Ovaj plan je dio Nacionalne cyber strategije koju je administracija objavila u četvrtak i koja sadrži dugoročne ciljeve o tome kako pojedinci, vlada i kompanije mogu sigurno poslovati u digitalnom svijetu. To uključuje stavljanje tereta na kompjutersku i softver industriju za razvoj proizvoda koji su dizajnirani, napravljeni i testirani tako da prije izlaska na tržište već imaju značajno smanjen broj nedostataka koji mogu biti zloupotrijebljeni.

Strategija "iz temelja preispituje američki cyber društveni ugovor" te će "ponovo izbalansirati odgovornost za upravljanje cyber rizikom na one koji su za to najsposobniji", izjavila je u srijedu Kemba Valden, vršiteljka dužnosti direktora za nacionalnu cyber politiku.

Ona je naglasila da traženje od pojedinaca, malih preduzeća i lokalnih vlasti da preuzmu najveći dio tereta cyber sigurnosti "nije samo nepravedno, nego i neefikasno", dodajući da bi to trebalo da bude posao najvećih i najsposobnijih aktera.

Strategija administracije organizovana je oko pet osnovnih tačaka: odbrana ključne infrastrukture, ometanje i sprječavanje prijetnji, oblikovanje tržišnih snaga za podsticanje sigurnosti i otpornosti, investiranje u otpornu budućnost, te stvaranje međunarodnih partnerstava za postizanje zajedničkih ciljeva.

Strategija je osmišljena nakon niza opsežnih cyber napada, uključujući ransomware napad na kompaniju "Colonial Pipeline" 2021. godine, te napad "Solar Winds" na agencije federalne vlade iz 2019. i 2020. godine. Napadači u tim incidentima su iskoristili ranjivosti kompanija ključnih za kompjuterski sigurnosni ekosistem, što im je omogućilo pristup velikom broju klijenata. Administracija se nada da će traženje pojačanih bezbjednosnih mjera od takvih kompanija umanjiti rizike po klijente i korisnike.

Pristupi ranijih administracija cyber bezbednosti bili su više fokusirani na dobrovoljna javno-privatna partnerstva, te na dobre prakse razmjene informacija. Bijela kuća sada, osim jačanja saradnje sa privatnim sektorom, traži sveobuhvatniju federalnu regulativu.

Ipak, imajući u vidu da su republikanci preuzeli kontrolu nad Predstavničkim domom Kongresa, donošenje novih propisa koje predlaže predsjednik, koji je demokrata, neće biti lako. Visoki zvaničnik administracije rekao je da je kreiranje zakona u kojima se odgovornost prebacuje na kompanije dugoročan proces koji bi mogao da traje i do deset godina.

Ransomware kao prijetnja za nacionalnu sigurnost

En Nojberger, zamjenica savjetnika za nacionalnu bezbjednost SAD, u čijem fokusu su nove tehnologije i cyber prostor, kaže da kriminalci i akteri povezani s državama širom svijeta preduzimaju destruktivne napade. Kao primjer je navela iranske cyber napade na mreže albanske vlade u 2022. godini.

Prema novoj strategiji, ransomware prijetnje bile bi tretirane kao problem nacionalne bezbednosti, a ne samo kao kriminalne aktivnosti.

Tokom ransomware napada (od engleske riječi ransom - otkupnina) hakeri u računarski sistem određene kompanije ili institucije ubacuju virus koji zaključava sve podatke i onemogućava njeno funkcionisanje. Potom traže novac da bi podatke otključali ili da ih ne bi javno objavljivali i prodavali.

"Amerikanci moraju imati povjerenja da se mogu osloniti na ključne usluge, bolnice, gasovode, usluge vazduha i vode, čak i ako su one na meti naših protivnika", rekla je Nojberger.

Strategija postavlja temelje za mnogo agresivniji odgovor federalne vlade, uključujući policiju i vojsku, kako bi zlonamjerne cyber aktivnosti bile spriječene, a njihovi počinitelji gonjeni.

Visoki zvaničnik administracije je naveo da bi aktivnosti američkih vlasti mogle biti diplomatske ili obavještajne prirode, ali da bi mogle uključivati finansijske sankcije ili vojne alate.

Bijela kuća nije odgovorila na upit Glasa Amerike o tome da li bi u te opcije mogli biti uključeni odgovori hakovanjem kriminalaca ili stranih vlada.

U strategiji su Kina, Rusija, Iran, Sjeverna Koraje i "druge autokratske države sa revizionističkim namjerama", optužene za "agresivno korištenje naprednih cyber kapaciteta", sa ciljem ostvarivanja interesa suprotnih američkim interesima i međunarodnim normama. Kina je označena kao najveća prijetnja.

Novinar Glasa Amerike koji prati nacionalnu bezbjednost Džef Seldin doprinio je pisanju ovog teksta.

