Izdvojeno
Neidentifikovana letjelica oborena iznad Kanade
Kanadski premijer Justin Trudeau rekao je u subotu da je po njegovoj naredbi američki borbeni avion oborio "neidentifikovani objekt" koji je letio visoko iznad kanadskog teritorija Yukon, dan nakon što su SAD poduzele sličnu akcije iznad Aljaske.
Sjevernoamerička komanda zračne odbrane, kombinirana američko-kanadska organizacija koja pruža zajedničku odbranu zračnog prostora nad dvije nacije, otkrila je u petak navečer objekt koji leti na velikoj visini iznad Aljaske, rekli su američki zvaničnici.
Dva aviona F-22 iz zajedničke baze Elmendorf-Richardson, Aljaska, nadgledala su objekat iznad vazdušnog prostora SAD uz pomoć aviona za dopunjavanje goriva Nacionalne garde Aljaske, prateći ga izbliza i uzimajući vrijeme da okarakterišu prirodu objekta, navodi se u saopštenju Sekretar za štampu Pentagona, brigadni general Pet Rajder.
Objekat je u subotu prešao u kanadski vazdušni prostor.
SAD i Kanada su nastavile da nadgledaju objekat u kanadskom vazdušnom prostoru, a kanadski avioni CF-18 i CP-140 pridružili su se formaciji radi dalje procjene objekta, navodi se u Ryderovoj izjavi.
Trudeau je razgovarao s predsjednikom Joeom Bidenom, koji je također naredio da se objekt obori.
Samo dan ranije, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby rekao je da se objekt veličine malog automobila nalazio iznad Aljaske. Zvaničnici nisu mogli reći da li je sadržavao neku opremu za nadzor, odakle je došao ili koju je svrhu imao.
Kirby je rekao da je oboren zato što je letio na visini od oko 13.000 metara i predstavljao "razumnu prijetnju" sigurnosti civilnih letova, a ne zbog saznanja da je bio uključen u nadzor.
Turskoj studentici u Sarajevu zemljotres uništio dom u Malatyji, fakultet pokrenuo akciju pomoći za nastavak školovanja
Studentici Farmaceutskog fakulteta u Sarajevu Merve Buglem Kurak, razorni zemljotres uništio je dom u turskom gradu Malatya.
Njena porodica je dobro i nalazi se na sigurnom, ali zbog teške situacije Merve Buglem ne može nastaviti školovanje u Sarajevu. Zbog toga je Farmaceutski fakultet u Sarajevu pokrenuo humanitarnu akciju prikupljanja pomoći za troškove stanarine, školarine i drugih potrepština.
U razgovoru za Glas Amerike Merve kaže da je u ovim teškim trenucima najvažnije da je njena porodica preživjela razorni zemljotres i nalazi se na sigurnom.
"Prije četiri dana sam saznala za zemljotres i tada sam se prvi put čula s majkom. Bila je stvarno teška situacija, opisali su mi je kao apokalipsu. Ljudi još uvijek čekaju da budu spašeni ispod ruševina. Majka, otac, brat i sestra su sada dobro i nalaze se u privremenom smještaju, u jednom selu. Čekaju da zemljotresi prestanu, ali ne znaju kada", kaže Merve.
Početak sedmice su obilježili zemljotresi širom Turske i Sirije. Šestog februara je jak zemljotres probudio stanovnike južne Turske i sjeverne Sirije, a mnogi gradovi su, doslovno, nestali. Ovako 24-četverogodišnja studentica opisuje prizore iz rodne Turske.
"Za nekoliko trenutaka ostala sam bez doma. Porodica je jedva uspjela pobjeći nakon prvog zemljotresa. Sate su proveli vani, na hladnoći. Dvije mačke su ostale zarobljene unutra, a kada se otac vratio po njih, krenuo je drugi zemljotres. Bio je mnogo snažan i doslovno je uništio Malatyu. Otac je uspio preživjeti", priča Merve.
Njena porodica je smještena u prihvatnom centru i najpotrebniji su im čista voda, hrana i odjeća.
"Svaki dan se čujem s porodicom. Nedostaju im osnovne stvari za život, najprije čista voda. Nemaju plan za budućnost, samo se mole da zemljotresu prestanu. Sretni su što su uspjeli preživjeti, jer mnogi ljudi nisu", dodaje.
Svoju priču je podijelila s kolegama s fakulteta koji su pokrenuli humanitarnu akciju prikupljanja pomoći.
"Do sada su mi roditelji slali novac za fakultet, a sada, nažalost, ne mogu. U akciju prikupljanja pomoći su se priključili i ostali fakulteti. Kolege, prijatelji, profesori i dekan su mi pružili podršku i veoma sam im zahvalna", istaknula je studentica iz Turske.
Hana Helać, predsjednica Komisije za humanitarni rad Studentske asocije Farmaceutskog fakultata u Sarajevu, kaže da su studenti pokazali solidarnost i odmah odlučili pomoći Merve Buglem.
"S obzirom na to da smo upoznati sa situacijom koja je zadesila porodicu kolegice Merve Buglem, ali i cijelu populaciju Turske i Sirije, odlučili smo pomoći koliko možemo. Želimo Merve olakšati život u Sarajevu, s obzirom na to da njena porodica sada ne može finansirati troškove. Potrebna su joj sredstva za stanarinu, hranu i školarinu. Akcija traje dva dana i već smo prikupili značajna sredstva. Planiramo narednih nekoliko mjeseci pomagati kolegici Merve, sve dok se situacija u Turskoj ne stabilizira", izjavila je Helać.
Uplate s naznakom "Humanitarna akcija za Merve", mogu se izvršiti na račun Studentske asocijacije Farmaceutskog fakulteta: 1610000044180019 (Raiffesen ban, Sarajevo).
Također, novac za humanitarnu akciju može se predati u prostorijama Fakulteta, na adresi Zmaja od Bosne 8 i u prostorijama Homework HUB-a, na adresi Kolodvorska 12 Sarajevo.
Dok Biden poziva na saradnju u Kongresu, zakonodavci različito gledaju na ključna pitanja
Američki predsjednik Joe Biden kaže da Kongres radi uz dvostranačku suradnju na domaćim i stranim izazovima sa kojima se Sjedinjene Države suočavaju u dolazećim mjesecima. No, kako javlja Katherine Gypson, zakonodavci imaju veoma različite poglede o ključnim pitanjima.
- Amra Alirejsović
- Tanja Gatarić
Koliko je jak ruski utjecaj u BiH?
O ruskom utjecaju u BiH za Glas Amerike govore Zijad Bećirović, Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije, i Neven Anđelić, profesor međunarodnih odnosa u Londonu.
Spasioci tragaju za preživjelima u Turskoj i Siriji, broj poginulih prešao 17.000
Spasilačke ekipe u Turskoj i Siriji u četvrtak su se utrkivale s vremenom i nedostatkom opreme kako bi pronašli preživjele ljude koji su zatrpani u ruševinama nakon snažnih potresa koji su u ponedjeljak pogodili regiju i do sada usmrtili oko 17.000 ljudi.
Državna agencija za upravljanje katastrofama saopštila je u četvrtak da je oko 110.000 ljudi uključeno u spasilačke napore i da je 5.500 vozila kao što su traktori, dizalice, buldožeri i bageri otpremljeno da pomognu zemlji koja se potresla od potresa.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan posjetio je područje u blizini epicentra potresa u blizini grada Gaziantepa i tursko-sirijske granice.
Suočio se sa rastućom frustracijom preživjelih koji traže svoje najmilije ili pomoć od vlade, priznajući probleme s hitnim odgovorom na potres jačine 7,8 stepeni Richterove skale.
"Nije moguće biti spreman za takvu katastrofu," rekao je Erdogan. "Niko neće ostati nezbrinut."
On je ukazao na zimu i pistu na aerodromu Hatay koju je uništio zemljotres kao stvari koje su poremetile reakciju.
U Hatayu, Erdal Kahilogullari, čija su žena i dvoje djece bili pod ruševinama srušene zgrade, podijelio je svoju frustraciju s turskom službom Glasa Amerike. Više od 3.300 ljudi umrlo je u provinciji Hatay.
