Kasno u četvrtak, savezna radnička udruženja podnijela su tužbu tražeći od federalnog suda da zaustavi zatvaranje, tvrdeći da predsjednik Donald Trump nema ovlaštenja da ugasi Agenciju sadržanu u zakonodavstvu Kongresa.

Dvojica sadašnjih zaposlenih u USAID-u i jedan bivši visoki zvaničnik USAID-a rekli su za AP plan administracije, predstavljen preostalim visokim zvaničnicima Agencije u četvrtak. Govorili su pod uslovom anonimnosti zbog naredbe Trumpove administracije koja zabranjuje zaposlenicima USAID-a da razgovaraju sa bilo kim izvan njihove Agencije.

Plan bi ostavio manje od 300 zaposlenih od trenutno 8.000 direktnih zaposlenih i izvođača. Oni bi, zajedno sa nepoznatim brojem od 5.000 lokalno angažovanih međunarodnih radnika u inostranstvu, vodili nekoliko programa za spašavanje života koje administracija namjerava ostaviti za sada.

Nije odmah bilo jasno da li će smanjenje na 300 biti trajno ili privremeno, što bi potencijalno omogućilo povratak većem broju radnika nakon što Trumpova administracija kaže koje programe želi nastaviti.

Administracija je ranije ove sedmice dala gotovo svim zaposlenima USAID-a koji su bili poslani u inozemstvo rok od 30 dana, počevši od petka, da se vrate u SAD, pri čemu vlada plaća njihove putne i troškove povratka. Radnici koji odluče da ostanu duže, osim ako ne dobiju posebno oslobađanje, možda će morati sami da pokriju svoje troškove, navodi se u obavještenju na web stranici USAID-a kasno u četvrtak.

Državni sekretar Marco Rubio rekao je tokom putovanja u Dominikansku Republiku u četvrtak da će američka vlada nastaviti pružati pomoć iz inostranstva.

"Ali to će biti strana pomoć koja ima smisla i koja je u skladu s našim nacionalnim interesom", rekao je novinarima.

Trumpova administracija i saveznik milijarder Elon Musk, koji vodi Odjel za smanjenje budžeta za vladinu efikasnost, najviše su do sada ciljali na USAID u izazovu bez presedana savezne vlade i mnogih njenih programa.

Od Trumpove inauguracije 20. januara, golemo zamrzavanje finansiranja zatvorilo je većinu programa agencije širom svijeta, a gotovo svi njeni radnici stavljeni poslani su na odmor. Musk i Trump razgovarali su o eliminaciji USAID-a kao nezavisne Agencije i premještanju preživjelih programa pod State Department.

Demokratski zakonodavci i drugi taj potez nazivaju nezakonitim bez odobrenja Kongresa.

Nekoliko dana nakon objavljivanja Trumpovog plana, u bazu je stiglo više od 150 vojnika da "podrže operaciju" pripreme pritvornog centra sa kapacitetom od oko 30.000 ljudi, saopšteno je u ponedeljak iz američke Južne komande.

Baza Gvantanamo ili Gitmo, koja se prostire na 117 kvadratnih kilometara tropskog raja koji je Cristopher Columbo zavolio prije pet vjekova, ključna je za američke pomorske i vazdušne operacije na Karibima.

Tokom više od 120 godina istorije, Gitmo je bio simbol bliskih odnosa Vašingtona i Havane da bi postao jedna od najspornijih tačaka u višedecenijskom sporu dvije zemlje.

Poslije obnavljanja odnosa 2015. godine, tadašnji kubanski predsjednik Raul Castro je kao uslov za njihovu potpunu normalizaciju zahtijevao povratak teritorije na kojoj se nalazi, kako je Kubanci, nazivaju nelegalna baza.

Bivši predsjednik Barack Obama je u jednom trenutku razmatrao zatvaranje kontroverznog zatvora u kojem su nekada bile stotine optuženih za terorizma posle terorističkog napada na Sjedinjene Države 11. septembra 2001. godine. Aktivisti za ljudska prava kritikovali su uslove u kojima su držani zatvorenici, od kojih su neki oslobođeni za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Joea Bidena.

Stogodišnji ugovor

Američki ratni brodovi usidrili su se u zaliv Gvantanamo 1898, kada je učešće Washingtona u kubanskom ratu za nezavisnost od Španije pomoglo da se okonča vladavina Madrida na američkom kontinentu. Više od 125 godina kasnije, američki brodovi su i dalje u tom području.

Amandman prvog ustava ostrva omogućio je prisustvo američke vojske da bi se očuvala nezavisnost i otvorio put za uspostavljanje američkih baza na karipskoj teritoriji. Prema ugovoru iz 1903, taj priobalni dio Gvantanama iznajmljen je za simboličnu sumu od 2.000 dolara.

Godine 1934, kirija je povećana na 4.000 i sporazum je izmijenjen da bi se vojno prisustvo na teritoriji produžilo "koliko god to zahtijeva" američka vlada. S obzirom na to da nije utvrđen datum isticanja ugovora, pomorska baza će prestati da postoji samo ako to odluči Washington ili dvije zemlje postignu dogovor.

Aktuelna kubanska vlada, poput prethodnih, ne priznaje ugovor koji naziva "imperijalističkom zaostavštinom". Prema dnevniku Washington Post, pokojni Fidel Castro u kancelariji je držao čekove američke vlade, koji nisu bili iskeširani, i pokazivao ih gostima.

Sjedinjene Države imaju jurisdikciju nad krajnjim dijelom zaliva gdje se enklava nalazi, ali priznaje suverenitet Kube na toj teritoriji.

Sporna pitanja

Uspon Fidela Castra na vlast 1959, zatim njegov sukob sa Washingtonom i odnosi sa Moskvom tokom Hladnog rata, označili su prekretnicu u bilateralnim odnosima i doveli do toga da Washington i Havana postanu višedecenijski ideološki neprijatelji.

Tokom Kubanske raketne krize 1962, pomorska baza postala je jedna od najbližih granica između dvije strane. Dvije godine kasnije, Castro je ukinuo snabdijevanje vodom i strujom Gitma, koji je zatim izolovan od ostatka zemlje.

Uspostavljena je i "ničija zemlja", gdje su kasnije bježali Kubanci koji su pokušavali da se domognu američke teritorije u potrazi za boljim životom.

Jedini izuzetak je bio mali broj Kubanaca koji su radili u bazi, što je praksa koja je prekinuta prije nekoliko godina. Nakon prekida odnosa između dvije zemlje, oko 70 Kubanaca odlučilo je da živi u tom području. Na vrhuncu Hladnog rata, pucnjave i napadi sa obje strane nisu bili neobičajeni.

To je bila i jedna od tema moguće najpoznatijeg filma o životu u vojnoj bazi: Nekoliko dobrih ljudi (1992). U jednoj od najpoznatijih scena u tom filmu, komandant baze Nathan Jessep, kojeg tumači Jack Nicholson, kaže poručniku Danielu Kaffeu (Tom Cruise) "da jede doručak 300 jardi (274 metra) od 4.000 Kubanaca obučenih da ga ubiju".

