Policajci, svi crnci, otpušteni su i optuženi za ubistvo drugog stepena, teški napad, tešku otmicu, nedolično službeno ponašanje i ugnjetavanje tokom službene akcije u slučaju smrti Nicholsa, kojeg su zaustavili u saobraćaju zbog navodno nesavesne vožnje.

Na jednom snimku vidi se kako policajci izvlače Nicholsa iz automobila dok on viče da "nije uradio ništa i da samo pokušava da ide kući". Zatim ga tjeraju da legne na zemlju i da se okrene na stomak, dok ga prskaju u lice biber sprejom.

Nichols zatim uspijeva da ustane i pobjegne dok ga policajci jure, od kojih najmanje jedan upotrebljava omamljivač.

Na odvojenom snimku nasilja vidi se kako policajci sustižu i tuku Nicholsa. Dva policajca ga drže, dok ga treći šutira, a četvrti udara palicom, prije nego što ga još jedan udara. Policajci u jednom trenutku ostavljaju Nicholsa prislonjenog uz vozilo, dok proslavljaju svoje poteze.

Može se čuti i kako Nichols vrišti "mama, mama" i "da želi samo da ide kući" dok se bori sa policajcima. Njegova majka navela je da je Tyre bio blizu kuće kada je pretučen. Na snimku se vide i nosila, čak 19 minuta nakon dolaska prvih ekipa hitne pomoći.

Nichols je preminuo u bolnici 10. januara, tri dana nakon što su ga policajci pretukli. Njegova smrt najnoviji je u nizu slučaja optužbi za prekomjernu upotrebu policijske sile protiv Afroamerikanaca i drugih manjina proteklih godina, što je izazvalo proteste protiv sistemskog rasizma u američkom pravosudnom sistemu.

Protesti protiv rasne nepravde izbili su globalno poslije ubistva Georgea Floyda u maju 2020. godine. Floyd je preminuo nakon što mu je bijeli policajac u Minneapolisu klečao na vratu više od devet minuta.

Nicholsova majka, RowVaughn Wells, upozorila je u obraćanju ranije u petak na "užasavajući" snimak ali je pozvala na mirne proteste.

"Ne želim da palimo naš grad, razaramo ulice, zato što se moj sin nije za to zalagao. Ako ste ovdje zbog mene i Tyrea, protestovaćete mirno", poručila je Wells.

"Ni jedna majka ne bi trebalo da prolazi kroz ono što ja sada doživljavam, da izgubi dijete na nasilan način na koji sam ja izgubila svoje", rekla je Wells.

Nakon što je objavljen video na američkim medijima, velika grupa demonstranata okupila se u Memphisu uzvikujući "nema pravde, nema mira" i noseći transparente na kojima je pisalo "narod zahtijeva da se okonča policijski teror. Demonstranti su u jednom trenutku blokirali saobraćaj na jednom od autoputeva.

Protesti su održani i u drugim američkim gradovima. Američki predsjednik Joe Biden rekao je da je "bijesan" i "duboko ožalošćen" nakon što je odgledao snimak. Biden je takođe razgovarao sa Tyreovom porodicom.

Policija prvobitno nije saopštila mnogo detalja o okolnostima hapšenja Nicholsa. Čak je i okružni tužilac Steve Mulroy bio neodređen u pogledu detalja incidenta kada je objavio optužnicu protiv policajaca.

Objavljeni video obuhvata snimak sa kamera na tijelima policajaca, iz policijskog vozila, i bezbjednosnih kamera u blizini incidenta.

Pojedinici koji su ga odgledali prije objavljivanja i o tome govorili za medije nisu iznosili detalje, ali su naveli da je uznemirujući.

"Vidjećete nepoštovanje života i dužnosti, na koju smo se svi zakleli", rekla je za kablovsku mrežu CNN šefica policije Memphisa. Direktor FBI-a Christopher Wray rekao je u petak da je video snimak i da je bio užasnut.

Advokat za ljudska prava Ben Crump, koji zastupa Nicholsovu porodicu, snimak je uporedio sa videom policijskog prebijanja afroameričkog vozača Rodneyja Kinga 1991. godine. Četiri policajca su oslobođena optužbi za njegovo ubistvo četiri godine kasnije, što je izazvalo višednevne nemire u Los Angelesu.

"Ovaj mladić (Nichols) izgubio je život na užasan način što ukazuje na prijeku potrebu za promenama i reformama da bi se se osiguralo da se ovakvo nasilje ne događa tokom akcija koje sa sobom ne nose veliku prijetnju, kao što je zaustavljanje u saobraćaju", saopštili su Crump i njegov kolega Antonio Romanucci.

Nichols, otac četverogodišnjeg djeteta, će poslije objavljivanja snimka vjerovatno postati novo lice pokreta za rasnu pravdu u SAD.