"U redu, svako je ljudsko biće. Ali zar 80 provincija nije dovoljno? Kako 80 provincija ne može pomoći 10 provincija? Kasniti 10 sati je u redu, ali kasniti dva dana da pomognete? Nemamo čak ni vode", rekao je on.
Spasioci su pronalazili žive ljude, ali nisu mogli doći do njih bez potrebne opreme i stručnosti, iako su čuli vapaje za pomoć.
"Čujem glasove koji govore: 'Tata, spasi me'", rekao je Kahilogullari."Očajna sam. Ne mogu ništa. Ja samo čekam ovdje. Prošetaj tamo, vrati se ovamo."
Erdogan je proglasio sedmodnevnu nacionalnu žalost i tromjesečno vanredno stanje u 10 pokrajina koje su direktno pogođene zemljotresom.
Timovi za potragu i hitna pomoć iz cijelog svijeta slili su se u Tursku i Siriju.
Neki glasovi koji su vapili za pomoć utihnuli su.
"Čuli smo njihove glasove, zvali su u pomoć", rekao je Ali Silo, čija se dva rođaka nisu mogla spasiti u turskom gradu Nurdagi.
Više od 8.000 ljudi izvučeno je iz ruševina u Turskoj, rekao je potpredsjednik Fuat Oktay, a oko 380.000 ih je našlo utočište u vladinim skloništima ili hotelima. Skupljali su se u tržnim centrima, na stadionima, u džamijama i društvenim centrima, dok su drugi proveli noć napolju umotani u ćebad, okupljajući se oko vatre.
Na sirijskoj strani, zahvaćeni dio je podijeljen između teritorije koju drži vlada i posljednje enklave zemlje koju drži opozicija, a okružena je vladinim snagama koje podržava Rusija. Turska je u međuvremenu dom za milione izbjeglica iz sukoba.
Rezidentni koordinator UN-a za Siriju rekao je u srijedu da je 10,9 miliona ljudi u cijeloj zemlji pogođeno zemljotresom. Prije potresa, u zemlji je već bilo 15,3 miliona ljudi kojima je potrebna humanitarna pomoć, zbog građanskog rata koji je traje više od decencije.
"Dakle, to je kriza iznad krize", rekao je El-Mostafa Benlamlih novinarima u Ujedinjenim nacijama u New Yorku tokom video brifinga iz Damaska.
On je rekao da samo u Alepu procjenjuju da je trećina kuća oštećena ili uništena, zbog čega je raseljeno oko 100.000 ljudi.
Humanitarci se nose sa nedostatkom goriva za svoje operacije, kao i s niskim temperaturama i oštećenim putevima i infrastrukturom.
Svjetski program za hranu je unaprijed odredio zalihe hrane u ovoj oblasti, za koje je Benlamlih rekao da su dovoljne da prehrane 100.000 ljudi za jednu sedmicu. Svjetska zdravstvena organizacija ima dva aviona sa medicinskim zalihama koji dolaze iz Dubaija do Damaska. Ali hitno treba stići još zaliha.
Svjetski program za hranu je zatražio 46 miliona dolara za pružanje pomoći u hrani za pola miliona ljudi u Turskoj i Siriji u naredna tri do četiri mjeseca.
Osim toga, u potresu je oštećen i zatvoren glavni put koji Ujedinjene nacije koriste za dobijanje pomoći od Gaziantepa u Turskoj do mjesta pretovara u sjeverozapadnu Siriju.
"Tako da nismo mogli poslati nikakve artikle pomoći; tražili smo alternativne rute", rekao je Muhannad Hadi, regionalni humanitarni koordinator UN-a za Siriju. Rekao je da su u srijedu imali vijesti da se cesta otvara, a da bi neke zalihe mogli početi isporučivati već u četvrtak.
U izvještaju su korištene informacije agencija AP, AFP i Reuters.
Sanders u republikanskom odgovoru: Bidenovu administraciju "kidnapovala radikalna ljevica"
Guvernerka Arkansasa Sarah Huckabee Sanders povukla je kontrast između republikanaca i onoga što je nazvala neuspjehom Bidenove administracije i demokrata, dok je u utorak uveče dala republikanski odgovor na obraćanje predsjednika Joea Bidena o stanju nacije.
"Linija podjele više nije između desnice i ljevice", rekla je Sanders. "Izbor je između normalnog ili ludog."
Ona je rekla da demokrate žele da vladaju Amerikancima uz veću vladinu kontrolu i pozvala na posvećenost "bezvremenskoj američkoj ideji da vlada ne postoji da bi vladala ljudima, već da bi služila narodu".
Sanders, koji je ranije bila sekretarica za štampu Bijele kuće tokom administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, rekla je da je "radikalna ljevica potpuno otela" sadašnju administraciju.
Ona je dalje optužila Bidena da ne čini dovoljno da obezbijedi granicu zemlje i rekla da je Bidenovo "odbijanje da se suprotstavi Kini opasno i neprihvatljivo".
Biden je u svom govoru rekao da će sa Kinom raditi na način koji unapređuje američke i svjetske interese i "da ćemo", ako Kina ugrozi suverenitet SAD, "djelovati da zaštitimo svoju zemlju".
Spasioci tragaju za preživjelima u Turskoj i Siriji, broj poginulih prešao 11.000
Spasilački timovi su tokom noći tragali za ljudima ispod ruševina zgrada u Turskoj i Siriji nakon katastrofalnog potresa u kojem je poginulo više od 11.000, a njihov sumorni zadatak povremeno je bio isprekidan radošću pronalaska nekog još živog.
Turski zvaničnici rekli su da je najmanje 6.957 ljudi poginulo, a više od 38.000 je povrijeđeno. U Siriji je najmanje 2.470 mrtvih, podaci su vlade Damaska i spasilačkih grupa.
U spasilačkim naporima u Turskoj učestvovalo je 96.000 ljudi, saopštila je u srijedu državna agencija za upravljanje vanrednim situacijama.
Gotovo dva dana nakon što je zemljotres jačine 7,8 stepeni Richterove skale pogodio jugoistočnu Tursku i sjever Sirije, spasioci su izvukli trogodišnjeg dječaka Arifa Kaana ispod ruševina srušene stambene zgrade u Kahramanmarasu, gradu nedaleko od epicentra.
Dječakov otac, Ertugrul Kisi, koji je i ranije spašen, jecao je dok su njegovog sina izvlačili i prenosili u kola hitne pomoći.
Timovi za potragu iz više od dvadeset zemalja pridružili su se turskom osoblju za hitne slučajeve.
U Siriji, potres je srušio hiljade zgrada i doveo još veće bijede u regionu pogođenom 12-godišnjim građanskim ratom i izbjegličkom krizom.
U ponedjeljak poslijepodne u gradu na sjeverozapadu Sirije, stanovnici su pronašli uplakano novorođenče koje je još pupčanom vrpcom povezano s njenom preminulom majkom. Beba je jedini član njene porodice koja je preživjela urušavanje zgrade u gradiću Jinderis, rekli su rođaci za AP.
Turska je dom milionima izbjeglica iz rata. Pogođeno područje u Siriji podijeljeno je između teritorije pod kontrolom vlade i posljednje enklave u zemlji koju drži opozicija, gdje se milioni oslanjaju na humanitarnu pomoć.
Čak 23 miliona ljudi moglo bi biti pogođeno u području zemljotresa, rekao je Adelheid Marschang, viši službenik za hitne slučajeve Svjetske zdravstvene organizacije.
Mnogi preživjeli u Turskoj morali su spavati u automobilima, napolju ili u vladinim skloništima.
"Nemamo šator, nemamo peć za grijanje, nemamo ništa. Naša djeca su u lošem stanju. Svi smo mokri pod kišom, a naša deca su na hladnoći", rekao je Aysan Kurt, 27, za AP. "Nismo umrli od gladi ili zemljotresa, ali ćemo umrijeti smrzavajući se od hladnoće."