Civili koji su posjetili bazu opisuju je kao mini američki grad sa McDonaldsom, jedinim ogrankom poznatog lanca na komunističkom ostrvu.

Migrantski kamp i pritvorni centar

Možda najpoznatiji pritvorni centar je onaj u koji su SAD slale zatvorenike optužene u vezi sa terorističkim napadima 11. septembra. Fotografije zatvorenika u narandžastim uniformama i vijesti o tome kako su loše tretirani obišle su svijet.

U Gitmu su prije toga bile smještene hiljade migranata tokom jednog od najvećih egzodusa Kubanaca 1994. godine, kada je američka obalska straža svakodnevno presretala više od 3.000 ljudi koji su pokušavali da se na splavovima domognu američkog tla.

Prema Projektu za javno sjećanje na Gvantanamo, zajedničkom poduhvatu da se dokumentuje istorija baze, u njoj je bilo pritvoreno 34.090 Haićana i 34.000 Kubanaca, uglavnom u veoma teškim uslovima zato što je veliki priliv imigranata brzo opteretio kapacitete kompleksa. Veliki izazov bio je obezbijediti adekvatan smještaj, sanitarne usluge i hranu.

Uslovi su se vremenom poboljšali, ali se situacija stabilizovala i Kubanci više nisu tamo dovođeni. U bazu se i dalje dovode migranti, ali u manjim brojevima.

Šta Trump planira?

Predsjednik Donald Trump je u okviru obračuna sa ilegalnom imigracijom objavio da će se baza ponovo koristiti kao migrantski pritvorni centar. Trumpova ideja je da se u Gvantanamo šalju oni koje administracija smatra "najgorim od najgorih" imigranata sa kriminalnim dosijeima ili vezama sa opasnim bandama.

Prvi migranti su vojnim avionom stigli u Gvantanamo u utorak. Trump je 29. januara potpisao uredbu kojom je Sekretarijatima za odbranu i unutrašnju bezbjednost naložio da počnu pripreme za objekat koji bi smjestio 30.000 ilegalnih imigranata.

Trump je tada rekao da su "neki od njih toliko loši da ne vjerujemo drugim zemljama da ih drže zato što ne želimo da se vrate i poslaćemo ih u Gvantanamo".

Nekoliko regionalnih lidera je odmah osudilo plan američkog predsjednika. Među njima je i kubanski lider Miguel Diaz-Canel, koji je to nazvao novim "brutalnim činom" u bazi, "lociranoj na ilegalno okupiranoj kubanskoj teritoriji"

Ni SAD ni Izrael nisu članovi niti priznaju sud, koji je izdao nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog navodnih ratnih zločina u Gazi nakon napada Hamasa na Izrael u oktobru 2023. Deseci hiljada Palestinaca, uključujući djecu, ubijeni su tokom odgovora izraelske vojske.

Naredba koju je Trump potpisao optužuje ICC da se upušta u "nelegitimne i neosnovane akcije usmjerene na Ameriku i našeg bliskog saveznika Izraela" i da zloupotrebljava svoju moć izdavanjem "neosnovanih naloga za hapšenje" protiv Netanyahua i njegovog bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta.

"ICC nema jurisdikciju nad Sjedinjenim Državama ili Izraelom", stoji u nalogu, dodajući da je sud postavio "opasan presedan" svojim postupcima protiv obje zemlje.

Trumpova akcija uslijedila je dok je Netanyahu bio u posjeti Washingtonu. On i Trump razgovarali su u utorak u Bijeloj kući, a Netanyahu je proveo četvrtak na sastanku sa zastupnicima na Capitol Hillu.

U nalogu se kaže da će SAD nametnuti "opipljive i značajne posljedice" onima koji su odgovorni za "prestupe" ICC-a. Radnje mogu uključivati blokiranje vlasništva i sredstava te zabranu ulaska u Sjedinjene Države dužnosnicima, zaposlenicima i rodbini ICC-a.

Aktivisti za ljudska prava rekli su da bi sankcioniranje sudskih službenika imalo obeshrabrujući učinak i bilo u suprotnosti s interesima SAD-a u drugim zonama sukoba.

"Žrtve kršenja ljudskih prava širom svijeta obraćaju se Međunarodnom krivičnom sudu kada nemaju nigdje drugo, a izvršna naredba predsjednika Trumpa će im otežati pronalaženje pravde", rekao je Charlie Hogle, zaposlenik u Projektu nacionalne sigurnosti Američke unije za građanske slobode.

Hogle je rekao da je naredba "napad i na odgovornost i na slobodu govora".

"Možete se ne slagati sa sudom i načinom na koji on radi, ali ovo je izvan granica", rekla je Sarah Yager, washingtonska direktorica Human Rights Watcha u intervjuu prije objave sankcija.

Poput Izraela, SAD nisu među 124 člana suda i dugo su gajile sumnje da bi "globalni sud" od neizabranih sudija mogao proizvoljno krivično goniti američke zvaničnike.

Zakon iz 2002. ovlašćuje Pentagon da oslobodi bilo kojeg Amerikanca ili američkog saveznika kojeg sud drži.

Trump je 2020. godine sankcionirao prethodnicu glavnog tužioca Karima Khana, Fatou Bensoudu, zbog njene odluke da pokrene istragu o ratnim zločinima koje su sve strane, uključujući SAD, počinile u Afganistanu.

Međutim, te sankcije su ukinute pod predsjednikom Joeom Bidenom, a SAD su počele blago da sarađuju s Tribunalom - posebno nakon što je Khan 2023. godine optužio ruskog predsjednika Vladimira Putina za ratne zločine u Ukrajini.

Pokretač tog preokreta bio je republikanski senator Lindsey Graham, koji je organizirao sastanke u Washingtonu, New Yorku i Europi između Khana i republikanskih zastupnika koji su bili među najžešćim kritičarima suda.

"Postoje mjesta gdje sud ima savršenog smisla. Rusija je propala država. Ljudi padaju s prozora. Ali nisam ni u najluđim snovima zamišljao da će krenuti na Izrael, koji ima jedan od najneovisnijih pravnih sustava na planetu", rekao je Graham.

"Pravna teorija koju koriste protiv Izraela nema granica i mi smo sljedeći", dodao je.

Bien je naloge nazvao odvratnim, a Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, Mike Waltz, optužio je sud za antisemitsku pristrasnost.

Odnos SAD-a sa ICC-a je komplikovan. SAD su učestvovale u pregovorima koji su doveli do usvajanja Rimskog statuta koji je uspostavio sud kao posljednje sredstvo za procesuiranje najgorih zločina u svijetu - ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida - ako pojedine vlade ne preduzmu mjere.

SAD su glasale protiv Rimskog statuta 1998. Tada su SAD Predsjednik Bill Clinton potpisao je statut 2000. godine, ali ga nije poslao Senatu SAD-a na ratifikaciju.

Kada je George W. Bush postao predsjednik 2001. godine, on je praktično otkazao američki potpis i vodio kampanju pritiska na zemlje da uđu u bilateralne sporazume da ne predaju Amerikance ICC-u.

