Bidenovim planom predviđeno je smanjenje deficita za 2,9 hiljada milijardi dolara kroz narednu deceniju podizanjem poreza onima koji zarađuju više od 400.000 dolara godišnje i ukidanjem nekih poreskih olakšica uvedenih 2017. godina pod tadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Budžetom je predviđeno ukupno povećanje federalne potrošnje u fiskalnoj 2024. godini na 6,8 hiljada milijardi sa 6,2 hiljade koliko je potrošeno 2022.

Biden predlaže veće budžetske izdatke i smanjenje deficita uvođenjem niminalnog poreza od 25 odsto milijaderima i udvostručavanje poreza na kapitalnu dobit sa 20 procenata, saopšteno je iz Bijele kuće.

Ideja je da se oporezivanjem bogatih finansiraju programi za srednju klasu, starije i porodice.

Kada je riječ o spoljnopolitičkim prioritetima, Bidenov plan obuhvata zahtjev da se izdvoji 2 milijarde dolara za jačanje indo-pacifičkih ekonomija i podrže partneri "za suprotstavljanje Kini".

Za Pentagon je predviđen budžet od više od 800 milijardi dolara.

Budžetske bitke se obično vode po stranačkim linijama - republikanci se zalažu za to da vlada troši manje novca i stoga prikuplja manje poreskih prihoda od svojih građana. Demokrate teže ka ekspanzivnijoj vladi koja se finansira od viših poreza, posebno bogatih i korporacija.

Međutim, svaki proces predlaganja budžeta je i pozornica za sve strane da igraju svoju ulogu.

Kada predsjednikov budžetski prijedlog bude objavljen, članovi opozicione stranke - posebno kada kontrolišu jedan ili oba doma Kongresa - će ga odmah odbaciti i tako potvrditi ovlaštenje Kongresa da kontroliše koliko vlada troši. Republikanci, koji trenutno kontrolišu Predstavnički dom, odbaciće Bidenov prijedlog.

Različite vizije

"Ono što Kongres radi i ono što administracija predlaže su različite stvari, jer imaju veoma različite poglede na to šta bi SAD trebalo da budu", rekao je Douglas Holtz-Eakin, koji je vodio Kongresnu kancelariju za budžet od 2003. do 2005, a sada je predsjednik istraživačkog centra Američki akcioni forum, naklonjenog konzervativcima.

"Predsjednik će predložiti veliko povećanje potrošnje. Predložiće pomoć u brizi o djeci, plaćeno odsustvo sa posla, besplatan koledž - sve vrste novih programa za koje demokrate veruju da su prikladni. Predložiće i još veće poreze."

Republikanci imaju sasvim drugačija očekivanja.

"Oni vide vladu kao znatno ograničeniju, žele manju vladu i niže poreze. Ne žele nove programe, već su zabrinuti zbog obima postojećih programa."

Ispod površine

Dok na površini djeluje da se rasprava o budžetu odnosi na potrošnju, ona je takođe i o oporezivanju, jer tako federalna vlada ubira najveći dio svojih prihoda. A za Amerikance, porezi su višegodišnji problem.

SAD naplaćuju poreze drugačije od ostalih razvijenih zemalja. Veliki dio federalnih prihoda dolazi od poreza običnih građana, a svaki poreski obrazac je individualan. Sistem je napravljen tako da poreske stope za bogate budu veće od onih sa nižim primanjima, a neki čak i ne prelaze prag prihoda za oporezivanje.

"Mnoge evropske zemlje koriste poreze na dodatu vrijednost, na potrošnju, na zapošljavanje, poreze na zarade. Oni finansiraju mnogo svojih socijalnih programa od novca radnika i ljudi srednje klase, mnogo više nego mi u našem sistemu", rekao je za Glas Amerike Daniel Bunn, predsjednik i izvršni direktor organizacije Poreska fondacija.

Porez na dohodak

U fiskalnoj 2022. godini, prema podacima Kancelarije za upravljanje i budžet Bijele kuće, 51 odsto federalnih prihoda dolazilo je od poreza na pojedinačne prihode Amerikanaca.

Još 33 odsto dolazi od onoga što je poznato kao "porez na plate" - sredstava koja se odbijaju od plata Amerikanaca za finansiranje socijalnih programa, kao što su socijalno osiguranje i programi zdravstvene nege Medicare i Medicaid.

Kada se uračunaju i porezi koje građani plaćaju saveznim državama, ispadne da Amerikanci finansiraju oko 80 odsto federalnih prihoda, što je mnogo veći procenat od drugih članica Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj - u kojima kombinacija poreza na potrošnju i korporativnih poreza pokriva više od 40% državnih prihoda.

Budžet raste nezavisno od partije na vlasti

Dok djeluje da se budžetske bitke vode između jedne strane koja želi da smanji potrošnju i druge koja želi da je poveća, u stvarnosti je federalni budžet rastao bez obzira na to ko je na vlasti u Washingtonu.

Kada je predsjednik bio George Bush mlađi, ukupni federalni izdaci za fiskalnu 2003. bili su 2,16 milijardi dolara. Očekuje se da će 2023. federalna potrošnja premašiti 6 milijardi dolara.

Najveći segment budžeta je "obavezna" potrošnja, što znači izdatke koji su propisani zakonom, kao što su plaćanja socijalnog osiguranja i finansiranje Medicarea koji pokriva zdravstvenu zaštitu starijih građana.

Obavezna potrošnja će činiti oko 63 odsto federalnih izdataka u fiskalnoj 2023. godini, sa kamatama na savezni dug koje su za oko 8 odsto više. Ostatak, oko 30 odsto ukupne potrošnje, smatra se "diskrecionom" potrošnjom, što znači da Kongres mora da donese zakon kojim se to ovlaštuje.

Najveći element godišnje diskrecione potrošnje u SAD je usmjeren na nacionalnu bezbjednost i odbranu. Budžet za odbranu troši skoro polovinu diskrecionog dijela saveznog budžeta, ostavljajući ostatak savezne vlade - sve od Sekretarijata za poljoprivredu do Sekretarijata za boračka pitanja - sa oko 16 odsto preostalog novca.

Borba oko "plafona zaduživanja"

Uz nekoliko izuzetaka posljednjih decenija, SAD troše više novca nego što uzimaju na godišnjem nivou, što rezultira budžetskim deficitom, koji se mora finansirati dodatnim zaduživanjem.

Obje stranke su značajno doprinele dugu, ali borbe oko njega najčešće se javljaju kada je predsjednik demokrata, a republikanci kontrolišu Kongres. Ove godine, republikanci koji su većina u Predstavničkom domu, najavili su da će od Bidenove administracije tražiti da smanji troškove.

Republikanci se oslanjaju na to što postoji takozvani "plafon zaduživanja" - odnosno ograničenje svote novca koju Sekretarijat za finansije može da pozajmi. Oni su najavili da neće odobriti povećanje "plafona zaduživanja" ako se ne smanji federalna potrošnja.