Erdogan je rekao da je pogođeno 13 od 85 miliona ljudi u zemlji i proglasio je vanredno stanje u 10 provincija. Više od 8.000 ljudi izvučeno je iz ruševina u Turskoj, a oko 380.000 se sklonilo u vladina skloništa ili hotele, saopštile su vlasti.
U Siriji, napori za pružanje pomoći otežani su ratom koji je u toku i izolacijom regije koju drže pobunjenici duž granice, a koja je okružena vladinim snagama koje podržava Rusija. Sirija je pod zapadnim sankcijama povezanim s ratom.
Ujedinjene nacije su saopćile da "istražuju sve puteve" kako bi snabdile sjeverozapad koji drže pobunjenici.
Region se nalazi na vrhu glavnih linija rasjeda i česti su zemljotresi. Oko 18.000 poginulo je u slično snažnim potresima koji su pogodili sjeverozapadnu Tursku 1999. godine
Anketa: Biden 2024? Većina demokrata kaže - ne, hvala
Većina demokrata u ovom trenutku misli da je jedan mandat dovoljan za predsjednika Joea Bidena, uprkos njegovim najavama da planira da se ponovo kandiduje 2024.
Prema rezultatima nove ankete koju su sproveli agencija Associated Press i NORC Centar za istraživanje javnog mnijenja, samo 37% registrovanih demokrata želi da se Biden kandiduje za drugi mandat, što je pad od 52% u odnosu na nedjelje uoči izbora na sredini njegovog mandata.
Dok Biden ističe svoje uspjehe u usvajanju zakona u Kongresu, kao i svoju sposobnost upravljanja zemljom, anketa pokazuje da mu relativno mali broj odraslih Amerikanaca daje visoke ocjene u tim kategorijama. Razgovori sa ispitanicima pokazuju da mnogi vjeruju da godine predstavljaju problem za 80-godišnjeg Bidena. Mnogi se fokusiraju na njegov kašalj, usporeni hod i gafove, i ukazuju da najstresniji posao na svijetu vjerovatno više odgovara nekoj mlađoj osobi.
"Iskreno, mislim da bi bio suviše star", ocjenjuje 37-godišnja Sarah Overman, demokrata koja radi u prosvjetnom sektoru u Raleighu u Sjevernoj Karolini. "Potreban nam je neko mlađi na tom položaju."
Govor o stanju nacije, koji će održati u utorak, biće prilika za Bidena da odgovori na osnovne sumnje o svojim kapacitetima da upravlja zemljom. Predsjednik se ranije snažno oslanjao na svoje iskustvo i dosadašnje rezultate kako bi dokazao da je više nego spreman za nove izazove. Kada mu je postavljano pitanje da li može da se, u svojim godinama, nosi sa odgovornim zadacima predsjedničkog položaja, često je odgovarao kao da prihvata izazov: "Samo me gledajte".
Demokratski kandidati su imali bolje rezultate od očekivanih na izborima za članove Kongresa, guvernere i druge položaje, održanim na sredini predsjednikovog mandata, što ide u prilog Bidenovoj poruci da brani demokratiju i nastoji da poboljša položaj srednje klase. Demokrate su povećale kontrolu u Senatu za jedno mjesto - i izgubile većinu u Predstavničkom domu ali su zadržale mnogo više mjesta nego što se očekivalo, pošto se na osnovu istorijskih trendova očekivao "republikanski talas."
U cjelini, 41% demokrata pozitivno ocjenjuje Bidenov rad na mjestu predsjednika, pokazala je anketa, što je slično njegovom rejtingu s kraja prošle godine. Većina demokrata i dalje odobrava njegov rad, ali je želja da ga vide da se kandiduje za drugi mandat opala. Samo 22% odraslih Amerikanaca iz Demokratske partije smatra da bi on trebalo da se ponovo kandiduje, što je pad u odnosu na 29% onih koji su se tako izjasnili prije prošlogodišnjih kongresnih izbora.
Čini se da najveći procenat anketiranih koji se protive Bidenovoj novoj kandidaturi dolazi iz grupe mlađih demokrata. Među demokratama starijim od 45 godina, 49% ih smatra da bi Biden trebalo da se kandiduje za još jedan predsjednički mandat, dok je 58% njih imalo takvo mišljenje u oktobru. Međutim, među onima mlađim od 45 godina, 23% sada smatra da bi Biden trebalo da se takmiči za reizbor, dok je čak 45% njih imalo takav stav prije novembarskih izbora.
Linda Lockwood, demokrata i penzionerka iz Kansas Cityja, kaže da je ne brinu Bidenove godine.
"Po mom mišljenju, on je u prilično dobroj formi, i to vam kaže jedna 76-godišnja žena", ističe Lockwood. "Treba da malo pažljivije silazite niz stepenice kako starite, ali vam mozak i dalje radi, to je najvažnije."
Biden je već najstariji predsjednik u američkoj historiji, a ako bi odslužio punih osam godina u dva mandata imao bi 86 godina. Njegovi radni dani su često veoma dugi, mora da satima stoji na nogama i da se sjeća imena stranaca sa kojima se upoznao na putovanjima po zemlji, koji žele da sa njim podijele svoje životne priče.
Pa ipak, Biden je političar na nacionalnoj sceni već pola vijeka, nakon što je prvi put izabran za senatora iz države Delaware 1972. Trenuci kada djeluje izgubljeno na bini ili pravi lapsuse tokom držanja govora nekad privlače više pažnje od njegove politike.
Gostujući u programu kablovske mreže CNN u nedjelju, sekretar za saobraćaj Pete Buttigieg, koji je bio kandidat za demokratsku predsjedničku nominaciju 2020. godine, priznaje da "generacijski argumenti mogu biti jaki."
"Međutim, najjači argument od svih su - rezultati", rekao je 41-godišnji Buttigieg. "I ne možite osporiti, bar vjerujem da ne možete da ozbiljno dovedete u pitanje, da li je dobro što smo otvorili 12 miliona novih radnih mjesta za vrijeme ovog predsjednika."
Birači kao što je 35-godišnji Ross Truckey, pažljivo posmatraju predsjednika. Advokat iz Michigana, Truckey nije glasao za Bidena, niti za republikanca Donalda Trumpa 2020. Smatra da je Biden najnoviji u nizu "predsjednika ispod prosjeka".
"Njegove godine a možda i mentalne sposobnosti nisu ono što bih očekivao od lidera naše zemlje", kaže on. "Ponekad djeluje kao starac čije je vrijeme prošlo. Nekada mi ga je malo i žao kada ga guraju da se obraća masama građana."
Biden je u svojim govorima više puta naglasio da je ključno da javnost ima kompletnu sliku o tome šta njegova administracija radi. Ukazuje na četiri velike pobjede u zakonodavstvu - pakete pomoći pogođenima pandemijom, dvostranački zakon o infrastsrukturi, zakon o povećanju proizvodnje poluprovodnika u zemlji, te zakon o porezima i potrošnji koji će pomoći da se odgovori na problem klimatskih promjena, i poboljša rad američke Poreske službe.
Pa ipak, samo 13% građana ima veće povjerenje u Bidenove sposobnosti da ostvari velike političke ciljeve, što možda odražava činjenicu da će predsjednik sada morati da sarađuje sa republikanskom većinom u Predstavničkom domu koja želi da smanji potrošnju u zamjenu za podizanje vladine granice zaduživanja.
Anketa također pokazuje da samo 23% odraslih Amerikanaca ima "veliko" povjerenje u Bidenovu sposobnost da efikasno upravlja Bijelom kućom. Taj broj se smanjio u odnosu na prošlogodišnjih 28%, i znatno je niži od 44% iz perioda prije dvije godine, neposredno nakon što je Biden stupio na položaj.
Samo 21% anketiranih ima povjerenje u Bidenove sposobnosti da rješava krizne situacije, što je manji pad u odnosu na 26% iz marta.
Anketom je obuhvaćeno 1.068 ispitanika u periodu od 26. do 30. januara, na osnovu slučajnog uzorka iz grupe ispitanika koja je napravljena tako da bude reprezentativna za cijelu američku populaciju.