Fedealni sudija u Bostonu privremeno je blokirao primjenu programa prema kojem zaposleni u vladi mogu da daju ostavku u zamjenu za otpremninu, što je administracija Donalda Trumpa nudila u pokušaju da smanji obim federalne vlade.

Zaposleni u vladi imali su rok do četvrtka u ponoć da se izjasne da li prihvataju ovakav program.

Sudija George O'Toole mlađi se nije izjašnjavao o legalnosti programa, ali je zakazao ročište za ponedjeljak i naložio administraciji da zaposlenima u vladi produži rok za izjašnjavanje za poslije tog ročišta.

Bela kuća je saopštila da je oko 40.000 zaposlenih u vladi izrazilo interesovanje za ovu ponudu.

Jedna zaposlena, koja je za AP govorila pod uslovom da ostane anonimna, rekla je da želi da uzme novac i da se odseli u inostranstvo.

Ali, zabrinuta je i ima brojna pitanja: Šta ako ponuda zvuči isuviše dobro da bi bila istinita? Šta kao je riječ o prikrivenom pokušaju da se napravi spisak nelojalnih vladinih službenika?

Njen primjer je samo jedan od mnogih u federalnoj vladi, koja je najveći poslodavac u Americi.

Elon Musk, koji ima status specijalnog vladinog službenika, pokrenuo je do sada neviđenu inicijativu i zaposlenima u federalnoj vladi ponudio da daju ostavke - uz otpremnine u visini nekoliko mjesečnih plata.

Trump apeluje na zaposlene da prihvate ponudu

Ovaj program dio je Trumpovog plana da smanji federalnu vladu i oslabi ono što naziva "dubokom državom", za koju smatra da ga je podrivala u prvom mandatu.

U administraciji kažu da mogu da uštede novac poreskih obveznika tako što federalnim radnicima daju "jedinstvenu ponudu koja se pruža jednom u životu" - da daju ostavku i nastave da primaju platu do 30. septembra.

Administracija je pojačala pritisak na zaposlene da odu i podsjetila da poslije ove ponude slijede otpuštanja.

"Većina federalnih agencija biće smanjena kroz restrukturiranje, izmjene rasporeda i smanjenje broja zaposlenih", saopšteno je iz Kancelarije za upravljanje kadrovima (OPM).

U poruci zaposlenima se navodi i da će se od onih koji ostanu da rade, očekivati da budu "lojalni" i da morati da se "povinuju novim standardima".

Neki od stalno zaposlenih će izgubiti i određene zaštite koje sada uživaju.

"Zaposleni koji se ne budu ponašali u skladu sa zakonom i propisima, biće predmet istrage i disciplinskog postupka, uključujući i otkaz", navodi se u mailu.

Demokrate i sindikati upozoravaju zaposlene da mogu biti prevareni

Demokrate poručuju da zaposleni ne bi trebalo da prihvate ponudu i daju ostavku uz otpremnine, jer taj program nije odborio Kongres - što ih stavlja u rizik da ne budu plaćeni.

Sindikati su podnijeli tužbe protiv Trumpovog plana, a sudija će razmotriti da li da blokira ovu ponudu administracije poslije ročišta u Bostonu zakazanog za četvrtak popodne.

"To je prevara, a ne odlazak uz otpremninu", kaže Everett Kelley, predsjednik Američke federacije zaposlenih u vladi. "Da je meni ponuđeno, ne bih prihvatio."

Zaposlena u Sekretarijatu za obrazovanje, koja je dala izjavu pod uslovom da ostane anonimna, rekla je da djeluje da administracija očajnički pokušava da što više ljudi privoli na ovaj program.

Ali, kako kaže, ima mnogo znakova upozorenja - kao što je klauzula u kojom se zaposleni obavezuje da neće tužiti vladu, ako vlada ne ispoštuje svoj deo dogovora.

"Dogovor je ono što u njemu piše", kažu u administraciji

Trump je postavio Muska, najbogatijeg čovjeka na svijetu, da vodi Odjeljenje za efikasnost vlade (DOGE), koje ima za cilj da smanji broj zaposlenih i troškove vlade. Musk je i poslao ponudu zaposlenima, a taj mail ličio je na poruku koju su nekada dobili zaposleni u Twitteru, pred masovna otpuštanja.

Rachel Oglesby, šefica kabineta u Sekretarijatu za obrazovanje, kaže da Trump ima cilj da smanji broj zaposlenih u vladi.

"Znam da ima mnogo pitanja o tome da li je ovo neki trik. Ali, ponuda je to što piše - i jedno je od sredstava koje koristimo kako bismo ispunili obećanje iz kampanje, reformisali državnu upravu i donijeli promjene u Washington", kaže ona.

Neki od zaposlenih u vladi, prema izvorima AP-a, imaju brojna otvorena pitanja o programu i kažu da nije bilo dovoljno vremena da razmotre odluku koja u velikoj mjeri utiče na njihove živote.

Uvjeravanja koja dolaze od administracije nisu umanjila te strahove. Neki zaposleni kažu da ne vjeruju u validnost ponude i sumnjaju da Trump ima autoritet da raspoređuje sredstva na taj način. Drugi podsjećaju da nije isplatio honorarce koji su radili za njega dok se bavio nekretninama u New Yorku.

Demonstrancije u Washingtonu

U prijestolnici SAD izbilo je nekoliko protesta ispred zgrada federalnih agencija - uključujući i Kancelariju za upravljanje kadrovima.

"Rizkujem jer želim da se moj glas čuje i da podstankem druge zaposlene u državnoj upravi da progovore" kaže Dante O'Hara, zaposleni u vladi. "Jer ako budemo šutjeli onda ćemo izgubiti poslove, a na naša mjesta će postaviti lojaliste ili njihove udarne trupe."

Posao u državnoj upravi se nekada smatrao sigurnim, ali O'Hara kaže da se mnogi sada plaše za svoje pozicije. Mnogi imaju osjećaj da ne znaju šta će biti sutra.

Dan Smith, čiji otac radi za Sekretarijat za poljoprivredu, kaže da su federalni službenici "često potcijenjeni i da ih uzimaju zdravo za gotovo".

"Jedna je stvar smanjiti vladu, a druga je uništiti je, a upravo se to dešava. To je zastrašujuće, odvratno i zahteva odgovor".

Mary-Jean Burke, fizikalna terapeutkinja koja radi za Sekretarijat za boračka pitanja, kaže da je brine to što će mnogi ljudi otići i na taj način ugroziti pružanje zdravstvenih usluga.

Burke, koja je i članica sindikata, kaže da ima mnogo sumnje oko aktuelne ponude.

"Mislim da je prva pomisao kod ljudi bila da odu", kaže ona.

Ali, onda su vidjeli objavu DOGE na društvenim mrežama, gdje se kaže da zaposleni "konačno mogu da odu na odmor koji su oduvijek željeli, da gledaju filmove i da se opuštaju, dok dobijaju punu platu i benefite", kaže ona.

Kaže da je to zvučalo isuviše dobro da bi bilo istinito, i da su ljudi počeli da sumnjaju.

Kako god da bude, zaključuje Burke, Trump je postigao svoj cilj - da uzdrma zaposlene u vladi.

"Svakoga dana se nešto dešava. Ako je obećanje bilo da će sve poremetiti - upravo to i radi", rekla je.

