Izdvojeno
BiH: Kriminalizacija klevete za račun vladajućih struktura
Ukoliko kleveta postane krivično djelo, doći će do gušenja medijskih sloboda i zatvaranja medija, smatraju predstavnici medijske zajednice. Dodaju da će zakon biti naklonjeniji vladajućim strukturama nego novinarima i građanima.
Još tri osobe iz BiH pod sankcijama SAD
Odlukom Ureda za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva trezora (OFAC) pod sankcije američke vlade stavljene su još tri osobe iz Bosne i Hercegovine. Zbog korupcije, kršenja daytonskog sporazuma i kriminala.
"Ove sankcije se nadovezuju na druge nedavne sankcije OFAC-a u regionu i zajedno naglašavaju spremnost Sjedinjenih Država da pozovu na odgovornost one koji potkopavaju demokratske institucije i unapređuju njihove planove radi političke i lične koristi, nauštrb mira, stabilnosti i napredak na Zapadnom Balkanu." stoji u obrazloženju odluke.
“Tri osobe koje su danas imenovane predstavljaju prijetnju regionalnoj stabilnosti, institucionalnom povjerenju i aspiracijama onih koji traže demokratsku upravu na Zapadnom Balkanu”, rekao je podsekretar Trezora Brian E. Nelson. “Sjedinjene Države će nastaviti da ciljaju one koji održavaju korupciju i potkopavaju poslijeratne sporazume i institucije uspostavljene kao dio teško stečenog Daytonskog mirovnog sporazuma.”
KORUPCIJA ZLOUPOTREBOM DRŽAVNIH RESURSA ZA PARTIJSKU DOBIT
U svom službenom svojstvu generalnog direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, državljanin BiH Osman “Osmica” Mehmedagić zloupotrijebio je državnu telekomunikacionu kompaniju u korist Stranke demokratske akcije (SDA), jedne od najvećih političkih stranaka u BiH. Mehmedagić je koristio državnu telekomunikacionu kompaniju BH Telecom za prikupljanje mobilnih aktivnosti od bh. političara koji nisu povezani sa SDA. Mehmedagić je također dao instrukcije jednom pojedincu da nadgleda vladinog zvaničnika povezanog s opozicionom strankom iz entiteta Republika Srpska (RS).
Osim toga, Mehmedagić je iskoristio svoj položaj, prijetnje i veze da potakne kandidate iz “Osmorke” (“Osmor”), grupe bošnjačkih i građanskih stranaka iz BiH, da podrži SDA. Postoje i vjerodostojne informacije da je Mehmedagić sarađivao sa kriminalnim mrežama kako bi obogatio sebe i svoju političku stranku.
OMETANJE ILI PRIJETNJA IMPLEMENTACIJI DAYTONSKOG MIROVNOG SPORAZUMA
Kao vršilac dužnosti direktora, a kasnije i direktora Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RUGIP), državljanin BiH Dragan Stanković vodio je agenciju odgovornu za Zakon o nepokretnoj imovini RS iz aprila 2022. godine koji je direktno doveo u pitanje ustavni poredak BiH, koji podriva Dejton Mirovni sporazum. Kako je utvrđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine, koji uključuje današnji ustav BiH i koji nastavlja biti osnova za strukturu vlasti u BiH, BiH se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske. Zakonom o imovini RS pokušana je uzurpacija državne vlasti BiH nad državnom imovinom koja se nalazi u RS kršeći odluke Ustavnog suda BiH, Ustav BiH i zabranu raspolaganja državnom imovinom iz 2005. koju je nametnuo Ured visokog predstavnika. U svojim javnim izjavama o imovinskom zakonu, koje su podudarne sa izjavama predsjednika RS-a pod sankcijama SAD Milorada Dodika i drugih lidera RS-a, Stanković je tvrdio da država nema ovlasti nad nepokretnom imovinom koja se nalazi u RS-u. Ustavni sud BiH je 22. septembra 2022. godine zaključio da je imovinski zakon, kao i njegovi prethodnici, u suprotnosti sa Ustavom BiH, koji je u cijelosti priložen kao Aneks IV Dejtonskog mirovnog sporazuma.
OFAC danas imenuje Stankovića da je odgovoran ili saučesnik, ili da je direktno ili indirektno učestvovao u činu koji je opstruirao ili prijetio provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma.
ZNAČAJNA TRGOVINA NARKOTICIMA NA BALKANU
Edin Gačanin jedan je od najaktivnijih svjetskih trgovaca drogom. Rodom iz Sarajeva, Gačanin je vođa kartela Tito i Dino, koji uključuje članove njegove porodice i prijatelje iz BiH. Pored pokušaja trgovine narkoticima u više zemalja, Gačaninov kartel je umiješan u pranje novca i usko je povezan s grupom za organizirani kriminal Kinahan, transnacionalnom kriminalnom organizacijom koju je OFAC ranije sankcionirao , zbog svoje uloge kao značajne transnacionalne kriminalne organizacije.
OFAC danas imenuje Gačanina jer je učestvovao ili pokušao da se uključi u aktivnosti ili transakcije koje su materijalno doprinijele ili predstavljaju značajan rizik od materijalnog doprinosa proliferaciji nedozvoljenih droga ili sredstava za njihovu proizvodnju.
Današnje sankcije Gačaninu blisko su koordinisane sa američkom upravom za borbu protiv droga, Agencijom Evropske unije za saradnju u provođenju zakona (Europol) i vladama Holandije, Francuske i Belgije.
POSLJEDICE SANKCIJA
Kao rezultat današnje akcije, sva imovina i interesi u imovini gore navedenih osoba koje se nalaze u Sjedinjenim Državama ili u posjedu ili pod kontrolom američkih osoba su blokirane i moraju se prijaviti OFAC-u. Osim toga, blokirani su i svi subjekti koji su u vlasništvu, direktno ili indirektno, pojedinačno ili u zbiru, 50 posto ili više od strane jedne ili više blokiranih osoba. Sve transakcije američkih osoba unutar (ili u tranzitu) Sjedinjenih Država koje uključuju bilo kakvu imovinu ili interese u imovini određenih ili na drugi način blokiranih osoba su zabranjene osim ako nisu ovlaštene općom ili posebnom licencom izdanom od OFAC-a ili izuzete.