Najmanje 7.200 poginulih u zemljotresu u Turskoj i Siriji
Spasilačke ekipe u Turskoj i Siriji rade na pronalaženju preživjelih koji su zatrpani u ruševinama zgrada nakon snažnih potresa koji su u ponedjeljak pogodili regiju i u kojima je poginulo više od 7.200 ljudi.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan proglasio je vanredno stanje u 10 provincija koje su razorene u zemljotresu, koje će trajati tri mjeseca.
Nakon noći u kojoj su temperature pale blizu nule, utorak je donio još potresa duž granice između dvije zemlje.
Turska agencija za hitne slučajeve saopćila je da provodi operacije cestom i zrakom kako bi dopremila zalihe i posadu u područja pogođena zemljotresima.
Na zakrčenom, snježnom putu između gradova Kiršehir i Kajseri, Glas Amerike Turske razgovarao je sa ljudima koji su bili na putu ka pogođenom području uz pomoć.
Jedan od njih je za Glas Amerike rekao da je njegov kamion prevozio ćebad i hranu.
„Učinićemo sve što je potrebno”, rekao je.
Sve je veći broj drugih vlada i agencija za pomoć koje su poslale timove i resurse u region.
Desetine zemalja iz cijelog svijeta šalju spasilačke jedinice i pomoć Turskoj i Siriji, nakon razornog zemljotresa u kom su poginule hiljade ljudi.
Pomoć stiže iz Indije, Ukrajine, Rusije, SAD, Tajvana, Meksika, EU, Njemačke, Japana, Rusije, Rumunije....
Američki državni sekretar Antony Blinken telefonom je razgovarao sa turskim kolegom Mevlutom Čavušogluom i obećao mu svu podršku SAD.
Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost John Kirby rekao je da je su u pogođeno područje poslata dva američka spasilačka tima sa 79 pripadnika.
Timove za spašavanje planira poslati i BiH. Ministar odbrane Zukan Helez je rekao kako će poslati Predsjedništvu BiH prijedlog za slanje specijalističkih timova Oružanih snaga BiH u Tursku. Svoje ekipe će poslati i entitetske civilne zaštite, kao i gorske službe.
Humanitarna organizacija Pomozi otvorila je humanitarni broj za Tursku i Siriju i tako prikupila 250.000 maraka pomoći.
„Sa ostalim pristiglim i donacijama koje su nam najavili naši stalni donatori i kompanije ukupna vrijednost sredstava za pomoć Turskoj i Siriji iznosi oko 500.000 KM”, kažu iz ove organizacije.
Epicentar potresa prije zore u ponedjeljak bio je u blizini Gaziantepa, blizu tursko-sirijske granice, a poslijepodne ga je pratio odvojeni zemljotres jačine 7,5 stepeni na oko 100 kilometara sjeverno.
Erdogan je proglasio je sedmodnevnu žalost.
Awale Ahmed Darfa, somalijski student u Gaziantepu gdje je bio epicentar, rekao je za VOA Somali: „Snažan zemljotres pogodio je dok smo spavali... Situacija je vrlo brzo postala kritična. Čuli smo krike, plač i ljude koji su trčali. Zgrade su se tresle kao da su ih potresli džini. Svi su trčali tamo gdje su mislili da će biti sigurni.”
On je dodao: „Sada smo napolju pošto smo napustili svoje domove oko 4 sata ujutro. Postoji problem što smo napolju – kiša je, hladno, vjetrovito, a mi ne nosimo zaštitnu odjeću. Napolju svi nose ono što su nosili na spavanju. Neki ljudi nemaju cipele. Rekli su nam da se ne možemo vratiti u zgrade zbog straha [od naknadnih potresa]. Ovdje je katastrofa.”
Turska se nalazi u jednoj od najaktivnijih zona potresa na svijetu.
Godine 1999. poginulo je 17.000 ljudi u potresu jačine 7,4 stupnja po Richteru — najgorem koji je pogodio Tursku u posljednjih nekoliko desetljeća — pogodio je kraj Duzcea, na sjeverozapadu zemlje.
U oktobru 2022. potres magnitude 7,0 pogodio je Egejsko more, usmrtivši 116 ljudi. Sve osim dvije žrtve bile su u Izmiru u Turskoj.
Neke informacije su stigle od AP-a, AFP-a, Reutersa, Radija Slobodna Evropa.
Nadira Beširović-Ilgar: Pobjegla sam napolje sa djecom poslije popodnevnih zemljotresa
Nadira Beširović-Ilgar iz Udruženja Bošnjakinja u Turskoj "Zambak", koja živi u Ankari, govorila je za Glas Amerike o iskustvima današnjih zemljotresa.
Ruske snage spremaju se za ofanzivu uoči godišnjice invazije na Ukrajinu
Ruske snage nastavljaju napade u istočnom regionu Donbasa, gdje Moskva okuplja dodatne borbene snage za očekivanu ofanzivu narednih nedjelja, saopštili su ukrajinski zvaničnici u ponedjeljak.
Intenzivne borbe su protekle nedjelje nastavljene oko grada Bahmuta i obližnjih manjih mjesta Soledar i Vuledar, saopštila je ukrajinska predsjednička kancelarija.
Borbe se vode u u regionu Donjeck, koji sa susjednim regijonom Luhansk čini Donbas, industrijsku oblast na granici sa Rusijom.
"Bitke za region se intenziviraju", izjavio je guverner Donjecka Pavlo Kirilenko, dodajući da "Rusi ubacuju nove jedinice u bitku i uništavaju naše gradove i sela."
Guverner Luganska Serhi Hajdaj je rekao da je granatiranje tamo smanjeno zato što "Rusi čuvaju municiju za veliku ofanzivu".
Vojni analitičari navode da snage Kremlja možda istražuju slabe tačke ukrajinske odbrane ili se pripremaju za glavni napad kroz južnu Ukrajinu.
David Arahamia, koji predvodi stranku ukrajinskog predsjednika "Sluga naroda" u parlamentu, izjavio je u nedjelju da se Ukrajina priprema za rusku ofanzivu dok planira kontranapad i povratak svoje okupirane teritorije.
Arahamia je, ističući da "vrijeme i okolnosti zahtijevaju jačanje i pregrupisavanje", također saopštio da će ukrajinski ministar odbrane Oleksi Reznikov biti premješten na drugu vladinu funkciju i da će na njegovo mjesto biti postavljen šef vojne obaveštajne službe Kirilo Budanov. Međutim, Arahamia je u ponedjeljak naglo promijenio kurs i rekao da ove nedjelje neće biti promjena.
Marijana Bezuhla, poslanica Narodne stranke, izjavila je da su zvaničnici odlučili da odlože premještaj poslije analize "rizika za sistem kao cjelinu“, uoči sastanka sa saveznicima NATO-a sljedeće nedjelje.
Jedan od Reznikovih zamjenika nedavno je izgubio posao zbog borbe Zelenskog protiv korupcije. Reznikov je tokom vikenda rekao da je spreman da podnese ostavku ako Zelenski odluči da je to najbolje.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin želi neki uspjeh na bojnom polju, posebno da bi obezbijedio ilegalno okupirane teritorije u istočnoj Ukrajini, čime bi obilježio godišnjicu svoje invazije 24. februara.
U proputinskoj Srbiji, liberalno orijentisani Rusi traže novi dom
Na centralnom trgu u glavnom gradu Srbije, Beogradu, desetine Rusa okupilo se nedavno da osudi rat predsjednika Vladimira Putina u Ukrajini, držeći fotografije političkih zatvorenika iz njihove domovine.
Preko puta trga, bilbord reklamira rusku propagandnu televizijsku kuću Russia Today, koja je pokrenula internet portal vijesti u zemlji, ali je zabranjena drugdje u Evropi. Herojski portreti Putina golih grudi krase suvenirske majice i šoljice za kafu, ili su oslikani na gradskim zidinama.
Ove oprečne slike odražavaju složen i delikatan odnos ovih dana između Rusije i Srbije.