Nichols je odrastao u Sacramentu, u Kaliforniji, prije nego što se tokom pandemije koronavirusa preselio u područje Memphisa gdje je živio sa majkom i očuhom i radio u Fedexu.

Sva petorica policajaca - Tadarrius Bean, Demetrius Haley, Emmitt Martin III, Desmond Mills Jr. i Justin Smith - otpušteni su 21. januara nakon što je internom istragom utvrđeno da su prekršili policijske standarde, uključujući i upotrebom prekomerne sile.

Uhapšeni su, a četvorica su puštena uz kauciju, dok je Haley i dalje u zatvoru. Određena mu je kaucija od 350.000 dolara. Dva pripadnika Vatrogasne službe Memphisa, koja su odgovorila na incident, razriješena su dužnosti do sprovođenja odvojene istrage.

Prema zakonu države Tennessee, za ubistvo drugog stepena predviđena je kazna d 15 do 60 godina.

Sekretar za pravosuđe Merrick Garland najavio je u petak federalnu civilnu istragu Nicholsove smrti.

Biden je pozvao na smirenost u četvrtak.

"Gnjev je razumljiv, ali nasilje nikada nije prihvatljivo", naveo je Biden u saopštenju. "Tyreova smrt je bolan podsjetnik da moramo učiniti više da osiguramo da naš sistem krivičnog pravosuđa ispunjava obećanje o pravičnoj i nepristrasnoj pravdi, jednakom tretmanu i dostojanstvu za sve", rekao je Biden.

U napadu je najmanje deset osoba ranjeno.

Policija u Jerusalemu je saopćila da je jedan napadač ubijen, ali policija misli da je u napadu sudjelovalo više osoba.

Napad se dogodio u vrijeme obilježavanja Sabata.

State Department je napad nazvao uzašnim terorističkim napadom koji Washington oštro osuđuje.

Prije toga je u toku dana Izrael pokrenuo i zračne napade na pojas Gaze kao odgovor na raketni napad militanata iz palestinskog područja.

Razmjena, kao i najnoviji večerasnji napad na sinagogu, dolazi usred rastućih napetosti nakon smrtonosnog napada izraelskih snaga na okupiranu Zapadnu obalu.

Planirano je da državni sekretar Antony Blinken već ovaj vikend putuje u region, i za sada nema naznaka o promjeni tog plana.

"Roskomnadzor je ograničio pristup određenom broju resrusa koji pripadaju državnim strukturama neprijateljskih zemalja zbog širenja materijala čiji je cilj destabilizacija društvene i političke situacije u Rusiji", navodi se u saopštenju regulatornog tela koje su prenijele ruske novinske agencije.

Kako prenosi TASS, Roskomnadzor je naveo da su dva američka websitea objavljivala netačni materijal i inforamcije koje "diskredituju ruske oružane snage".

Predstavnici FBI, CIA i State Departmenta nisu još odgovorili na pitanja agencije Reuters povodom ruske odluke. Roskomnadzor takođe nije želio da komentariše svoju odluku.

Ako se procijeni da neko svojim izvještavanjem diskredituje rusku vojsku, u Rusiji je to sada krivično djelo, za koje slijedi i do pet godina zatvora, dok za namjerno širenje "lažnih informacija" o vojsci može da se izrekne maksimalna kazna do 15 godina zatvora.

Od kad je Rusija uputila desetine hiljada svojih vojnika u Ukrajinu prošlog februara, Roskomnadzor je blokirao niz nezavisnih medija, neke strane stieove i platforme za društvene medije kao što su Facdbook, Instagram i Twitter.

Top10VPN, firma za monitoring koja prati siteove blokirane u Rusiji od 24. februara prošle godine, kaže da je Roskomnadzor blokirao više od 4.300 adresa na internetu, od kojih se više od 85% odnosi na siteove ukrajinskih, ruskih i međunarodnih medija.

"Ruski cenzori su prethodno blokirali mali broj internet siteove ukrajinske vlade, ali je uvođenje restrikcija za sajtove FBI i CIA to prvi put da su spriječili Ruse da imaju pristup međunarodnim vladinim siteovima", izjavio je za Reuters Simon Miljano, istraživač firme Top10VPN.com.

"Pored velikih platformi za društvene medije, ograničen je samo mali broj poznatijih američkih siteova, kao što su NPR, Google News i AOL, zbog čega je vrijeme uvođenja ovih najnovijih restrikcija još interesantnije", dodaje Miljano.

Pet policajaca iz Memphisa suočeni su s optužbama za ubistvo nakon što je Afroamerikanac Tyre Nichols (29) umro tri dana nakon zaustavljanja u saobraćaju 7. januara.