Zabrane uključuju davanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od strane, ili u korist bilo koje blokirane osobe, ili primanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od bilo koje takve osobe. Pored toga, finansijske institucije i druga lica koja obavljaju određene transakcije ili aktivnosti sa sankcionisanim subjektima i pojedincima mogu se izložiti sankcijama ili biti predmet izvršne radnje." navodi se u saopštenju.
IZJAVA DRŽAVNOG SEKRETARA ANTONY BLINKENA
"Kako Sjedinjene Države nastavljaju da podržavaju reformu, mi takođe promovišemo odgovornost za postupke onih koji potkopavaju demokratske institucije i unapređujemo njihovu agendu za političku i ličnu korist na štetu mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.
Etnonacionalističke političke stranke nastavljaju da potkopavaju demokratske institucije u Bosni i Hercegovini (BiH), da se bave koruptivnim ponašanjem i krše Dejtonski mirovni sporazum (DPA) kako bi podrivali državu BiH radi uske lične i političke koristi. Rukovodstvo entiteta Republika Srpska (RS) angažovano je u secesionističkim akcijama kako bi oduzelo ovlasti od države i dalo ih entitetskim vladama i institucijama. Političke stranke sa sjedištem u entitetu Federacija iskoristile su ključne institucije sektora pravde i sigurnosti kako bi zloupotrijebile resurse za podršku političkim ciljevima i za zaštitu kriminalnih organizacija s kojima su povezane.
Kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, Sjedinjene Američke Države su posvećene borbi protiv endemske korupcije, prijetnji državnoj vlasti BiH, te širenja nedozvoljenih droga i organiziranog kriminala, koji zajednički prijete euroatlantskoj putanji BiH. Ostajemo nepokolebljivi u podršci građanima Bosne i Hercegovine i demokratskim institucijama zemlje", stoji u izjavi američkog državnog sekretara.
Zašto sve više ljudi živi na Floridi?
Florida je američka država u kojoj najbrže raste broj stanovnika, pokazuju rezultati posljednjeg popisa u SAD. Broj stanovnika u državi na jugoistoku SAD, koja je poznata po toplom vremenu i pješčanim plažama, sada prelazi 22 miliona.
MAJAMI - „Mrzim da mi je hladno“, kaže Keti Bonini koja je odrasla u Pensilvaniji, ali se preselila na Floridu 2011. „Svi vole sunce i palme.“
Sa tim se slaže i Nensi Sajks Klajn, gradonačelnica mjesta Sveti Avgustin.
"Mi sebe nazivamo sunčanom državom i mislim da to pravi veliku razliku", kaže Sajks Klajn u odgovoru na pitanje zašto se ljudi sele na Floridu. „Mislim da je ključ u ovom divnom vremenu, zracima sunca".
Florida je poznata po tome što privlači starije, penzionisane Amerikance.
Ali, više od 700.000 ljudi, nevezano za godine, preselilo se tamo između 1. aprila 2020. i 1. jula 2022. To je bilo tokom pandemije kovida kada su mnogi radili od kuće i mogli da žive gdje god žele.
Ekonomista Šon Snejt kaže da postoje i drugi faktori, osim lijepog vremena, koji privlače ljude na Floridu, uključujući tržište rada i činjenicu da se, za razliku od većine američkih država, na Floridi ne plaća državni porez na dohodak.
„U zavisnosti od toga odakle dolazite, to može biti dodatnih 8, 9, 10 odsto vaše plate koju možete da zadržite, a koja je prethodno otišla za plaćanje državnih ili drugih lokalnih poreza“, kaže Snejt, profesor ekonomije na Univerzitetu Centralne Floride.
Analiza podataka popisa pokazuje da ljudi unutar SAD, koji se presele na Floridu, najčešće dolaze iz Njujorka, Džordžije, Ohaja, Pensilvanije i Kalifornije.
„Vrijeme je bilo da odemo iz Kalifornije, gdje se dešavaju šumski požari i visoki su troškovi života", kaže stanovnik Floride Aron Den, koji se preselio sa Zapadne obale u maju 2021. tokom pandemije. On se bavi nekretninama.
„Ovdje možete dobiti mnogo više za svoj dolar, niži su porezi. Mislim da su niži troškovi života veoma atraktivni, kao i prilike za rast".
Čak i prije pandemije, skoro dvije trećine ljudi koji su živjeli na Floridi dolazilo je iz drugih država. Petina od tog broja došla je iz inostranstva - Centralne i Južne Amerike, Kariba.
Ali, rast stanovništva može sa sobom donijeti i poskupljenje života u "sunčanoj državi".
Prosječna cijena kuće na Floridi porasla je za 14% u protekloj godini, u poređenju sa prosekom na nivou SAD od 8,7%, pokazuju podaci kompanije za tržište nektretnina Zilou.
„Florida je bila jeftino mjesto za kupovinu kuće i za život, ali to je sve manje slučaj. I to će biti jedan od problema sa kojim ćemo se suočavati u budućnosti", kaže profesor Snejt.
Šeron Vuten, agentkinja za nekretnine, je rodom sa Floride. Ona kaže da su vremenom zasadi narandži ustupili mjesto stambenim zgradama.
„Mnogo se promijenilo. Poljoprivredno zemljište je nestalo. Mislim da je u redu ako vodimo računa o našim prirodnim resursima i ako ne rastemo prebrzo. I ako smo izbirljivi oko toga šta gradimo".
Ali, konstatuje da je ubrzani razvoj mnogima pozitivno uticao na život.
„Moja majka i baka sada imaju priliku da kupuju, idu na predstave i u restorane, to ranije nisu mogle. To im je otvorilo novi svijet".
Profesor Snejt ocjenjuje da da, što se ekonomije tiče, rast stanovništva znači samo dobre vijesti.
„Svakom novom domaćinstvu koje se preseli na Floridu treba mjesto za život, potrebna im je hrana, medicinska njega, njihovoj dejci, ako je imaju, treba školovanje i slično. Potrebne su im sve stvari koje potrošači kupuju. Više ljudi generiše veću ekonomsku aktivnost", kaže ekonomista.
Florida je treća država po broju stanovnika u SAD.
Ljudi se tamo sele od 1950-ih, kada su klima uređaji postali svima dostupni, i taj trend ne popušta.