Protest ispred federalne agencije u Washingtonu ove sedmice bio je fokusiran na rad Elona Muska, kojeg je predjsednik Donald Trump imenovao da se pozabavi smanjenjem američke vlade.

„Narod odlučuje kako ćemo braniti Sjedinjene Američke Države, kako će se trošiti njihov novac. Elon Musk ne odlučuje”, kaže demokratski senator Chris Murphy

Musk je najbogatiji čovjek na svijetu i izvršni direktor kompanije Tesla i svemirske kompanije SpaceX. U njegovom vlasništvu su i druge firme, uključujući platformu društvenih medija X, ranije poznatu kao Twitter.

Od Trumpove inauguracije, Musk, kao vođa novostvorenog Odjeljenja za vladinu efikasnost, prionuo je na posao smanjenja onoga što on i predsjednik Trump vide kao skupe federalne programe.

Muskov tim navodno je dobio pristup platnim sistemima Ministarstva finansija, što je izazvalo uzbunu, te je tražio kontrolu nad Američkom agencijom za međunarodni razvoj, koja pruža humanitarnu i drugu pomoć za više od 100 zemalja. Tamo je protest održan ove sedmice.

„Predsjednik Trump je uputio svog korumpiranog prijatelja milijardera Elona Muska da pretrese agenciju američke vlade”, demokratski zastupnik u Kongresu Don Beyer.

Međutim, Trump je ponovio svoju podršku Musku.

„To je nešto što on jako osjeća, a ja sam impresioniran, jer očigledno radi dobar posao”, kaže Trump.

Musk je kazao kako se ono što je otkrio u USAID-u ne može spasiti.

„Dok smo kopali po USAID-u, postalo je očigledno da ono što imamo ovdje nije jabuka s crvom, već jedan potpuno truli sistem”, naveo je Musk.

Demokrate u Kongresu osporavaju način djelovanja Muska, i kažu da je pogrešno što ima toliko moći, a malo odgovornosti i nadzora, posebno s obzirom na to da SpaceX ima ugovore sa saveznom vladom.

„Neizabrani, neodgovorni milijarder s ekspanzivnim sukobom interesa, dubokim vezama s Kinom i koji se na iindiskretan način bori protiv navodnih neprijatelja, otima najosjetljivije sisteme finansijskih podataka naše zemlje”, demokratski senator Patty Murray.

Ali Trump kaže da Bijela kuća pruža neophodan nadzor nad Muskovim radom.

„Tamo gdje mislimo da postoji sukob ili problem, onda ga nećemo pustiti da mu se približi. Pokušavamo smanjiti vladu, i on to vjerovatno može učiniti kao i bilo ko drugi, ako ne i bolje”, kaže Trump.

Budući da Musk ima status „posebnog državnog službenika” i nije plaćen za to, njegov rad je ograničen na 130 dana u godini.

Katz je pozdravio, kako je rekao, "hrabri plan" američkog predsjednika Donalda Trumpa da stanovnici Gaze napuste teritoriju, koja je devastirana izraelskim kopnenim i zračnim napadima usmjerenim na militante Hamasa.

Palestinski zvaničnici su odbacili Trumpovu sugestiju iznesenu u utorak na konferenciji za novinare zajedno s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom da Sjedinjene Države preuzmu vlasništvo nad pojasom Gaze, natjeraju dva miliona Palestinaca da se presele u druge zemlje, a zatim pretvore teritoriju duž Sredozemnog mora u "rivijeru Bliskog istoka".

Netanyahu je kasno u srijedu za Fox News rekao da bi Palestinci mogli napustiti Gazu dok se ona ne obnovi, a zatim se vratiti.

"To je izvanredna ideja i mislim da bi je zaista trebalo nastaviti, ispitati i uraditi, jer mislim da će stvoriti drugačiju budućnost za sve", rekao je Netanyahu.

Trumpov prijedlog naišao je na široke kritike, uključujući i Ujedinjene nacije, pri čemu je glasnogovornik Stephane Dujarric rekao novinarima u srijedu da je svako prisilno raseljavanje "ravno etničkom čišćenju".

Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier rekao je u srijedu da Trumpovi prijedlozi "kod nekih ljudi izazivaju duboku zabrinutost, čak i užas" i da bi bili "neprihvatljivi prema međunarodnom pravu".

Arapska liga je navela da Trumpov plan "predstavlja recept za nestabilnost" i da neće unaprijediti izglede palestinske državnosti.

Sjedinjene Države dugo podržavaju dogovoreno rješenje dvije države za rješavanje desetljeća izraelsko-palestinskog sukoba.

"Moraju se pustiti kući", rekao je britanski premijer Keir Starmer u srijedu. "Mora im se dozvoliti obnova, a mi bismo trebali biti s njima u toj obnovi, na putu ka rješenju o dvije države."

Australija, Kina, Njemačka, Irska, Rusija, Saudijska Arabija i Španija su rekle nakon Trumpovog prijedloga da i dalje podržavaju rješenje o dvije države.

Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas pozvao je Ujedinjene nacije da "zaštite palestinski narod i njegova neotuđiva prava", rekavši da bi ono što je Trump želio učiniti "ozbiljno kršenje međunarodnog prava".

Hamas je rekao da je Trumpov prijedlog za Gazu "recept za stvaranje haosa i napetosti u regionu. Umjesto da se cionistička okupacija smatra odgovornom za zločin genocida i raseljavanja, ona se nagrađuje, a ne kažnjava".

Čak i prije nego što je Trump pozvao na američko vlasništvo nad Gazom, Egipat i Jordan su posljednjih dana odbacili njegov prijedlog da se palestinsko stanovništvo Gaze preseli u njihove zemlje.

Šef Ujedinjenih naroda za ljudska prava Volker Turk rekao je u srijedu da je deportacija ljudi iz Gaze koju je okupirao Izrael nezakonita.

Borbe u Gazi su zaustavljene usred šestosedmičnog prekida vatre između Izraela i Hamasa, terorističke grupe kako su je označile SAD.

Hamas je izazvao rat napadom na Izrael u oktobru 2023. tokom kojeg su militanti ubili 1.200 ljudi i uzeli 250 talaca.

Izraelska kontraofanziva je ubila više od 47.500 ljudi, i više od polovine žena i djece, prema podacima Ministarstva zdravlja u Gazi. Izraelska vojska kaže da je ubila 17.000 militanata Hamasa.

Vjeruje se da Hamas drži oko 60 živih zarobljenika.

Tokom prve faze primirja, militanti su oslobodili 18 talaca, dok je Izrael oslobodio stotine palestinskih zatvorenika.

U narednim sedmicama trebalo bi da bude oslobođeno još ljudi, a pregovarači rade na detaljima planirane druge faze prekida vatre koja bi dovela do kraja sukoba, oslobađanja preostalih talaca i povlačenja izraelskih trupa iz Gaze.

Neke informacije dolaze od AP-a, AFP-a i Reutersa.

Kasno u ponedjeljak, administracija je rekla da će poslati na odmor sve direktno zaposlene USAID-a širom svijeta i povući hiljade osoblja iz inostranstva nakon što je predsjednik Donald Trump prošlog mjeseca naredio široko zamrzavanje većine američke strane pomoći.

