. Prosječni radni tjedan povećao se na 34,7 sati s 34,4 sata u prosincu.
"Iako je prirodno biti skeptičan u pogledu stupnja snage rasta plaća i povećanja ukupnog broja sati rada s obzirom na percipirano usporavanje rasta, ističemo da su gotovo svi pokazatelji tržišta rada koji se nalaze u ovom izvješću pokazali poboljšanje u uvjetima na tržištu rada", rekao je Conrad DeQuadros, viši ekonomski savjetnik u Brean Capitalu u New Yorku.
Predsjednik Joe Biden rekao je da je izvješće o zapošljavanju znak da njegov ekonomski plan funkcionira. "Poslovi rastu, inflacija pada", napisao je demokratski predsjednik na Twitteru.
Fed je u srijedu podigao referentnu kamatnu stopu za 25 baznih bodova na raspon od 4,50% do 4,75% i obećao "stalna povećanja" troškova zaduživanja. Ovotjedni podaci vlade pokazali su da je krajem prosinca bilo 11 milijuna otvorenih radnih mjesta, s 1,9 radnih mjesta na svaku nezaposlenu osobu.
BLS je također uključio nove procjene stanovništva u anketu o kućanstvima, iz koje je izvedena stopa nezaposlenosti. Kao takva, stopa nezaposlenosti od 3,4%, najniža od svibnja 1969., nije usporediva s prosinačkom stopom od 3,5%, iako na nju nisu utjecale nove kontrole stanovništva.
Zaposlenost u kućanstvima skočila je za 894.000, ali uzimajući u obzir nove procjene stanovništva, porast je iznosio samo 84.000. Oko 886.000 ljudi ušlo je u radnu snagu, iako se broj smanjio za 5.000 nakon prilagodbe za kontrole stanovništva.
Stopa sudjelovanja u radnoj snazi, ili udio radno sposobnih Amerikanaca koji imaju posao ili ga traže, porasla je na 62,4% u siječnju sa 62,3% u prosincu. Ostao je nepromijenjen nakon uzimanja u obzir novih procjena broja stanovnika.
Izvješće o zapošljavanju nagovijestilo je oporavak proizvodne proizvodnje prošlog mjeseca. Također postoje znakovi da je maloprodaja snažno započela 2023. Gospodarstvo je nastavilo pokazivati otpornost unatoč povećanju stopa za 450 baznih bodova od prošlog ožujka.
"Fed bi bio dobar kad bi ovo smatrao uspjehom i smatrao da bi usporavanje tempa rasta omogućilo tržištu rada da se zaokrene, ali možda ne i da se slomi", rekao je Rick Rieder, glavni investicijski direktor za globalne fiksne prihode BlackRock u New Yorku.
"Današnji dan predstavlja dobre dokaze da tržište rada nije propalo i dokaz kako se gospodarstvo može prilagoditi i prilagoditi kako bi ostalo živahno usprkos velikim vjetrovima."
Blinken odložio posjetu Kini zbog špijunskog balona u vazdušnom prostoru SAD
Američki državni sekretar Antony Blinken odložio je posjetu Kini, saopštio je State Department. Za sada nije poznato koji bi mogao biti termin odložene posjete.
Odluka je donijeta pošto je, kako američke vlasti tvrde, u vazdušnom prostoru te zemlje uočen kineski špijunski balon.
Blinken je u narednim danima trebalo da otputuje u Peking gdje su bili planirani susreti sa kineskim predsjednikom Ši Đinpingom i drugim zvaničnicima te zemlje.
Kina tvrdi da je balon meteorološki
Peking je demantovao navode Washingtona da je balon snimljen iznad savezne države Montane, na zapadu SAD, bio špijunski.
Kineske vlasti su saopštile da se radi o civilnom, meteorološkom balonu koji se koristi u naučne svrhe kao i da, kako je navedeno, žali što je letjelica ušla u američki vazdušni prostor".
Kinesko ministarstvo spoljnih poslova je navelo i da nastavlja komunikaciju sa SAD kako bi se riješila ova situacija.
Pentagon je ranije saopštio da kineski špijunski balon već nekoliko dana leti iznad Amerike.
Borbeni avioni su mobilisani, ali su vojni lideri savjetovali predsednika Joe Bidena da ne obara balon, iz straha da bi krhotine mogle predstavljati pretnju po bezbednost.
Neimenovani zvaničnik je rekao da će trenutna putanja leta prenijeti balon preko brojnih osjetljivih lokacija, ali nije naveo detalje.
Bećirović za VOA: Planiram da ojačam bosansko-američko savezništvo
Prvi put, od 2005. godine u Washingtonu, u posjeti, se nalaze sva tri člana Predsjedništva Bosna i Hercegovine. Za Glas Amerike govorio je Denis Bećirović.
VOA: Gospodine Bećiroviću hvala vam još jednom što ste prihvatili naš poziv za razgovor. Vi se zapravo tek stigli sa sastanka u State Departmentu sa Gabrielom Escobarom i Derek Cholletom. Recite nam kako je to bilo s obzirom da ste bili po prvi put od 2005. sva tri člana Predsjedništva zajedno?
BEĆIROVIĆ: Tako je. Prije svega koristim priliku da vas srdačno pozdravim. Prvi put nakon 2005. tri člana Predsjedništva BiH su u posjeti SAD. Imali smo čitav niz sastanaka sa američkim kongresmenima, senatorima, niz važnih sastanaka u Bijeloj kući, Pentagonu, State Departmenu itd… I moram reći da smo imali dosta sadržajne razgovore sa domaćinima. Bosna i Hercegovina kao država treba snažnije liderstvo Sjedinjenih Američkih Država i u Bosni i Hercegovini i u regiji. Nove geopolitičke okolnosti su uzrokovale da i Bosna i Hercegovina osjeti pojačan ruski pritisak nakon početka brutalne agresije Rusije na Ukrajinu, i u tom kontekstu je potrebno da demokratske snage i izabrani predstavnici u Bosni i Hercegovini ostvare što kvalitetniju komunikaciju sa predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država.
Ja sam kao novi član Predsjedništva Bosne i Hercegovine obećao ljudima i prije izbora, da će moje prve dvije vanjskopolitičke posjete biti u Brisel i Washington. Evo upravo ovih dana u Washingtonu realiziram dato obećanje ljudima u Bosni i Hercegovini jer je moja prva posjeta bila u Brisel, u sjedište NATO-a, a druga ovdje u Washington. To je i praktična i simbolička poruka da je mjesto Bosne i Hercegovine u euro-atlanskim integracijama i da je jako važno da cijelo društvo usmjerimo u tom pravcu.
VOA: Vi ste rekli koliko je bitna veza i suradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama, vi ste svojim gestom i dolaskom u Washingtom i pokazali, a i prešli sa riječi na djelo. Međutim, da li ste dok ste u Washingtonu primijetili da prisutnost Bosne i Hercegovine u Washingtonu nije bila onakva kakva bi trebala da bude, u diplomatskom smislu?