SAD: Pad drona koji su izazvali ruski avioni "drsko kršenje međunarodnog prava"
Izviđački dron američke vojske MQ-9 "Reaper" srušio se u Crno more nakon što ga je presreo ruski lovac i udario mu u propeler, saopšteno je u utorak iz američke vojske koja je incident osudila kao "bezobziran", dok je iz State Departmenta ocijenjeno da je reč o "drskom kršenju međunarodnog prava".
Rusija insistira da njeni avioni nisu udarili američki dron, već da se on srušio tokom susreta sa ruskim lovcem koji ga je presreo iznad Krima.
Ovaj incident je dodatno doprinio već visokim tenzijama između Vašingtona i Moskve i prvi je put od Hladnog rata da je ruski borbeni avion oborio neku američku letjelicu.
Prema navodima vojske SAD, dva ruska aviona presrela su američki dron, a jedan od njih se sudario sa njim. Nekoliko puta prije sudara, ruski lovci izbacili su gorivo na dron i letjeli ispred njega na nebezbjedan način, navodi se u saopštenju američke vojske.
"Naša letjelica MQ-9 izvodila je rutinske operacije u međunarodnom vazdušnom prostoru kada ju je presreo i udario ruski avion, što je rezultiralo padom i potpunim gubitkom MQ-9", saopštio je general američkih vazduhoplovnih snaga Džejms Heker, koji je zadužen za američke snage u regionu.
Takođe je dodao da se ruski lovac Su-27 takođe zamalo srušio u incidentu.
"Ovaj nebezbjedan i neprofesionalan potez Rusa gotovo je izazvao pad obje letjelice", poručio je general Heker i ocijenio da je incident dio "obrasca opasnih poteza ruskih pilota blizu aviona SAD i njihovih saveznika u međunarodnom vazdušnom prostoru".
Iz Pentagona je saopšteno da je američka vojska bila primorana da sruši dron u Crno more zbog pričinjene štete, te da je u incidentu vjerovatno oštećena i ruska letjelica.
Rusija negira američke navode.
Iz ruskog ministarstva odbrane saopšteno je da je američki dron letio iznad Crnog mora u pravcu ruske granice sa isključenim predajnikom, da su ruski lovci bili u vazduhu da bi identifikovali "uljeza", ali da nisu koristili oružje i nisu došli u konakt sa bespilotnom letjelicom, i da su se bezbjedno vratili u bazu.
Takođe je navedeno da je američki dron nekontrolisano letio, izgubio na visini i pao u more zbog naglog manevra, prenose ruski državni mediji.
O incidentu je utorak obaviješten i predsjednik Džo Bajden, saopštio je portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Džon Kirbi.
Uz podsjećanje da je bilo sličnih presretanja, Kirbi je ocijenio da je ovo bilo "nebezbjedno i neprofesionalno" i da je izazvalo pad američke letjelice.
"Zbog toga je jedinstveno u tom pogledu", rekao je Kirbi i naglasio da incident neće spriječiti SAD na nastave misiju u regionu.
"Ako je poruka da žele da nas spriječe ili ubijede da ne letimo i djelujemo u međunarodnom vazdušnom prostoru, iznad Crnog mora, onda ta poruka neće biti uspješna...Nastavićemo da letimo i djelujemo u međunarodnom vazdušnom prostoru iznad međunarodnih voda", poručio je Kirbi.
Iz State Departmenta je saopšteno da je ruski ambasador SAD pozvan na razgovor zbog incidenta te da je i američki ambasador u Rusiji prenio snažnu poruku ruskom ministarstvu spoljnih poslova.
Portparol State Departmenta Ned Prajs ocijenio je da je incident "bezobzirno kršenje međunarodnog prava".
U Briselu, viši vojni komandant NATO-a general Kristofer Kavoli obavijestio je saveznike o incidentu, prenosi agencija Reuters pozivajući se na neimenovanog zvaničnika alijanse.
Komandant američkih marinaca, general Dejvid Berger, rekao je da ga ovakvi sudari najviše brinu, i u Evropi i na Pacifiku.
"Najviše me tamo i na Pacifiku brine agresivni ruski ili kineski pilot ili kapetan broda, ili se nešto previše približi i ne shvate gdje su i izazovu sudar", rekao je Berger u odgovoru na pitanja na jednom skupu u Vašingtonu.
Ovo je prvi takav incident od početka ruske invazije na Ukrajinu prije više od godinu dana. Sjedinjene Države nemaju ratne brodove u Crnom moru, ali imaju rutinske izviđačke letove u tom području.
SAD: Ruski borbeni avion udario američki izviđački dron iznad Crnog mora
Ruski borbeni avion udario je u utorak u propeler američkog drona za nadzor nad Crnim morem, uzrokujući da američke snage obore bespilotnu letjelicu u međunarodnim vodama, saopštila je američka vojska, što je incident koji je ukazao na rastuće američko-ruske tenzije zbog rata u Moskvi u Ukrajini.
Portparol Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao je da je američkog predsjednika Joea Bidena o incidentu izvijestio savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.
Američka evropska komanda je u saopćenju navela da su dva ruska borbena aviona Su-27 "izvela nesigurno i neprofesionalno presretanje" američkog drona MQ-9 koji je djelovao u međunarodnom zračnom prostoru iznad Crnog mora.
U njemu se navodi da je jedan od ruskih lovaca "udario u propeler MQ-9, zbog čega su američke snage morale da obore MQ-9 u međunarodnim vodama". Prije toga, Su-27 su bacali gorivo i letjeli ispred MQ-9 nekoliko puta prije sudara na "nepromišljen, ekološki neispravan i neprofesionalan način", navodi se u saopštenju američke evropske komande iz Stuttgarta u Njemačkoj.
"Ovaj incident pokazuje nedostatak kompetentnosti pored toga što je nesiguran i neprofesionalan", dodaje se.
Nije bilo hitne reakcije Moskve, koja je više puta izražavala zabrinutost zbog letova američkih obavještajnih službi u blizini poluostrva Krim, koje je Rusija ilegalno anektirala od Ukrajine 2014. godine.
Protesti novinara u Banjaluci zbog kriminalizacije klevete
Novinari su se okupili u utorak ispred Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS) gdje su protestvovali zbog najavljene kriminalizacije klevete u tom bosanskohercegovačkom entitetu.
U znak protesta, novinari su lijepili trake preko usta i lomili olovke.
Protest se održavao pred početak skupštinske rasprave o Nacrtu izmjena krivičnog zakona RS sa propisanim velikim novčanim kaznama za klevetu.