Obje partije, međutim, žele da sačuvaju finansiranje programa popud Medicarea i socijalnog osiguranja, pa će smanjenja morati da budu u diskrecionom dijelu budžeta.

Kako smanjiti deficit?

Očekuje se da će i predsjednik i republikanci u Kongresu predložiti načine za smanjenje deficita, ali će zacrtati veoma različite puteve ka tom cilju.

Biden je najavio da će predložiti mjere za smanjenje federalnog deficita za čak dvije milijarde dolara u narednoj deceniji. Ali, umjesto da to učini kroz smanjenje potrošnje, on predlaže povećanje poreza koje plaćaju bogati Amerikanci.

Republikanci nisu objavili svoj konačni plan, ali tekuće diskusije su fokusirane na smanjenje potrošnje, a ne na povećanje prihoda. Razgovara se i o smanjenju budžeta za stranu pomoć za 50 odsto, kao i smanjenju programa koji siromašnim Amerikancima pomažu oko stanovanja.

Iako je nemoguće tačno predvidjeti kako će se ova budžetska bitka odigrati, historija pokazuje da Predstavnički dom, koji kontrolišu republikanci, i Senat koji vode demokrate, neće moći da postignu dogovor o zajedničkom planu budžeta.

Kada se to ranije dešavalo, vlada je nastavljala da funkcioniše zahvaljujći rezolucijama kojima Kongres odobrava da se finansiranje privremeno nastavi - dok se ne postigne dogovor.

Litvanska pješadija napreduje sa ciljem da brzo zauzme neprijateljske pozicije. To su samo vježbe - proba za mogući pravi rat - jer je litvanskim borcima i mnogim Litvancima jasno da se svijet promijenio za samo godinu dana. Rutinski trening sada znači mnogo više za litvanske muškarce i žene. Prema njihovom mišljenju, od toga zavisi samo postojanje Litvanije.

Raminta Banisauskaite, pripadnica vojske ističe da je kod vojnika motivacija još veća.

"Naš mentalitet jača jer su komšije blizu. A, ono što radimo je da usavršavamo naše lične vještine. Na primjer, da preživimo kao pojedinci i naravno da smo uvek svjesni i uvijek spremni", kaže ona.

Litvanija je članica Evropske unije i NATO-a, što joj pruža političku i vojnu zaštitu koju Ukrajina nije imala kada je bila napadnuta prije godinu dana. Ipak, rat je pokazao da još mnogo toga treba da se nauči. Snage NATO-a raspoređene u Litvaniji smatraju da je od vitalnog značaja da posmatraju ukrajinske trupe i integrišu taktike pomoću koje su one uspjele da se suprotstave ruskoj invaziji.

Erik je kapetan NATO snaga.

"Mislim, prije svega, kada pogledamo na naš jednostavni taktički nivo, šta vidite, šta možete da uradite bez previše osoblja, ali sa mnogo upornosti i da to kombinujete sa modernim dronovima i tehnologijama, da stvorite preduslov za dobru borbu. Mislim da je to jedna od stvari koje se uglavnom ističu - veoma hrabra borba sada u Ukrajini", objašnjava kapetan Erik.

Povećane tenzije u Evropi izazvane ratom u Ukrajini podstakle su i ruski šovinizam. U Dumi, ruskom parlamentu, predstavljen je prijedlog da se poništi odluka iz 1991. godine kojom je Litvaniji odobrena nezavisnost. Moskva je napravila sličan korak u pripremi za punu invaziju na Ukrajinu. Ruski napad na Ukrajinu prisilio je ne samo litvanske vlasti i NATO da reaguju, već i cjelokupno društvo.

Litvanski savez strijelaca je grupa muških i ženskih volontera koji prolaze vojnu obuku vikendom. Mnogi od njih kažu da je 24. februar 2022. bio prekretnica za njih.

Aiste Linauskaite, pripadnica litvanskog Saveza strijelaca, prisjetila se prvog dana rata u Ukrajini.

"Tog dana je bilo mnogo razgovora, sa prijateljima, sa porodicom. Šta bi ti uradila da se tako nešto desi u tvojoj zemlji, jer je to vrlo realno, a ja sam pomislila da odgovori da bežim ili se skrivam, nisu za mene", priča ona.

Litvanija, sa manje od 2 miliona ljudi i oružanim snagama od nešto više od 20 hiljada vojnika, zabrinuta je zbog odbijanja Rusije da se povuče uprkos slabijim od očekivanih rezultata svojih snaga u Ukrajini. Litvanska granica sa Bjelorusijom, ruskim saveznikom - takođe je razlog za zabrinutost.

Zamjenik ministra odbrane Litvanije, Vaidotas Urbelis istakao je da njegova zemlja mora da ima u vidu svoju bezbjednost na granicama.

"Imamo Kalinjingrad na Zapadu i imamo Bjelorusiju koja je domaćin velikog kontingenta ruskih snaga i podržava rusku agresiju protiv Ukrajine", kaže on.

Sa snagama NATO-a na litvanskom tlu, sukob između Rusije i Zapada ima jednu od svojih linija kontakta u Litvaniji, scenario skoro identičan onom iz Hladnog rata, pun tenzija i neizvesnosti oko onoga što mnogi vide kao mogući sukob - za šta se ta mala baltička zemlja trudi da bude spremna.

BiH zauzima 31. mjesto, između Rusije i Indije. Sa jednom od čelnica organizacije, Amy Slipowitz, razgovarala novinarka srpskog servisa Glasa Amerike Ivana Konstantinović.

Na pitanje kako je Kosovo upsjelo postići takav uspjeh u njegovanju i pomacima u demokraciji, Slipowitz govori: „Jedan od razloga je da su stranke i individue izgubile politička prava zasnovana na protekcionizmu i nepotizmu, a takve mreže su postale manje politički utjecajne pod novom vlasti na Kosovu. Također, ranije marginalizirane grupe, poput LGBTQ zajednice, žene uopće i pripadnici etničkih Srba, sada imaju mnogo veće predstavništvo u vladinim institutcijama, i općenito u političkom životu. U smislu građanskih sloboda, akademske slobode su ojačale, i sve je manje političkih pritisaka kada je u pitanju liderstvo univerziteta.”

Među zemljama s najvećim nazatkom u zadnjoj deceniji je BiH, a Slipowitz objašnjava zašto: „Tačno, BiH se nije nikada oporavila od ovog upornog nazatka. Pogledajte samo 2022. godinu i vidjet ćete šta ju to drži i dalje u kategoriji djelomično slobodne zemlje, i na nižem mjestu nego što je to bila prije 10 godina: lokalne vlasti i dalje zanemaruju zaštitu ljudskih prava, a to rezultira nastavkom diskriminacije prema manjinama. Napredak u konačnom kažnjavanju svih ratnih zločina je spor. Nadalje, kao i ranijih godina, i prošlogodišnji izbori su obilježeni značajnim neregularnostima u nekim dijelovima BiH. Jedan od krupnih primjera za to je činjenica da je visoki predstavnik upotrijebio svoje izvršne ovlasti da izmijeni izborni zakon u Federaciji.”