Očekuje se da će snimci tog događaja biti objavljeni u petak navečer po lokalnom vremenu.

Advokati porodice Nichols rekli su da će to pokazati da je Nichols bio teško pretučen.

"Muka mi je od onoga što sam vidio", rekao je u četvrtak direktor istražnog ureda Tennesseeja David Rausch nakon što je pregledao snimku.

Postupke policajaca nazvao je "apsolutno užasnim".

Lokalni mediji javljaju da je Memphis na rubu eskalacije, a policija je pojačala patrole u centru grada dok se priprema za moguće proteste.

Tyrea Nicholsa, crnca, zaustavilo je pet policajaca, također crnci, na putu kući nakon što je fotografirao zalazak sunca u lokalnom parku, kazao je advokat porodice.

Dužnosnici kažu da je osumnjičen za nesavjesnu vožnju.

Advokat je nakon pregledavanja snimke rekao da se na njoj vidi kako je na Nicholsa upotrijebljen biber-sprej, elektrošoker, te da je bio šutiran.

Sva petorica policajaca, koji su prošle sedmice otpušeni, suočavaju se s optužbama za ubistvo drugog stupnja, teški napad, tešku otmicu, te nedolično ponašanje i ugnjetavanje na dužnosti.

Prije šest godina pridružili su se policijskoj službi Memphisa.

Tadarrius Bean, Demetrius Haley, Desmond Mills Jr, Emmitt Martin III i Justin Smith zadržani su u zatvoru u četvrtak.

Sankcije, kako saopštava State Department, uključuju, „njenu ključnu infrastrukturu i povezane kompanije, operacije na ratištu u Ukrajini, proizvođače ruskog oružja i one koji upravljaju područjima pod ruskom okupacijom”.

„Ova akcija podržava naš cilj da degradiramo sposobnost Moskve da vodi rat protiv Ukrajine, da pozove odgovornost za one koji su odgovorni za ruski agresivni rat i povezane zloupotrebe, i da izvršimo dalji pritisak na ruski odbrambeni sektor”, kaže se u saopštenju.

Sjedinjene Države su sankcionisale niz entiteta i pojedinaca. Između ostalog, sankcionisana je avijacijska firma koju koristi Wagner grupa, tri osobe zbog njihove uloge šefova ruske Federalne kazneno-popravne službe, za koju se navodi da olakšava regrutaciju ruskih zatvorenika u Wagnerovu grupu. Sankcionisan je i Sergej Adonjev za kojeg se kaže da je finansijer ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Također su nametnuta vizna ograničenja za 531 pripadnika ruske vojske koji ugrožavaju integritet Ukrajine.

Prije nekoliko mjeseci, u novembru 2022. godine, State Department je Wagner grupu označio odgovornom za ugrožovanje teritorijalnog integriteta Ukrajine.

Danas, Ured za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija označava Wagner grupu kao značajnu transnacionalnu kriminalnu organizaciju.

„Obrazac ozbiljnog kriminalnog ponašanja Wagner grupe uključuje nasilno uznemiravanje novinara, humanitarnih radnika i pripadnika manjinskih grupa i uznemiravanje, opstrukciju i zastrašivanje mirovnih snaga UN-a u Centralnoafričkoj Republici kao i silovanja i ubistva u Maliju”, stoji u saopštenju.

Na listi kažnjenih našao se i kineski Institut za istraživanje svemira i tehnologije – označen odgovornim za dostavljanje Terra Techu satelitskih snimaka raznih lokacija u Ukrajini.

Američka ministrica finansija Janet Yellen je saopštila: „Proširene sankcije Wagneru dodatno će otežati mogućnosti ruskog predsjednika Vladimira Putina da naoružava i oprema svoju ratnu mašinu.”

Najmanje jedanaest osoba poginulo je u ruskim vazdušnim napadima na Ukrajinu, saopštio je Oleksandr Horunži, portparol Državne službe za vanredne situacije.

Horunži je rekao da je u udaru ruskih snaga na jedanaest regiona povrijeđeno jedanaest ljudi i oštećeno 35 zgrada.

Upozorenje o vazdušnom napadu se čulo širom zemlje dok su ljudi išli na posao. U glavnom gradu Kijevu, veliki broj ljudi smešten je u podzemnim stanicama metroa.

Rusija je od oktobra gađala elektroenergetsku mrežu raketama i dronovima, što je izazvalo velike nestanke struje i druge prekide snabdijevanjem tokom zime.

Najnoviji raketni udari uslijedili su nekoliko sati nakon napada dronom preko noći.

Portparol vazduhoplovstva Jurij Inhat kazao je da je šest ruskih aviona lansiralo rakete, i da se očekuje više od 30 raketa u različitim regionima.