BEĆIROVIĆ: U pravu ste. Dosta toga je pogrešno rađeno posljednjih godina. Neki anti-bh krugovi su negativno lobirali protiv interesa države Bosne i Hercegovine, i te stvari moramo početi mijenjati na korist svih građana i naroda Bosne i Hercegovine, i države Bosne i Hercegovine u cjelini. Sjedinjene Države su daleke 1994. godine otvorile 4. jula ambasadu u Sarajevu. Tada je na otvaranju te ambasade, između ostalih, govorila i ambasadorica SAD u Ujedinjenim Nacijama, gospođa Madeleíne Albright, veliki prijatelj države Bosne i Hercegovine. Onda je tada rekla jednu rečenicu koja je i danas jednako aktuelna. A ona glasi: „Sudbine Sjedinjenih Američkih Država i multietničke Bosne i Hercegovine su nerazdvojno povezane". Dakle, mi zaista imamo jedno veliko prijateljstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, i ja svoju ulogu vidim između ostalog i u tome da ojačam bosansko-američko savezništvo u narednom periodu, da imamo puno ozbiljnije ljude i SAD koji će nas predstavljati, ali i da radim na umrežavanju vrlo brojne školovane bh. dijaspore u Washingtonu, jer su sve to ljudi koji mogu da doprinesu napretku Bosne i Hercegovine. Tako da ovih dana, osim zvaničnih sastanaka sa predstavnicima SAD imao sam i niz sastanaka sa predsatvnicima bh. dijaspore koji također iskazuju veliku spremnost da pomognu Bosni i Hercegovini u narednom periodu.
VOA: Iz ovog što ste mi rekli vrlo je očigledno, da će odnosi sa Washingtonom biti jedan od vaših prioriteta. Vi ste i novo lice, ljudi vas vide kao lice promjene. Da li to znači da će sljedeći ambasador biti izabran iz krugova profesionalnih diplomata, neko ko ima iskustvo i kontakte ili će do izbora doći na neki drugi način?
BEĆIROVIĆ: Moram reći, da moramo puno ozbiljnije shvatiti vanjsku politiku. Pogotovo, pomoći da ustrojimo jednu profesionalnu diplomatiju. U tom smislu ja sam predložio Predsjedništvu BiH preko 90% karijernih diplomata. Očekujem uskoro da ko su kandidati i člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda i člana Predsedništva, odnosno Predsjedavajuće, iz srpskog naroda. Jako je važno da shvatimo da su ovo teška vremena. Ne može se samo govoriti da BiH treba neuke i neiskusne ljude slati, a da druge susjedne države imaju potpuno drugačiji trend. One šalju, pogotovo na ključne destinacije, najiskusnije kadrove.
Mi moramo shvatiti da naši novi ambasadori nemaju mogućnost niti treba da se uče kako obavljati ambasadorsku dužnost, već treba od prvog dana da promptno djeluju u zaštiti interesa države Bosne i Hercegovine. U tom smislu, moj tim, zajedno samnom izgradio i posebne kriterije kako vršiti odabir u dolasku do pravih rješenja za ambasadore, generalne konzule i to su jako visoki kriteriji koji podrazumijevaju da tu funkciju moraju vršiti ljudi koji imaju znanje, koji imaju iskustvo i političku volju da pomognu Bosni i Hercegovini. U tom smislu zaista sam optimista. Naravno u bh. politici, često gledamo situaciju da se političari svaki dan dodvoravaju biračkom tijelu, ali ne rade za interes države Bosne i Hercegovine. Ja mislim da nam trebaju odgovorni i ozbiljni političari. Da BiH napokon treba i državnike koji su spremni da ugroze svoju ličnu popularnost ali da zemlja krene u pravom pravcu, da krene naprijed tamo gdje joj je i mjesto. A mjesto joj je u Evropskoj Uniji i NATO savezu. Da podsjetim to si i strateški vanjskopolitički ciljevi Bosne i Hercegovine.
VOA: Vrlo sličnu poruku ste poslali i jučer. I na temu korupcije ste rekli da je nacionalizam samo pokriće za korupciju, međutim momentalno bh pravni sustav, održava i etničke političke partije koje i dalje podržavaju nacionalizam. Ne bih da ja komentiram da je jedno izazvalo drugu, znamo kakva je situacija na terenu, a ono što ste vi rekli nije čak ni analiza, to je činjenično stanje. Da li se iz toga može izvesti zaključak da građansko opredjeljenje BiH u u pravnom, de facto i da jure smislu, treba da bude budućnost BiH i na koji način mislite da je to izvodljivo, jer čak i u zapadnim krugovima se instistira da je za to „prerano“, da bi to dovelo do sukoba, i da jednostavno ne postoji kritična masa koja je zainteresovana za takvo uređenje, bez da nam se daju ikakvi dokazi da je to zaista tako.
BEĆIROVIĆ: Moramo biti odlučniji, puno prisutniji u glavnim centrima zapadne politike. I u tom smislu, evo i ovu posjetu koristim da svojim sagovornicima ukažem na važnost, da i u Bosni i Hercegovini moraju da važe jednaka pravila kao i u uređenim, drugim državama. Put prema punom poštivanju ljudskih prava, prema realiziranju presuda Evropskog suda za ljudska prava, a to je za nas obavezujuće u Bosni i Hercegovini, ne treba da bude put nikakve destabilizacije.
Kada budemo postizali nivo ljudskih prava onakav kakav je potreban da bismo, danas-sutra, postali i punopravna članica Evropske Unije i NATO-a, dakle u tim situacijama mi se naprosto moramo prilagođavati standardima koji važe u tim zemljama. Tako da, Bosna i Hercegovina je takva država da u njoj moramo pronaći jedan balans između građanskog i etničkog, moramo omogućiti da država nesmetano funkcioniše, a da s druge strane zaštitimo ne samo kolektivna ljudska prava u BiH već i individualna ljudska prava.
Na žalost imamo takav sistem koji je hiper-nesenzibilan kada su u pitanju individualna ljudska prava, a opet hiper – senzibilan kada su u pitanju kolektivna ljudska prava. Te stvari moramo mijenjati. To moramo mijenjati u interesu svakog čovjeka u Bosni i Hercegovini, jer ja duboko vjerujem da ogromna većina ljudi u Bosni i Hercegovini, dobronamjernih ljudi iz svih naroda želi jednu uređenu, modernu, demokratsku, evropsku, euroatlansku Bosnu i Hercegovinu. Za takvu Bosnu i Hercegovinu se vrijedi boriti, vrijedi okupljati ljude u BiH kao i naše ljude širom planete koji su također spremni da pomognu u izgradnji BiH.
VOA: Da li za takvu Bosnu i Hercegovinu vrijedi žrtvovati i vlastitu političku karijeru?
BEĆIROVIĆ: Apsolutno mislim da vrijedi. Mislim da zemlja treba da krene u pravom smjeru. Do sada smo uglavnom bili u situaciji da političari uglavnom kreiraju svađe, oni su super popularni, neki i super bogati, s druge strane ljudi su sve siromašniji. To moramo promijeniti. Političari ne trebaju samo da se svađaju već treba da pronalaze rješenja. Kako bi zemlja krenula naprijed i kako bismo zaustavili masovan odlazak ljudi iz BiH. On je prisutan u oba entiteta. Skoro sam putovao od Goražda do Trebinja. Dva ssata se možete voziti a da nemate auto u kontra smjeru. Ljudi odlaze.
VOA: Ljudi odlaze jer ne vide perspektivu u zemlji koja te toliko duboko korumpirana. Odlaze i ljudi koji nisu samo mladi kadrovi, koji su u srednjovječni, kvalifikovani kadrovi, jer se osjećaju marignalizovanim ukoliko ne pripadaju etničkim političkim partijama. Kako će se to promijeniti?
BEĆIROVIĆ: Protiv kriminala i korupcije se moramo najenergičnije boriti. To mora da radi pravosudni sistem u BiH. Bosna i Hercegovina ima preko hiljadu sudija na različitim nivoima. Preko 300 tužilaca. Ti ljudi moraju opravdati svoje visoke plate. Moraju početi raditi transparentno, profesionalno, nezavisno. Trenutno to ne rade.
VOA: Kada će postojati politička volja da se pokrenu sve te istrage, da se zapravo zadovolji pravda, ako je to i zatvorska kazna za one koji su se bavili korupcijom, što da ne?