Slavenska zemlja je najbliži saveznik Moskve u Evropi, sa historijskim, vjerskim i kulturnim vezama koje su potkrijepljene kampanjama političkog uticaja Kremlja. Rusija podržava zahtjeve Srbije za svoju bivšu pokrajinu Kosovo, koja je uz zapadnu podršku proglasila nezavisnost 2008. A Srbija je odbila da uvede sankcije Moskvi zbog invazije.
Istovremeno, Srbija želi da se pridruži Evropskoj uniji. Populistički predsjednik Aleksandar Vučić osudio je invaziju, a oko 200.000 Rusa je preplavilo zemlju u protekloj godini, a mnogi su tražili novi život u bratskoj zemlji oslobođenoj od ugnjetavanja Kremlja.
„Ovdje u Beogradu nas ne doživljavaju neprijateljski, a to mnogo znači”, rekla je Anastasija Demidova, koja je na Balkan stigla iz Moskve prije tri mjeseca.
„Razgovarao sam sa dosta Srba ovde i sa drugim strancima. Kada me pitaju 'šta radiš ovdje', ja kažem: 'Mi smo protiv Putina i za demokratsku Rusiju i mi smo protiv rata u Ukrajini, očigledno'”, rekla je ona za AP.
Drugi kažu da su pobjegli kako bi izbjegli regrutaciju ili zato što su zapadne sankcije osakatile njihov posao ili im oduzele radna mjesta.
Kao rezultat toga, ruski se može čuti svuda u Beogradu, gradu od oko 2 miliona stanovnika. Iznikli su restorani i barovi u ruskom vlasništvu. Privatna ruska preduzeća su porasla, posebno u IT sektoru. Priliv je povećao cijenu nekretnina.
Ovo neke podsjeća na talas Rusa koji su bježali od boljševičke revolucije 1917. godine, a mnogi od onih koji su ostali u Srbiji ostavili su trag u njenoj kulturi i umjetnosti.
Ovi moderni Rusi, međutim, održavaju veze sa svojom domovinom, uključujući finansijske veze, rekao je historičar Aleksej Timofejev. Za razliku od svojih prethodnika, rekao je, oni ne mogu ići dalje na Zapad zbog sankcija i i dalje im trebaju vize za putovanje u bogatije zemlje u Evropi.
„Oni nisu izabrali ovu zemlju, već su došli jer je ona jedina koja bi ih imala”, dodao je Timofejev.
Novopridošlice kažu da i dalje mogu da osjete jak uticaj Moskve, posebno kada je u pitanju odobravanje Srba Putinu, preko medija kao što je Russia Today.
Ruski aktivista Petar Nikitin to naziva „koordiniranim propagandnim naporom”.
Nikitin je prvi put došao u Srbiju početkom 2000-ih. Tada je „ovo divljenje ruskoj vladi bilo mnogo marginalnije... i vidio sam da raste eksponencijalno”, rekao je.
Rusi „koji su nedavno stigli, koji ranije nisu znali mnogo o Srbiji, da, mnogi od njih su mi rekli da su bili potpuno šokirani kada vide ovo idolizovanje konkretno Putina, i ovu sliku Rusije koja je potpuno odvojena od stvarnosti”, rekao je Nikitin.
Moskva je pojačala ovo raspoloženje u proruskim medijima pothranjivanjem srpskog gnjeva na Zapad zbog Kosova nakon raspada bivše Jugoslavije 1990-ih. Spor između Srbije i Kosova bio je izvor napetosti od rata 1998-99. koji je okončan kada je kampanja NATO bombardovanja primorala Srbiju da se povuče iz bivše srpske pokrajine nakon krvavog obračuna sa separatistima i civilima kosovskih Albanaca.
Odbijanje Srbije od proglašenja nezavisnosti Kosova ima podršku Moskve - jedan od razloga zašto Beograd održava prijateljske odnose sa Putinom i odbija da se pridruži sankcijama Zapada.
Iako je Vučić kritikovao invaziju na Ukrajinu, on je stavlja na jedinstven balkanski način.
„Mi podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine, kao što podržavamo teritorijalni integritet Srbije”, rekao je on na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca. „Pa… pitaju me: 'Da li je Krim dio Ukrajine ili Rusije?’ Da, to je dio Ukrajine. Donbas je dio Ukrajine. Ako nas pitate.”
Njegova zemlja će se toga držati, a „mi ćemo biti lojalniji teritorijalnom integritetu država članica UN nego mnogi drugi koji su promijenili stav o teritorijalnom integritetu Srbije”, dodao je Vučić, govoreći o podršci nezavisnosti Kosova od Washingtona i drugih zemalja.
Zapadni zvaničnici pojačali su pritisak na Vučića da se odlučno okrene od Moskve ako Srbija želi u EU. Oni strahuju da bi Rusija mogla da izazove probleme na Balkanu preko svojih srpskih zastupnika kako bi odvratila dio međunarodne pažnje od Ukrajine.
Nedavno je ruska privatna vojna kompanija Wagner grupa objavila oglase na srpskom jeziku Russia Today kojima poziva Srbe da se bore u Ukrajini. Nezakonito je da Srbi učestvuju u sukobima izvan zemlje, iako se desetak njih pridružilo separatistima koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini nakon borbi koje su tamo izbile 2014. godine.
U vlasništvu oligarha povezanog s Putinom Jevgenija Prigožina, Wagner je preuzeo istaknutu i aktivnu ulogu u Ukrajini, a također je poslao svoje plaćenike u nekoliko afričkih zemalja. Prošlog mjeseca, savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet razgovarao je sa Vučićem kako bi izrazio zabrinutost u vezi sa Wagnerovim aktivnostima u Srbiji.
Nikitin, ruski aktivista koji je formirao grupu pod nazivom Ruska demokratska zajednica, udružio se sa srpskim advokatom kako bi podnio tužbu tražeći istragu protiv grupe plaćenika. To je dovelo do povećanih prijetnji liberalnijim Rusima od strane desničarskih srpskih organizacija bliskih veza sa Wagnerom i Moskvom.
„Prijetnje koje dobijam direktno i u inbox su prilično pažljivo formulisane – prilično su očigledne”, rekao je Nikitin. „Oni su u rasponu od 'odlazi iz Srbije' do veoma nepristojnih uvreda koje se tiču moje porodice. I prikrivene prijetnje da ću uskoro sresti mrtve ljude.”
Nikitin je rekao da su njegovi liberalniji sunarodnici u Srbiji željni da pokažu da ne podržavaju Putinov rat ili njegov obračun sa opozicionim grupama kod kuće.
„Želimo da budemo veoma otvoreni o tome ko smo i zašto imamo stavove koje zastupamo“, rekao je on.
Artem, 33-godišnji web developer iz Sankt Peterburga, rekao je da je pobegao u Srbiju sa suprugom i dva kućna ljubimca ubrzo nakon što je rat počeo 24. februara. On je za AP razgovarao pod uslovom da se njegovo prezime ne koristi iz „sigurnosnih razloga”.
Govoreći u jednom beogradskom baru koji je nezvanično središte liberalnijih Rusa - njegova lozinka za Wi-Fi je "Nowar2402" - on je rekao da pomaže ukrajinskim izbjeglicama u Srbiji putem online kampanja pomoći, pružajući informacije o tome kako da započnu novi život.
Odlazak iz Rusije „bio je neka vrsta protesta jer se uopšte nisam slagao sa ratom”, rekao je Artem. „Rat za mene nije odgovor na bilo kakav sukob ili bilo šta.”
Ovo neke podsjeća na talas Rusa koji su bježali od boljševičke revolucije 1917. godine, a mnogi od onih koji su ostali u Srbiji ostavili su trag u njenoj kulturi i umjetnosti.
Ovi moderni Rusi, međutim, održavaju veze sa svojom domovinom, uključujući finansijske veze, rekao je historičar Aleksej Timofejev. Za razliku od svojih prethodnika, rekao je, oni ne mogu ići dalje na Zapad zbog sankcija i i dalje im trebaju vize za putovanje u bogatije zemlje u Evropi.
„Oni nisu izabrali ovu zemlju, već su došli jer je ona jedina koja bi ih imala”, dodao je Timofejev.