Sekretarijat za pravosuđe pozvao je apelacioni sud u Vašingtonu da odbaci tvrdnje bivšeg predsjednika da je automatski imun od tužbi u vezi sa napadom njegovih pristalica na Kapitol 6. januara.

Mišljenje su podnijeli advokati iz odseka Sekretarijata za pravosuđe koji zastupa vladine agencije, članove Kongresa i druge federalne službenike, i ono nije povezano sa odvojenom krivičnom istragom koju vodi specijalni tužilac Sekretarijata o tome da li Trump treba da bude krivično gonjen zbog pokušaja da poništi pobjedu demokrate Joe Bidena na predsjedničkim izborima 2020. godine.

Apelacioni sud okruga Kolumbija zatražio je od Sekretarijata za pravosuđe mišljenje dok razmatra da li da dozvoli građanske parnice protiv Trumpa u vezi sa neredima 6. januara.

Trump tvrdi da je djelovao u zvaničnom svojstvu predsjednika kada je grupi pristalica da nikada neće priznati da je izgubio izbore 2020, i da se "bore svom snagom" prije nego što Kongres potvrdi pobjedu Džoa Bajdena na izborima.

Apelacioni sud saslušao je argumente o tom slučaju u decembru.

Vrhovni sud je 1982. zaključio da predsjednici ne mogu da budu tuženi na građanskim parnicama zbog radnji koje su preduzeli dok su bili na položaju. Međutim, sudija okružnog suda Amit Mehta je prošlog februara zaključila da Trumpov vatreni govor 6. januara ne potpada pod njegove zvanične dužnosti, i dozvolila tužbe. Tramp je uložio žalbu na tu odluku.

Sekretarijat za pravosuđe je u podnesku u četvrtak naveo da ne zauzima stav o tome da li je Trumpov govor podstakao nerede i upad u Kongres. Međutim, iznio je mišljenje da "podsticanje privatnih lica na nasilje" ne spada u predsjednikove zvanične dužnosti.

Trumpovi advokati i podnosioci tužbe nisu odmah bili dostupni za komentar.

Demokrate u Kongresu i pripadnici policije Kapitola podnijeli su nekoliko građanskih tužbi zbog nereda, a neki su iznijeli tvrdnju da je Trump bio umiješan u zavjeru da blokira potvrdu Bidenove pobjede na izborima.

Sekretarijat za pravosuđe je svoje mišljenje izneo i ranije, u parnicama koja se odnosi na ponašanje drugih američkih zvaničnika 6. januara.

2021. godine, odbacio je zahtjev Moa Bruksa, koji je u to vrijeme bio republikanski kongresmen, da ga odbrani od tužbe koju je podnio demokratski kongresmen Erik Svolvel. Sekretarijat za pravosuđe je rekao da navodno podsticanje na napad na američki Kapitol "ne spada u dužnosti nekog člana Kongresa ili službenika federalne vlade."

U isto vreme, Sekretarijat za pravosuđe brani Trumpa u drugom slučaju - tužbi za klevetu koju je podnijela spisateljica E. Džin Kerol, koja je bivšeg predsjednika optužila da ju je silovao sredinom 1990-ih, zbog izjava koje je iznio dok je bio na funkciji, kada je omalovažavao Kerol i njene tvrdnje. Advokati Sekretarijata za pravosuđe smatraju da Trump ima imunitet u parnici za klevetu.

"Mi ćemo nastaviti dalje da funkcionišemo na bazi pristupa toj imovini. Nismo spremni ni za kakvo popuštanje na tom pitanju", izjavio je Milorad Dodik 2. marta nakon sastanka u Banjaluci sa predstavnicima političkih partija koje čini vladajuću koaliciju Republici Srpskoj.

Radi se o zakonu koji reguliše pravo vlasništva nad imovinom koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u bh. entitetu Republika Srpska.

"Ako se bude postupalo u suprotnosti sa odlukom o privremenoj mjeri, ne trebamo obavještavati Tužiteljtvo BiH. Ono to treba pratiti po službenoj dužnosti", kazala je Galić.

Ustavni sud je odlučivao po apelaciji Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva BiH, člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, 11 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, te pet delegata Doma naroda Parlamenta BiH.

Kako je rekla Galić, protiv odluke je glasao sudija Zlatko M Knežević.

"Nije bilo pritisaka na Ustavni sud, moram otvoreno kazati. To je bila procjena suda. Bilo je više medijskih pritisaka koji ne utječu na Ustavni sud", kazala je Galić.

Zakon o nepokretnostima koje se koriste za rad javnih vlasti je stupio na snagu 28. februara, potvrđeno je tada za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RS).

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je dan ranije suspendovao ovaj zakon.

Prema njemu, nepokretna imovina koju koriste vlasti RS-a, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge službe koje je osnovao RS, "po sili zakona" pripada njima. To je u suprotnosti sa odlukama Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika u BIH.