Anita Đonlić, porijeklom iz Maglaja, je naučnica koja je za svoj rad , pručavanje razlika izmedju zdravih ćelija i ćelija raka, dobila niz prestižnih priznanja i nagrada. Ona je trenutno na prestižnom Univerzitetu Princeton u Sjedinjenim Državama, na postdoktorskim studijama.

„Moja trenutna pozicija na Princetonu se smatra prijelaznim periodom koji se preporučuje znanstvenicima koji žele jednog dana imati vlastiti istraživački laboratorij. Takva pozicija bi mi trebala pomoći da steknem dodatno znanje i vještine koje se razlikuju od onih koje sam stekla tokom doktorskih studija. U mom slučaju, to znači da sam željela proširiti ono što sam učila o biomolekulama u epruveti na učenje o biomolekulama u njihovom prirodnom okruženju, ljudskoj ćeliji. Konkretno, želim razumjeti kako se klasa molekula zvana RNK ponaša drugačije u zdravim i kancerogenim ćelijama”, kazala je dr. Đonlić.

Ona se bavi istraživanjem kondenzata nukleinskih kiselina u živim ćelijama, a ovaj rad ima značaj u razvoju potencijalnih aplikacije u biomedicini.

„Mnogo truda u istraživanju raka posvećen je otkrivanju procesa i biomolekula koji se razlikuju u kancerogenim i zdravim stanicama. To bi pomoglo u razvoju boljih lijekova za liječenje raka bez utjecaja na normalne fiziološke funkcije, jer bi bilo moguće ciljati i ubijati samo kancerogene ćelije bez uticaja na zdrave ćelije. Jedna vrsta ćelijskih organela, kondenzati, u kancerogenim ćelijama izgledaju puno veći i brojniji pod mikroskopom u usporedbi sa zdravim ćelijama. Moja želja je da razumijem kako RNK molekule u tim kondenzatima doprinose uočenim razlikama pod mikroskopom, te razviti lijekove koji ciljaju te kancerogene procese i molekule”, istakla je Đonlić.

Belma Kalamujić Stroil je naučna saradnica na Univerzitetu u Sarajevu i radi pri Institutu za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Jedna je od istraživačica koja učestvuje u COST akciji G-BiKE, gdje je voditeljica radne grupe „Diseminacija znanja”. G-BiKE i ova grupa su interdisciplinarna mreža istraživača i praktičara iz Evrope i šire, s više od 120 učesnika iz 42 zemlje.

Ima za cilj da osigura okvir za procjenu, praćenje i upravljanje genetičkom raznolikošću kako bi se održala otpornost i adaptivni potencijal divljih i uzgojnih populacija. Pored toga, misija G-BiKE je pomoći naučnicima i praktičarima širom EU da integrišu znanja iz oblasti genetke i evolucije u politike konzervacije prirode.

Kruna napora ove grupe desila se na nedavnom COP15 skupu u Montrealu kada je usvojena novi Globalni okvir za biodiverzitet, (GBF). Ovaj dokument osnovni je okvir jednog od glavnih globalnih mehanizama za očuvanje biodiverziteta - Konvencije o biološkoj raznolikosti, međunarodnog ugovora kojeg potpisuju gotovo sve zemlje svijeta.

„Nedavna istraživanja sugeriraju da je genetički diverzitet unutar IUCN ugroženih vrsta opao, u prosjeku, za 9 do 33% u posljednjih nekoliko decenija. Populacijska genetička teorija u kombinaciji s Living Planet Index predviđa da, osim ako se ne preduzmu intervencije da se zaustavi i preokrene smanjenje populacija vrsta, populacije mogu na kraju izgubiti u prosjeku 19 do 66% svoje genetičke raznolikosti”, kazala je dr. Kalamujić Stroil.

Gubitak genetičke raznolikosti nosi posljedice za sve vrste, uključujući određivanje stope reprodukcije i preživljavanja jedinki, ranjivost na klimatske promjene i rizik od izumiranja vrsta. Otpornost na sve intenzivnije promjene klimatskih uslova te otpornost na štetočine i bolesti počiva upravo na visokom genetičkom diverzitetu.

„Mi imamo sreću da živimo u zemlji koja se nalazi u srcu jednog od evropskih žarišta biodiverziteta i razmaženo smo naviknuti na sve blagodati koje proizlaze iz te biološke raznolikosti. Ali vidimo da ako nastavimo s nemarnim odnosom ni te blagodati neće biti dovijeka”, dodala je Kalamujić-Stroil.

Najcitiraniji rad u dosadašnjoj karijeri dr. Kalamujić-Stroil potekao iz saradnje u COST akciji DNAqua-Net, a za rad objavljen u sklopu saradnje G-BiKE je prošle godine dobila i federalnu nagradu za nauku iz oblasti prirodnih nauka. Rad koji je objavila s koleginicama iz Ocean4Biotech akcije dobio je status „Urednikov izbor” u časopisu Marine Drugs.

Na pitanje koliko se naučni rad razlikuje u BiH i u SAD, Anita Đonlić odgovara: „S obzirom da sam većinu svog istraživačkog obrazovanja i iskustva stekla u SAD-u, teško je usporediti naučni rad ovdje i u BiH. Ono što znam je da istraživanja kojima se ja bavim zahtijevaju mnogo novca i infrastrukturu koju čak i neke američke institucije nemaju.”

„Zapamtite da su neuspjesi normalni i nemojte gubiti nadu kada ne dobijete ono što želite – moja dostignuća možda zvuče impresivno, ali lista nagrada koje nisam dobila je mnogo, mnogo duža od onih koje jesam. Za žene u STEM poljima, okružite se ljudima koji vas bodre i podržavaju. Biti manjina u svijetu nauke je teško, ali uz odlučnost i pravi sistem podrške, možete prevladati bilo koju prepreku”, poručila je dr. Anita Đonlić.

Nemaju svi mogućnost da svoj rad proširuju i usavršavaju na najprestižnijimj svjetskim univerzitetima, medjutim, mlade znanstvene umove to ne smije obeshrabriti.

Stoga Kalamujić Stroil zaključuje: „Imala sam sreću da su predsjedavajući COST akcija čiji sam bila dio, ne samo sjajni naučnici, već i sjajni ljudi, veoma otvoreni i spremni na pružanje prilika dobrim idejama i uloženom trudu, bez obzira iz koliko male zemlje dolazite. U našem je mentalitetu da imamo nekakvu zadršku prema vlastitom kvalitetu, nekakav osjećaj da nismo dovoljno dobri, ali mi itekako imamo šta za ponuditi i ljudi to prepoznaju. Po meni, COST akcija je idealan početak za naše mlade istraživače jer pruža odličnu priliku da se stavite na evropsku istraživačku mapu. Program posebno podržava mlade naučnice iz Evrope, snažno potencirajući rodnu zastupljenost. A sve ostalo zavisi od vašeg rada i malo sreće.”