Trump i njegovi saradnici kažu da žele osigurati da milijarde dolara pomoći SAD-a, uključujući humanitarnu pomoć distribuiranu širom svijeta, budu usklađene s njegovom politikom "Amerika na prvom mjestu". Zadužio je milijardera Elona Muska, koji je optužio USAID da je kriminalna organizacija bez pružanja dokaza, da sreže Agenciju.

Od Trumpovog zamrzavanja 20. januara, nalozi za obustavu rada zaustavili su veliki dio pomoći agencije širom svijeta, a stotine izvođača je otpušteno. Ali u objavi od ponedjeljka navedeni su neki izuzeci koji uključuju "posebno određene programe".

"Sada ćemo morati raditi da identifikujemo koji bi programi trebali biti posebno određeni i stoga izuzeti iz tog naloga", rekao je Rubio na konferenciji za novinare u Guatemala Cityju.

Kriteriji za izuzeće bit će da li program podržava nacionalne interese SAD-a i da li je usklađen s njima.

"A oni koji to ne urade neće nastaviti", dodao je Rubio.

On je ponovio svoju optužbu da osoblje USAID-a ne sarađuje sa naporima administracije da sazna više o programima, ali je rekao da osoblje State Departmenta koje radi na sličnim programima daje uvid administraciji.

"U State Departmentu... dobili smo zaista dobar uvid, i zato svaki dan izdajemo izuzeće programa State Departmenta", rekao je Rubio, ali nije iznio detalje.

Hitna pomoć u hrani nije bila uključena u široko zamrzavanje strane pomoći. Rubio je 28. januara izdao dodatno izuzeće za pomoć u spašavanju života.

Ali nedostatak detalja u Trumpovoj naredbi i odricanja koja su uslijedila ostavili su grupe za pomoć zbunjene oko toga da li se njihov rad može nastaviti.

Palestinci i mnogi drugi takve planove smatraju etničkim čišćenjem i pokušajem da se protjeraju iz svoje domovine koja je razorena u 15-mjesečnoj izraelskog ofanzivi protiv ekstremista iz Hamasa, prenosi Asošijeted pres. Takođe se ocjenjuje kao pokušaj da se poništi višedecenijska palestinska borba za nezavisnu državu, koja ima široku međunarodnu podršku.

Arapske zemlje, među kojima su i bliski američki saveznici Egipat i Jordan, osudili su Trumpov plan i sugestiju da bi trebalo da prime više palestinskih izbjeglica.

Saudijska Arabija je u saopštenju, koje je objavila tokom noći, odbacila ideju raseljavanja Palestinaca i ponovila da neće normalizovati odnose sa Izraelom - što je jedan od ključnih ciljeva Trumpove administracije - bez uspostavljanja palestinske države koja bi obuhvatila i Gazu.

Postoji i opasnost da prijedlog podrije primirje u Gazi i dalje oslobađanje talaca koje je Hamas oteo tokom napada 7. oktobra 2023. godine, kojim je izazvao rat. Trump je preuzeo zasluge za postizanje dogovora, čija je budućnost sada neizvjesnija.

Palestinci ne žele da napuste Gazu

Palestinci Gazu smatraju ključnim dijelom svoje domovine i žele nezavisnu državu u kojoj bi osim tog područja bili i Zapadna obala i istočni Jerusalim, teritorije koje je Izrael zauzeo tokom Šestodnevnog rata 1967. godine.

Većina stanovnika Gaze potomci su izbjeglica iz rata tokom formiranja Izraela 1948. godine, kada su stotine hiljada Palestinaca pobjegle ili su protjerane sa današnje izraelske teritorije. Godinu dana pre izbijanja rata, Palestinci i njihovi arapski saveznici su odbacili plan Ujedinjenih nacija koji je predviđao osnivanje dve države - izraelske i palestinske.

Palestinski ambasador u Ujedinjenim nacijama Riyad Mansur sugerisao je da bi Palestinci trebalo da se vrate u domove svojih predaka u Izraelu, ako je Trumpov cilj da ih pošalje "na srećno, lijepo mjesto".

Ideal opstanka na svojoj teritoriji, uprkost prijetnjama protjerivanja, u središtu je palestinske borbe i identiteta, što je bilo vidiljivo i prošle nedelje kada su se stotine hiljada Palestinaca vratile na sjever Gaze uprkos tome što je potpuno razoren.

Hamas i Palestinska uprava, koju podržava Zapad i koja priznaje Izrael i sarađuje sa njim po bezbjednosnim pitanjima, oštro su osudili Trumpov prijedlog.

Arapske zemlje neće palestinske izbjeglice

Egipat i Jordan, koji su u višedecenijskom miru sa Izraelom, više puta su odbacili prethodne prijedloge da sa Palestinci rasele u okvirima njihovih granica.

Strahuju da Izrael nikada ne bi dozvolio Palestincima da se vrate i da bi masovni priliv palestinskih izbjeglica ponovo destabilizovao region, kao što je to bio slučaj u decenijama posle 1948. godine, kada je bio jedan od ključnih faktora u građanskom ratu u Libanu i dvije izraelske invazije na tu zemlju. Ekonomije obje zemlje se takođe suočavaju sa problemima i teško bi mogle da podnesu teret velikog broja izbjeglica.

Trump je sugerisao da bi bogate zalivske zemlje mogle da finansiraju raseljavanje Palestinaca, ali je to malo vjerovatno.

Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Katar pridružili su se Egiptu i Jordanu u odbacivanju planova za raseljavanje, dok su Saudijci odmah kritikovali taj plan.

U saudijskom saopštenju ponovljene su izjave prestolonaslednika Mohammeda bin Salmana iz septembra da Saudijska Arabija neće normalizovati odnose sa Izraelom bez stvaranja palestinske države čija prijestonica bi bila istočni Jerusalim.

Kraljevstvo je saopštilo da o tom pitanju nema pregovora i kompromisa.

Trump ima uticaj, ali ga imaju i bliskoistočni lideri

Trump koristi tarife, sankcije i ukidanje pomoći da izvrši pritisak na saveznike i protivnike, i mogao bi da izvrši ekonomski pritisak na zemlje poput Egipta i Jordana koje dugo zavise od američke pomoći.

Međutim, te zemlje nisu bez uticaja. I bogate zalivske zemlje, koje su takođe pomagale Egipat i Jordan, takođe bi mogle da umanje bilo kakav ekonomski udarac.

Egipat je već upozorio da bi masovno raseljavanje Palestinaca na Sinajskom poluostrvu na granici sa Gazom moglo da podrije mirovni sporazum sa Izraelom - koji je temelj regionalne stabilnosti i američkog uticaja gotovo pola vijeka.

Egipat i Katar su takođe bili ključni posrednici u pregovorima sa Hamasom koji su doveli do primirja i takođe rade sa Trumpovim izaslanikom za Bliski istok Steveom Witkoffom da ga produže.

Izrael pozdravalja plan, ali su prioritet taoci

Ideju masovnog raseljavanja Palestinaca tradicionalno je podržavala ekstremna desnica u Izraelu, ali su u srijedu i drugi lideri naveli da vrijedi razmotriti Trumpov plan.