“Mi smo im ovdje ostavilili jasnu poruku, olovke kojima oni neka pišu ukoliko usvoje ovakav zakon. Pisanje vijesti biće nemoguća misija, istraživačko novinarstvo više neće postojati i svaki građanin će to osjetiti na svojoj koži”, poručio je ispred okupljenih, Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka.
Dodao je da su novinari došli ispred Skupštine RS da apeluju na poslanike da glasaju protiv kriminalizacije klevete, “da glasaju po svojoj savjesti, a ne po stranačkoj pripadnosti”.
“Objavićemo imenom i prezimenom ko je od poslanika stao iza ovakvog zakona”, rekao je Vukelić.
Vladimir Šušak, novinar BHRT-a, kazao je da je oko zakonskih izmjena već “sve rečeno”.
“Težnja svakog društva je da se razvija i napreduje, a mi sa ovim nacrtom zakona idemo korak unazad, što je poraz čitavog društva”, izjavio je Šušak.
BH život turske mačke Aleyni
Član spasilačkog tima Federalne uprave civilne zaštite Sabahudin Spahović koji je 13 dana s ekipom pomagao u spasilačkoj misiji u Turskoj, usvojio je mačku iz provincije Hatay. Mačka je dobila ime po djevojci Aleyna koja je nakon više od 248 sati pronađena ispod ruševina.
RS: Planirani zakon će ugušiti medijske slobode i umanjiti građanska prava
Novinari i nevladine organizacija potvrdili su nakon sastanka sa šefovima poslaničkih klubova u Narodnoj skupštini, da će se na zasijedanju entitetskog parlamenta u utorak, uprkos brojnih protesta, naći sporne izmjene Krivičnog zakona Republike Srpske kojima se ponovo kriminalizuje kleveta.
Entitet RS nastavlja napade na ustavni poredak BiH
Vlada Republike Srpske (RS) pozvala je sve institucije izvršne vlasti da slijede zaključke Narodne skupštine tog entiteta u Bosni i Hercegovini kojima se odluke državnog Ustavnog suda BiH proglašavaju ''antidejtonskim djelovanjem''.
'Vlada RS-a, polazeći od privrženosti RS-a Opštem okvirnom sporazumu za mir u BiH, smatra neprihvatljivim odluke Ustavnog suda BiH kojom se podrivaju nadležnosti RS-a i urušavaju egzistencijalne osnove njenog postojanja'', saopćeno je nakon 4. posebne sjednice entitetske vlade.
Ustavni sud BiH stavio je 2. marta privremeno van snage Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u RS-u, do donošenja konačne odluke Ustavnog suda, a ranije ga je suspendirao Ured visokog predstavnika (OHR) u BiH.
Prema tom zakonu, nepokretna imovina koju koriste vlasti RS-a, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge službe koje je osnovao RS, "po sili zakona" pripada njima.
To je u suprotnosti sa ranijim odlukama Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika u BiH. Ustavni sud i OHR ranije su presudili da samo država BiH može raspolagati državnom imovinom.
Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH kao državna je definisana nepokretna imovina koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine.
Vlada RS-a je 13. marta ''preporučila'' Pravobranilaštvu i Upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove RS-a, da ''kod svih postupaka u upravnim stvarima vezanim za građevinsko zemljište, poljoprivredno zemljište, šume ili šumsko zemljište, a gdje su stranke u postupcima nosioci svojine javnog prava (RS, jedinica lokalne samouprave, javno preduzeće, javna ustanova ili druge javne službe koji su nosioci svojine javnog prava) sva sporna pitanja rješavaju sporazumno''.
''Vlada RS-a preporučuje Pravobranilaštvu RS-a da u skladu sa zakonskim nadležnostima, nastavi preduzimati aktivnosti radi zaštite i ostvarivanja imovinskih prava i interesa zastupanih subjekata, u skladu sa ovim zaključcima'', saopćila je Vlada RS-a.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik je nakon odluke Ustavnog suda BiH, kazao kako "nismo spremni ni za kakvo popuštanje na tom pitanju".
Dodik je 9. marta da će novim zakonom o nepokretnoj imovini (planiranim za dnevni red Narodne skupštine Republike Srpske) ovaj bh. entitet vratiti u svoju nadležnost svu imovinu, pa i onu koja je ranije prenesena na BiH.
- Aldin Arnautović
- GLAS AMERIKE
Vuk u jagnjećoj koži: Dodikov ruski zakon u američkom "celofanu"
Najava secesionističkog Predsjednika BH entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, da će entitet uvesti zakon o "stranim agentima" po uzoru na "američki zakon", izazvala je promptnu reakciju i osudu američkih zvaničnika. I to ne bez razloga.
Istim riječima i argumentima za isti zakon prije 11 godina ruskoj javnosti obratio se Vladimir Putin.
Deceniju poslije iz Rusije je prognana svaka kritika, brojne organizacije i mediji su zabranjeni ili blokirani, a istu formulu ruski režim preko svojih satelita pokušava progurati u Gruziji i Bosni i Hercegovini. Nakon velikih demonstracija gruzijski zakon je zaustavljen.
Staljinov, a ne američki zakon
Kremlj je — po riječima Josifa Staljina iz 1937. godine — angažiran u borbi protiv „razbijača, špijuna, sabotera i ubica, koje u našu sredinu šalju agenti stranih zemalja“.
"Ruske vlasti, koje se stide da prave direktna poređenja sa Staljinovim režimom, predložile su prijatniju analogiju: Sjedinjene Države, kažu, imaju potpuno isti zakon o stranim agentima koji je na snazi već tri četvrtine vijeka. Ova tehnika pogrešnog usmjeravanja jedva da je nova i dobro se uklapa u Putinovu rutinu „pogledaj ko govori“, piše Institut za modernu Rusiju.
Takozvani zakon o „stranim agentima“, u Rusiji je usvojen 2012. godine i više puta proširen, omogućavajući ruskom ministarstvu pravde da grupe ili pojedince etiketira kao „strane agente“, izlažući ih novčanim kaznama i uznemiravanjima koja ometaju njihov rad ili ga na kraju učine nemogućim.
U godinama koje su uslijedile, taj zakon bio je udarna pesnica u gušenju bilo kakve kritike ruskog režima.