Visoki predstavnik je naglasio 27. februara da se pitanje državne imovine "ne može riješiti jednostranim mjerama i podsjetio sve donosioce odluka da je Parlamentarna skupština BiH pravo mjesto za rješavanje ovog pitanja".

"Nalog od 12. aprila 2022. godine sada se primjenjuje na novi Zakon RS sa istim nazivom, što faktički znači da se primjena navedenog zakona obustavlja do konačne odluke Ustavnog suda BiH o njegovoj usklađenosti sa Ustavom BiH, odnosno dok Ustavni sud ne donese privremenu mjeru u vezi sa navedenim zakonom. Dok sud ne donese odluku u vezi s ovim pitanjem, mora se izbjeći bilo kakva pravna nesigurnost", navodi se u odluci visokog predstavnika u BIH.

Schmidt je 12. aprila stavio van snage Ukaz tadašnje predsjednice Republike Srpske, Željke Cvijanović o proglašavanju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, do odluke Ustavnog suda BiH.

Pitanje državne imovine bez rješenja godinama

Vijeće za provođenje mira (PIC) u BiH je u septembru 2004. godine zatražilo od Bosne i Hercegovine da nađe trajno rješenje za pitanje državne imovine.

Vijeće čine SAD, Rusija, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Evropska unija, te Organizacija islamske konferencije (OIC) koju u PIC-u predstavlja Turska.

Raspolaganje državnom imovinom BiH je zabranjeno zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown.

Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH kao državna je definisana nepokretna imovina koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine.

Državnom je definisana i ona imovina kojom je BiH upravljala kao nekadašnja republika u sastavu SFRJ do 31. decembra 1991. godine, u vrijeme izbijanja ratnih sukoba na prostoru bivše SFRJ.

Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2005., koji je nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown, zabranjeno je raspolaganje državnom imovinom BiH.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je dan ranije suspendovao ovaj zakon.

Prema njemu, nepokretna imovina koju koriste vlasti RS-a, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge službe koje je osnovao RS, "po sili zakona" pripada njima. To je u suprotnosti sa odlukama Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika u BIH.

Visoki predstavnik je naglasio 27. februara da se pitanje državne imovine "ne može riješiti jednostranim mjerama i podsjetio sve donosioce odluka da je Parlamentarna skupština BiH pravo mjesto za rješavanje ovog pitanja".

"Nalog od 12. aprila 2022. godine sada se primjenjuje na novi Zakon RS sa istim nazivom, što faktički znači da se primjena navedenog zakona obustavlja do konačne odluke Ustavnog suda BiH o njegovoj usklađenosti sa Ustavom BiH, odnosno dok Ustavni sud ne donese privremenu mjeru u vezi sa navedenim zakonom. Dok sud ne donese odluku u vezi s ovim pitanjem, mora se izbjeći bilo kakva pravna nesigurnost", navodi se u odluci visokog predstavnika u BIH.

Schmidt je 12. aprila stavio van snage Ukaz tadašnje predsjednice Republike Srpske, Željke Cvijanović o proglašavanju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, do odluke Ustavnog suda BiH.

Tada je prvi put upotrijebio Bonske ovlasti, koje predviđaju da Ured visokog predstavnika (OHR) može nametati ili mijenjati zakone, smjenjivati izabrane i imenovane političke i druge dužnosnike.

Zakon o nepokretnoj imovini je 5. aprila objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske, a usvojen je na sjednici Skupštine Republike Srpske 10. februara.

Na osnovu Zaključaka Konferencije za implementaciju mira koja je održana u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine, OHR je dobio ovlasti na osnovu kojih je nametao i mijenjao zakone, izmijenio ustave u BiH, te smjenjivao izabrane i imenovane političke i druge dužnosnike.

Pitanje državne imovine godinama bez rješenja

Vijeće za provođenje mira (PIC) u BiH je u septembru 2004. godine zatražilo od Bosne i Hercegovine da nađe trajno rješenje za pitanje državne imovine.

Vijeće čine SAD, Rusija, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Evropska unija, te Organizacija islamske konferencije (OIC) koju u PIC-u predstavlja Turska.

Raspolaganje državnom imovinom BiH je zabranjeno zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown.

Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH kao državna je definisana nepokretna imovina koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine.

Državnom je definisana i ona imovina kojom je BiH upravljala kao nekadašnja republika u sastavu SFRJ do 31. decembra 1991. godine, u vrijeme izbijanja ratnih sukoba na prostoru bivše SFRJ.

Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2005., koji je nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown, zabranjeno je raspolaganje državnom imovinom BiH.

Zabrana važi do usvajanja novog zakona na nivou BiH, koji utvrđuje koja imovina pripada kojem nivou vlasti. Na državnom nivou taj zakon nikada nije usvojen.

Viši sud, sa svojom konzervativnom većinom od 6-3, saslušava argumente u utorak u dva osporavanja plana, koji su do sada blokirale republikanske sudije nižih sudova.