SAD su se angažovale na obuzdavanju Kine, a ne u fer takmičenju zasnovanom na pravilima, rekao je ministar spoljnih poslova, koji je donedavno bio ambasador Kine u Washingtonu.

„Percepcija SAD o Kini je ozbiljno iskrivljena. Amerika smatra Kinu svojim primarnim rivalom i najznačajnijim geopolitičkim izazovom. I to je kao kada uđete u pogrešan voz”, rekao je Quin.

Odnosi između dvije supersile su godinama bili napeti zbog brojnih pitanja, uključujući Tajvan, trgovinu i rat u Ukrajini, ali su se pogoršali prošlog mjeseca nakon što su SAD oborile balon - za koji tvrde da je kineski špijunski.

SAD kažu da ne traže sukob, ali Quin smatra da to u praksi znači da Kina ne treba da odgovori na klevete ili napade i da je to „jednostavno nemoguće”.

„Ako Amerika ne zakoči i nastavi pogrešnim putem, ne postoje zaštitne ograde koje će sprečiti iskakanje iz šina, što će značiti konflikt i konfrontaciju - i ko će onda snositi katastrofalne posljedice?”, poručio je kineski šef diplomatije.

Američki zvaničnici često govore o uspostavljanju „zaštitnih ograda” u bilateralnim odnosima, kako bi se spriječilo da tenzije eskaliraju u krize.

Quin je uporedio kinesko-američko takmičenje sa trkom između dvoje olimpijaca.

„Ako jedna strana, umjesto da se fokusira na davanje maksimuma, uvijek pokušava da saplete drugu, onda ovo nije fer takmičenje”.

Diplomatija „vukova ratnika”

Quin je na svojoj prvoj konferenciji za novinare otkako je ministar govorio o kineskoj diplomatiji „vukova ratnika” usvojenoj 2020.

„Kada šakali i vukovi blokiraju put, a gladni vukovi nas napadaju, kineske diplomate moraju da plešu sa vukovima i štite i brane naš dom i zemlju”, rekao je on.

Quin je takođe rekao da „nevidljiva ruka” eskalira rat u Ukrajini „kako bi služila određenim geopolitičkim agendama”, ne precizirajući na koga misli.

On je ponovio poziv Kine na dijalog za okončanje rata.

Kina je prošle godine, pred početak rata u Ukrajini, sklopila partnerstvo bez ograničenja sa Rusijom. Peking je podržao stav Moskve da je NATO kriv za izazivanje rata.

Kina je odbila da osudi invaziju i žestoko je branila svoj stav prema Ukrajini, uprkos kritikama Zapada. Također je demantovala optužbe SAD da razmišlja o snabdijevanju Rusije oružjem.

Quin je rekao da Kina mora da unapredi svoje odnose sa Rusijom kako svijet postaje turbulentniji. Nije precizirao da li će kineski predsjednik Xi Jinping posjetiti Rusiju u skorije vrijeureme.

Osim objavljivanja riječi obožavanja o bivšem predsjedniku SAD, lažni nalozi su ismijavali Trumpove kritičare iz obje vodeće američke političke stranke, te napadali Nikki Haley, bivšu guvernerku Južne Karoline, koja je odlučila da postane protivkandidatkinja Trumpu za republikansku predsjedničku nominaciju 2024. godine.

Kada je riječ o Ronu DeSantisu, još jednom potencijalnom predsjedničkom kandidatu republikanaca, botovi su agresivno sugerisali da guverner Floride ne može pobijediti Trumpa, ali da bi bio izvrstan protivkandidat.

Dok republikanski glasači procjenjuju svoje kandidate za 2024. godinu, onaj ko je stvorio ovu mrežu botova nastoji napraviti prevagu koristeći tehnike online manipulacija koje je uveo Kremlj, kako bi uticao na diskusije o kandidatima na digitalnoj platformi, iskorištavajući algoritme Twittera da bi povećao svoj doseg.

Iako je identitet onih koji stoje iza mreže lažnih naloga nepoznat, analitičari kompanije su utvrdili da je ona vjerojatno stvorena u SAD.

„Jedan nalog će reći: 'Biden nam pokušava uzeti oružje; Trump je bio najbolji”, a drugi će reći, "6. januar je bio laž i Trump je bio nevin”, rekao je Jules Gorss, inženjer kompanije „Cyabra”, koji je prvi otkrio mrežu. „Ti glasovi nisu ljudi. Za dobrobit demokratije želim da ljudi znaju da se ovo događa.”

Botovi, kako ih se obično naziva, su lažni, automatizovani nalozi koji su postali poznati nakon što ih je Rusija angažovala u pokušaju miješanja u američke izbore 2016. Dok su velike tehnološke kompanije poboljšale rad na otkrivanju lažnih naloga, mreža koju je pronašla „Cyabra” pokazuje da su oni i dalje moćna sila u oblikovanju onlajn političkih rasprava.

Novootkrivenu pro-Trumpovu mrežu zapravo čine tri različite mreže Twitter naloga, sve napravljene u velikim serijama u aprilu, oktobru i novembru 2022. Istraživači vjeruju da bi u te aktivnosti moglo biti uključeno stotine hiljada naloga.

Svi nalozi sadrže imena i lične fotografije navodnih vlasnika naloga. Neki od njih objavljivali su vlastiti sadržaj, često kao odgovore stvarnim korisnicima, dok su drugi dijelili sadržaje stvarnih korisnika, pomažući njihovom dodatnom širenju.

Jedan od načina mjerenja uticaja botova je mjerenje procenta njihovih objava o bilo kojoj temi koju su pokrenuli nalozi koji izgledaju kao lažni. Za tipične debate na internetu, procent je često jednocifren. Sam Twitter je naveo da lažni ili neželjeni nalozi čine manje od 5 procenata njegovih aktivnih dnevnih korisnika.

Međutim, kada su istraživači izraelske kompanije analizirali negativne postove o određenim Trympovim kritičarima, otkrili su daleko veće nivoe neautentičnosti. Na primjer, gotovo tri četvrtine negativnih postova o Nikki Haley dolaze od lažnih naloga.

Mreža je također pomogla u popularizaciji poziva DeSantisu da se pridruži Trumpu kao potpredsjednički kandidat - ishod koji bi dobro poslužio Trumpu i omogućio mu da izbjegne teškog protivnika ako DeSantis odluči da uđe u izbornu trku.

Istraživači su otkrili da je ista mreža naloga dijelila izrazito pozitivne sadržaje o Trumpu i doprinijela sveukupnoj lažnoj slici o njegovoj podršci na internetu.