On je rekao da se čini da projektili prvenstveno gađaju centralnu Ukrajinu, ali da bi mogli da promijene kurs.

„Prve ruske rakete su oborene”, rekao je Andrij Jermak, šef kabineta predsednika.

Vazdušni napadi uslijedili su nekoliko sati nakon što su Sjedinjene Države i Njemačka rekle da su pristale da pošalju ukrajinske borbene tenkove.

DTEK, najveći privatni proizvođač energije u Ukrajini, saopštio je da sprovodi hitno isključenje struje u glavnom gradu Kijevu, okolnom regionu, kao i regionima Odese i Dnjepropetrovska zbog opasnosti od raketnog napada.

Drugi proizvođači električne energije takođe su rekli da sprovode hitna isključenja struje u drugim dijelovima zemlje.

Vojska je tokom noći saopštila da je njena protivvazdušna odbrana oborila sva 24 dronova koja je poslala Rusija. Petnaest dronova je oboreno oko glavnog grada Kijeva, gdje nema izvještaja o šteti.

Biden je naglasio da su SAD i Evropa potpuno jedinstvene u podršci Ukrajini i najavio da će Amerikanci početi obuku ukrajinskih vojnika "što je prije moguće".

Međutim, istakao je da će biti potrebni mjeseci da američki tenkovi stignu do bojnog bolja.

Nakon sedmica oklijevanja koje je dovelo do sve većeg nestrpljenja njemačkih saveznika, kancelar Olaf Scholz najavio je u srijedu da će njegova vlada Ukrajini dati borbene tenkove Leopard 2 i odobriti zahtjeve drugih zemalja da učine isto.

U saopćenju, njemačka vlada je navela da će u početku Ukrajini isporučiti 14 tenkova iz vlastitih zaliha. Cilj je da Njemačka i njeni saveznici obezbijede Ukrajini ukupno dva bataljona, odnosno 88 tenkova.

Čini se da su Sjedinjene Države spremne da odobre isporuku visokonaprednih borbenih tenkova Ukrajini u njenoj borbi protiv skoro jednogodišnje ruske invazije.

"Ova odluka prati našu dobro poznatu liniju podrške Ukrajini u skladu sa našim mogućnostima", rekao je Scholz nakon sastanka vlade u Berlinu.

Njemačka je "djelovala u bliskoj koordinaciji" sa svojim međunarodnim saveznicima, dodao je.

Američki mediji navode da bi administracija predsjednika Joea Bidena svoju odluku mogla objaviti već u srijedu. Odluku o slanju tenkova M1 Abrams u Ukrajinu, kao dio diplomatskog dogovora s Njemačkom u vezi s dostavom nekih od njenih tenkova, prvi je objavio The Wall Street Journal.

Američki zvaničnici citirani u izvještajima kažu da Sjedinjene Države razmatraju slanje nešto više od 30 sofisticiranih tenkova na ukrajinsko ratište.

Američki zvaničnik upoznat sa razmatranjima rekao je u utorak za Glas Amerike da Bijela kuća radi na finaliziranju plana da Ukrajina dobije željene tenkove, iako bi moglo proći neko vrijeme prije nego što Kijev bude u mogućnosti da preuzme isporuku i stavi ih na ratište.

Zvaničnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljive prirode planova, rekao je da će tenkovi vjerovatno biti dostavljeni putem Pentagonove Inicijative za pomoć u sigurnosti Ukrajine (USAI). Fond omogućava Ministarstvu odbrane da kupuje oružje i sisteme bilo od proizvođača odbrane ili iz drugih izvora, umjesto da ih crpi direktno iz američkih zaliha.

U ovom slučaju, zvaničnik je rekao da bi Sjedinjene Države mogle tražiti da kupe tenkove M1 Abrams od drugih zemalja i da ih preurede prije nego što ih pošalju u Ukrajinu.

Rusija je ljutito dočekala vijest o američkim razmatranjima. Reuters izvještava da je Anatolij Antonov, ruski izaslanik u Sjedinjenim Državama, rekao u poruci u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram da bi moguća isporuka tenkova od strane Sjedinjenih Država Ukrajini bila "još jedna očita provokacija protiv Rusije".

„Očigledno je da Washington namerno pokušava da nam nanese strateški poraz“, rekao je Antonov.

Neki američki zvaničnici su odbacili ideju slanja tenkova Abrams u Ukrajinu, upozoravajući da, iako su tenkovi Abrams vrlo sposobni, teško ih je održavati i zahtijevaju više goriva nego što Kijev može izdvojiti.

„Ne bi trebalo da pružamo Ukrajincima sisteme koje ne mogu da poprave, ne mogu da izdrže i koje oni, dugoročno gledano, ne mogu da priušte, jer to nije od pomoći”, rekao je podsekretar odbrane za politiku Colin Kahl novinari prošle sedmice.