Predviđeno je da rasprave traju dva sata, ali će vjerovatno trajati mnogo duže. Javnost može slušati na web stranici suda.

Dvadeset šest miliona ljudi prijavilo se, a za 16 miliona je odobreno da im se oprosti do 20.000 dolara federalnih studentskih kredita, kaže Bidenova administracija. Procjenjuje se da će program koštati 400 milijardi dolara tokom 30 godina.

"Uvjeren sam da postoji pravna osnova za sprovođenje tog plana", rekao je Biden u ponedjeljak na događaju povodom obilježavanja Mjeseca crnačke istorije.

Predsjednik, koji je jednom sumnjao u vlastitu vlast da u velikoj mjeri ukine studentski dug, prvi je put najavio program u avgustu. Ubrzo su uslijedili pravni izazovi.

Države koje predvode republikanci i poslanici u Kongresu, kao i konzervativni pravni interesi, poredani su protiv plana kao jasnog kršenja Bidenove izvršne vlasti. Države koje predvode demokrate i liberalne interesne grupe podržavaju demokratsku administraciju tražeći od suda da dozvoli da plan stupi na snagu.

Bez toga, kašnjenja kredita bi se dramatično povećala kada se pauza u otplati kredita završi najkasnije ovog ljeta, kažu u administraciji. Isplate su obustavljene 2020. kao dio odgovora na pandemiju koronavirusa.

Administracija kaže da zakon iz 2003. godine, poznatiji kao Zakon o HEROJIMA, dozvoljava sekretaru za obrazovanje da se odrekne ili izmijeni uslove saveznih studentskih kredita u vezi s vanrednim stanjem u državi. Zakon je prvenstveno imao za cilj da spriječi pripadnike vojske da budu u lošijoj finansijskoj situaciji dok se bore u ratovima u Afganistanu i Iraku.

Nebraska i druge države koje su tužile kažu da plan nije neophodan da bi se stopa neplaćanja zadržala otprilike na nivou prije pandemije. 20 miliona zajmoprimaca kojima su izbrisani čitavi krediti dobili bi "nedostatak" koji će im omogućiti bolji život nego prije pandemije, kažu države.

Deseci zajmoprimaca došli su iz cijele zemlje da kampuju u blizini suda vlažnog ponedjeljka uveče u nadi da će dobiti mjesto za raspravu. Među njima je bila i Sinjeta Hil, koja je rekla da će Bidenov plan izbrisati sve osim oko 500 dolara od oko 20.000 dolara koliko ima u studentskim kreditima.

“Imala sam 18 godina kada sam se upisala na fakultet. Nisam znala da će to biti ovoliki teret. Nijedan student ne bi trebao imati posla sa ovim. Nijedna osoba ne bi trebala imati posla s tim”, rekla je Hill (22), koja planira studirati pravo nakon što diplomira na Univerzitetu Wisconsin-Milwaukee u maju.

Bidenov plan mogao bi naići na hladan prijem u sudnici. Konzervativci suda bili su skeptični prema drugim Bidenovim inicijativama koje se odnose na pandemiju, uključujući zahtjeve za vakcinom i pauze deložacija. One su uglavnom naplaćene kao mjere javnog zdravlja namijenjene usporavanju širenja COVID-19.

Plan oprosta kredita, naprotiv, ima za cilj suzbijanje ekonomskih efekata pandemije.

Očekuje se da će vanredno stanje u zemlji završiti 11. maja, ali administracija kaže da će ekonomske posljedice potrajati, uprkos istorijski niskoj nezaposlenosti i drugim znacima ekonomske snage.

Pored rasprave o ovlaštenju da se oprost studentski dug, sud će se suočiti i s tim da li države i dvije osobe čiji je prigovor također pred sudijama imaju zakonsko pravo ili pravo na tužbu.

Stranke generalno moraju pokazati da će pretrpjeti finansijsku štetu i imati koristi od sudske presude u njihovu korist. Savezni sudija je prvobitno utvrdio da države neće biti oštećene i odbio je njihovu tužbu prije nego što je žalbeno vijeće reklo da se slučaj može nastaviti.

Od dvije osobe koje su tužile u Teksasu, jedna ima studentske zajmove koji se drže komercijalno, a druga ima pravo na otpis duga od 10.000 dolara, a ne na maksimum od 20.000 dolara. Ne bi dobili ništa ako bi dobili svoj slučaj.

Odluka se očekuje do kraja juna.

"Nalogom visokog predstavnika od 12. aprila 2022. godine prvobitno je suspendovan prethodni Zakon o nepokretnoj imovini za funkcionisanje javne vlasti u RS, koji je usvojen u februaru 2022. godine, a stavljen van snage Odlukom Ustavnog suda BiH od 22. septembra 2022. godine. U navedenoj odluci, Ustavni sud je utvrdio da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost da uređuje pravnu materiju koja je predmet tog zakona.