BEĆIROVIĆ: Ja mislim da kod većine javnosti takva volja postoji. Kod dobrog dijela novoizabranih zvaničnika postoji odlučnost da se krene u tom pravcu. Ali postoje i političari koji su upravo i generatori kriminala i korupcije. Oni se obično sakrivaju iza nacionalizma. A iza nacionalizma često u Bosni i Hercegovni stoji kriminal i korupcija. Te stvari moramo prepoznati.
VOA: Da li je dosadašnja politika, govoriću o zapadnoj, udovoljavanja establišmentu doprinijela produbljivanju korupcije?
BEĆIROVIĆ: Moram reći da bi i Evropska Unija i Sjedinjene Američke Države morali biti odlučniji kada je Bosna i Hercegovina u pitanju. I danas sam o tome govorio. Bolje sankcionisati pojedine destruktivne političare nego dozvoliti da cvjeta kriminal i korupcija, nego dozvoliti da imamo ugrožavanje Daytonskog mirovnog sporazuma. Što znači i mirovnog procesa i procesa stabilizacije i Bosne i Hercegovine i cijele regije. U novim geopolitičkim okolnostima od izuzetne važnosti je da očuvamo mir i sigurnost, da gradimo pravnu državu i da ispunjavamo onih čuvenih 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, koji treba da transformiraju naše društvo. Naravno ima otpora provođenju reformi a to upravo čine oni koji znaju da onog dana kad BiH u punom smislu postane pravna država, da onda neće moći raditi ovo što trenutno rade.
SAD: Najopsežniji izvještaj o kriminalu i oružju u proteklih 20 godina
Najopsežniji izvještaj o oružju i kriminalu na nivou SAD u protekle dvije decenije pokazuje da je sve kraći period između vremena u kojem je oružje kupljeno i vremena u kojem je pronađeno na mjestu zločina. To je pokazatelj da se legalno kupljeno oružje sve brže koristi u zločinima širom zemlje.
Izvještaj takođe dokumentuje porast u korištenju konvertora koji čine da poluautomatsko oružje funkcioniše kao automatsko oružje, poput mitraljeza. Sve je više i zapljena takozvanog fantomskog oružja privatne proizvodnje, kojem je teško ući u trag.
Izvještaj Biroa za alkohol, duhan, vatreno oružje i eksplozive, koji obuhvata period od 2017. do 2021. godine, objavljen je u trenutku kada se nacija suočava sa porastom nasilnog kriminala, prevashodno kriminala uz upotrebu vatrenog oružja.
Veliki dio prikupljenih podataka do sada nije bio široko dostupan, a njegovo objavljivanje ima za cilj pomoć policiji i kreatorima politika da smanje nasilje oružjem, izjavio je Stiv Detelbah, direktor Biroa.
“Informacije su moć”, rekao je Detelbah. „Izvještaj pruža više informacija o američkom oružju u kriminalu, nego je ikada ranije bilo prikupljeno u jednoj publikaciji.“
Prema podacima iz izvještaja, 54% oružja koje je policija pronašla na mjestima zločina 2021. godine, kupljeno je u roku od tri godine unazad, što je dvocifren porast u odnosu na 2019. godinu. To može ukazivati na ilegalnu trgovinu oružjem ili da neko ko može legalno kupiti oružje to učini samo kako bi ga prodao drugoj osobi koja ne može legalno posjedovati oružje. Do porasta je uglavnom došlo zbog oružja kupljenog u periodu od godinu dana prije pisanja izvještaja.
To je takođe vrijeme u kojem je ukupan broj novog kupljenog oružja u SAD značajno porastao - prodaja oružja rušila je rekorde tokom pandemije koronavirusa.
Većina oružja korištenog u zločinima promijenila je vlasnika u odnosu na originalnog kupca, navodi se u izvještaju. Takođe je utvrđeno ono što je zamjenica glavnog državnog tužioca Liza Monako nazvala epidemijom ukradenog oružja: više od 1,07 miliona komada vatrenog oružja prijavljeno je kao ukradeno između 2017. i 2021. Gotovo svo to oružje – 96% - bilo je u privatnom vlasništvu.
Izvještaj je takođe dokumentovao više od petostrukog povećanja broja uređaja koji pretvaraju legalno poluautomatsko oružje u ilegalno automatsko. Između 2012. i 2016. Biro za vatreno oružje je pronašao 814 takvih konvertera, ali je broj porastao na 5.414 tokom petogodišnjeg perioda koji je obuhvaćen izvještajem.
Primjerice, jedan takav konverter je upotrijebljen prilikom masovne pucnjave u Sakrementu prošlog aprila, kada je šest ljudi ubijeno, a 12 ranjeno, u sukobu koji policija opisuje kao obračun rivalskih bandi.
Kada je riječ o takozvanom fantomskom oružju, biro je u 2021. pronašao više od 19.000 komada oružja privatne proizvodnje, duplo više nego godinu ranije. Riječ je o privatno proizvedenom vatrenom oružju bez serijskih brojeva koje se sve češće pojavljuje na mjestima zločina.
Do ovog porasta je djelimično došlo i jer su iz biroa podsticali policiju da im pošalje oružje, kako bi mu se lakše moglo ući u trag, iako ono obično nije davalo toliko informacija kao uobičajeno vatreno oružje. Ipak, ovakvo oružje ima jedinstvenu balistiku i druge karakteristike koje mogu biti korisne istražiteljima.
Izvještaj je napisan nakon što je glavni državni tužilac Merik Garland naložio birou da napravi prvu sveobuhvatnu studiju kriminalne trgovine oružjem u više od 20 godina.
Penzionisani general SAD: Rusko nuklearno oružje više efikasno kao propaganda
Rusija, čije trupe intenzirivaju ofanzivu na istoku Ukrajine, sve više primjenjuje strategiju vazdušnih napada na ukrajinska manja mjesta i gradove, čiji cilj je da se iscrpi zemlja, ekonomski i moralno.
Kao dio hibridnog rata, Kremlj je zaoštrio retoriku protiv SAD i Ukrajine, koju pojačavaju ruski mediji u inostranstvu.
Jedan od najdjelotvornijih propagandnih narativa Kremlja je prijetnja nuklearnim oružjem ako Zapad nastavi da pomaže Ukrajini.
Prošle nedelje, nakon što su Sjedinjene Države, Britanija, Njemačka i Poljska saopštile da će poslati borbene tenkove u Ukrajinu, Rusija je ponovo pribjegla nuklearnim prijetnjama, a bivši predsjednik Dmitrij Medvedev predvidio je Treći svjetski rat i sukob nuklearnih sila iz kojeg nijedna nacija neće izaći živa.
Penzionisani vojni general Ben Hodžis, bivši komandant snaga SAD-a u Evropi, ocjenjuje da je vjerovatnoća da Rusija upotrebi nuklearno oružje vrlo mala.
Glas Amerike: Kakvu ulogu imaju dezinformacije i propaganda u ruskom ratu protiv Ukrajine?
Hodžis: Rusi su uvijek koristili dezinformacije. I shvatili su da smo mi na Zapadu veoma ranjivi na dezinformacije i čak teorije zavjere, jer je toliko ljudi ovde izgubilo povjerenje u vladu i naše institucije. Mi, Zapad, nismo uspjeli da ispunimo sopstvene ciljeve. Mislim, sjedili smo i ništa nismo radili jer nismo mogli da vjerujemo da bi bilo koja prosječna osoba vjerovala glupostima koje dolaze od kremaljskih kriminalaca. To je apsurdno i očigledno lažno. Nismo reagovali i nismo ih smatrali odgovornim. Takođe zato što smo bili spremni da nastavimo da koristimo jeftin ruski gas.