„Naše razumijevanje onoga što je glavni osjećaj među republikancima za 2024. izmanipulisan je preko nadmoći botova na internetu”, zaključili su istraživači kompanije „Cyabra”.

Trostruka mreža otkrivena je nakon što je Gross analizirao tvitove o različitim nacionalnim političkim ličnostima i primijetio da su mnogi nalozi koji objavljuju sadržaje napravljeni istog dana. Većina naloga ostaje aktivna, iako imaju relativno skroman broj pratilaca.

Poruka ostavljena glasnogovorniku Trumpove kampanje nije odmah odgovorena.

Većina botova nije dizajnirana da uvjere ljude, već da ističe određeni sadržaj kako bi ga više ljudi vidjelo, kaže Samuel Woolley, profesor i istraživač dezinformacija na Univerzitetu Texas, čija se najnovija knjiga fokusira na automatizovanu propagandu.

Kada pravi korisnik vidi hešteg ili dio sadržaja od bota i ponovno ga objavi, on obavlja posao mreže za nju, a takođe šalje signal Twitterom algoritmima da podstiču dalje širenje sadržaja.

Botovi takođe mogu uspjeti u uvjeravanju ljudi da su neki kandidat ili ideja više ili manje popularni od stvarnosti, rekao je Wooley. Na primjer, više pro-Trump botova može dovesti do toga da ljudi preuveličaju njegovu sveukupnu popularnost.

„Botovi apsolutno utiču na protok informacija", kaže Wooley. „Oni su napravljeni da proizvode iluziju popularnosti. Ponavljanje je temeljno oružje propagande, a botovi su stvarno dobri u ponavljanju. Zaista su dobri u postavljanju informacija pred oči ljudi.”

Donedavno, većinu botova je bilo lako otkriti zahvaljujući njihovom nespretnom pisanju ili imenima naloga koji su sadržavali besmislene riječi ili dugačke nizove nasumičnih brojeva. Kako su platforme društvenih mreža postajale sve bolje u otkrivanju tih naloga, botovi su postajali sofisticiraniji.

Jedan od primjera su takozvani kiborg nalozi: botovi koje povremeno preuzimaju ljudski korisnici i koji onda mogu objavljivati originalni sadržaj, te odgovarati korisnicima kao pravi ljudi, čineći ih mnogo težim za otkrivanje.

Botovi bi uskoro mogli postati mnogo lukaviji zahvaljujući napretku u razvoju vještačke inteligencije. Novi programi mogu stvoriti realistične profilne fotografije i objave koje zvuče puno autentičnije. Botovi koji zvuče kao stvarna osoba i koriste dipfejk video tehnologiju mogu donositi nove izazove za platforme i korisnike, kaže Katie Harbath, saradnica Dvostranačkog centra za politike i bivša direktorica za javne politike Facebooka.

„Platforme su postale mnogo bolje u borbi protiv botova od 2016. godine”, kaže ona. „Ali vrste koje sada počinjemo viđati, s vještačkom inteligencijom, mogu stvoriti lažne ljude. Lažne video snimke.”

Ovaj tehnološki napredak vjerovatno garantuje da će botovi imati dugoročnu budućnost u američkoj politici — kao digitalni ratnici u onlajn kampanjama i kao potencijalni problemi za glasače i kandidate koji se pokušavaju odbraniti od anonimnih onlajn napada.

„Nikada nije bilo više buke na internetu”, rekao je Tyler Brown, politički konsultant i bivši digitalni direktor Republikanskog nacionalnog komiteta. „Koliko toga je zlonamjerno ili čak nenamjerno neistinito? Lako je zamisliti da ljudi mogu time manipulisati.”

U fokusu knjige su bosanski identitet, multikulturalnost, ali prije svega iscjeljujuća moć ljubavi usred katastrofe. U razgovoru za Glas Amerike Hemon otkriva na koji način je tekao proces stvaranja knjige, kako je na taj proces uticao njegov bosanski, američki, ali i ukrajinski identitet, te kakve paralele postoje između ratova u Bosni i Hercegovini i Ukrajini.

Glas Amerike: Čini se kako je jedna od najzvučnijih poruka knjige „The World and All That it Holds” kako naizgled mali svijet, koji karakteriše ljubav između dvoje ljudi, može biti jednako bogat, vitalan i transformativan, poput velikih događaja kao što su Prvi svjetski rat ili Ruska revolucija. Šta vas je navelo da upravo o tome pišete?

Hemon: „Htio sam da zamislim priču o ljudima koji odu iz Sarajeva i onda do kraja života čeznu da se vrate u grad. To je mnogima od nas poznato. U ranijim verzijama te ideje Pinto i Osman su bili prijatelji, a onda sam u jednom trenutku odlučio da treba da se vole, da budu ljubavnici. Zato što bi u tom slučaju ta ljubav bila testirana njihovim putešestvijama i avanturama. Mislio sam da bi to bila bogatija pretpostavka za knjigu. Isto tako mislim da je ljubav ono što pomaže ljudima da prežive i da ostanu ljudi u najgorim mogućim situacijama – u ratu i nevolji.”

Glas Amerike: Kroz cijelu knjigu postoji snažan kontrast od užasne brutalnosti do tople ljubavne nježnosti. Kako upravljate ovim apsolutno suprostavljenim emocijama i zašto su one ključni motiv knjige?

Hemon: „Vjerujem da ljudi teže jedni drugima i imaju potrebu da vole u bilo kojim uslovima. Iako postoji plafon – u Aušvicu ili Omarskoj nije bilo toliko ljubavi, jer je brutalnost ugrožavala živote ljudi u svakom trenutku. Ali ispod te granice, ispod tog plafona, ljudi uvijek vole i hoće da budu s drugim ljudima. S jedne strane to je biološka potreba, a s druge strane svako od nas nije ništa bez drugih ljudi. Potreba za ljubavlju, potreba da nas neko voli i da volimo nekog drugog upisana je u naš oblik kao ljudskih bića, u sve ono što jesmo kao vrsta na ovoj planeti.”

Glas Amerike: Knjiga ukazuje na to da se svijet mijenja kroz istoriju, ali da mnoge stvari ostaju iste. U jednom pasusu ste napisali: „Sadašnjost je uvijek bila ovo - mase izbjeglica koje se kreću gradom tražeći hranu i mjesto, neki način da ne umru”. Ne mogu da ne pomislim na Bosnu i Ukrajinu u tom kontekstu. Kako se osjećate po pitanju relevantnosti knjige u odnosu na ono što se trenutno dešava na globalnoj sceni?