Sekretar za štampu Pentagona, brigadni general Patrick Ryder, ponovio je tu zabrinutost u utorak.

„Naš fokus je bio na tome da Ukrajini pružimo kapacitete koje može primijeniti upravo sada na ratištu”, rekao je on. „M1 [Abrams tenk] je složen sistem naoružanja koji je težak za održavanje. … To je bila istina juče. To je istina danas. To će biti istina u budućnosti”, rekao je on.

Do promjene u stavu SAD-a o slanju tenkova M1 Abrams Ukrajini došlo je nakon što su brojne njemačke novinske kuće objavile da je Njemačka odlučila poslati neke od svojih tenkova Leopard 2 u Ukrajinu, uz to što je otvorila put drugim zemljama da pošalju iste tenkove Kijevu.

Ranije, nakon sastanka u Berlinu, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozdravio je odluku Njemačke da dozvoli saveznicima, predvođenim Poljskom, da pošalju Ukrajini željene tenkove njemačke proizvodnje.

Rekao je da je obezbjeđivanje borbenih tenkova ukrajinskim snagama važno kako bi se odbilo rusko napredovanje i kako bi se pomoglo Ukrajini da povrati svoju teritoriju.

Ukrajinski zvaničnici su rekli da će zapadni borbeni tenkovi, poput Leoparda i Abramsa, omogućiti njihovim snagama da efikasnije manevrišu, dok nastoje da potisnu ruske snage koje okupiraju njihovu zemlju.

"Čak i dok čekamo dalje detalje o ovim pucnjavama, znamo da pošast nasilja uz upotrebu vatrenog oružja širom Amerike zahtijeva snažniju akciju. Još jednom pozivam oba doma Kongresa da djeluju brzo i dostave ovu zabranu poluautomatskog i automatskog oružja na moj sto i preduzmu mjere da očuvaju bezbjednost američke zajednice, škola, radnih mjesta i domova", naveo je predsjednik Biden u izjavi poslije pucnjave u ponedjeljak u Half Moon Bayju u Kaliforniji, u kojoj je poginulo najmanje sedam ljudi.

Pucnjava se dogodila samo dva dana pošto je naoružani napadač ubio najmanje 11 ljudi u plesnom studiju u Monterey Parku u Kaliforniji, dok je azijsko-američka zajednica u tom gradu proslavljala novogodišnji vikend.

U ponedjeljak, američka senatorica Dianne Feinstein, demokratkinja iz Kalifornije, zajedno sa senatorima Richardom Blumenthalom i Chrisom Murphyjem, demokratama iz države Connecticut, predstavila je zakon o ponovnom uspostavljanju federalne zabrane automatskog oružja, kao i zakon o podizanju minimalne starosne granice za kupovinu te vrste oružja na 21 godinu. Ta zabrana je istekla 2004. godine.

"Stalni tok masovnih pucnjava ima jednu zajedničku nit: skoro sva uključuju poluatomatsko i automatsko oružje. To je zato što je ovo oružje dizajnirano da ubije što više ljudi što je brže moguće", rekla je Feinstein."Vrijeme je da se suprotstavimo lobiju za oružje i uklonimo ovo ratno oružje sa naših ulica ili, u najmanju ruku, da ga držimo van domašaja mladih ljudi."

Predložena zabrana oružja od strane Senata, kojoj se protive republikanci i aktivisti za prava oružja, blokirala bi redom: prodaju, proizvodnju, transfer i uvoz 205 specifičnih vrsta oružja, koja imaju karakteristike oružja koje koristi vojska - i proglasila nezakonitim okvire municije koji mogu da sadrže više od 10 metaka.

Demokratski kongresmen David Cicilline predstaviće prateću verziju zakona u Predstavničkom domu. Obje doma će morati da usvoje zakon da bi stigao do Bidenovog stola, da bi ga on zatim potpisao.

Sa republikancima koji kontrolišu Predstavnički dom, male su šanse da zakon prođe. Predsjednik Predstavničkog doma Kevin McCarthy, republikanac iz Kalifornije, rekao je novinarima u utorak da neće uzimati u razmatranje nove zakone o oružju dok ne sazna više o obje pucnjave. Ankete pokazuju da se većina republikanskih glasača protivi ograničenju prava na nošenje oružja, zaštićenom Drugim amandmanom na Ustav SAD.

A pošto je Vrhovni sud koji naginje konzervativcima poništio njujorški zakon o bezbjednosti oružja u junu, restrikcije u pogledu oružja mogle bi da budu ugrožene i u drugim saveznim državama, rekao je Jonathan Metzl, sociolog sa Univerziteta Vanderbilt, koji je fousiran na politiku oružja.