Glas Amerike: Jedna od tema o kojima se najviše razgovaralo u vezi sa pomoći koju SAD i njeni saveznici pružaju Ukrajini je ruska prijetnja nuklearnom eskalacijom. Mnogi u SAD i Evropi rekli su da se plaše da je takav scenario moguć. Zašto mislite da Rusija može da koristi narativ o "mogućem nuklearnom ratu", toliko djelotvorno?
Hodžis: Godinama su prijetili da će upotrijebiti nuklearno oružje. I svakako, od kada je njihova takozvana specijalna vojna operacija počela prije 11 mjeseci, prijetili su nuklearnim oružjem svaki put kada bi mi nešto dali Ukrajini. Ali svaki put kada konačno donesemo odluku da idemo naprijed i obezbjedimo sljedeći nivo pomoći, Rusija ne radi ništa zato što oni ne mogu ništa da urade.
Glas Amerike: Da li bi zato trebalo da ignorišemo te prijetnje?
Hodžis: Rekao bih da ih uzmemo za ozbiljno jer imaju hiljade nuklearnih bojevih glava, i očigledno ih nije briga koliko nevinih ljudi je ubijeno. Ali vjerovatnoća da koriste nuklearno oružje, mislim, je zapravo vrlo mala. Mislim da su povjerovali predsjedniku Bidenu, kada je rekao da će biti katastrofalnih posljedica za Rusiju ako upotrijebi nuklearno oružje. Mislim da mu vjeruju, i takođe znaju da im upotreba nuklearnog oružja neće dati nikakvu prednost na bojnom polju. To neće promijeniti stvari na terenu, neće ih učiniti boljim za Rusiju. Ali ako upotrijebe nuklearno oružje, onda će biti gotovo za rusku Crnomorsku flotu i za ruske snage u Ukrajini. I mislim da ruski generalštab to zna. Njihovo oružje je korisno samo kada njime prijete, jer mogu da vide koliko nas je prestravljeno da bi oni to zaista mogli da urade.
Glas Amerike: Ranije ste pomenuli da Rusija baca sve više ljudi u mašinu za mljevenje mesa. Ima li znakova nove mobilizacije? Kako će dolazak novomobilisanih uticati na ovaj rat?
Hodžis: Mislim da je to zamjena za stvarnu strategiju za pobjedu u ratu. Oni shvataju da ne mogu da pobijede Ukrajinu, i zato pokušavaju da kupe vrijeme slanjem topovskog mesa , u nadi da će Zapad konačno izgubiti volju da i dalje podržava Ukrajinu. Lansirali su rakete na gradove i uništavali energetske mreže. To je takođe bio dio pokušaja da se produži sukob. To nije djelovalo. Ne čujete više mnogo o projektilima koji pogađaju energetske mreže.
I sada, ideja da oni mogu samo da nastave da šalju vojnike tamo čini se kao jedina strategija koju imaju. Sada pokušavaju nekako da zabrinu Ukrajince i Zapad da će Rusi pokrenuti veliku ofanzivu iz Bjelorusije. Sa čime? Ne vjerujem da imaju logistiku ili oružane snage ili čak artiljeriju koja bi mogla da podrži takvu ofanzivu.
Glas Amerike: Rusija gubi mnogo ljudstva, ali Ukrajina takođe gubi ljude. Šta Zapad može i mora da uradi da bi povećao sposobnost Ukrajine da završi taj rat?
Hodžis: U pravu ste da je Ukrajina pretrpjela mnogo žrtava, ali ni blizu gubitaka Rusije. Ukrajina na sreću još nema problema sa ljudstvom. Još uvek imaju 2 miliona ljudi koji mogu da služe u vojsci i spremni su na to. Mislim da ljudstvo neće biti problem. Ali da bi Ukrajina pobijedila, Zapad, predvođen Sjedinjenim Državama, mora da odluči da želi da oni pobijede. I iz nekog razloga, naše vođstvo nije bilo spremno da kaže da želimo da Ukrajina pobijedi. Čujem, "Ne želimo da Ukrajina izgubi" ili "Želimo da Ukrajina bude uspješna, ali niko ne kaže:“ Želimo da Ukrajina pobijedi i uradićemo sve što je moguće i potrebno da se to ostvari.
Glas Amerike: Kako i kada vidite da se ovaj rat završava?
Hodžis: Vjerujem da ako Zapad pruži Ukrajini ono što joj treba, a to je dalekometno precizno oružje, i nastavi da podržava ruske sankcije, onda mislim da mogu da oslobode Krim do kraja avgusta. A, onda mogu da se okrenu ostatku Donbasa. Ali Krim je odlučujući. To je najvažnije.
Glas Amerike: Zašto?
Hodžis: Zato što bez Krima, Ukrajina nikada neće biti sigurna i nikada neće moći da obnovi svoju ekonomiju. Čak i ako oslobode 100 odsto Donbasa, ako Rusija sjedi na Krimu, oni još uvijek mogu da ometaju saobraćaj koji ulazi i izlazi iz Odese i izvode vazdušne napade na ukrajinske gradove. Za par godina, opet će započeti rat. Zato je bitno da Ukrajina oslobodi Krim.
Washington do juna mora odlučiti o podizanju granice duga
Nakon upozorenja ministrice financija, predsjedavajući Kongresa će se sastati s predsjednikom Bidenom kako bi došli do dogovora koji će zaštititi američke financije.
Američko ministarstvo financija je ove nedjelje saopćilo da planira povećati granicu zaduživanja tijekom prva tri mjeseca 2023 godine, bez obzira što savezna vlada već dostiže postojeću granicu, koja ograničava zajmove na 32.4 biliona dolara.
Vlada Sjedinjenih Država naime planira uzajmiti 932 milijarde dolara u prvom kvartalu godine. To je 353 milijarde više nego iznosi projekcija od prošlog oktobra, a usljed nešto manjeg balansa gotovine, prihoda od poreza, kao i povećane potrošnje.
Veće zaduženje u prvom kvartalu se poklapa sa zahtjevima demokrata u Kongresu da se generalno poveća dozvoljeno zaduživanje na saveznom nivou. Predsjednik Biden želi da se granica zaduživanja pomakne bez ikakvih uvjeta, no republikanska većina u Kongresu je protiv toga i zahtijeva barem garanciju za smanjenje saveznih troškova ukoliko bude dogovora o većem zaduživanju.
Zvaničnici u američkom ministarstvu financija kažu da debata o maksimalnom zaduženju predstavlja rizik po američki financijski položaj uopće.
“Čak i prijetnja bez njenog ostvarenja, da Washington može biti u situaciji da ne ispuni sve financijske obaveze, može prouzročiti veliku štetu ekonomiji. To bi se moglo dogoditi jer bi kao posljedica, moglo opasti povjerenje i financijski status kućanstava i biznisa, moglo bi doći do neželjenih fluktuacija na tržištima novca , i rastom cijene kapitala, izmedjuostalioh mogućih problema. ”, kazao je Ben Harris, pomoćnik ministra financija za ekonomsku politiku.
Ministar financija Janet Yellen je u pismu kongresnim liderima prošli mjesec rekla da je njeno ministarstvo počelo posezati za, kako se izrazila, neuobičajenim mjerama, kako bi se izbjeglo nepodmirivanje svih obaveza. Gospodja Yellen je dodala da je od ključne važnosti da Kongres reagira čim prije, ili da povisi ili da posve suspendira granicu duga.
U pismu koje je upućeno i kongresmenima i senatorima, Yellen je dodala kako će akcije koje je ona poduzela kupiti nešto vremena, dok Kongres ne usvoji zakon o dugu. Ona je kazala također da nike vjerovatno da se zalihe gotovine iscrpe prije juna mjeseca.
Novi predsjedavajući Zastupničkog doma Kevin McCarthy se uskoro sastaje s predsjednikom upravo kako bi razgovarali o granici zaduživanja.