Novopridošlice kažu da i dalje mogu da osjete jak uticaj Moskve, posebno kada je u pitanju odobravanje Srba Putinu, preko medija kao što je Russia Today.
Ruski aktivista Petar Nikitin to naziva „koordiniranim propagandnim naporom”.
Nikitin je prvi put došao u Srbiju početkom 2000-ih. Tada je „ovo divljenje ruskoj vladi bilo mnogo marginalnije... i vidio sam da raste eksponencijalno”, rekao je.
Rusi „koji su nedavno stigli, koji ranije nisu znali mnogo o Srbiji, da, mnogi od njih su mi rekli da su bili potpuno šokirani kada vide ovo idolizovanje konkretno Putina, i ovu sliku Rusije koja je potpuno odvojena od stvarnosti”, rekao je Nikitin.
Moskva je pojačala ovo raspoloženje u proruskim medijima pothranjivanjem srpskog gnjeva na Zapad zbog Kosova nakon raspada bivše Jugoslavije 1990-ih. Spor između Srbije i Kosova bio je izvor napetosti od rata 1998-99. koji je okončan kada je kampanja NATO bombardovanja primorala Srbiju da se povuče iz bivše srpske pokrajine nakon krvavog obračuna sa separatistima i civilima kosovskih Albanaca.
Odbijanje Srbije od proglašenja nezavisnosti Kosova ima podršku Moskve - jedan od razloga zašto Beograd održava prijateljske odnose sa Putinom i odbija da se pridruži sankcijama Zapada.
Iako je Vučić kritikovao invaziju na Ukrajinu, on je stavlja na jedinstven balkanski način.
„Mi podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine, kao što podržavamo teritorijalni integritet Srbije”, rekao je on na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca. „Pa… pitaju me: 'Da li je Krim dio Ukrajine ili Rusije?’ Da, to je dio Ukrajine. Donbas je dio Ukrajine. Ako nas pitate.”
Njegova zemlja će se toga držati, a „mi ćemo biti lojalniji teritorijalnom integritetu država članica UN nego mnogi drugi koji su promijenili stav o teritorijalnom integritetu Srbije”, dodao je Vučić, govoreći o podršci nezavisnosti Kosova od Washingtona i drugih zemalja.
Zapadni zvaničnici pojačali su pritisak na Vučića da se odlučno okrene od Moskve ako Srbija želi u EU. Oni strahuju da bi Rusija mogla da izazove probleme na Balkanu preko svojih srpskih zastupnika kako bi odvratila dio međunarodne pažnje od Ukrajine.
Nedavno je ruska privatna vojna kompanija Wagner grupa objavila oglase na srpskom jeziku Russia Today kojima poziva Srbe da se bore u Ukrajini. Nezakonito je da Srbi učestvuju u sukobima izvan zemlje, iako se desetak njih pridružilo separatistima koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini nakon borbi koje su tamo izbile 2014. godine.
U vlasništvu oligarha povezanog s Putinom Jevgenija Prigožina, Wagner je preuzeo istaknutu i aktivnu ulogu u Ukrajini, a također je poslao svoje plaćenike u nekoliko afričkih zemalja. Prošlog mjeseca, savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet razgovarao je sa Vučićem kako bi izrazio zabrinutost u vezi sa Wagnerovim aktivnostima u Srbiji.
Nikitin, ruski aktivista koji je formirao grupu pod nazivom Ruska demokratska zajednica, udružio se sa srpskim advokatom kako bi podnio tužbu tražeći istragu protiv grupe plaćenika. To je dovelo do povećanih prijetnji liberalnijim Rusima od strane desničarskih srpskih organizacija bliskih veza sa Wagnerom i Moskvom.
„Prijetnje koje dobijam direktno i u inbox su prilično pažljivo formulisane – prilično su očigledne”, rekao je Nikitin. „Oni su u rasponu od 'odlazi iz Srbije' do veoma nepristojnih uvreda koje se tiču moje porodice. I prikrivene prijetnje da ću uskoro sresti mrtve ljude.”
Nikitin je rekao da su njegovi liberalniji sunarodnici u Srbiji željni da pokažu da ne podržavaju Putinov rat ili njegov obračun sa opozicionim grupama kod kuće.
„Želimo da budemo veoma otvoreni o tome ko smo i zašto imamo stavove koje zastupamo“, rekao je on.
Artem, 33-godišnji web developer iz Sankt Peterburga, rekao je da je pobegao u Srbiju sa suprugom i dva kućna ljubimca ubrzo nakon što je rat počeo 24. februara. On je za AP razgovarao pod uslovom da se njegovo prezime ne koristi iz „sigurnosnih razloga”.
Govoreći u jednom beogradskom baru koji je nezvanično središte liberalnijih Rusa - njegova lozinka za Wi-Fi je "Nowar2402" - on je rekao da pomaže ukrajinskim izbjeglicama u Srbiji putem online kampanja pomoći, pružajući informacije o tome kako da započnu novi život.
Odlazak iz Rusije „bio je neka vrsta protesta jer se uopšte nisam slagao sa ratom”, rekao je Artem. „Rat za mene nije odgovor na bilo kakav sukob ili bilo šta.”
Iako je Vučić kritikovao invaziju na Ukrajinu, on je stavlja na jedinstven balkanski način.
„Mi podržavamo teritorijalni integritet Ukrajine, kao što podržavamo teritorijalni integritet Srbije”, rekao je on na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca. „Pa… pitaju me: 'Da li je Krim dio Ukrajine ili Rusije?’ Da, to je dio Ukrajine. Donbas je dio Ukrajine. Ako nas pitate.”
Njegova zemlja će se toga držati, a „mi ćemo biti lojalniji teritorijalnom integritetu država članica UN nego mnogi drugi koji su promijenili stav o teritorijalnom integritetu Srbije”, dodao je Vučić, govoreći o podršci nezavisnosti Kosova od Washingtona i drugih zemalja.
Zapadni zvaničnici pojačali su pritisak na Vučića da se odlučno okrene od Moskve ako Srbija želi u EU. Oni strahuju da bi Rusija mogla da izazove probleme na Balkanu preko svojih srpskih zastupnika kako bi odvratila dio međunarodne pažnje od Ukrajine.
Nedavno je ruska privatna vojna kompanija Wagner grupa objavila oglase na srpskom jeziku Russia Today kojima poziva Srbe da se bore u Ukrajini. Nezakonito je da Srbi učestvuju u sukobima izvan zemlje, iako se desetak njih pridružilo separatistima koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini nakon borbi koje su tamo izbile 2014. godine.
U vlasništvu oligarha povezanog s Putinom Jevgenija Prigožina, Wagner je preuzeo istaknutu i aktivnu ulogu u Ukrajini, a također je poslao svoje plaćenike u nekoliko afričkih zemalja. Prošlog mjeseca, savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet razgovarao je sa Vučićem kako bi izrazio zabrinutost u vezi sa Wagnerovim aktivnostima u Srbiji.
Nikitin, ruski aktivista koji je formirao grupu pod nazivom Ruska demokratska zajednica, udružio se sa srpskim advokatom kako bi podnio tužbu tražeći istragu protiv grupe plaćenika. To je dovelo do povećanih prijetnji liberalnijim Rusima od strane desničarskih srpskih organizacija bliskih veza sa Wagnerom i Moskvom.
„Prijetnje koje dobijam direktno i u inbox su prilično pažljivo formulisane – prilično su očigledne”, rekao je Nikitin. „Oni su u rasponu od 'odlazi iz Srbije' do veoma nepristojnih uvreda koje se tiču moje porodice. I prikrivene prijetnje da ću uskoro sresti mrtve ljude.”
Nikitin je rekao da su njegovi liberalniji sunarodnici u Srbiji željni da pokažu da ne podržavaju Putinov rat ili njegov obračun sa opozicionim grupama kod kuće.
„Želimo da budemo veoma otvoreni o tome ko smo i zašto imamo stavove koje zastupamo“, rekao je on.