Premijer Benjamin Netanyahu je na konferenciji za novinare sa Trumpom priznao da ideje američkog predsjednika izazivaju šok, ali da ljudi zatim dobro razmisle i kažu da je u pravu.

Benny Gantz, bivši general koji se dugo smatra umjerenijom alternativom Netanyahuu, rekao je da Trumpov prijedlog pokazuje "kreativno, originalno i intrigantno razmišljanje" i da bi trebalo da se prouči zajedno sa drugim ratnim ciljevima, "dajući prioritet povratku svih talaca".

Opozicioni lider Yair Lapid, koji oštro kritikuje Netanyahua i u prošlosti je podržavao ideju o dvije države, takođe nije imao primjedbe na Trumpov plan. Umjesto toga je za lokalne medije rekao da je prerano za reakcije zato što nema konkretnih detalja i da je najvažniji povratak talaca.

Trenutna faza primirja, u okviru koje bi Hamas trebalo da oslobodi 33 taoca u zamjenu za stotine palestinskih zatvorenika, ističe početkom marta. Trenutno se pregovara o drugoj fazi tokom koje bi bilo oslobođeno preostalih oko 60 talaca, takođe u zamjenu za više zatvorenika.

Hamas je saopštio da neće osloboditi preostale taoce bez okončanja rata i punog povlačenja izraelskih snaga.

Ekstremno-desničarski ministar finansija Bezalel Smotrich, koji podržava "dobrovoljnu emigraciju" velikog broja Palestinaca i ponovno uspostavljanje jevrejskih naselja u Gazi, zaprijetio je da će napustiti Netanyahuovu vladajuću koaliciju ako se rat ne nastavi posle prve faze. To bi vjerovatno dovelo do vanrednih izbora. Smotrič je podržao Trumpov prijedlog.

Ako se nastavi rat, životi preostalih talaca bi bili u opasnosti, i nema garancija da bi bio eliminisan Hamas koji i dalje kontroliše najveći dio Gaze. Takođe bi se dalje odložila normalizacija odnosa sa Saudijskom Arabijom.

Početni korak?

Postoji još jedna mogućnost: Da je Trumpov prijedlog početni korak u procesu pregovora čiji cilj bi bio da se na kraju postigne bliskoistočni mega sporazum koji američki predsjednik želi.

Trump je prošle nedjelja zaprijetio tarifama Kanadi i Meksiku, najvećim američkim trgovinskim partnerima, a onda ih odložio nakon što su lideri tih zemalja preduzeli korake da ublaže Trumpove primjedbe u pogledu pogranične bezbjednosti i trgovine drogom.

Trump je tokom mandata pominjao mogućnost izraelske aneksije okupirane Zapadne obale, ali se odustalo od te ideje zbog sporazuma o normalizaciji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Trump bi na kraju mogao da značajno izmijeni svoj prijedlog ili pauzira njegovu realizaciju u zamjenu za ustupke arapskih lidera, možda kada je riječ o rekonstrukciji Gaze ili normalizaciji odnosa sa Izraelom - mada se čini da su Saudijci isključili tu mogućnost.

Filippo Grandi, visoki komesar UN-a za izbjeglice, rekao je da je zatražio od članica Evropske unije i drugih zemalja s fleksibilnim procedurama pomoći da ubrzaju svoja sredstva kako bi se ublažili efekti prekida američke pomoći.

"U suprotnom, suočavamo se s krizom novčanog toka koju ne možemo priuštiti", rekao je on u intervjuu u Briselu u srijedu. "Mi se bavimo situacijama koje spašavaju živote u kojima ne možemo predugo prekinuti pomoć."

Rekao je da su neke zemlje obećale ranije isplate i da on nastavlja apelirati za još novca.

Ubrzo nakon preuzimanja dužnosti 20. januara, predsjednik Donald Trump naredio je sveobuhvatnu reviziju gotovo cjelokupne strane pomoći SAD-a kako bi osigurao da je u skladu s njegovom politikom "Amerika na prvom mjestu".

State Department je tada izdao nalog za obustavu rada za svu postojeću stranu pomoć i pauzirao novu pomoć.

Sjedinjene Države su daleko najveći donator Agencije za izbjeglice, UNHCR-a, koja pomaže milionima ljudi širom svijeta koji bježe od sukoba i progona.

Prošle godine, SAD su dale više od 2 milijarde dolara donacija UNHCR-u - oko 40% ukupnog iznosa koji je Agencija primila.

Nakon poteza SAD-a, Grandi je naredio smanjenje potrošnje UNHCR-a.

"Činjenica da su zamrznuli nekoliko stotina miliona dolara već dogovorenih isplata (značila je) da smo i mi morali da zamrznemo", rekao je on. "Zapravo ću sutra razgovarati sa svojim kolegama i nastaviti da preporučujem da budemo oprezni u vezi s ovim."

Nakon prvobitne odluke SAD-a, državni sekretar Marco Rubio izdao je daljnje naredbe kojima se dozvoljavaju izuzeća od zamrzavanja pomoći za spašavanje života i hitne pomoći u hrani.

Grandi je rekao da te poteze vidi kao pozitivne znake da nova administracija želi da nastavi humanitarnu pomoć.

Upitan da li je zamrzavanje već imalo utjecaja na operacije UNHCR-a na terenu, Grandi je rekao da to nije toliko pogođeno kao druge organizacije koje su se u potpunosti oslanjale na donacije SAD-a.

Međutim, rekao je da će, osim ako uskoro ne dođe do drugih sredstava, ograničenja koje je Agencija morala postaviti "vrlo brzo imati utjecaja".

"Mislimo da je u interesu Sjedinjenih Država da budu snažna humanitarna sila", rekao je Grandi. "Ovo je važno ne samo za ljude koji imaju koristi od toga, već i u smislu autoriteta, sigurnosti, kredibiliteta Sjedinjenih Država širom svijeta."

"Trump može otići dođavola, sa svojim idejama, sa svojim novcem i sa svojim uvjerenjima. Ne idemo nigdje. Mi nismo dio njegove imovine", rekao je Samir Abu Basel iz grada Gaza putem aplikacije za ćaskanje.

POGLEDAJTE JOŠ:

Trump želi da SAD preuzmu Pojas Gaze i da se Palestinci isele

"Ako želi da riješi ovaj sukob, trebao bi uzeti Izraelce i smjestiti ih u jednu od država (u Americi). Oni su stranci, a ne Palestinci. Mi smo vlasnici zemlje", rekao je otac petero djece, koji je raseljen iz svoje kuće u blizini Jabalije na sjevernom rubu Gaze.

Više od 15 mjeseci izraelskog bombardiranja opustošilo je malenu obalnu enklavu i ubilo više od 47.000 ljudi, prema palestinskim izvještajima.

Stanovnici Gaze rekli su da Trump neće uspjeti u tome, nakon što ih rat i bombe nisu uspjele izbaciti iz Gaze.

"Govorio je s puno arogancije... može nas testirati, a uskoro će otkriti da njegove fantazije ne funkcioniraju s nama", rekao je Abu Basel.