Predsjedavajući McCarthy je izjavio za emisiju mreže CBS “Face the Nation” da “...želim sjesti s predsjednikom Bidenom , kako bi smo razgovarali o tome kako postići sporazum o dugu, koji bi nas odveo do balansiranja gotovine i duga, a koji ne bi doveo ni u kakvu opasnost naše postojeće financijske obaveze..”
Republikanski Predstavnički dom glasao za izbacivanje demokratkinje Omar iz najvažnijeg odbora
Zastupnički dom izglasao je nakon burne debate izbacivanje demokrate Ilhan Omar iz Odbora za vanjske poslove Doma, navodeći njene antiizraelske komentare , u dramatičnoj eskalaciji nakon što su demokrate u prošlom sazivui protjerale krajnje desničarske poslanike GOP-a zbog zapaljivih primjedbi.
Predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy uspio je učvrstiti podršku republikanaca protiv muslimanske žene rođene u Somaliji u novom Kongresu, iako su neki poslanici GOP-a izrazili rezerve. Uklanjanje poslanika iz odbora Predstavničkog doma bilo je u suštini bez presedana sve do demokratskog zbacivanja prije dvije godine tvrdo desnih republikanskih zastupnika Marjorie Taylor Greene iz Gruzije i Paula Gosara iz Arizone.
Glasanje 218-211, po stranačkoj liniji, uslijedilo je nakon burne debate u kojoj su demokrati optužili GOP da cilja na Omar na osnovu njene rase. Omar se branila na govornici Doma, pitajući da li je iko iznenađen da je na meti, "jer kada gurneš moć, moć se vraća nazad". Demokratske kolege su zagrlile svoju kolegicu tokom glasanja.
“Moj glas će postati glasniji i jači, a moje vodstvo će se slaviti širom svijeta”, rekla je Omar u završnom govoru.
Republikanci su se fokusirali na šest izjava koje je Omar dala da je „u svim okolnostima diskvalifikuju da bude u Komitetu za vanjske poslove“, rekao je predstavnik Michael Guest, R-Miss.
"Svi članovi, kako republikanci tako i demokrate, koji žele da rade u vanjskim poslovima, trebaju se pridržavati najviših standarda ponašanja zbog međunarodne osjetljivosti i zabrinutosti za nacionalnu sigurnost pod jurisdikcijom ovog komiteta", rekao je Guest.
U rezoluciji koju je predložio zastupnik Max Miller, R-Ohio, bivši dužnosnik Trumpove administracije, stoji: “Komentari Omar donijeli su sramotu u Zastupnički dom.”
Lider demokrata Hakeem Jeffries iz New Yorka rekao je da je Omar s vremena na vrijeme "pravila greške" i koristila antisemitske trikove koje su osudili demokrate u Predstavničkom domu prije četiri godine. Ali nije o tome bilo glasanje u četvrtak, rekao je on.
"Ne radi se o odgovornosti, već o političkoj osveti", rekao je Jeffries.
Zastupnica Alexandria Ocasio-Cortez, otišla je korak dalje, rekavši da je akcija GOP-a jedno od “odvratnih nasljeđa nakon 11. septembra”, što se odnosi na napad od 11. septembra 2001. – “ciljanje i rasizam protiv Amerikanaca muslimana širom Sjedinjenih Američkih Država. I ovo je produžetak tog naslijeđa.”
Dodala je: "Ovdje se radi o ciljanju tamnoputih žena."
Omar je jedna od prve dvije muslimanke izabrane u Kongres. Ona je također prva koja je nosila hidžab u Domu nakon što su promijenjena pravila kako bi se članovima omogućilo da nosi pokrivala za glavu iz vjerskih razloga.
Brzo je izazvala kontroverzu nakon što je ušla u Kongres 2019. godine sa par tvitova koji sugerišu da su zakonodavci koji podržavaju Izrael bili motivisani novcem.
U prvom je kritizirala Američko-izraelski komitet za javne poslove, ili AIPAC. "Sve je o Benjaminovim bebama", napisala je, pozivajući se na sleng o novčanicama od 100 dolara.
Upitana na Tviteru ko plaća članove Kongresa da podrže Izrael, Omar je odgovorila: "AIPAC!"
Komentari su izazvali javni prijekor tadašnje predsjednice Predstavničkog doma Nancy Pelosi i drugih demokrata koji su jasno stavili do znanja da je Omar pretjerala.
Ubrzo se izvinila.
"Moramo uvijek biti spremni da se povučemo i razmislimo o kritikama, baš kao što očekujem da me ljudi čuju kada me drugi napadaju zbog mog identiteta", napisao je Omar na Tviteru. “Zato se nedvosmisleno izvinjavam.”
Demokrate su se okupile u vatrenoj odbrani Omarove i iskustava koja ona donosi u Kongres.
Crni, latinoamerikanci i progresivni zastupnici posebno su govorili o njenom jedinstvenom glasu u Predstavničkom domu i kritizirali republikance zbog onoga što su nazvali rasističkim napadom.
“Rasistički gaslighting,” rekao je predstavnik Cori Bush, D-Mo. Rezolucija o osveti, rekla je predstavnica Primila Jayapal iz Washingtona, predsjedavajuća progresivnog poslaničkog kluba.
"To je tako bolno gledati", rekla je zastupnica Rashida Tlaib, D-Mich., koja se pridružila Kongresu s Omar 2019. godine, prve dvije muslimanke koje su izabrane u Dom.
“Za kongresmenku Omar, tako mi je žao što vas naša zemlja iznevjerava danas kroz ovu dvoranu”, rekla je Tlaib kroz suze. "Ti pripadaš tom komitetu."
Omarini prethodni komentari bili su među nekoliko primjedbi istaknutih u rezolucijama kojima se traži njezino smjenjivanje iz Komiteta za vanjske poslove.
Predsjedavajući komiteta, predstavnik Michael McCaul iz Teksasa, zalagao se za isključenje Omar iz panela tokom nedavnog sastanka iza zatvorenih vrata sa kolegama republikancima.
"Jednostavno je njen pogled na svijet Izraela tako dijametralno suprotan od mišljenja komiteta", rekao je McCaul novinarima opisujući svoj stav. “Ne smeta mi što postoje razlike u mišljenjima, ali ovo ide dalje od toga.”
McCarthy je već blokirao predstavnike Adama Schiffa i Erica Swalwella, obojicu kalifornijskih demokrata, da se ponovo pridruže Komitetu za obavještajne poslove Predstavničkog doma nakon što je GOP preuzela kontrolu nad komorom u januaru. Dok su imenovanja u obavještajno vijeće prerogativ govornika, akcija protiv Omar zahtijeva glasanje u Domu.
Nekoliko republikanaca koji su skeptični prema smjeni Omar željeli su "propisni postupak" za zakonodavce koji se suočavaju sa smjenom. McCarthy je rekao da im je rekao da će raditi s demokratama na stvaranju sistema dužnog procesa, ali je priznao da je to još uvijek rad u toku.
BiH: Pad zdravih stranih investicija
Politička i pravna nesigurnost su osnovne barijere za strane investicije u BiH ali pojedini investitori se odlučuju da ulažu u BiH. Prema mišljenju analitičara,njihov osnovni motiv je brza i dodatna zarada koja se, nerijetko, ostvaruje netransparentno uz podršku pojedinih lokalnih političara.
Predsjedništvo BiH u Washingtonu: Sastanci u Bijeloj kući i State Departmentu
Članovi Predsjedništva BiH nastavljaju posjetu SAD susretima u najvišim američkim institucijama.
BIJELA KUĆA
Prvi zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost Jon Finer sastao se sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željkom Cvijanović, Željkom Komšićem i Denisom Bećirovićem., navela je Bijela kuća.