Artem, 33-godišnji web developer iz Sankt Peterburga, rekao je da je pobegao u Srbiju sa suprugom i dva kućna ljubimca ubrzo nakon što je rat počeo 24. februara. On je za AP razgovarao pod uslovom da se njegovo prezime ne koristi iz „sigurnosnih razloga”.
Govoreći u jednom beogradskom baru koji je nezvanično središte liberalnijih Rusa - njegova lozinka za Wi-Fi je "Nowar2402" - on je rekao da pomaže ukrajinskim izbjeglicama u Srbiji putem online kampanja pomoći, pružajući informacije o tome kako da započnu novi život.
Odlazak iz Rusije „bio je neka vrsta protesta jer se uopšte nisam slagao sa ratom”, rekao je Artem. „Rat za mene nije odgovor na bilo kakav sukob ili bilo šta.”
Kineski balon podijelio američke zakonodavce
Republikanski zastupnici u nedjelju su optužili Kinu za namjerno nadgledanje osjetljivih američkih vojnih lokacija balonom za koji se sumnja da je špijunski i rekli su da je Bidenova administracija dala obavještajnu priliku Pekingu time što nije oborila balon tokom leta kroz američki zračni prostor.
Balon na nebu iznad Sjedinjenih Država prije nego što ga je vojni avion projektilom oborio iznad Atlantskog okeana u subotu dodatno je zaoštrio odnose SAD-a i Kine.
Američki najviši diplomata iznenada je prekinuo putovanje u Peking, a Kinesko ministarstvo odbrane je u saopćenju, nakon što je balon pao u more uz obalu Karoline, navelo da "zadržava pravo da preduzme neophodne mjere za rješavanje sličnih situacija".
"Jasno je da je ovo bio pokušaj Kine da prikupi informacije, da porazi našu komandu i kontrolu nad našim osjetljivim lokacijama protiv raketne odbrane i nuklearnog oružja", rekao je predsjedavajući Obavještajnog odbora Predstavničkog doma Mike Turner u nedjeljnim informativnim emisijama. “A to je svakako hitnost koju ova administracija ne prepoznaje.”
Američki odbrambeni i vojni zvaničnici rekli su da je balon 28. januara ušao u zonu protuzračne odbrane SAD sjeverno od Aleutskih ostrva i prešao, uglavnom, preko kopna preko Aljaske, a zatim ušao u kanadski vazdušni prostor u ponedjeljak. Ušao je ponovo na američku teritoriju preko Idaha u utorak, na dan kada je Bijela kuća rekla da je predsjednik Joe Biden prvi put obaviješten o tome.
"Nevjerovatno je tvrditi da nije bilo nigdje" sigurno oboriti balon između Aljaske i Karoline, rekao je čelnik republikanaca u Senatu Mitch McConnell.
Vođa većine u Senatu Chuck Schumer, demokrata, rekao je da će Senat ovog mjeseca dobiti brifing o balonu, uključujući detalje o mogućnostima nadzora, te da administracija razmatra mjere protiv Kineza zbog "njihovih drskih aktivnosti". Rekao je da su republikanske kritike političke i preuranjene, te da su SAD "poslale jasnu poruku Kini da to nije prihvatljivo".
Biden je izdao naredbu za obaranje balona, ali je želio da se to dogodi ranije, u srijedu. Savjetovano mu je da bi najbolje vrijeme za operaciju bilo kada je balon bio iznad vode, rekli su američki zvaničnici. Vojni zvaničnici su utvrdili da bi obaranje balona preko kopna sa visine od 60.000 stopa predstavljalo neopravdani rizik za ljude na zemlji.
"Poruka koju su (Kinezi) pokušavali poslati je ono u što oni interno vjeruju, a to je da su Sjedinjene Države nekada velika supersila koja je ispražnjena, koja je u padu", rekao je republikanski senator Marco Rubio, potpredsjednik obavještajnog odbora Senata. "A poruka koju pokušavaju poslati svijetu je: 'Vidi, ovi momci ne mogu ništa učiniti ni u vezi s balonom koji leti iznad zračnog prostora SAD-a. Kako uopće možete računati na njih ako bi se nešto dogodilo u indo-pacifičkoj regiji?'"
Balon je uočen u srijedu iznad Montane, gdje se nalazi baza zrakoplovnih snaga Malmstrom.
"Nisu otišli da pogledaju Grand Canyon", rekao je Turner. "Otišli su i pogledali naše lokacije nuklearnog oružja i lokacije za odbranu od raketa širom zemlje. "
Ali senator Cory Booker, demokrata, rekao je da vjeruje vojsci, dodajući: "Trebalo bi zapamtiti da se sada zna da se ovo dogodilo pod Trumpovom administracijom više puta. Tako da je malo licemjerno stvarati još jedan standard za Bidena kada je Trump, čini se, dozvolio da ovo prođe preko Sjedinjenih Država.”
Kina je odbacila bilo kakve tvrdnje o špijuniranju i rekla da se radi o balonu za civilnu upotrebu namijenjenom meteorološkim istraživanjima. Ministarstvo vanjskih poslova tvrdi da je putovanje balona bilo van kontrole kineske vlade.
"Ovo nije bila nesreća. Ovo je bilo namjerno. To je bila obavještajna služba, znate? ", rekao je penzionisani admirak Mike Mullen, bivši predsjedavajući Združenog generalštaba.
Upitan da li su elementi kineske vojske možda htjeli da poremete planiranu posjetu državnog sekretara Antonija Blinkena, Mulen je odgovorio: "Jasno, mislim da je to slučaj."
Rekao je da "ovo zaista šteti odnosu između nas i Kine".
Republikancu Mikeu Gallagheru, koji predvodi novi odbor Predstavničkog doma za Kinu, poruka koju je prenio Peking je "pogledajte što vam možemo učiniti i izvući se. Vaše korporacije, vaši karijerni političari, oni će se vratiti puzajući."
Zvaničnici odbrane koji su izvještavali novinare rekli su da su SAD uspjele prikupiti obavještajne podatke o balonu. Rekli su da je vojska zaključila da tehnologija na balonu Kinezima nije mogla dati značajne obavještajne informacije osim onoga što je već mogla dobiti od satelita, iako su SAD poduzele korake da ublaže informacije koje bi mogle prikupiti dok je balon letio.
Turner i Booker su bili u emisiji "Meet the Press" na NBC-ju, Rubio je bio u emisijama "This Week" na ABC-u i CNN-u "State of the Union", Mullen je bio na ABC-u, a Gallagher se pojavio u emisiji "Sunday Morning Futures" kanala Fox News.
EU zabranila uvoz ruskog dizela i ograničila cijene
Evropska unija (EU) preduzela je još jedan veliki korak ka smanjenju svojih energetskih veza sa Rusijom zabranom ruskih rafinisanih naftnih proizvoda poput dizel goriva i ograničenim cijenama prodaje nezapadnim državama što stupa na snagu 5. februara.
Evropska zabrana stupila je na snagu poslije njenog embarga na ugalj i većinu nafte iz Rusije.
Ovaj potez ima za cilj da dodatno smanji oslanjanje na rusku energiju i smanji prihod Kremlja za finansiranje rata u Ukrajini kako se bliži godišnjica invazije na tu zemlju.
Najnovije energetske sankcije nose rizike: cijene dizela su već skočile od početka rata 24. februara, a postoji i neizvjesnost o tome kako će embargo EU i ograničenje cijena od strane Grupe sedam najbogatijih liberalnih demokratija (G7) uticati na tržište goriva ključnog za privredu svijeta.
Viša cijena dizela ugrađena je u cijenu gotovo svega, podstičući rast inflacije koja je otežala život ljudima širom svijeta.
Evropski uvoznici su imali nekoliko mjeseci otkako je zabrana objavljena u junu da naprave zalihe. Oni su već smanjili ruski udio u uvozu iz EU na 27 posto u decembru s više od polovine prije početka rata.
Američki dobavljači su povećali isporuke na rekordne nivoe, sa 34.000 barela dnevno na početku 2022. na 237.000 barela dnevno do sada u januaru, navodi S&P Global.