Nalog od 12. aprila 2022. godine sada se primjenjuje na novi Zakon RS sa istim nazivom, što faktički znači da se primjena navedenog zakona obustavlja do konačne odluke Ustavnog suda BiH o njegovoj usklađenosti sa Ustavom BiH, odnosno dok Ustavni sud ne donese privremenu mjeru u vezi sa navedenim zakonom. Dok sud ne donese odluku u vezi s ovim pitanjem, mora se izbjeći bilo kakva pravna nesigurnost.

Visoki predstavnik je naglasio da se pitanje državne imovine ne može riješiti jednostranim mjerama i podsjetio sve donosioce odluka da je Parlamentarna skupština BiH pravo mjesto za rješavanje ovog pitanja." stoji u obavještenju za medije upuđenom iz OHR-a.

Republikanski predsjednički kandidati obično se bore za mjesta za premijera na Konzervativnoj konferenciji političke akcije.

Očigledno oklijevanje nije ništa novo za DeSantisa, koji se u ranoj fazi predsjedničkih izbora 2024. pojavio kao vodeći kandidat za nominaciju GOP-a, iako ignorira mnoge konvencije moderne politike.

DeSantis je čest glas u konzervativnim kulturnim borbama na kablovskoj televiziji, ali često izbjegava okupljanja kolega republikanskih guvernera i stranačkih lidera, koji se često žale u četiri oka na njegov pristup "idi-sam". On je jedini predsjednički potencijal najvišeg ranga koji se još udvarao glasačima u Iowi, New Hampshireu ili Južnoj Karolini, državama koje su domaćini otvaranja predsjedničkih izbora GOP-a. I često je u sukobu sa štampom, odbijajući čak i da obavijesti lokalne medije o prošlosedmičnom rijetkom obilasku tri države sa organima za sprovođenje zakona.

Zaista, kako se DeSantis kreće prema kandidaturi za Bijelu kuću, postaje sve jasnije da će 44-godišnji republikanski guverner upravljati svojim predsjedničkim aspiracijama na svoj način, u vlastitom vremenskom okviru, sa ili bez saveznika u nacionalnom vodstvu ili odnosima GOP-a sa štampom.

"DeSantis je, u svom stilu i akcijama koje je poduzeo kao guverner, pokazao spremnost da se bori protiv tradicionalnih sila koje postoje, establišmenta", rekao je David McIntosh, predsjednik Kluba za rast, utjecajne konzervativne grupe sa sjedištem u Washingtonu. McIntosh je opisao DeSantisov stil kao "osvježavajući" i sugerirao da je Republikanska republika spremna da pređe sa bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.

Za sada, DeSantis je možda najsnažnija prijetnja Trumpovim naporima da po treći put osvoji nominaciju za GOP. Klub za rast će ugostiti DeSantisa među pola tuceta predsjedničkih potencijalnih kandidata na zatvorenom događaju na Floridi sljedećeg vikenda s vrhunskim donatorima. Tramp nije pozvan.

U međuvremenu, DeSantis je tiho počeo da širi svoju političku koaliciju pod njegovim uslovima baš kada je objavio knjigu "Hrabrost biti slobodan", koja izlazi u utorak.

Vikend je proveo iza zatvorenih vrata u luksuznom hotelu u južnoj Floridi na "Freedom Blueprint" sa više od 100 donatora, izabranih zvaničnika i konzervativnih uticajnih ljudi. Među prisutnima su bili bivši šef Trumpovog kabineta Mick Mulvaney, guverner Ajove Kim Reynolds, senator iz Arkanzasa Tom Cotton i donator iz Teksasa Roy Bailey, bivši član Trumpovog nacionalnog odbora za finansije.

Guverner Oklahome Kevin Stitt i guverner Tennesseeja Bill Lee su također bili prisutni, zajedno sa senatorom iz Wisconsina Ron Johnsonom, senatorom iz Jute Mike Lee, rep. Texas Chip Royom i rep. Kentuckyjem Thomas Massiejem.

Voditeljica Fox Newsa, Laura Ingraham, u nedjelju je bila domaćin ćaskanja uz vatru sa DeSantisom prije nego što se on pridružio diskusiji o “borbi protiv buđenja” sa Chaya Raichik, koja vodi račun na društvenim mrežama “Libs of TikTok”.

Detalje skupa otkrili su učesnici koji su zatražili anonimnost kako bi razgovarali o privatnom događaju.

Trump je uglavnom ignorisan tokom vikenda, iako je konzervativna komentatorka Ann Coulter shvatila njegov neuspjeh da izgradi zid koji proteže cijelu granicu između SAD-a i Meksika tokom subotnje panel diskusije s DeSantisom o sigurnosti granica, prema jednoj osobi u prostoriji. Optužila je bivšeg predsjednika da uopće nije želio da ga izgradi.