"Ništa se zaista neće dogoditi dok se ne pozabavimo ne samo svakodnevnim zakonodavstvom o oružju, što je važno", rekao je Metzl za Glas Amerike. "Ali zaista, Vrhovni sud trenutno podriva pokret za bezbjednost oružja i to na zaista katastrofalan način."

Sekretarica za medije Bele kuće Karine Jean-Pierre rekla je da administracija razmatra više izvršnih akcija kako bi se pozabavila smanjenjem oružanog nasilja.

"Ali ono što vjerujemo je da Kongres treba da reaguje", rekla je ona novinarima u utorak.

U SAD je do sada ove godine bilo više smrtonosnih incidenata sa oružjem nego u istom periodu bilo koje godine. Bilo je oko 40 masovnih pucnjava, definisanih kao incidenti sa najmanje četiri ubijene žrtve, širom zemlje u prve tri nedjelje 2023.

Prošlog juna, tek nešto više od mjesec dana pošto je u masovnoj pucnjavi u osnovnoj školi u Texasu ubijeno 19 djece i dvoje odraslih i pošto je u masovnoj pucnjavi u supermarketu u Buffalu, u New Yorku, ubijeno 10 crnaca, Biden je potpisao dvopartijski zakon o bezbjednosti oružja.

Zakon, prvi veliki propis o bezbjednosti oružja koji je Kongres usvojio u skoro 30 godina, uključuje jačanje bezbjednosne provjere za kupce oružja između 18 i 21 godine i pruža podsticaj državama da donesu takozvane zakone o crvenoj zastavi koji dozvoljavaju grupama da podnose peticije pred sudovima, kako bi se uklonilo oružje od ljudi za koje se smatra da predstavljaju prijetnju za sebe ili druge, između ostalih odredbi.

Prethodno je 11 osoba ubijeno na proslavi lunarne Nove godine u jednoj popularnoj plesnoj dvorani blizu Los Angelesa.

Sredinom januara, u pucnjavi u Kaliforniji ubijena je tinejdžerka sa bebom, uz još četiri člana porodice.

Napadač u pucnjavi kod San Francisca identifikovan je kao 67-godišnji Chunli Zao. On je, bez opiranja, uhapšen oko dva sata poslije incidenta, pošto je njegov automobil primjećen na parkingu jedne od policijskih stanica okruga San Mateo, objavio je San Francisco Chroncile. U njegovom automobilu je pronađeno oružje.

Predsjednik nadzornog odbora okruga San Mateo, Dave Pine, saopštio je da su četiri osobe ubijene na farmi pečuraka, a tri u špediterskoj firmi na periferiji grada Half Moon Bay (Zaliv polumjeseca), na oko 50 kilometara južno od San Francisca.

Šerif okruga San Mateo Christina Corpus potvrdila je u utorak da je Zao radio na farmi pečuraka i da je jedina poznata veza između napadača i njegovih žrtava to "što su možda radili zajedno".

Pojedini stradali su bile osobe azijskog porijekla, a neki hispanskog, dok su pojedini bili migrantski radnici. Neki od njih su živjeli na farmama sa djecom, pa je moguće da su i djeca prisustvovala užasu.

Samo dva dana ranije, 11 osoba je ubijeno u pucnjavi u plesnoj dvorani u Monterey Parku, u južnoj Kaliforniji. Napadač je izvršio samoubistvo tokom policijske potjere.

"Užasnuti smo zbog tragedije u Half Moon Bayju", saopštio je Dave Pine, predsjednik nadzornog odbora okruga. "Nismo imali vremena da žalimo za životima izgubljenim u užasnoj pucnjavi u Monterey Parku. Oružano nasilje mora da prestane."

Prije godinu dana, prva masovna pucnjava dogodila se 23. januara. Do istog datuma ove godine, bilo ih je 6, sa 39 žrtava. Tri masovna ubistva dogodila su se u Kaliforniji od 16. januara, prema evidenciji AP-a.

Osim Monterey Parka i Half Moon Bayja, masovna pucnjava dogodila se i u mjestu Goshen, gdje je ubijeno šest osoba, među kojima 17-godišnja majka sa bebom.

"Drugi put proteklih dana, zajednice u Kaliforniji oplakuju voljene koji su stradali u bezumnim činovima oružanog nasilja. Čak i dok čekamo detalje o tim pucnjavama, znamo da pošast oružanog nasilja širom Amerike zahtijeva snažniju akciju", rekao je u utorak predsjednik SAD Joe Biden.

Prema evidenciji, 2.793 osoba izgubilo je živote u masovnim ubistvima - sa četiri ili više žrtava ne uključujući ubicu - od 2006. godine.