U SAD, organizacija (ili osoba) mogla se staviti u bazu podataka FARA samo ako je vlada dokazala da je (ili on ili ona) djelovala "po nalogu, zahtjevu ili pod upravom ili kontrolom stranog upravitelja" i da je bila angažirana " u političkim aktivnostima za ili u interesu takvog stranog upravitelja”, uključujući i “zastupanje interesa takvog stranog upravitelja pred bilo kojom agencijom ili službenikom Vlade Sjedinjenih Država.”, stoji u definiciji u američkom zakonu.
Bez ispunjavanja ova dva kriterija – dokazivanja da je organizacija ili osoba pod kontrolom stranog upravitelja i da zastupa njihove interese – postalo je nemoguće registrovati bilo koga u Sjedinjenim Državama kao stranog agenta.
U ruskom slučaju definicija "stranog upravitelja" ne postoji. Sadrži samo dvosmislenu referencu na „političke aktivnosti, uključujući i interese stranih izvora".
Juriš diktatora na nevladine organizacije
"Kremljova paralela između Putinovog zakona o nevladinim organizacijama i američkog Zakona o registraciji stranih agenata (FARA) je lažna. Osim imena, ova dva zakona nemaju skoro ništa zajedničko.", napisao je godinu nakon usvajanja ruskog zakona Vladimir Kara-Murza iz Instituta za modernu Rusiju.
"Ono što je najvažnije, američki zakon o registraciji stranih agenata ne cilja na nevladine organizacije. Zakon predviđa izričita izuzeća za organizacije koje se bave "vjerskim, školskim, akademskim ili naučnim aktivnostima ili likovnim umjetnostima", kao i za one "koje ne služe pretežno stranim interesima". „Političke“ NVO koje imaju strano poreklo ili finansiranje takođe nemaju obavezu da se registruju kao strani agenti, jer ne djeluju „u interesu stranog aktera“. Niko pri zdravoj pameti ne bi proglasio Reportere bez granica “agentom” Francuske, ili Amnesty International “agentom” Ujedinjenog Kraljevstva.", piše viši savjetnik za politike Instituta.
Američki zakon o registraciji stranih agenata jednostavno zahtijeva od pojedinaca i organizacija da javno obznane svoj rad u ime stranog upravitelja.
U Rusiji je zakon o „stranim agentima“ jedno od glavnih vladinih oruđa za suzbijanje i kažnjavanje neslaganja. Prema ruskom zakonu, svako ko prima sredstva iz inostranstva može biti označen kao „strani agent“, čak i ako ne djeluje po nalogu stranog subjekta. Gotovo sve ugledne organizacije za ljudska prava u Rusiji i mnoge nezavisne medijske kuće prisiljene su da se registruju prema ruskom zakonu o „stranim agentima“.
Za razliku od toga, američki FARA registar se gotovo u potpunosti sastoji od advokatskih firmi i firmi za odnose s javnošću koje su angažirali strani subjekti da lobiraju kod vlade SAD-a. Oni koji ne primaju naloge od strane strane ne moraju se registrovati.
Prema najavama Milorada Dodika, "zakon će podrazumijevati obavezu prijavljivanja svih transakcija i "svega što rade" nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva", što savršeno odgovara ruskom, a ne američkom zakonu.
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, u američkom registru stranih agenata nalaze se tri firme. Myrmidon Group, LLC registrovana 2011., Kancelarija RS za saradnju, trgovinu i investicije registrovana 2013. i McGinnis Lochridge registrovana 2019. Sjedišta ovih firmi nalaze se u New Yorku, Washingtonu i Austinu a, zanimljivo, strani nalogodavci su: Vlada entiteta Republika Srpska, Milorad Dodik i Željka Cvijanović.
Putinove taktike Milorada Dodika
Uvođenje Putinovog zakona koji će uništiti svaku kritiku u Rusiji sa najavama Milorada Dodika ima još sličnosti. Jedna od njih je prateća medijska propaganda.
Ruski televizijski kanali pod kontrolom države su od 2012. godine svojim gledaocima ubacili ovu "američku" analogiju; u aprilu, tokom njegove televizijske emisije sa pozivima, ovom horu se pridružio i sam Putin. Ponekad su se čak i upućeni ljudi u Rusiji mogli čuti kako kažu: „Ovaj zakon o NVO je, naravno, užasan, ali čak i Amerika ima nešto slično.
Ubrzo nakon Dodikove najave zakona o "stranim agentima" podršku ideji daje Dodikova entitetska televizija RTRS kroz autorski članak izvjesnog profesora Srđana Perišića, rođenog u Foči obrazovanog u Beogradu.
Perišićev članak nosi naslov "Djelovanje USAID-a - ko finansira "strane agente" u BiH".
U biografiji autora članka koji objašnjava geopolitičku poziciju USAID-a stoji:
"Perišić je jedno vrijeme bio oficir u Srpskoj i Srbiji na dužnostima od komandira voda do komandira bataljona. 2022. je dva puta posjetio Donjeck i Zaporožje, koji su se vratili u sastav Rusije. Istraživač je na Institutu za azijske studije u Beogradu i jedan od osnivača Srpsko-ruskog bratstva. Objavio je dve knjige: Nova geopolitika Rusije (2015) i knjigu Geopolitika i Srbi (2022). Perišić je jedno vrijeme bio savjetnik Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH. "
Milorad Dodik je od 2017. godine pod sankcijama američke vlade zbog korupcije i ugrožavanja mira u Bosni i Hercegovini.
Željka Cvijanović je također pod sankcijama vlade Velike Britanije.
Film "Sve u isto vrijeme" dominirao na dodjeli Oskara - 7 nagrada
Film "Sve u isto vrijeme", priča o kinesko-američkoj porodici koja u više dimenzija rješava svoje probleme, osvojio je Oskara za najbolji film.
LOS ANĐELES -Film je ukupno osvojio sedam nagrada, uključujući tri Oskara za glumu, za zvijezde Mišel Jeo, Ke Huj Kvan i Džejmi Li Kertis.
Jeo je igrala glavnu ulogu vlasnice perionice koja je pod stresom i otkriva da ima supermoći u alternativnim univerzumima.
„Za sve dječake i djevojčice, ovo je svjetionik nade i mogućnosti. I dame, ne dozvolite da vam iko ikada kaže da je vaše vrijeme prošlo", rekla je 60-godišnja malezijska glumica.