U narednim danima i sedmicama, DeSantis će iskoristiti objavljivanje svoje knjige da se predstavi biračima izvan Floride, uspostavivši svoju političku dominaciju tamo prošle jeseni pobijedivši na izborima za više od 19 postotnih poena.

Očekuje se da će u narednim sedmicama nastupiti u ključnim državama primarnog kalendara, kao što su Ajova i New Hampshire, pored općih izbornih bojišta kao što su Georgia i Pennsylvania. Prošle sedmice se iznenađujuće zaustavio u New York Cityju, Filadelfiji i Chicagu kako bi se pridružio vođama policijskih snaga, iako su događaji bili privatni i nije obavijestio lokalne medije.

Guverner Floride će već u subotu voditi dva republikanska skupljanja sredstava u Teksasu. Sljedećeg dana će govoriti na prijemu od 500 dolara po glavi za GOP okrug Orange u Kaliforniji. On će služiti kao glavni govornik za Alabama GOP sljedeće sedmice.

Iako je počeo da širi svoj profil, DeSantis je učinio daleko manje od većine na početku 2024. godine da se poveže sa primarnim biračima i potencijalnim saveznicima u ključnim državama.

Dugo je izbjegavao okupljanja republikanskih guvernera ili najviših zvaničnika GOP-a, koji privatno osuđuju njegov pristup kao arogantan. Nikada nije kročio u Ajovu.

Bivša predsjednica GOP-a New Hampshirea, Jennifer Horn, napomenula je da republikanski birači na primarnim izborima često prihvataju kandidate protiv establišmenta "koji su voljni stvoriti svoju traku ili krenuti svojim putem".

„Ali kada se kandidujete za predsednika, i u ovom okruženju, mislim da on mora da pazi da ne bude žrtva sopstvene arogancije“, rekla je ona. “Ima uvjerenje da o svemu zna bolje od svih, a to nikada nije dobro.”

U međuvremenu, DeSantisov tim ne osjeća hitnost da se prijavi na takmičenje 2024. godine, na kojem se već nalaze tri republikanska kandidata. Trump je to najavio prije tri mjeseca.

Takođe nije pokazao interesovanje da odgovori na Trampove sve ličnije napade, koji uključuju nedavne objave na društvenim mrežama koje sugerišu da se DeSantis neprikladno ponašao prema maloljetnim djevojkama kada je nakratko predavao u srednjoj školi u svojim ranim dvadesetim.

Trump guvernera Floride naziva Ron DeSanctimonious" i "Meatball Ron".

Nasuprot tome, DeSantis u svojoj novoj knjizi zapravo pripisuje Trumpu što mu je pomogao da osvoji mjesto guvernera Floride 2018.

„Znao sam da će mi Trumpova podrška omogućiti da budem izložen primarnim glasačima GOP-a širom države Florida, i bio sam uvjeren da će me mnogi vidjeti kao dobrog kandidata kada saznaju za moje rezultate“, piše DeSantis, prema ranoj kopiji koju je nabavio Guardian.

Trumpov sve veći fokus na DeSantisa može nenamjerno pomoći guverneru Floride definirajući ga kao najjaču republikansku Trumpovu alternativu, smatra Sam Nunberg, bivši Trumpov pomoćnik koji je postao kritičar.

"Vidi, Donald je zabrinut, i da ja radim za njega, rekao bih da mora da ažurira knjigu igranja", rekao je Nunberg.

U međuvremenu, DeSantis je fokusiran na proširenje svoje konzervativne agende na predstojećoj parlamentarnoj sjednici Floride, koja traje od marta do maja.

Već se zalagao za eliminaciju programa raznolikosti, jednakosti i inkluzije sa javnih univerziteta i koledža Floride. Među njegovim drugim prioritetima: omogućavanje ljudima da nose oružje u javnosti bez dozvole; slabljenje zakona koji štite novinare od tužbi; i suzbijanje ilegalne imigracije, uključujući plan da se ilegalno eliminiše školarina u državi za studente u zemlji.

U znak priznanja njegovoj političkoj snazi, DeSantis je na udaru rastuće grupe republikanskih rivala.

Guverner New Hampshirea Chris Sununu javno je osudio DeSantisovu odluku da iskoristi poluge vlade da kazni privatne kompanije poput Disneya koje se suprotstavljaju njegovim političkim prioritetima. Tim guvernera Sjeverne Dakote Kristi Noem kritizirao je DeSantisov stav o abortusu kao nedovoljno konzervativan.

DeSantis nije učinio sebi nikakvu uslugu unutar Republičkog nacionalnog komiteta prošlog mjeseca kada je javno stao na stranu protivnice predsjednice RNC-a Ronne McDaniel tokom njene ogorčene borbe za reizbor. McDaniel je lako dobila reizbor na svoju funkciju.