"Gospodin Finer je ponovo potvrdio opredijeljenost Sjedinjenih Država prema suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine.
On je naglasio da će Sjedinjene Države nastaviti da pozivaju na odgovornost destabilizirajuće aktere koji potkopavaju državu i Dejtonski mirovni sporazum.
Čestitao je Bosni i Hercegovini i njenim građanima na dobijanju statusa kandidata za EU u decembru i pozvao lidere da iskoriste zamah i pomognu u usvajanju ključnih reformi vladavine prava koje bi ojačale borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Gospodin Finer je također prenio važnost poduzimanja koraka za modernizaciju Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i diversifikaciju snabdijevanja zemlje energijom, da bi se odmaklo od ruskih izvora." stoji u sažetku iz Bijele kuće.
"Članovi Predsjedništva BiH upoznali su sagovornike sa političkom i sigurnosnom situacijom u Bosni i Hercegovini, kao i procesom konstituisanja vlasti, te izrazili zahvalnost na dosadašnjoj podršci Sjedinjenih Američkih Država", piše Predsjedništvo BiH.
"Tokom sastanka je razgovarano i o globalnim i regionalnim sigurnosnim izazovima, prilikom čega su članovi Predsjedništva BiH izrazili posvećenost očuvanju mira i stabilnosti, kao i ubrzanom ekonomskom razvoju.
Ovom prilikom je bilo riječi i o pitanjima energetske sigurnosti u kontekstu izraženih globalnih izazova na ovom planu.", navodi Predsjedništvo BiH.
STATE DEPARTMENT
Savjetnik State Departmenta Derek Chollet i specijalni predstavnik SAD za Zapadni Balkan Gabriel Escobar sastali su se u Washingtonu sa članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željkom Cvijanović, Željkom Komšićem i Denisom Bećirovićem, navode iz State Departmenta.
"Savjetnik Chollet pozdravio je prvu zajedničku posjetu Predsjedništvo Sjedinjenih Država od 2005. godine kao prilika da se iskoristi zamah nove vlade da se pozabavi korupcijom, destabilizirajućim akterima i radi zajedno na unapređenju ključnih reformi.
Savjetnik je naglasio kontinuiranu posvećenost Sjedinjenih Država suverenitetu, teritorijalnom integritetu i multietničkom karakteru Bosne i Hercegovine i njenoj budućoj integraciji u euroatlantske institucije.
Savjetnik je ohrabrio Predsjedništvo da pragmatično pronađe konkretna rješenja i ponovio da je jedinstvo međunarodne zajednice u podršci Ukrajini od ključnog značaja.", piše State Department u saopštenju o sastanku.
"Ovom prilikom, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine su izrazili opredijeljenost ka daljem unapređenju bilateralnih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući saradnju u oblasti sigurnosti.", piše Predsjedništvo BiH.
Percepcija korupcije u 2022: U Evropi, od BiH gore samo u Rusiji i Ukrajini
Dok brojne zemlje regiona idu naprijed, BiH je od 2012. godine nazadovala čak 8 indeksnih poena i zajedno sa Turskom u ovogodišnjem globalnom izvještaju Transparency Internationala izdvojena je kao primjer najvećeg pada u odnosu na 2012. godinu u regionu Istočne Evrope i Centralne Azije.
Bosna i Hercegovina ponovo je nazadovala u ovogodišnjem istraživanju Indeksa percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) koji objavljuje Transparency International (TI) i zauzima ubjedljivo najniže mjesto u regionu i treće najgore mjesto u Evropi kada je u pitanju stanje korupcije u zemlji, piše TI.
Samo su Rusija i Ukrajina ostvarile gori rezultat od BiH, koja sa ocjenom 34 na skali od 0 do 100, spada u red zemalja u kojima se stanje korupcije najviše pogoršava.
"BiH bilježi najgori trend od svih država okruženja što najbolje ilustruje primjer Kosova, koje je od 2012. sa ocjene 34 do 2022. napredovalo na 41 indeksni poen, dok je BiH za istih deset godina sa 45 nazadovala na 34 boda. U ključnim nalazima za region Istočne Evrope i Centralne Azije, navedeno je da zemlje Zapadnog Balkana ne mogu suzbiti organizovani kriminal zbog pogoršanja vladavine prava i zarobljenog pravosuđa", piše Transparency International BIH.
Posebno je naglašeno da je BiH na istorijskom dnu, a da etničke podjele ometaju demokratske institucije potrebne za borbu protiv korupcije, što se posebno vidjelo u Tužilaštvu BiH, za koje se navodi da postoje ozbiljne sumnje u njegovu sposobnost da procesuira korupciju, a da je imenovanje novog glavnog tužioca BiH prošlo u veoma manjkavoj proceduri u kojoj su tri od četiri prvobitna kandidata ili odustala ili su eliminisana. Brojni korupcijski skandali, ostavke i sam način izbora glavnog tužioca su ozbiljno doveli u pitanje integritet Tužilaštva, navedeno je u regionalnom saopštenju.
Ocjenjujući nalaze Indeksa, predsjedavajući upravnog odbora TI BiH, Srđan Blagovčanin istakao je:
“Ne samo da ne postoji nikakva strategija, politika ili aktivnost državnih institucija na sprečavanju korupcije, već državne institucije, potpuno zarobljene političkom kontrolom, svoje djelovanje gotovo u potpunosti fokusiraju na bavljenje korupcijom. Korupcija je nažalost postala primarni razlog postojanja institucija. Posebnu opasnost za državu predstavlja potpuna simbioza organizovanog kriminala i državnih institucija, što će voditi daljoj destabilizaciji zemlje i urušavanju sigurnosti.”
BiH je u protekloj godini dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, ali to je proteklo bez provođenja suštinskih reformi iz 14 prioriteta, te su loši rezultat CPI u Bosni i Hercegovini očekivani prvenstveno zbog izostanka ključnih reformi kao što su izmjene Izbornog zakona i Zakona finansiranju političkih partija, zakona o sukobu interesa, zaštiti prijavilaca korupcije, VSTS-u, a posebno zabrinjavaju pokušaji da se pod krinkom reformi usvoje zakoni koji su lošiji od postojećih.
Hitna akcija na sprečavanju daljeg propadanja zemlje nameće se kao prioritet bez kojeg je nemoguće očekivati otpočinjanje važnih reformskih procesa, navodi Transparency International.
Ruski uticaj u BiH: Suzbiti EU i NATO
"Dok traje rat u Ukrajini, Rusi žele urediti Balkan kako oni žele, a ne Europa", kaže za Glas Amerike bivši ambasador BiH u Rusiji Enver Halilović. Analitičari ističu da je u BiH prisutan ruski utjecaj te da Ruska Federacija želi smanjiti utjecaj NATO-a na Balkan.
EU traži da BiH uvede vize državljanima Rusije
Evropska unija (EU) očekuje od Bosne i Hercegovine, kao zemlje kandidata, da u potpunosti uskladi svoje vanjske, sigurnosne i trgovinske politike sa politikama EU, poručili su 30. januara iz Delegacije EU i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH.
"Od Bosne i Hercegovine se očekuje i potpuna usklađenost sa viznom politikom EU, koja ne predviđa bezvizni režim sa Rusijom", pojasnili su za Radio Slobodna Evropa(RSE) iz Delegacije EU u BiH.
Dodali su da je u petom izvještaju Mehanizma za praćenje nakon liberalizacije viznog režima iz decembra 2022. godine, potvrđeno da BiH i dalje ispunjava kriterije za liberalizaciju viznog režima sa schengenskim prostorom.
Preporučeno je tada da BiH "prioritetno uskladi svoju viznu politiku sa listom trećih zemalja kojima su potrebne vize za EU, posebno onih trećih zemalja koje predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili rizik po sigurnost EU."