Hemon: „Ono što se sad dešava nije počelo nedavno. Rat u Ukrajini je počeo 2014. godine i dio je ruskog imperijalizma, te borbe Ukrajine za vlastitu nezavisnost i identitet. Bio sam u Kijevu u avgustu 1991. kada je Ukrajina proglasila nezavisnost. Sve ovo je dio tog kontinuiteta. Mi u Bosni, takođe, znamo da se dešavanja u Bosni nisu desila iznenada. I prije toga je postojala istorija koja je na izvjestan način dovela do toga. Nikad nije bilo perioda u istoriji bez neke borbe - za preživljavanje, za samostalnost, za slobodu. Ili neki imperijalni, agresorski napad, odnosno postupak ili invazija koja je ljude dovodila u opasnost. Istorija se za ljude koji dolaze s naših prostora nikad ne isključuje, uvijek je na najglasnijem mogućem nivou. Privilegija relativno stabilnih društava je da mogu da se prave da je istorija nešto što je daleko od njih i da kao takva nema neku primjenu u njihovim životima.”

Embed share

Nova knjiga Aleksandra Hemona: Priča iz Sarajeva i vremena prvog svjetskog rata

by Glas Amerike | Bosna i Hercegovina

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:03:51 0:00

Glas Amerike: Kako vaši identiteti, bosanski, američki, ali i ukrajinski preko djeda, utiču na vaš rad i perspektivu svijeta?

Hemon: „U manjoj ili većoj mjeri mislim da svi imaju komplikovane identitete. U mom slučaju i u slučaju moje porodice to je dosta komplikovana situacija. Ne samo zbog različitih porijekala, nego i zbog dijasporične situacije. Dakle, ja imam porodicu i prijatelje raštrkane po svijetu, kao i mnogi ljudi u BiH. Svaki od tih prijatelja je dio mreže kojoj i ja pripadam, a koja uključuje prijatelje u Sarajevu, Bosni itd… I svako od nas unosi i donosi nešto, te mijenja uslove pod kojima ta mreža operiše. Dakle, svi su unutar te mreže komplikovani, ako ni zbog čega drugog, onda zbog činjenice da je ta mreža definisana postojanjem dijaspore. Svi znamo da je jedna četvrtina predratnog stanovništva BiH negdje izmještena, i to definiše sve nas pojedinačno, ali isto tako i sve nas kao kolektiv.”

Rektor Univerziteta u Sarajevu Rifet Škrijelj kazao je da Izetbegović "nije ispunila sve ispitne obaveze na Medicinskom fakultetu u Sarajevu". Budući da se ovom odlukom poništava zvanje magistrice, Izetbegović po automatizmu gubi i zvanje doktorice nauka te profesorice na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.

Senat je prihvatio analizu vlastite komisije koju je imenovao 1. februara sa zadatkom da analizira prikupljenu dokumentaciju i provjeri vjerodostojnost isprava o postdiplomskom studiju Izetbegović.

Odluka je donesena za 30 glasova "za", pet je bilo "protiv" i šest "suzdržanih", a sjednici je prisustvovao 41 od ukupno 48 članova Senata.

Komisija, koju je predvodio Muhamed Ajanović, dekan Stomatološkog fakulteta, utvrdila je ranije niz nedostataka, te uputila zvaničan prijedlog Senatu da se poništi magistarsko zvanje direktorice KCUS.

"Sporno je što diploma magistra nije dostavljena Univerzitetu i što ne postoji. Danas je jedna od prodekanica izjavila da Izetbegović nikad nije imala tu diplomu u svojim rukama. Ne postoji uvjerenje o položenim ispitima iz Zagreba. Iz (Medicinskog fakulteta) Zagreba smo dobili zvaničan akt da ne mogu izdati uvjerenje o validnosti indeksa. Ako su ispiti priznati, oni su trebali biti u njenom sarajevskom indeksu", kazao je rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Šrijelj.

Sebija Izetbegović je, u vrijeme dok je trajala sjednica Senata, saopćila da će pokrenuti krivične prijave za zloupotrebu položaja i prekoračenja ovlasti, za diskriminaciju kao i za iznošenje neistina u pokušaju njene diskreditacije kao redovnog profesora Univerziteta u Sarajevu.

"Profesorica Izetbegović od petka javno prijeti. Volio bih da je umjesto svih tih prijetnji pokazala diplomu magistra. Od 1992. godine, sve isprave i diplome stečene u inostranstvu podliježi ekvivalenciji u BiH. Svake sedmice ja potpišem nekoliko takvih rješenja. U ovom konkretnom slučaju, umjesto da se pokažu takvi dokumenti, prijeti se", kazao je Škrijelj.

On je kazao da studenti ne mogu biti odgovorni, odnosno da se neće poništavati ocjene studenata koji su polagali ispite pred Izetbegović. Naglasio je da ne može prognozirati hoće li biti otpora na Medicinskom fakultetu gdje je Izetbegović profesorica prema provedbi takve odluke.

"Mislim da će biti otpora, ali i da će biti više udara na mene kao rektora. Tužilaštvo je ranije dobilo jednu krivičnu prijavu protiv mene. Ne ljutim se što su oni tako brzo, već od 23. februara, stavili sve u pogon da provjere prijašnju prijavu. Sad mi se prijeti novom", kazao je rektor Škrijelj.

Protiv odluke Senata nije moguća žalba, ali se može pokrenuti postupak pred nadležnim sudom u Sarajevu u roku od 30 dana.

Univerzitet u Sarajevu i svi njegovi fakulteti, instituti i akademije zaduženi su da pristupe reviziji svih personalnih dosjea studenata i svih matičnih knjiga i evidencija u iduća tri mjeseca, s tim što je Škrijelj najavio da će taj rok sigurno biti produžen.

Dvogodišnje sumnje i provjere magistarske diplome

Javne izjave koje su u pitanje dovele vjerodostojnost akademskih zvanja Sebije Izetbegović počele su u maju 2021. godine.

Senat Univerziteta u Sarajevu je formirao dvije komisije. Najprije je 10. novembra 2022. godine zatražio od Medicinskog fakulteta da formira komisiju, koja će pregledati kompletnu dokumentaciju Izetbegović i za 30 dana dostaviti izvještaj.

Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu i član Senata je 18. januara rekao da ne želi da udugovlači postupak, ali da su članovi Senata oprezni, jer "ne žele preskočiti nijednu stepenicu u ovom procesu''.

Škrijelj je tada rekao da komisija Medicinskog fakulteta nije Senatu dostavila traženu dokumentaciju o postdiplomskom studiju Sebije Izetbegović.

"Komisija Medicinskog fakulteta nije dostavila uvjerenje prof. Izetbegović o položenim ispitima Sveučilišta u Zagrebu, niti validnu ispravu vezanu za postupak ekvivalencije položenih ispita na Medicinskom fakultetu u Zagrebu'', kazao je Škrijelj.

Izetbegović je bila članica Senata, ali se povukla, nakon što je u oktobru prošle godine na općim izborima osvojila mandat u Skupštini Kantona Sarajevo.

Škrijelj je istakao da je Senatu dostavljen ''nezvanični, reciklažni papir pisan rukom. Na njemu je nabrojano na engleskom jeziku deset ispita sa ocjenama prema kopiji indeksa iz Zagreba i devet naziva predmeta na maternjem jeziku.