Dok su bjesnile borbe u ratu u Gazi, Palestinci su se plašili da će doživjeti još jednu "Nakbu" ili katastrofu, vrijeme kada su stotine hiljada lišene svojih domova u ratu koji je doveo do stvaranja države Izrael 1948. godine.

POGLEDAJTE JOŠ:

Trumpovu ideju da SAD "preuzmu" Pojas Gaze odbacuju i saveznici i protivnici

Sada se plaše novog kruga raseljavanja.

"Nećemo napustiti naše oblasti, nećemo dozvoliti drugu Nakbu. Odgajali smo našu djecu učeći ih da ne mogu napustiti svoj dom i ne mogu dozvoliti drugu Nakbu", rekla je Um Tamer Jamal, 65-godišnja majka šestero djece, Reutersu putem aplikacije za ćaskanje.

"(Trump) je lud. Nismo napustili Gazu pod bombardiranjem i izgladnjivanjem, kako nas namjerava izbaciti? Ne idemo nigdje", rekla je ona iz grada Gaze.

Šokantni potez Trumpa, bivšeg njujorškog investitora za nekretnine, brzo su osudile međunarodne sile, kao i palestinski lideri.

Suparničke palestinske vlasti Mahmouda Abbasa i islamistička grupa Hamas ujedinile su se u odbacivanju, kako su rekli, plana zauzimanja obalne teritorije Mediterana i protjerivanja Palestinaca iz njihove domovine.

Abbas je rekao da se Palestinci neće odreći "svoje zemlje, prava i svetih mjesta, te da je pojas Gaze sastavni dio zemlje Palestine, zajedno sa Zapadnom obalom i istočnim Jerusalimom".

Sami Abu Zuhri, visoki dužnosnik Hamasa, koji je vladao pojasom Gaze prije borbi protiv Izraela u brutalnom ratu, rekao je da je Trumpova izjava o preuzimanju enklave "smiješna i apsurdna".

"Svaka ideja ove vrste može zapaliti region", rekao je on Reutersu, dodavši da Hamas ostaje privržen sporazumu o prekidu vatre s Izraelom i pregovara o njegovoj sljedećoj fazi.

Prvobitno šestosedmično primirje, dogovoreno sa egipatskim i katarskim posrednicima i podržano od strane SAD, ostalo je uglavnom netaknuto, ali izgledi za trajno rešenje su nejasni.

Embed share

Stotine hiljada Palestinaca se vratilo u sjevernu Gazu

Embed share

The code has been copied to your clipboard.

---

width px height px

---

The URL has been copied to your clipboard

No media source currently available

0:00 0:02:47 0:00

Link

• 240p | 8,0MB
• 360p | 14,0MB
• 480p | 29,3MB
• 720p | 42,3MB
• 1080p | 78,6MB

Trump je iznio prijedlog na konferenciji za novinare u Bijeloj kući s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, koji se nekoliko puta nasmiješio dok je predsjednik detaljno izlagao plan za izgradnju novih naselja za Palestince izvan Pojasa Gaze, kao i da SAD preuzmu "vlasništvo" i ratom razorenu teritorije pretvore "rivijeru Bliskog istoka".

"SAD će preuzeti Pojas Gaze", rekao je Trump. “Mi ćemo posjedovati i biti odgovorni za demontažu svih opasnih neeksplodiranih bombi i drugog oružja, izravnati lokaciju i riješiti se uništenih zgrada, izravnati je, stvoriti ekonomski razvoj koji će osigurati neograničen broj radnih mjesta."

Trumpova izjava je stigla usred krhkog primirja između Izraela i Hamasa, tokom kojeg je militantna grupa predavala taoce u zamjenu za oslobađanje zarobljenika koje drži Izrael.

Egipat, Jordan i drugi američki saveznici na Bliskom istoku već su odbacili ideju o preseljenju više od dva miliona Palestinaca iz Gaze drugdje u regionu.

Saudijska Arabija, važan američki saveznik, brzo je odvagnula Trumpovu proširenu ideju da preuzme Pojas Gaze u oštro sročenoj izjavi, ističući da je njen dugi poziv na neovisnu palestinsku državu "čvrst, postojan nepokolebljiv stav".

"Kraljevina Saudijska Arabija također naglašava ono što je ranije objavila u vezi sa svojim apsolutnim odbacivanjem kršenja legitimnih prava palestinskog naroda, bilo putem izraelske politike naseljavanja, aneksije palestinskih zemalja ili nastojanja da se palestinski narod raseljava s njihove zemlje", navodi se u saopštenju.

Trump je već zatalasao - i uznemirio dugogodišnje saveznike - predlažući kupovinu Grenlanda, pripajanje Kanade i moguće preuzimanje Panamskog kanala. Nije odmah bilo jasno je li ideja o preuzimanju Pojasa Gaze dobro promišljen plan ili početni potez u pregovorima.

Albanese, čija je zemlja jedan od najjačih američkih saveznika u azijsko-pacifičkoj regiji, djelovao je frustrirano čak i kada su ga pitali o planu za Gazu, naglašavajući da će njegova politika "biti dosljedna".

"Neću, kao premijer Australije, svakodnevno komentirati izjave američkog predsjednika", rekao je.

Ministarstvo vanjskih poslova Novog Zelanda izjavilo je da je "dugogodišnja podrška dvodržavnom rješenju zabilježena", dodajući da"neće komentirati svaki prijedlog koji se iznese".

Portparol Ministarstva vanjskih poslova Kine Lin Jian također je naglasio dugogodišnju podršku Pekinga rješenju o dvije države.

"Protivimo se prisilnom preseljenju ljudi u Gazu i nadamo se da će relevantne strane primirje i poslijeratnu upravu u Gazi shvatiti kao priliku da palestinsko pitanje vrate na pravi put", rekao je on.

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je za državnu agenciju Anadolu da Trumpov prijedlog o "deportacijama iz Gaze nije nešto što bismo prihvatili ni region ni mi".

"Čak i razmišljati o tome, po mom mišljenju, pogrešno je i apsurdno", rekao je Fidan.

Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas pozvao je Ujedinjene nacije da "zaštite palestinski narod i njegova neotuđiva prava", rekavši da je ono što Trump želi učiniti "ozbiljno kršenje međunarodnog prava".

Hamas, koji je izazvao rat svojim napadom na Izrael 7. oktobra 2023. godine, navodi je da je Trumpov prijedlog "recept za stvaranje hkaosa i napetosti u regiji”.

"Umjesto da se cionistička okupacija smatra odgovornom za zločin genocida i raseljavanja, ona se nagrađuje, a ne kažnjava", rekla je militantna grupa u saopštenju.

U napadu na Izrael Hamas je ubio oko 1.200 ljudi, prvenstveno civila, i uzeo oko 250 talaca.

Izraelski zračni i kopneni rat koji je uslijedio ubio je više od 47.000 Palestinaca, više od polovine žena i djece, prema lokalnim zdravstvenim vlastima koje ne navode koliko je mrtvih bilo boraca. Rat je ostavio velike dijelove nekoliko gradova u ruševinama i raselio oko 90% stanovništva Gaze od 2,3 miliona ljudi.