Napadi su se dogodili u crkvama, prodavnicama, na koncertima, u kancelarijama, kućama prijatelja i susjeda. U utorak, upucane su tri osobe u jednoj prodavnici u državi Washington.

"Nije bilo očiglednog sukoba. Muškarac je jednostavno ušao i počeo da puca", saopštila je lokalna policija.

"Na kraju, jednostavno je previše oružja u ovoj zemlji. I to mora da se promijeni. To nije prihvatljiv način života u modernom društvu", rekao je Pine

Najnoviji talas nasilja uslijedio je poslije rasta 2022. godine, kada su zabilježena 42 masovna ubistva. Čak i kad ima malo žrtava, ili ih nema, oružano nasilje može da potrese javnost.

To je bio slučaj i sa šestogodišnjim dječakom koji je pucao i ranio učiteljicu. U Iowi, u ponedjeljak, dva tinejdžera ubijena su u pucnjavi u školi.

Među ukrajinskim zvaničnicima koji su podnijeli ostavku, ili su smijenjeni, su guverneri Kijeva, Sumija, Dnjepra, Hersona i Zaporožja. Herson, Zaporožje i susjedni Dnjepar su sada pokrajine na liniji fronta, dok su Kijev i Sumi bili velika bojna polja u ranijoj fazi rata.

Zamjenik ministra odbrane, zamjenik tužioca, zamjenik šefa kabineta predsjednika Volodimira Zelenskog i dvojica zamjenika ministara zaduženih za regionalni razvoj su među ostalim zvaničnicima koji napuštaju položaj.

Neki, mada ne svi, povezani su sa optužbama za korupciju. Ukrajina ima istoriju političke korupcije i nestabilnog upravljanja, i nalazi se pod pritiskom međunarodne zajednice da pokaže da može da na pouzdani način raspolaže milijardama dolara zapadne pomoći.

"Donijete su kadrovske odluke - od kojih će neke biti saopštene narednog dana - o zvaničnicima na različitim nivoima u ministarstvima i drugim centralnim vladinim strukturama, kao i regionima i službama za sprovođenje zakona", izjavio je Zelenski u obraćanju naciji.

Njegov savjetnik Mihailo Podoljak napisao je na Twitteru: "Predsjednik vidi i čuje glas društva, i direktno je odgovorio na ključni zahtjev javnosti - pravda za sve."

"Čistka" se dogodila dva dana nakon što je zamjenik ministra infrastrukture uhapšen i optužen za "odlivanje" 400.000 dolara iz ugovora o kupovini generatora - što je jedna od prvih velikih korupcionaških afera objelodanjena od kad je počeo rat prije 11 mjeseci.

Ministarstvo odbrane saopštilo je da je zamjenik ministra odbrane Vjačeslav Šapovalov, nadležan za vojne nabavke, podnio ostavku kako bi se sačuvalo povjerenje u ministarstvo, poslije, kako je navedeno, "netačnih medijskih optužbi za korupciju". Prethodno je jedan ukrajinski list objavio da je ministarstvo plaćalo "napuhane" cijene hrane za vojsku, što je demantovano iz ministarstva.

Kancelarija glavnog tužioca nije navela razlog zbog kojeg je otpušten Oleksij Simonenko, zamjenik glavnog tužioca, koji je u ukrajinskim medijima kritikovan zato što je otišao na odmor u Španiju. Iako Zelenski u svom obraćanju nije imenovao nijednog zvaničnika, uveo je novu zabranu zvaničnicima da idu na odmore u inostranstvo.

Kirilo Timošenko, zamjenik šefa kabineta Zelenskog, saopštio je da podnosi ostavku, ali takođe nije naveo razlog. Timošenko je bio jedan od menadžera predsjedničke kampanje Zelenskog 2019. a u skorije vrijeme je imao ulogu u nadzoru sprovođenja regionalne politike.

Nove čistke su rijetke promjene u inače izuzetno stabilnom ratnom rukovodstvu Kijeva. Osim što su u julu izvršene smjene unutar državne obavještajne agencije, Zelenski se uglavnom držao svog tima, političkih novajlija koje je nekadašnji televizijski glumac doveo u vladu kada je osvojio ubjedljivu pobjedu na izborima 2019.

Optužbe protiv bivšeg zvaničnika Charlesa F. McGonigala, koji je od 2016. do 2018. bio šef kontraobavještajne službe terenskog ureda FBI-a u New Yorku i uhapšen u subotu, sadržane su u dvije odvojene optužnice koje su u ponedjeljak objavljene u New Yorku i Washingtonu.

Optuženi Charles F- McGonigal je bio odgovoran za nadgledanje kontraobavještajnih i pitanja nacionalne sigurnosti, uključujući i evropske zemlje poput Albanije i BiH.