"Nismo dobili ni uvjerenje o položenim ispitima kao javnu ispravu, niti indeks sa postdiplomskog studija na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu'', izjavio je ranije.

Pismeno izjašnjenje Senat nije dobio ni od Izetbegović, u kojem bi se očitovala o problematici koja se tiče njene akademske karijere. Univerzitet je zaključio da će Senat imenovati svoju komisiju, koja će predložiti rektoru i senatu daljnje postupanje.

Zakonom je predviđeno da je visokoškolska ustanova, u ovom slučaju Univerzitet u Sarajevu, obavezna poništiti diplomu ako se utvrdi da je stečena nezakonito.

Istraga Tužilaštva Kantona Sarajevo

Tužilaštvo Kantona Sarajevo je 2021. godine pokrenulo istragu o diplomi Izetbegović. Od hrvatskih vlasti zatražena je dokumentacija, jer je Izetbegović izjavila da je dio specijalizacije provela i u Zagrebu.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske saopćilo je da Sebija Izetbegović jeste upisala poslije diplomski studij u Zagrebu, ali da to ministarstvo nema podatke o položenim ispitima.

Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo je utvrdila 2. jula 2021. da zvanje magistrice Izetbegović zahtijeva dodatne provjere.

Amina Valjevac, dekanesa Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na kojem predaje i Sebija Izetbegović, uoči sjednice Senata je u otvorenom pismu javnosti "skrenula pažnju na konstantne neprimjerene medijske pritiske i napade na dostojanstvo uvažene prof. dr. Sebije Izetbegović".

Valjevac je navela da je Sebija Izetbegović diplomirala na Medicinskom fakultetu u Sarajevu u aprilu 1989. Navela je i da je taj fakultet "izvršio ekvivalenciju (priznavanje) ranije stečenih prava (položenih ispita na postdiplomskom studiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu)", te da je u martu 1998. godine odbranila magistarski rad na Medicinskom fakultetu u Sarajevu.

Valjevac je navela da je Sebija Izetbegović odbranila doktorat na Medicinskom fakultetu u Sarajevu u julu 2000. godine i nakon toga izabrana u zvanja, od asistentice do redovite profesorice.

Ko upravlja Univerzitetom u Sarajevu?

Prema zakonu, Univerzitet uživa autonomiju i samoupravu, uključujući unutarnju organizaciju, donošenje statusa i ostalo. Financira se iz budžeta i vlastitih prihoda. Senat odlučuje o svim akademskim i stručnim pitanjima, uključujući i izbor rektora, tajnim glasanjem, između redovnih profesora, na mandat od četiri godine.

Članovi Senata Univerziteta u Sarajevu su rektor, sedam prorektora, prorektor, dekani 23 fakulteta i tri akademije i direktori pet instituta, te Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, kao i direktor Univerzitetsko-kliničkog centra u Sarajevu. U Senatu je i sedam predstavnika Studentskog parlamenta Univerziteta.

Rektori, prorektori, dekani, prodekani i direktori instituta na mogu biti članovi stranke, izvršne i zakonodavne vlasti, te sindikata.

Ko upravlja Kliničkim centrom u Sarajevu?

Sebija Izetbegović je direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu. Imenovao ju je Upravni odbor. Federalni ministar zdravstva daje suglasnost za imenovanje.

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) je javna zdravstvena ustanova u vlasništvu pet od deset kantona u entitetu Federaciji BiH. Vlasnici su Federacija BiH, Zeničko-dobojski (ZDK), Bosanskopodrinjski (BPK), Unsko-sanski (USK), Srednjobosanski (SBK) i Kanton Sarajevo (KS).

Upravni odbor KCUS-a ima 11 članova i bira se na mandat od četiri godine, kao i menadžment te ustanove.

BiH nema državno ministarstvo za pitanje zdravstva.

Zdravstvo u BiH je u punoj nadležnosti entiteta Republika Srpska (RS) i Brčko distrikta BiH kao posebne administrativne jedinice, te u podijeljenoj nadležnosti između entiteta Federacije BiH (FBiH) i njenih deset kantona.

Warner, predsjedavajući obavještajnog odbora Senata, rekao je da će TikTok biti "jedan od potencijala" za reviziju u skladu s prijedlogom zakona. Demokratski senator dao je svoje komentare gostujući na Fox News Sunday.

Prijedlog zakona dolazi u trenutku kada je TikTok pod pojačanim pritiskom zbog zabrinutosti da bi podaci o američkim korisnicima mogli završiti u rukama kineske vlade.

Komitet za vanjske poslove američkog Predstavničkog doma izglasao je u srijedu da predsjedniku Joeu Bidenu da ovlaštenje da zabrani TikTok, što bi bilo najdalekosežnije američko ograničenje bilo koje aplikacije za društvene mreže.

Bijela kuća je prošle sedmice dala vladinim agencijama 30 dana da osiguraju da TikTok ne bude ni na jednom federalnom uređaju i sistemu. Više od 30 američkih država, Kanade i političkih institucija Evropske unije također su zabranile učitavanje TikToka na uređaje u državnom vlasništvu.

Warner je rekao da je zabrinut da TikTok "može biti propagandno sredstvo" na osnovu vrsta videa koje šalje korisnicima.

Rekao je da bi zakon koji planira da uvede "govorio, u pogledu strane tehnologije koja dolazi u Ameriku, moramo imati sistematski pristup kako bismo bili sigurni da možemo to zabraniti kada je to potrebno."

Rekao je da planira predstaviti zakon ove sedmice sa republikanskim senatorom Johnom Thuneom. Glasnogovornik Warnera rekao je da očekuju da će se oglasiti u utorak.

Državni budžet objavljen u nedjelju pokazao je 224 milijarde dolara izdvojenih za vojnu potrošnju.

Budžet za odbranu pomno će pratiti susjedi Kine i Sjedinjene Države, koje su zabrinute zbog strateških namjera Pekinga i razvoja kineske vojske, posebno s obzirom na to da su tenzije posljednjih godina porasle oko Tajvana.

Li je rekao da vojne operacije, izgradnja kapaciteta i borbena spremnost treba da budu "dobro koordinirani u ispunjavanju glavnih zadataka".

"Naše oružane snage, s fokusom na ciljeve za stoju godišnjicu Narodnooslobodilačke vojske 2027, trebale bi raditi na izvođenju vojnih operacija, jačanju borbene spremnosti i jačanju vojnih sposobnosti", rekao je u izvještaju o stanju nacije dok se obraćao u parlamentu gdje njegovo mišljenje uveliko potvrđeno.

Povećanje potrošnje nadmašuje ciljani ekonomski rast od oko pet posto, što je malo ispod prošlogodišnjeg cilja, jer se druga najveća svjetska ekonomija suočava s domaćim problemima.