"Sve u isto vrijeme" je nije pratio tradiciononalni obrazac kako bi ispričao priču. Kung fu avantura bila je ispunjena neobičnim momentima kao što su ljudi koji imaju hot dogove umjesto prstiju, kuhar sa rakunom ispod šešira, plastične oči i džinovska peciva.
Džejmi Li Kertis, koja je izgradila karijeru u horor filmovima poput "Noći veštica", dobila je nagradu za najbolju sporednu glumicu za ulogu poreske agentkinje u "Sve u isto vrijeme".
Kada je primala nagradu, Kertis je podigla pogled ka nebu i obratila se svojim pokojnim roditeljima, kandidatima za Oskara Toniju Kertisu i Dženet Li.
"Upravo sam osvojila Oskara“, rekla je glumica kroz suze.
Zvijezda filma "Kit", Brendan Frejzer, poznat po ulogama iz 1990-ih kao što je "Mumija", osvojio je nagradu za najboljeg glumca jer je igrao teško gojaznog čoveka koji pokušava da se ponovo poveže sa svojom kćerkom.
Njemački film sa tematikom Prvog svjetskog rata „Na Zapadu ništa novo“ proglašen je za najbolji međunarodni igrani film.
Film, koji se emitovao na Netfliksu, prikazuje užase rovovskog ratovanja očima mladog čoveka koji je prvobitno želio da se pridruži borbi. Osvojio je četiri Oskara.
Reditelj Edvard Berger zahvalio se mladoj zvijezdi filma, Feliksu Kamereru, koji mu se pridružio na sceni.
"Ovo je bio vaš prvi film, a nosili ste nas na svojim ramenima kao da nije ništa", rekao je Berger.
„Navalni“, o trovanju koje je umalo ubilo ruskog opoziconara Alekseja Navalnog i pritvoru od njegovog povratka u Moskvu 2021. godine, osvojio je Oskara za najbolji dugometražni dokumentarac.
"Aleksej, sanjam o danu kada ćeš ti biti slobodan i naša zemlja će biti slobodna. Ostani jak, ljubavi moja“, rekla je na sceni njegova supruga Julija Navalnaja.
"Pinokio" Giljerma del Tora proglašen je za najbolji animirani igrani film.
„Naatu Naatu“, pjesma iz indijskog filma „RRR“ proglašena je najboljom originalnom pjesmom.
Ove godine, dodjelu Oskara je pratio i tim za krizno reagovanje, osnovan pošto je na prošlogodišnjoj dodeli glumac Vil Smit udario komičara Krisa Roka.
Voditelj - komičar Džimi Kimel se u svom uvodnom monologu našalio o reakciji publike na Smitov napad prošle godine.
„Ako se bilo šta nepredvidivo ili nasilno desi na ceremoniji, samo uradite ono što ste uradili prošle godine – ništa“, rekao je on poznatim ličnostima koje su se okupile u Los Anđelesu na dodjeli prestižnih filmskih nagrada.
Oscar moda 2023.
Ekonomska neizvjesnost brine Amerikance
Povišena inflacija i dalje je glavni ekonomski problem koji navode i potrošači i ekonomisti, jer smanjuje kupovnu moć i povećava troškove života. Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena dostigla je 40-godišnji maksimum prošlog juna, kada su cijene bile 9,1% više nego godinu ranije.
“Naravno, ekonomija utiče na način na koji trošim”, kaže za Glas Amerike Stiv Mort, IT menadžer u Nešvilu u državi Tenesi.
"Prioritet dajem godišnjim odmorima na kraćim udaljenostima do kojih se mogu odvesti automobilom zbog visokih troškova putovanja avionom", objašnjava Mort. “Rjeđe idem u Starbaks, više kuham kod kuće i kupujem jeftiniju hranu iz prodavnica. Puno sam svjesniji svojih troškova ovih dana.”
Mort nije jedini. U anketi Galupa u februaru, 35% Amerikanaca spomenulo je ekonomske probleme kao najveću brigu s kojom se zemlja danas suočava. Taj je broj popriličan, ali manji od vrhunca od 46% u Galupovom oktobarskom istraživanju.
Ova promjena je u skladu sa širom američkom zabrinutošću oko ekonomije - umjerena je, ali je i dalje prisutna. U oktobarskoj anketi, 20% ispitanika navelo je inflaciju kao svoju primarnu brigu. U februaru, taj broj je pao na 13% ispitanika, na drugo mjesto nakon pitanja koje se ne tiče ekonomije - vlade/lošeg liderstva.
"Ekonomija šalje pomiješane signale, ali ekonomija uglavnom uvijek šalje pomješane signale", kaže Bendžamin Fridman, politički ekonomista i profesor na Univerzitetu Harvard. "Zato su ekonomske prognoze i kreiranje ekonomskih politika teški."
"Ali ne mislim da ti signali direktno utiču na potrošače", dodaje Fridman. "Ono što im je važno je ekonomska situacija s kojom se oni suočavaju - njihov prihod i koliko je lako pronaći posao."
Ekonomska neizvjesnost
“Vrijeme je da razmišljam o penziji”, kaže za Glas Amerike Geri Koler, pulmolog u malom gradu Lejk Čarls u Luizijani. "Ali kako da to učinim u tako nesigurnoj ekonomiji?"
Ta neizvjesnost zbunjuje i ekonomiste.
“Nemamo mnogo istorijskih situacija poput ove u kojoj se sada nalazimo”, objašnjava Dejvid Laibson, profesor ekonomije na Harvardu. "To prognoze o inflaciji čini posebno izazovnim."
Povišena inflacija i dalje je glavni ekonomski problem koji navode i potrošači i ekonomisti, jer smanjuje kupovnu moć i povećava troškove života. Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena dostigla je 40-godišnji maksimum prošlog juna, kada su cijene bile 9,1% više nego godinu ranije.
Kako bi tu stopu inflacije spustile na prihvatljivih 2%, Federalne rezerve su podigle kratkoročne kamatne stope osam puta u posljednjih 12 mjeseci. U januaru inflacija je pala na 6,4%. To je napredak, ali još uvijek daleko od cilja Federalnih rezervi.
"Federalne rezerve će nastaviti da podižu kamatne stope sve dok ne bude jasnih dokaza da smo blizu njihove ciljane inflacije", kaže Laibson, dodajući da će to usporiti rast troškova života i dati prijeko potrebno olakšanje Amerikancima čiji su budžeti već nategnuti.