Penzionisani visoki zvaničnik FBI-a uhapšen je pod optužbom da je tajno uzeo stotine hiljada dolara od bivšeg albanskog špijuna i vlasnika firme u Sjedinjenim Državama, koji je u optužnici označen kao osoba A.

Agent FBI je optužen i da je prekršio sankcije SAD-a tako što je tajno radio za ruskog oligarha povezanog s Kremljom kojeg je svojevremeno istraživao.

Veze sa osobama iz BiH

U optužnici protiv bivšeg agenta McGonigala se spominje komunikacija sa jednim zvaničnikom i jednim bizinismenom iz BiH i traženje 500.000 dolara radi ugovaranja sastanka sa visokim američkim zvaničnicima u Ujedinjenim nacijama.

Dio optužnice koji uključuje državljane BiH se nalazi u šemi u sklopu tačke 1 optužnice u kojoj se opisuju veze osobe A i agenta FBI.

Za zvaničnika iz BiH označenog kao osoba C se navodi da je bio savjetnik člana Predsjedništva BiH i ministar odbrane.

Za biznismena koji je označen kao osoba D se navodi da je bio osnivač i generalni direktor farmaceutske kompanije sa sjedištem u BiH.

Portal Istraga navodi da bi opis mogao odgovarati sadašnjem ministru sigurnosti Selmi Cikotić i vlasniku kompanije ZADA Davudu Zahiragiću koji je preminuo prije dvije godine.

McGonigal, prema optužnici, sastao se sa osobama C i D u Njemačkoj 27. aprila 2018. godine. Osobe iz BiH su od njega zatražile sastanak sa američkim ambasadorom u Ujedinjenim nacijama ili drugim visokim zvaničnikom Sjedinjenih Država radi političke podrške koja bi imala uticaj u BiH, stoji u optužnici.

Potom je 8. maja McGonigal komunicirao sa FBI vezom u Ujedinjenim nacijama i zatražio pomoć u organizovanju sastanka, stoji u optužnici.

Prema optužnici, bivši agent FBI je predložio da farmaceutska kompanija u vlasništvu osobe D na račun firme u vlasništvu osobe A uplati 500.000 dolara radi organizacije sastanka.

Prema optužnici, McGonigal je 13. augusta 2018. godine prisustvovao sastanku na kojem je pružio informacije visokom zvaničniku Sjedinjenih Država u Ujedinjenim nacijama o zahtjevu državljana BiH.

U optužnici se ne navodi da li je došlo do sastanka i da li je novac isplaćen.

Selmo Cikotić je bio ministar odbrane od aprila 2007. do februara 2012. godine, a od početka 2016. do oktobra 2018. angažovan je kao savjetnik člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.

Glas Amerike je zatražio komentar od Cikotića, koji je u odgovoru kratko napisao: „Ne vidim svrhu da ja to komentarišem. Hvala za pozive i interes.”

Cikotić je također bio vojni ataše BiH u Sjedinjenim Državama od 1994. do 1997. godine.

Uplate od osobe A

Bivši agent FBI Charles McGonigal je optužen da je primio najmanje 225.000 dolara u gotovini od osobe A, odnosno bivšeg uposlenika albanske obavještajne službe u zamjenu za promoviranje njegovih poslovnih interesa, ne otkrivajući svoj odnos Birou.

U optužnici se navodi da je McGonigal primio tri odvojene gotovinske isplate od ovog albanskog agenta i biznismena 2017. godine nakon što su njih dvojica otputovali u Albaniju, gdje se McGonigal sastao s premijerom zemlje i pozvao ga „da bude oprezan kada je u pitanju dodjela dozvola za bušenje naftnih polja u Albaniji ruskim firmama”. Bivši špijun je imao finansijski interes u toj odluci.

Bivši albanski agent kasnije je služio kao povjerljivi izvor FBI-a u krivičnoj istrazi američkog državljanina koji je lobirao za albansku stranku.

Optužnica za kršenje američkih sankcija

U odvojenoj optužnici tužioci navode da je bivši agent FBI pomagao ruskom oligarhu Olegu Deripaski čime je prekršio američke sankcije.

Prema optužnici, McGonigal i Sergej Šestakov, bivši ruski diplomata i saradnik oligarha Olega Deripaske, vodili istragu protiv rivalskog ruskog oligarha u zamjenu za primanje tajnih uplata od Deripaske.

McGonigal, koji je nadzirao istrage o ruskim oligarsima - uključujući i Deripasku - prije nego što se penzionisao 2018. godine, navodno je radio na tome da se ukinu sankcije ruskom milijarderu 2019. godine, a od njega je uzimao i novac 2021. godine da istraži drugog oligarha.

Neke informacije u izvještaju dolaze od AP-a.