“Idemo naprijed. I to je ono na što sam fokusirana”, rekla je McDaniel u nedjelju na CNN-u “State of the Union” kada su je pitali o njenoj vezi sa DeSantisom. "Jedina stvar koju republikanci mogu učiniti da ne bismo pobijedili je da se stalno bore jedni protiv drugih."

Citirajući Evropsku uniju rekli su da će prihvatanje sporazuma 'ubrzati napredak obje zemlje ka ččanstvu u Evropskoj uniji.'

"Prihvatanje ovog sporazuma će pomoći u unapređenju naših ključnih ciljeva za region Zapadnog Balkana, uključujući donošenje mira, stabilnosti i prosperiteta svim narodima u regionu", rekao je glasnogovornik State Departmenta za Radio Slobodna Evropa.

Susret predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Albina (Aljbin) Kurtija je najvažniji trenutak u procesu normalizacije odnosa u poslednjih deset godina.

Od lidera se očekuje da na sastanku, 27. februara, potvrde pred posrednicima Evropske unije da prihvataju evropski plan.

Bio bi ovo drugi dogovor strana u dijalogu, nakon Briselskog sporazuma koji je postignut u aprilu 2013 godine.

Iz State Departmenta su rekli da u potpunosti podržavaju dijalog koji vodi Evropska unija.

"Važno je da obje strane iskoriste ove razgovore da pokažu posvećenost mirnoj budućnosti regiona. Kroz dijalog Srbija i Kosovo treba da postignu sveobuhvatan sporazum", rekli su iz State Departmenta. "Naše očekivanje je da dvojica lidera pristupe ovim sastancima sa konstruktivnim duhom potrebnim da se krene naprijed sa prijedlogom."

Takozvani francusko-njemački plan kojeg podržava i SAD za sada nije dostupan javnosti. Strane su ga dobile u jesen prošle godine.

Evropski zvaničnici su najavili da će ga objaviti ako strane potvrde da ga prihvataju.

Radio Slobodna Evropa je u decembru prošle godine objavio sadržaj plana, za koji razni diplomatski izvori tvrde da je najvjerodostojnija verzija koja je do tog trenutka objavljena u medijima.

Plan od deset tačaka predviđa jednaka prava Srbije i Kosova, poštovanje teritoritorijalnog integriteta i nepovredivost granica, priznanje državnih simbola te otvaranje diplomatskih misija Srbije i Kosova u sjedištima respektivnih vlada.

Ne spominje se u planu mogućnost članstva Kosova u Ujedinjenim Nacijama ali se eksplicitno kaže da se Srbija neće protiviti članstvu Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji.

Pitanje formiranja Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu, doduše ne sa tim nazivom se spominje u smislu "posebnog aranžama za srpsku zajednicu na Kosovu".

Takođe se predviđa formalizovanje statusa Srpske pravoslavne crkve (SPC) na Kosovu i pružanje snažnog nivoa zaštite srpskom vjerskom i kulturnom naslijeđu i vjerskim objektima, u skladu sa postojećim evropskim modelima.

"I Kosovo i Srbija treba da implementiraju sporazume koje su već potpisali kroz proces dijaloga, uključujući napredak ka uspostavljanju Zajednice opština sa srpskom većinom. Snažno ohrabrujemo kosovske Srbe da se vrate u kosovske institucije što je prije moguće kako bi poboljšali sigurnost i stabilnost za sve građane", dodali su iz State Departmenta.

Kosovski premijer Aljbin Kurti i predsednik Srbije Aleksandar Vučič već su načelno prihvatili evropski prijedlog koji podržavaju Sjedinjene Američke Države, a koji ne predviđa međusobno priznanje, ali uključuje obavezu strana da ne ometaju jedna drugu u integracionim procesima.

Usljed strahovanja da bi Rusija mogla pokušati da iskoristi tenzije između strana za podsticanje destabilizacije na Balkanu kako bi skrenula pažnju sa svoje agresije na Ukrajinu, Sjedinjene Države i Evropska unija pojačale su pozive na sporazum i očekuju napredak na sastanku u ponedjeljak.

Savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet razgovarao je tokom vikenda telefonom sa čelnicima obje zemlje, ponovivši podršku Sjedinjenih Država prijedlogu i očekivanja da strane imaju konstruktivan pristup i posvećenost implementaciji svih dogovora postignutih u dosadašnjim razgovorima, uključujući i onaj za Zajednicu opština sa srpskom većinom na Kosovu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Olaf Scholz i italijanski premijer Giorgia Meloni napisali su uoči sastanka zajednička pisma premijeru Kurtiju i predsjedniku Vučiću, u kojima se, između ostalog, navodi , da je hitno potrebno krenuti dalje u cilju zaključenja sporazuma i obezbjeđivanja njegove provedbe.

Zvaničnici Evropske unije rekli su da se o prijedlogu neće pregovarati i da će u ponedjeljak strane razgovarati o implementaciji plana, koji podržavaju sve zemlje članice bloka, uključujući i one koje ne priznaju Kosovo.