EU je 9. septembra prošle godine, zbog invazije Rusije na Ukrajinu, ponovo uvela vize za građane Ruske Federacije, koji su imali olakšan ulaz u EU od 2007. godine.
EU od tada na ruske državljane primjenjuje opšta pravila, pa je vizna taksa povećana sa 35 eura na 80 eura. Uz zahtjev za vizu traži se obimnija dokumentacija a proces obrade zahtjeva je postao dugotrajnji i restriktivniji.
Bosna i Hercegovina, međutim, i dalje primjenjuje bezvizni režim sa Rusijom, sa kojom je potpisala Sporazum 2013. godine.
Naime, Bosna i Hercegovina još nije uskladila svoj vizni režim sa viznim režimom EU, iako ima obavezu da to učini kao zemlja koja je 15. decembra prošle godine dobila kandidatski status za članstvo u EU.
Vize građanima Rusije kao korak ka EU i boljem upravljanju migracijama
Obaveza usklađivanja sa viznom politikom EU istaknuta je i u Izvještaju Evropske komisije o BiH iz oktobra prošle godine. U Izvještaju se navodi da je zakonodavni okvir o vizama u velikoj mjeri usklađen sa EU, ali da ga je potrebno "u potpunosti uskladiti sa listom zemalja čiji državljani trebaju ulaznu vizu".
Pitanje pooštravanja viznog režima BiH sa Ruskom Federacijom se dodatno nametnulo krajem 2022. godine, nakon dolaska grupe Čečena, ruskih državljana, u BiH.
Njihov cilj je bio izbjeći mobilizaciju u rusku armiju i slanje na Ukrajinsko ratište. Planirali su ući u Hrvatsku i dalje ka zapadnim zemljama EU, te zatražiti azil.
Iz Granične policije BiH su 29. decembra, rekli za RSE da je utvrđeno da Čečeni "zloupotrebljavaju bezvizni režim BiH i Rusije", te da ne ispunjavaju uslove za ulazak u BiH.
Istog dana je skupini ruskih državljana iz Čečenije i Ingušetije, njih oko 20, odbijen ulazak u Bosnu i Hercegovinu i oni su vraćeni u Tursku, odakle su stigli na Sarajevski aerodrom.
Zašto BiH još uvijek nije uskladila vizni režim sa EU?
Od početka invazije na Ukrajinu 24. februara, Bosna i Hercegovina je, putem svoje misije u Briselu, glasala za nekoliko paketa sankcija koje je EU uvela Rusiji.
No, sankcije nisu "zaživjele" u praksi s obzirom na to da odluku o njihovoj provedbi nije potvrdio Savjet ministara BiH, zbog protivljenja ministara iz Republike Srpske (RS).
Sudeći prema nedavnoj izjavi predsjednika RS-a Milorada Dodika, ministri iz tog bh. entiteta i ubuduće će se protiviti sankcijama prema Rusiji, kao i uvođenju viza za njene građane.
"Republika Srpska neće mijenjati spoljnopolitičke stavove u vezi sa Rusijom i Rusija ostaje važan partner RS-a", poručio je Dodik 28. decembra, navodeći da se RS i dalje zalaže za politiku neutralnosti po pitanju ruske invazije na Ukrajinu.
Na upit RSE kada bi BiH mogla da uskladi vizni režim sa politikom EU, Dodik je odgovorio:
"To je to. Baš je Bosna i Hercegovina uvela sankcije, je l' tako? To je ta priča koja se proteže čitavu godinu kako je navodno neki neodgovorni ambasador dao svoj politički stav, ali kad dođete ovdje u stvarnu situaciju, onda vidite da BiH nije uvela sankcije Rusiji i neće uvesti."
Naveo je i da "ne mora da znači da je sve što dolazi iz EU najbolje za nas", te da u RS ne žele da se odriču identiteta i tradicionalnih vrijednosti "samo za neki novac koji oni nude".
Borba protiv oružanog nasilja: Amerika u ratu sama sa sobom
Samo praćenje svih pucnjava postalo je teško, s lokacijama, okolnostima i imenima žrtava koji se spajaju u naizgled beskonačan trag krvoprolića i tuge.
Sve se više osjeća kao da je Amerika u ratu sama sa sobom.
U New Orleansu, samo nekoliko dana u novoj godini, 14-godišnja djevojčica je ubijena iz vatrenog oružja, zajedno sa svojim ocem i stricem. Nekoliko dana nakon toga, u učionici u Virginiji, šestogodišnji dječak je izvadio pištolj i ustrijelio svoju učiteljicu iz prvog razreda. Tu je vijest zasjenila masovna pucnjava u kalifornijskom plesnom studiju prošlog vikenda u kojoj je ubijeno 11 ljudi. Dan kasnije, nekoliko stotina milja dalje, poljoprivredni radnik otvorio je vatru u gradu na obali, ubivši sedam kolega. Još troje je ubijeno, a četvero ranjeno u pucnjavi u kući za kratkoročni najam u otmjenoj četvrti Los Angelesa rano u subotu.
A mnogi su Amerikanci duboko pesimistični da će se nešto uskoro promijeniti. Kada je predsjednik Joe Biden prošle godine potpisao zakon za borbu protiv oružanog nasilja - prvu takvu mjeru koja je prošla Kongres u generaciji - znatna većina ga je podržala. Ali 78% je reklo da vjeruje da će učiniti malo ili ništa, pokazalo je istraživanje Pew Research Centera.
Sam broj ubistava i brzi tempo političkog odgovora "rađaju osjećaj nemoći i očaja", rekao je Pedro Noguera, dekan obrazovne škole na Sveučilištu Južne Kalifornije i sociolog koji je više proučavao oružano nasilje. više od dva desetljeća.
"Mislim da se niko ne osjeća dobro zbog ovoga gdje se nalazimo - čak ni ljubitelji oružja", rekao je.
Ali ako bi vas zbog svega toga moglo pomisliti da je Amerika otupjela na oružano nasilje, Zeneta Everhart se ne bi složila.
Njen tada 19-godišnji sin, Zaire, radio je honorarni posao u supermarketu u Buffalu prošlog maja kada je upao naoružani muškarac tražeći crnce koje bi ubio. Desetorica su poginula u napadu. Zaire je pogođen metkom u vrat, ali je preživio.
“Ne mislim da zemlja postaje otupjela na to, ali mislim da je zemlja frustrirana”, rekla je. “Mislim da su ljudi umorni.”
“Znaš, ne želimo čuti o ovome. Ne želimo čuti o tome da nam djeca umiru od oružanog nasilja i ne želimo čuti o našim starijima koji su ubijeni u napadu na studio u Kaliforniji. "Kako užasno. Kako srceparajuće.”
Ali to čini Everharta i druge još odlučnijima u pronalaženju načina za zaustavljanje nasilja.
Mjesec dana nakon pucnjave u supermarketu, ona i rođaci drugih žrtava otišli su u Washington, D.C., svjedočeći pred odborom Predstavničkog doma o potrebi donošenja zakona o sigurnosti oružja. Dva tjedna kasnije, Biden je potpisao zakon o oružanom nasilju.
Taj uspjeh i kontinuirani oporavak njezina sina daju joj energiju.
Ali u zemlji u kojoj su stavovi o oružju i nasilju često kontradiktorni, zacrtavanje smjera djelovanja stvara neugodnu računicu.
Sveukupno, 71% Amerikanaca kaže da bi zakoni o oružju trebali biti stroži, prema anketi koju su 2022. proveli Harris School of Public Policy Sveučilišta u Chicagu i Centar za istraživanje javnih pitanja Associated Press-NORC. Ali u istoj anketi, 52% je reklo da je također vrlo važno zaštititi pravo Amerikanaca na posjedovanje oružja radi osobne sigurnosti.