Istovremeno, više kamatne stope će usporiti ekonomiju, za koju Laibson daje 30% šanse da će kliznuti u recesiju ove kalendarske godine: “Razlog zbog kojeg taj broj nije veći je taj što odražava vrlo snažno tržište rada, prema svim istorijskim standardima”.
U januaru je na tržištu rada kreirano 517.000 novih poslova, dok je stopa nezaposlenosti 3,4% - najniža od 1969. godine. Ipak, podaci kompanije "Fidelity Investments" pokazuju da je satnica prosječnog američkog radnika tokom 2022. godine pala za 1,8%, nakon prilagođavanja inflaciji.
“Moj suprug i ja smo sretni što smo zaposleni”, kaže nutricionistica Vitni Andrus iz Baton Ruža u Luizijani. "Ali ova akonomija je tako stresna. Moje dijete je nedavno kamenom slučajno razbilo prozor i najviše me brine to što znam da se mogu pojaviti ovi mali hitni slučajevi.”
Ona navodi da njena porodica pola svojih kupovina obavlja uz popuste, u prodavnicama već korištene robe, na garažnim rasprodajama ili pijacama.
"Morali smo izbjegavati bilo kakvu vrstu planiranja godišnjeg odmora", dodaje Andrus. “Moj muž radi u avijaciji i trebali bismo se preseliti u drugi grad zbog većih mogućnosti, ali to je preskupo. Želim svojoj kćerki omogućiti matursko putovanje, ali to je skupo. Svi planovi za razvoj mog biznisa su na čekanju. Stvarno bi mi dobro došlo malo kvalitetnijeg života bez svog ovog stresa.”
Opasnost od recesije
Stiv Hanke, profesor primijenjene ekonomije na Univerzitetu Džons Hopkins, bio je član Vijeća ekonomskih savjetnika bivšeg predsjednika Ronalda Regana i smatra se jednim od vodećih svjetskih eksperata za hiperinflaciju. Uprkos nadi kreatora politika Federalnih rezervi da mogu postići "meko prizemljenje" za ekonomiju, koje će spriječiti inflaciju bez izazivanja recesije, Hanke vjeruje da je recesija vjerojatno na putu.
"Moja je prognoza je da će godišnja inflacija pasti na između 2% i 5% do kraja godine", rekao je on za Glas Amerike. "S obzirom na nedavno smanjenje količine novca u opticaju, od marta 2022. godine, mislim da je recesija neizbježna."
Hanke dalje objašnjava da će vlasnici kompanija i potrošači pokleknuti pred ekonomskim problemima i promijeniti kupovne navike. Industrije koje uveliko ovise o zajmovima, poput stambenog sektora, već osjećaju posljedice odluke Federalnih rezervi o podizanju kamatnih stopa.
"Tokom pandemije bila je ludnica za kupovinom i prodajom, zahvaljujući niskim kamatama", kaže Rouz En Miron, agentica za nekretnine iz Nju Orleansa u Luizijani. "Nedavno sam definitivno primjetila promjenu."
"Iskusni kupci sa sredstvima za plaćanje gotovinom čine većinu kupovina i prodaja. S druge strane, moji mali ulagači i oni koji prvi put kupuju kuću se definitivno suzdržavaju u kratkom roku zbog visokih kamata i ekonomske neizvjesnosti”, objašnjava ona.
Odluke sa visokim ulogom
Pola ispitanika u prošlomjesečnoj Galupovoj anketi izjavilo je da im je finansijski gore nego prije godinu dana - tek drugi put u 50 godina da je toliko visok postotak imao takav odgovor. Slično tome, iz kompanije "Fidelity Investments" su saopštili da je prosječni individualni penzijski račun prošle godine izgubio gotovo četvrtinu svoje vrijednosti.
Anketa medijske kuće CBS iz februara pokazala je da 38% Amerikanaca očekuje da će ekonomija ove godine biti u recesiji, 24% da će ekonomija usporiti, 18% da će ona ostati stabilna, a 20% da će ekonomija doživjeti procvat.
"Ne znam za procvat, ali nadam se da je ekonomija krenula ka stabilnosti", kaže Vil Plenk, učitelj muzičkog vaspitanja iz Memfisa u državi Tenesi. “Nadam se jer se čini da se berza i cijene kuća u mojoj blizini stabilizuju. Ono oko čega nemam velika nadanja je moje mjesto u ovoj ekonomiji. Moja supruga i moje plate ne drže korak s inflacijom, a upravo smo dobili prvo dijete.”
Donedavno je Plenk govorio da ima samopouzdanje u svoju finansijsku situaciju. U skorije vrijeme je dobio skromno nasljedstvo, ali kaže da ga je ekonomska neizvjesnost natjerala da bude oprezan u korištenju tog novca.
“Kod učitelja nema trenutaka u našim profesionalnim životima u kojima dolazimo do neočekivanih svota novca”, navodi Plenk. “Tako da se ovo čini kao naša velika prilika da donesemo značajnu dugoročnu finansijsku odluku."
„Da li da investiramo u neku nekretninu uprkos visokim kamatama ili da otplatimo hipoteku na mjesto na kojem živimo? Koliko stavljamo na penzione račune i fakultetske fondove u odnosu na berzu? Bojim se da ću donijeti pogrešnu odluku. To je naša velika prilika da nas spasi da više ikada osjetimo finansijsku brigu koju sada osjećamo", kaže Plenk.
Turska: Nezavisni mediji na udaru vlasti zbog izvještavanja o zemljotresu
Grupe za zaštitu ljudskih prava upozorile su da se nezavisni mediji u Turskoj suočavaju sa novčanim kaznama i hapšenjima zbog kritičkog izvještavanja u vezi sa postupcima turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana nakon razornih zemljotresa u februaru.
Kako kažu, uvjereni su da postoji direktna veza sa predstojećim predsjedničkim izborima u maju.
Lokalni mediji, poput Jin Newsa, neumorno su izvještavali o zemljotresima koji su pogodili Tursku - navodeći, između ostalog, i sporije reakcije turskih vlasti i hitnih službi. Tvrde da je takvo izvještavanje privuklo neželjenu pažnju policije.
Sema Caglar, novinarka Jin Newsa, kaže da su im oduzete novinarske legitimacije, a da su ih zatim odveli u policijsku stanicu.