Visoki evropski zvaničnik je tokom sedmice rekao da prihvatanje prijedloga znači i prihvatanje zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu, što je najkontroverznije pitanje u sporazumima do sada. On je rekao da prijedlog predstavlja i "de fakto priznanje" Kosova od strane Srbije. Zapadne diplomate su obavijestile obje strane da odbijanje prijedloga znači suočavanje sa sankcijama.

U ponedjeljak se ne očekuje potpisivanje, a ako se strane dogovore oko implementacionog aneksa prijedloga, onda bi ceremonija potpisivanja mogla biti održana kasnije u martu u prisustvu zemalja članica Evropske unije i Sjedinjenih Država.

Oba lidera odlaze u Brisel usred kritika kod kuće. Dio opozicije u Srbiji tvrdi da prijedlog znači priznanje Kosova, optužujući za neuspjeh u procesu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je u međuvremenu istakao da su nepriznavanje Kosova i neslaganje sa njegovim članstvom u Ujedinjenim nacijama nesporna pitanja za Beograd.

Na Kosovu je dio opozicije rekao da ima mnogo neizvjesnosti u vezi sa sastankom u ponedeljak i da prijedlog ne obezbjeđuje konačne dogovore već stvaranje novog "status-kvo".

Premijer Kurti je tokom sedmice rekao da su "saveznici Kosova izradili prijedlog kao paket koji će unaprijediti članstvo Kosova u međunarodnom sistemu i koji uključuje i de facto priznanje (od strane Srbije), a sve to na osnovu Povelje Ujedinjenih nacija".

Kosovo je već ušlo u 16. godinu nezavisnosti, što je najavljeno uz podršku Sjedinjenih Država i glavnih evropskih zemalja, ali joj se protive Srbija i njen saveznik Rusija, koja ne gleda blagonaklono na euroatlantske integracije Balkana uključujući i sporazum Kosova i Srbije, koji je uslov za napredak strana u integracionim procesima.

Indija, predsjedavajuća formata G20, bila je domaćin sastanka ministara finansija u gradu Bangalore. Oklijevala je na dnevni red staviti pitanje rata, ali zapadne zemlje su insistirale na tome i odbijale bilo kakav ishod koji ne bi uključivao osudu ruske invazije.

"Većina članica snažno je osudila rat u Ukrajini i naglasila da uzrokuje golemu ljudsku patnju i pogoršava postojeće slabosti u globalnoj ekonomiji", navodi se u saopštenju.

"Bilo je i drugačijih stavova i različitih procjena situacije i sankcija", dodaje se u sažetku, što je referenca na mjere koje su uvele Sjedinjene Države, evropske i druge zemlje kako bi kaznile Rusiju za invaziju.

Takav ishod sličan je kraju sastanka G20 na Baliju u novembru prošle godine kad je Indonezija također objavila završni dokument u kojem su iznesene razlike.

G20, formiran kako bi se zemlje borile protiv ekonomskih kriza, sve teže postiže konsenzus među članicama.

Dva delegata rekla su Reutersu da Rusija i Kina ne žele da se platforma koristi za raspravu o političkim pitanjima.

Njemački ministar finansija Christian Lindner smatra da je "za žaljenje" što je Kina blokirala deklaraciju kojom se osuđuje ruski rat protiv Ukrajine.

Rusija optužila Zapad za destabilizaciju ministarskog sastanka G20

Ruske vlasti optužile su Zapad da je "destabilizovao" sastanak ministara finansija G20 održan u Indiji "ucjenom" da u zajedničkom saopštenju bude pomenuta Ukrajina, piše AFP.

Rusko Ministarstvo izrazilo je žaljenje što Zapad nastavlja da destabilizuje aktivnosti G20, koja okuplja glavne ekonomske sile sveta, i dodalo da ta grupa ima antiruske aktivnosti.

Prema navodima tog ministarstva, Sjedinjene Države, Evropska unija i Grupa sedam industrijski najrazvijenijih zemalja sveta (G7) ugrozile su "donošenje kolektivne odluke" na sastanku u Indiji.

Te zemlje su pokušavale da nametnu "svoj diktat" putem "jasnih ucjena" tako da se njihovo tumačenje sukoba u Ukrajini pojavi u zajedničkom saopštenju ministarskog sastanka G20.

Rusko ministarstvo je optužilo Vašington i njegove saveznike da postavljaju "ultimatume" "mnogim delegacijama".

"G20 treba da ostane ekonomski forum, a ne da zadire u sferu bezbjednosti", dodalo je ministarstvo.

Članice G20 su SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, Turska, Kanada, Meksiko, Brazil, Argentina, Indija, Japan, Južna Koreja, Australija, Indonezija, Saudijska Arabija, Južna Afrika i Evropska unija.

One imaju udio od 80 odsto u ekonomskoj proizvodnji i čine oko dve trećine svjetske populacije.