Prošlogodišnji zakon o oružanom nasilju osmišljen je kako bi se postupno pooštrili uvjeti za mlade ljude da kupuju oružje, uskrati vatreno oružje većem broju obiteljskih zlostavljača i pomogne lokalnim vlastima da privremeno oduzmu oružje od ljudi za koje se smatra da su opasni. Većina njegovih troškova od 13 milijardi dolara otišla bi za jačanje programa mentalnog zdravlja i za škole.
Međutim, ove je godine broj smrtnih slučajeva od pucnjave već duboko obeshrabrujući.
Prva masovna pucnjava u zemlji prošle godine dogodila se 23. januara. Do istog datuma ove godine, nacija je već pretrpjela šest masovnih pucnjava, ostavivši 39 mrtvih, prema bazi podataka koju su prikupili The Associated Press, USA Today i Northeastern University. Prati svaki napad u SAD-u koji je odnio najmanje četiri života, ne uključujući napadačev, od 2006.
"Nažalost, mislim da smo postali imuni na to", rekao je Mark Gius, profesor na koledžu Quinnipiac koji proučava oružano nasilje i javnu politiku. “To je postalo dio života.”
Fred Guttenberg, čija je 14-godišnja kći Jaime ubijena kada je naoružani muškarac divljao po srednjoj školi u Parklandu na Floridi 2018., predobro zna koliko nasilje može biti ogromno.
Neposredan instinkt kod ovih pucnjava, rekao je, jest pomisliti "evo nas opet." Ali tu nije kraj.
“Nije da Amerikance nije briga. Radi se o tome da smo dopustili da ode predaleko", rekao je. “Amerika obraća pažnju. Ljudi su više angažirani po ovom pitanju nego što su ikada bili.”
Godinama se u Kongresu i na Floridi zalagao za zakon poznat kao “Jaime's Law", koji bi od ljudi koji kupuju municiju zahtijevao da prođu iste provjere kao i za kupovinu oružja. Zakoni su više puta zapeli, ali on ne odustaje.
Dok masovna ubistva poput Parklanda privlače veliku pozornost, više od polovice od oko 45.000 američkih smrtnih slučajeva od vatrenog oružja godišnje je samoubistvo.
Od ubistava iz vatrenog oružja, velika većina ostavlja samo jednu ili dvije mrtve osobe. Mnoge od tih smrti ne dobivaju pozornost, osim vlasti i ljudi koji su pogođeni.
"To je tužna stvar", rekla je Noguera iz USC-a. "Gotovo je potrebno biti pod izravnim utjecajem da biste shvatili koliko je opasna situacija upravo sada."
To je stvorilo situaciju u kojoj se čak i ljudi koji mrze oružje mogu naći u situaciji da se pitaju trebaju li ga kupiti.
"To je razumljivo", rekao je. “Ljudi misle: ako nas država ne može zaštititi, onda moramo zaštititi sami sebe.”
Osam mjeseci nakon napada u supermarketu Buffalo, liječnici dosad nisu uspjeli izvaditi sve dijelove metaka koji su se zaglavili u tijelu Everharina sina, neki od njih opasno blizu vitalnih organa. No njegovo preživljavanje ju motivira da nastavi gurati vladu ka promjenama, a ona poziva druge da ne odustaju od borbe kad čuju za još jednu pucnjavu.
"Nemoj biti neosjetljiv na ovo", rekla je. “Ovo bi te trebalo boljeti. Trebao bi osjetiti nešto.”
Turska: Opozicija pod pritiscima dok Erdogan nastoji osigurati reizbor
Ustavni sud Turske odbacio je poziv druge po veličini opozicione Narodne demokratske stranke da se odluka o gašenju stranke odgodi do okončanja opštih izbora u Turskoj, koji su zakazani za maj. Kritičari kažu da ova odluka povećava zabrinutost da Erdogan koristi pravosuđe da potkopa opoziciju.
SAD optužile tri osobe za pokušaj ubistva američko-iranske novinarke
Američki federalni istražitelji optužili su tri člana istočnoevropske kriminalne organizacije, koja je povezana sa iranskom vladom, za kovanje zavjere da ubiju američku novinarku i aktivistkinju iranskog porijekla, saopštio je u petak sekretar za pravosuđe Merrick Garland.
Rafat Amirov, Polad Omarov i Kalid Mehdijev optuženi su da su plaćeni za ubistvo i pranje novca zbog uloge u zavjeri iza koje stoji Teheran, ističe se u saopštenju Sekretarijata za pravosuđe.
"Žrtva je pisala o slučajevima kršenja ljudskih prava od strane vlade Irana, o diskriminaciji žena, suzbijanju demokratskog učešća i izražavanja, proizvoljnim hapšenjiima, torturi i pogubljenjima", naveo je Garland.
U saopštenju nije navedeno ime navodne mete zavjere, ali Mehdijev je uhapšen prošle godine u New Yorku zbog držanja puške ispred kuće novinarke Masihe Alinedžad u Brooklynu, dugogodišnje kritičarke iranskih zakona o pokrivanju glave, koja je promovisala na društvenim mrežama video snimke žena koje krše te zakone.
Alinedžad, koja živi u egzilu u New Yorku i saradnica je Glasa Amerike, potvrdila je za AP da je ona bila meta.
"Nisam uplašena. Iranski režim misli da će pokušajem ubistva ušutkati mene ili ostale žene. Međutim, samo me jačaju, čine još moćnijom da se borim za demokratiju i dam glas hrabrim ženama suočenim sa oružjem i mecima na ulicama da bi se oslobodile Islamske republike", rekla je Alinedžad za AP po obljavljivanju optužnice.
Mehdijev se izjasnio da nije kriv za posjedovanje vatrenog oružja sa izbrisanim serijskim brojem. On se nalazi u pritvornom centru u Brooklynu, u New Yorku, gdje čeka suđenje. Misija Irana pri Ujedinjenim Nacijama nije odgovorila na zahtjev agencije Reuters za komentar.
Američki tužioci su prošle godine optužili trojicu Iranaca da su kao navodni operativci obavještajne službe Teherana kovali zavjeru za otmicu novinara i aktiviste iz New Yorka. Garland je rekao da je žrtva pokušaja atentata i pokušaja otmice ista osoba.
Nakon neuspješnog pokušaja otmice 2021. godine, Amirov - koji ima prebivalište u Iranu - poslao je informacije o meti Omarovu, sa prebivalištem u Češkoj i Sloveniji, saopštili su tužioci u petak. Omarov je zatim poslao te detalje Mehdijevu, koji je živio u New Yorku.
Amirov i Omarov su zatim organizovali da Mehdijev dobije 30.000 dolara u kešu, čime je kupio pušku i municiju. Zatim je nekoliko dana obilazio komšiluk mete u julu 2022. godine, ali je zaustavljen zbog saobraćajnog prekršaja i uhapšen kada je policija pronašla oružje, naveli su tužioci.
Amirov je uhapšen van SAD, rekao je Garland. U četvrtak je predat Americi i izjasnio se da nije kriv pred sudom na Manhattanu kasnije u petak. Određen mu je pritvor bez prava na kauciju. Omarov je uhapšen u Češkoj Republici ranije ovog mjeseca, a Sjedinjene Države traže njegovo izručenje.
Sjedinjene Države su 2011. godine uhapsile jednog muškarca za kojeg se tvrdilo da je povezan sa iranskom zaverom za atentat na tadašnjeg ambasadora Saudijske Arabije u Washingtonu, u restoranu koji je tada redovno posećivao u prijestolnici.
Washington optužuje Teheran da podržava terorizam i razvija nuklearno oružje, što iranske vlasti odbacuju.