Takođe, mogu pomoći novi kapaciteti rafinerija koji će ove godine proraditi u Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji i sljedeće godine u Omanu. Indija je još jedan potencijalni izvor.
Rusija bi, s druge strane, morala da nađe nove kupce.
Ograničenje cijena igra ključnu ulogu u embargu: smišljeno je tako da spriječi nestanak ruskog dizela sa globalnog tržišta i da izazove skok cijena za sve, a da i dalje smanjuje prihode koji podržavaju rusku vojsku.
Ograničenje je provodivo jer zabranjuje zapadnim kompanijama koje u velikoj mjeri kontrolišu transport i osiguranje da posluju s dizelom po cijeni iznad granice na putu u zemlje poput Kine i Indije.
Izbjegavanje embarga je moguće, ali zahtijeva uspostavljanje alternativnog osiguranja ili organizovanje flote nezvaničnih tankera.
Granica je postavljena na 100 dolara po barelu za dizel i druge proizvode napravljene od sirove nafte, kao što je mlazno gorivo, u sporazumu zemalja G-7 - SAD, Ujedinjenog Kraljevstva, Japana, Kanade, Francuske, Njemačke i Italije, plus EU i Australije.
Plafon cijena je 45 dolara po barelu za druge proizvode koji se prave od sirove nafte, ali se prodaju ispod cijene nafte, kao što je gasno ulje koje se koristi u kotlovima u elektranama i industriji.
Ako ograničenje funkcioniše kako je najavljeno, globalni tokovi dizela bi trebalo da se izmijene, pri čemu će Evropa pronaći nove dobavljače, a ruski dizel nove kupce, bez većeg gubitka snabdijevanja.
U praksi, tržišta će morati da se prilagode i moglo bi doći do kratkog skoka cijena. Kao prvo, tankeri bi imali duži put do Evrope iz SAD, Bliskog istoka ili Indije nego iz ruskih luka na Baltičkom moru, a pitanje je i kapacitet transporta.
"Kada je ruski izvoz ograničen iz bilo kojeg razloga, to bi naravno izazvalo neke probleme u cijelom procesu reorganizacije", rekao je Hedi Grati, šef istraživanja goriva i rafiniranja za Evropu u S&P Global Commoditi Insights.
"Evropa bi se takmičila s drugim velikim uvoznicima, a to bi izazvalo pritisak na povećanje cijena", očekuje on.
Nada je da se i na derivate reprodukuje efekat zapadne granice cijene od 60 dolara po barelu na rusku sirovu naftu. Rusija je rekla da neće prodavati naftu zemljama koje poštuju ograničenje, ali ograničenje i pad potražnje zbog usporavanja globalne ekonomije znači da kupci u Kini, Indiji i drugdje mogu da kupuju rusku naftu uz velike popuste, smanjujući prihode Kremlja.
Cilj je isti i sa ograničenjem dizela. "Vjerovatno će Rusiji biti teže da nađe nove kupce svog dizela nego što je bilo za sirovu naftu i da će biti prinuđena da prihvati popuste kada to radi", kaže Simon Taljapijetra, stručnjak za energetsku politiku u "Bruegel think tanku" u Briselu.
Kada budu postavljeni limiti bi se mogle pooštriti kako bi se povećao pritisak na Rusiju.
Cijene goriva bile su glavni faktor iza bolne inflacije u Evropi koja je 2022. potrošačima oduzela kupovnu moć i usporila ekonomiju.
"Rast Reisen", kompanija za autobuski prevoz i putovanja u blizini Frajburga u jugozapadnoj Njemačkoj, zabilježila je povećanje troškova dizel goriva sa 12-15 posto ukupnih rashoda na 20-25 posto.
Pošto je 15 od 25 autobusa dio regionalne mreže javnog prevoza, kompanija ne može automatski da poveća cijene karata, iako država daje pomoć, ali ona je premala, rekao je Sedelmajer, generalni direktor tog javnog prevoznika.
Cijene dizela na pumpi su porasle sa 1,66 eura po litru na 2,14 eura po litru tokom 2022. godine.
"To je gigantski porast", rekao je Kristofer Šuldes koji vodi njemačku transportnu kompaniju Schuldes Spedition.
Ta kompanija ima 27 kamiona i 50 zaposlenih i već je smanjila troškove tako što je kamione opremila efikasnim motorima, starajući se i o tome da kamioni putuju pod punim teretom i obučavajući zaposlene za ekonomičnu vožnju.
"Sve smo to uradili davno, mnogo prije nego što je Rusija napala Ukrajinu", rekao je Šuldes i dodao da "nema više prostora za optimizaciju".
SAD oborile navodni kineski špijunski balon
Sjedinjene Države oborile su u subotu navodno kineski špijunski balon dok je lebdio pokraj jugoistočne obale zemlje, rekli su Reutersov svjedok i američki dužnosnici, privodeći kraju dramatičnu špijunsku sagu koja je skrenula pozornost na pogoršanje kinesko-američkih odnosa.
Predsjednik Joe Biden odobrio je vojni plan za obaranje navodnog kineskog špijunskog balona, rekli su američki dužnosnici, dok je vlada naredila prekid letova oko obale Južne Karoline zbog, kako je nazvala, neobjavljenih "napora nacionalne sigurnosti".
Pentagon nije odmah komentirao. Washington je balon nazvao "jasnim kršenjem" suvereniteta SAD-a.
Ranije u subotu, Biden je rekao da će se Sjedinjene Države "pobrinuti" za sumnjivi kineski špijunski balon, ali nije davao pojedinosti. Upitan hoće li balon biti oboren, Biden je dao palac gore novinarima.
Fotograf Reutersa rekao je da je navodni kineski špijunski balon oboren iznad jugoistočne obale SAD. Mlazni trag je udario je u balon, ali nije došlo do eksplozije, rekao je fotograf.
Zatim je počeo padati, rekao je fotograf.
Vojni čelnici ranije ove sedmice preporučili su da se ne obara balon dok je bio iznad Montane zbog opasnosti od pada krhotina, rekli su dužnosnici.
Američka Savezna uprava za zrakoplovstvo (FAA) u subotu je pauzirala odlaske i dolaske u tri zračne luke, uključujući međunarodnu zračnu luku Myrtle Beach na obali Južne Karoline zbog "napora nacionalne sigurnosti".
FAA je izdala privremenu zabranu letova kako bi oslobodila zračni prostor oko obale Južne Karoline. Obavijest je blokirala letove na više od 100 četvornih milja (260 četvornih kilometara) -- uglavnom iznad Atlantskog okeana, prema dokumentu koji je objavila FAA. U obavijesti se upozorava da bi vojska mogla upotrijebiti smrtonosnu silu ako zrakoplovi prekrše ograničenja i ne poslušaju naredbe za odlazak.
Reutersov fotograf u području Myrtle Beacha mogao je vidjeti iznad glave navodno špijunski balon, s dva američka vojna mlažnjaka kako lete uz njega.
Kina je izrazila žaljenje što je "cepelin" koji se koristi u civilne meteorološke i druge znanstvene svrhe zalutao u američki zračni prostor.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u subotu da je let "cepelina" iznad Sjedinjenih Država bio nesreća više sile i optužilo američke političare i medije da iskorištavaju situaciju kako bi diskreditirali Peking.
Sumnjivi kineski špijunski balon potaknuo je američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena da odgodi posjet Kini ovoe sedmice koji je trebao započeti u petak.
Odgoda Blinkenova putovanja, koji su u novembru dogovorili Biden i kineski predsjednik Xi Jinping, udarac je onima koji su to vidjeli kao zakašnjelu priliku za stabilizaciju sve kolebljivijih odnosa između dviju zemalja.
Kina želi stabilne odnose sa SAD kako bi se mogla usredotočiti na svoje gospodarstvo, pogođeno sada napuštenom politikom nulte epidemije COVID-a i zapostavljeno od stranih ulagača zabrinutih onim što vide kao povratak državne intervencije na tržište.
Pentagon je u petak rekao da je još jedan kineski balon primijećen iznad Latinske Amerike, ne navodeći gdje točno.