Peking je nervozan zbog izazova na frontovima u rasponu od Tajvana, na koji Kina smatra polaže pravo, do američkih pomorskih i zračnih misija u Južnom kineskom moru u blizini otoka pod kineskom okupacijom.

Kina je organizirala vojne vježbe u blizini Tajvana prošlog augusta kako bi izrazila ljutnju zbog posjeta Taipeiju tadašnje predsjednice Zastupničkog doma SAD-a Nancy Pelosi.

Li Mingjiang, izvanredni profesor na S. Rajaratnam škole za međunarodne studije u Singapuru, rekao je da potrošnja na odbranu koja premašuje prognozu ekonomskog rasta pokazuje da Kina očekuje da će se suočiti s većim pritiscima u svom vanjskom sigurnosnom okruženju, posebno iz Sjedinjenih Država i po pitanju Tajvana.

"Kineski čelnici jasno intenziviraju napore da vojno pripreme zemlju za suočavanje sa svim potencijalnim sigurnosnim izazovima, uključujući neočekivane situacije", rekao je.

Peking kaže da je vojna potrošnja u odbrambene svrhe relativno nizak postotak kineskog BDP-a i da je kritičari žele prikazati kao prijetnju svjetskom miru.

"Oružane snage trebale bi intenzivirati vojnu obuku i pripravnost na svim područjima, razviti nove vojne strateške smjernice, posvetiti više energije obuci u borbenim uslovima i uložiti dobro koordinirane napore za jačanje vojnog rada u svim smjerovima i domenama", rekao je premijer Li.

Takashi Kawakami, profesor na Fakultetu Takushoku u Tokiju, rekao je da će Kina vjerovatno dati prednost svojim nuklearnim sposobnostima.

"Kako Kina jača novo područje kognitivnog ratovanja nad Tajvanom, mislim da će također koristiti budžet za izgradnju svojih kibernetičkih i svemirskih sposobnosti, kao i svojih podmorničkih snaga za gađanje podmorskih kablova", rekao je.

Prijavljeni odbrambeni budžet Kine za 2023. iznosi otprilike jednu četvrtinu predložene potrošnje SAD-a, iako mnoge diplomate i strani stručnjaci vjeruju da Peking ne prijavljuje stvarne brojke.

"Bosna i Hercegovina je 2001. godine bila prva država u regionu koja je dekriminalizirala klevetu na cijelom svom području. U ovom kontekstu, ovo vidimo kao korak unazad u ionako krhkom okruženju medijskih sloboda u entitetu RS gdje je samo nekolicina slobodnih i nezavisnih medija koji danas rade", stoji u upozorenju predstavnica OSCE-a za slobodu medija Terese Ribeiro i šefa Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini Briana Aggelera.

“Ovakav razvoj događaja izaziva zabrinutost jer se odvija uprkos nedavnim uvjeravanjima Ministarstva pravde RS-a da Vlada nema za cilj da radi na izmjenama Krivičnog zakonika RS-a iako je to prvi najavio predsjednik RS-a Milorad Dodik krajem 2022. godine.” navedeno je u pismu potpisanom u Beču i Sarajevu.

“Još jednom ponavljamo da su ovakvi potezi u suprotnosti sa međunarodnim standardima i dobrom praksom i da će dodatno narušiti ukupnu situaciju sa slobodom medija u RS.”

Ranije su na namjere vlasti entiteta RS upozorile i krovne novinarske organizacije.

Embed share

Kriminalizacija klevete u RS - opasnost za medije i građane

by Glas Amerike | Bosna i Hercegovina

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:02:39 0:00

“Pažljivo ćemo pratiti ovu situaciju u skladu sa našim mandatima. Takođe ćemo i dalje ostati na raspolaganju za konstruktivan dijalog i smjernice sa svim zainteresiranim stranama. Vlasti RS imaju odgovornost da osiguraju inkluzivnu, konstruktivnu i transparentnu javnu debatu o svim amandmanima koji mogu uticati na medijske slobode u tom entitetu”, poručuju iz OSCE-a.

Vlasti RS-a napravili su već niz koraka kako bi propisali drakonske kazne za građane i medije u slučaju verbalnih prekršaja, što profesionalna medijska zajednica tumači kao gušenje slobode govora.

Cilj je - pola miliona punjača, uključujući i superbrze, udaljenih međusobno ne više od 50 milja, na najprometnijim autocestama u zemlji u ukupnoj dužini od 75 hiljada milja. Punjači su ključni dio klimatske politike predsjednika Joe Bidena i njegovog cilja da 50% svih novih vozila na američkim cestama bude električno do 2030.

Svi modeli električnih vozila će se moći priključiti na savezne punjače, pa čak, po prvi put u Americi, i na Tesline super-punjače. Potrošači će također koristiti svugdje jednake metode plaćanja i identifikacije.

Punjači će morati biti postavljeni najdalje jednu milju od koridora za električna vozila, među kojima su i najprometnije američke auto-ceste: I-95 od države Maine na sjeveru do Floride na jugu, I-5 od kanadske do meksičke granice na zapadu Sjedinjenih Država, te I-90 od Bostona do Seattlea.

Gdje će se točno nalaziti punjači, odakle će im dolaziti energija, tko će ih graditi, te što će vozači raditi dok im se pune baterije auta - sve to bi moglo preokrenuti sudbinu kompanija, gradova i infrastrukture, sa posljedicama širom svijeta.

Nema garancija da će punjači biti smješteni na postojećim ogromnim benzinskim pumpama. Ankete pokazuju da potrošači žele neke druge sadržaje dok čekaju do 40 minuta da im se napoje baterije auta. Ti drugi sadržaji su, recimo, manikiranje, tuširanje, brijačnica, finiji restorani.

Jedna od saveznih država gdje vjerojatno neće biti saveznih električnih punjača je - Wyoming, koji je objasnio da je previše ruralan i rijetko naseljen, te bi punjači bili besposleni zbog male potražnje.

Prvi krug financiranja mreže punjača - 1,5 milijarda od ukupno 7,5 milijardi dolara - biće upućen saveznim državama ove godine, a neke od njih već primaju ponude graditelja.

Stranačka politika je, za sada, ostavljena po strani, jer republikanski guverneri koji najglasnije optužuju Demokrate za pretjerano trošenje administracije u Washingtonu - Ron DeSantis u Floridi i Greg Abbott u Teksasu - rado primaju federalne dolare za izgradnju mreža elektro-punjača u vlastitim državama.

Florida je druga u Americi, iza Kalifornije, po električnim vozilima i brzim punjačima, a tamošnji zvaničnici očekuju da bi, čak i ako rast bude veoma skroman, najmanje 20% vozila u toj državi bilo električno do 2040.

Naftom bogat Teksas u svojoj aplikaciji saveznoj vladi kaže da će "mreža punjača vozačima električnih vozila pružiti pouzdanje i fleksibilnost da putuju na posao ili na rekreaciju bez obzira na udaljenosti ili na vremenske okolnosti."