"Držali su nas tamo 3 do 4 sata i pitali zašto ste došli u zonu potresa", rekla je ona.
Grupe za ljudska prava saopštile su da je nekoliko novinara uhapšeno, dok im je oprema zaplijenjena ili čak uništena. Vlada tvrdi da ne vrši odmazdu protiv medija, navodeći da su slučajevi zlostavljanja novinara posljedica teških uslova rada pojedinih policajaca.
Međutim, nezavisne televizijske stanice kao što je Halk TV, koje su kritički izvještavale o reakciji nadležnih – bile su meta oštrih kazni i privremenih zabrana emitovanja, usljed tvrdnji da su podsticale govor mržnje.
“U Turskoj, više od 90 odsto medija je pod kontrolom vlade. Znali smo da će nas kažnjavati - jer smo davali glas narodu i preživjelima zemljotresa", istakla je Bengu Sap Babaeker, direktorica Halk Newsa.
Međunarodne grupe za zaštitu ljudskih prava osudile su kažnjavanje medija.
Erol Onderoglu iz organizacije Reporteri bez granica naglasio je da su te kazne usmjerene na glavne televizijske stanice, pred predstojeće izbore, koji bi trebalo da se održe 14. maja.
Tužioci u Turskoj su počeli da primjenjuju nove zakone kojima se kriminalizuje navodno dezinformisanje putem društvenih medija. Za to je, prema novim propisima, predviđena zatvorska kazna.
Sema Caglar misli da pritisak vlade na novinare neće popustiti i da će biti još teže tokom izbornog procesa.
I dok je broj žrtava zemljotresa premašio 50 hiljada, dok su milioni ostali bez domova - analitičari smatraju da će turske vlasti pokušati da kontrolišu ili ublaže medijsku kritičku oštricu u vezi sa reagovanjem vlasti na razorne potrese i njihove posljedice.
Direktorica USAID-a: Dodik na opasnom putu da donese zakone inspirisane Kremljom
Direktorica USAIDA-a Samantha Power u reakciji na nastojanje vlasti u RS-u kriminalizuje klevetu i najavu usvajanja zakona o stranim agentima rekla je kako predsjednik RS-a Milorad Dodik, prateći druge u regiji, ide opasnim antidemokratskim putem.
Power je navela na Twitteru kako su ti zakonski propisi inspirirani Kremljom, kojima se građanima uskraćuju osnovna prava, ušutkava neslaganje i dopušta neokontrolisano cvjetanje korupcije.
Američka ambasada u BiH u jučerašnjem saopštenju navela je da bi se zakonskim propisima drastično narušila prava i slobode ljudi u RS-u.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik je najavio uvođenje zakona o stranim agentima, odnosno zakona o djelovanju nevladinih organizacija, govoreći kako će biti po uzoru na onaj u SAD-u.
„Kada je Rusija proširila svoje zakonodavstvo o stranim agentima 2020. godine i ona je tvrdila da samo kopira američki model. Ništa nije moglo biti dalje od istine, a rezultate smo vidjeli. Ruske vlasti upotrijebile su svoje represivne zakone za suzbijanje neslaganja, uništavanje civilnog društva i iskorjenjivanje slobodnih medija”, navodi Ambasada SAD-a.
Narodna skupština RS razmatrat će izmjene i dopune Krivičnog zakona RS, kojim kriminalizuje klevetu, u utorak, 14. marta.
Ivana Stradner: Zapad se mora boriti protiv ruskih dezinformacija na Balkanu
Dugogodišnji ruski utjecaj na Balkanu postaje tema razgovora i u Washingtonu, nakon izvještaja o sve lošijem odnosu prema medijima, i stanju demokratije uopće u Bosni i Hercegovini.
Tako je ove nedjelje u glavnom gradu Sjedinjenih Država održana i panel diskusija o utjecaju Rusije na područje Crnog mora, te Zapadnog Balkana.
Dio odgovornosti, smatrali su američki stručnjaci, leži u politici Zapada koji nije bio dovoljno angažiran u posljednjih deset godina, dok Moskva jeste, i to vrlo uspješno uz duboko razumijevanje činjenice da raspaljivanje nacionalizma i ograničenje sloboda daljnje ugrožava stabilnost regiona. Takvo stanje odgovara vladi u Moskvi.
„Rusija odavno razume kako Balkan može da se iskoristi u korist Moskve, kroz investiranje u desničarske grupe kako bi došlo do porasta nacionalizma, što upravo danas vidimo. Rusija je to uspela da uradi upravo zato što Zapad nije bio prisutan da se dovoljno bavi promocijom demokracije u regionu. Tako da su to sve posljedice zbog izolacionizma koji nažalost traje previše dugo”, govori Ivana Stradner iz Fondacije za odbranu demokracije u Washingtonu.
Ona ističe da demokracija počinje sa slobodnim medijima, a najopasnijim segmentom smatra činjenicu da nacionalizam usljed ovih utjecaja raste osobito kod mladih i to u prostoru gdje zapravo nema slobodnih medija.
Na pitanje na koji način se ova situacija može promijeniti Ivana Stradner odgovara: „Ono što Zapad moze da učini je da se vrati na informacioni prostor i da počne snažnije širiti informacije na isti način kao što to radi Rusija, ali nekoristeći neistinu, već istinu, jer istina je na našoj strani, koristi ofanzivne informacione operacije. Amerika je kroz ceo hladni rat osvajala srce i duše širom sveta, kroz svoju umetnost, kroz svoju muziku... Danas nažalost, ovo sto sada vidimo na Balkanu, u tom kontekstu, nažalost takva vrsta metodologije ne bi imala isti nivi efikasnosti. Ali ono što bi Zapad trebao je da na informacionom prostoru upravo pokaze kako Rusija nije prijatelj na Balkanu, da govori upravo o korupciji i da govori jasno u informacionom prostoru koliko sloboda medija zapravo ne postoji. Najbolji način da se to uradi je kroz otvaranje novih nezavisnih medija koji će omogućiti mladim ljudima da mozda kroz blogove izraze ono što zaista misle. ”
Stradnerova dodaje da bi bilo dobro da Sjedinjene Države i NATO ponovno uspostave jedan hibridni tim, koji je prije nekoliko godina i bio na Balkanu, kako bi se borili protiv ruskih dezinformacija, i da se zatvore farme trolova koje sve ove godine zagađuju informacijski prostor i demokratske vrijednosti.