U SAD-u su opozicioni političari brzo odbacili Trumpovu ideju, a demokratski senator Chris Coons nazvao je njegove komentare "uvredljivim i suludim, opasnim i glupim".

Ideja "riskira da ostatak svijeta misli da smo neuravnoteženi i nepouzdani partner jer naš predsjednik daje sulude prijedloge", rekao je Coons.

Demokratska zastupnica Rashida Tlaib, palestinsko-američka članica Kongresa iz Michigana, optužila je Trumpa u objavi na društvenim mrežama da "otvoreno poziva na etničko čišćenje" s idejom preseljenja cjelokupnog stanovništva Gaze.

Trump je je iznenadni plan, čije detalje nije saopštio, objavio na zajedničkoj konferenciji za novinare sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u Bijeloj kući.

"SAD će da preuzmu Pojas Gaze, i da također tu rade. Bićemo vlasnici i bićemo odgovorni za uklanjanje svih opasnih neeksplodiranih bombi i drugog oružja na toj lokaciji", rekao je Trump.

"Preuzećemo to parče, razvićemo ga, otvoriti hiljade i hiljade radnih mjesta i to će biti nešto na šta cijeli Bliski istok može biti veoma ponosan", rekao je Trump.

Trump je dodao će SAD raditi na ekonomskom razvoju područja nakon što raščiste ruševine zgrada i da bi Gaza mogla da postane "Rivijera Bliskog istoka". Također nije isključio mogućnost slanja američkih trupa da obezbijede Gazu.

"Što se tiče Gaze, uradićemo ono što je neophodno. Ako je neophodno, to ćemo uraditi", rekao je.

Na pitanje ko bi živio u tom području, Trump je odgovorio da bi to mogao biti dom "ljudi svijeta".

Nije međutim direktno odgovorio na pitanje kako i pod kojim bi ovlaštenjima SAD mogle da preuzmu teritoriju Gaze i dugoročno je okupiraju.

"Vidim dugoročno vlasništvo i da će to to doneti veliku stabilnost u taj dio Bliskog istoka", rekao je Trump i dodao da je razgovarao sa regionalnim liderima i da oni podržavaju tu ideju.

"Mnogo mjeseci sam veoma pomno to proučavao", rekao je Trump.

Rekao je da planira da posjeti Gazu, Izrael i Saudijsku Arabiju ali nije precizirao kada.

Netanyahu, koji je Trumpa nazvao najvećim prijateljem Izraela, rekao je da vrijedi obratiti pažnju na ideju američkog predsjednika i da bi to moglo da "promijeni historiju".

Trump je prethodno predložio trajno raseljavanje Palestinaca iz razorene Gaze u susjedne zemlje, a enklavu je nazvao "ruševinom". Ponovo je pozvao Jordan, Egipat i druge arapske države da prime Palestince iz Gaze, navodeći da nemaju drugi izbor nego da napuste tu teritoriju koja mora da se obnovi poslije 16-mjesečnog rata Izraela i ekstremista iz Hamasa.

Međutim, Trump je ovog puta rekao da bi podržao "trajno" raseljavanje Palestinaca iako su arapski lideri već odbili njegov prethodni prijedlog.

"To je sada samo ruševina" rekao je Trump za Gazu, prije nego što se sastao sa Netanyahuom.

"Kada bi smo mogli da nađemo pravo parče zemlje, više parčadi, da im izgradimo zaista lijepa mjesta sa mnogo novca u tom području. Mislim da bi to bilo mnogo bolje nego povratak u Gazu. Ne znam zašto bi Palestinci željeli da ostanu", rekao je Trump na pitanje o reakciji Palestinaca i arapskih lidera na njegov prijedlog.

Slično je poručio na sastanku sa Netanyahuom u Bijeloj kući, mada je sugerisao da bi Palestinci trebalo zauvijek da napuste Gaze i da budu "u lijepim domovima gdje mogu da budu sretni i da ne budu upucani i ubijeni".

"Neće željeti da se vrate u Gazu", rekao je Trump.

Prisilno raseljavanje stanovništva Gaze bilo bi kršenje međunarodnog prava i naišlo bi na žestoko protivljenje ne samo zemalja u regionu, već i američkih zapadnih saveznika.

Zvaničnik Hamasa Sami Abu Zuhri osudio je Trumpov pozive kao "protjerivanje " Palestinaca sa njihove zemlje.

"Smatramo ih receptom za izazivanje haosa i tenzija u regionu zato što stanovnici Gaze neće dozvoliti realizaciju tih planova", rekao je Zuhri.

Sporazum o prekidu vatre između Izraela i ekstremista iz Hamasa trebalo je da bude jedna od glavnih tema susreta Trumpa i Netanyahua koji je održan u ključnoj fazi primirja koje su postigle dvije strane.

Pred njima je manje od četiri nedjelje da usaglase uslove druge faze primirja koja obuhvata oslobađanje svih preostalih talaca u Gazi, trajni prekid borbi i povlačenje Izraela sa te teritorije.

"Nemam garancija da će se mir održati", rekao je američki predsjednik uoči posjete izraelskog premijera.

Netanyahu se pred sastanak sa Trumpom sastao sa američkim izaslanikom za Bliski istok Steveom Witkoffom, jednim od posrednika u razgovorima o prekidu vatre.

Iz kabineta premijera Izraela saopšteno je da će se po povratku iz Sjedinjenih Država sastati sa timom zaduženim za bezbjednost i razmatrati pristup u vezi sa drugom fazom sporazuma.

Trump je u prvom mandatu posredovao u sporazumima o normalizaciji između Izraela i četiri arapske zemlje.

Sada se zalaže za postizanje šireg sporazuma kojim bi Izrael uspostavio veze sa Saudijskom Arabijom.

Ta država je, međutim, spremna na uspostavljanje odnosa isključivo ukoliko se okonča rat u Gazi, na Zapadnoj obali i istočnom Jerusalimu - teritorijama koje je Izrael zauzeo u ratu na Bliskom istoku 1967.

Sjedinjene Države podržavaju palestinsku državnost, čemu se Netanyahuova vlada protivi.

Hamas, koju Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, je od uspostavljanja primirja oslobodio 18 talaca, dok je Izrael na slobodu pustio stotine palestinskih zatvorenika.

Sukob u Gazi počeo je napadom ekstremista Hamasa početkom oktobra 2023, u kom je ubijeno 1.200 ljudi i zarobljeno 250.

U izraelskoj kontraofanzvi koja je trajala petnaest mjeseci ubijeno je više od 47.500 Palestinaca, od kojih je više od polovine bilo žena i djece, prema podacima Ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas.

Izraelska vojska saopštila je da broj poginulih uključuje 17.000 ekstremista koji su poginuli u sukobima.

Maksimalan ekonmski pritisak na Iran

Predsjednik Donald Trump saopštio je da će obnoviti "kampanju maksimalnog pritiska" na Iran, koja uključuje pokušaje da se iranski izvoz nafte svede na nulu, kako bi se Teheran spriječio da stekne nuklearno oružje.

Uoči sastanka sa izraelskim premijerom Benjaninom Netanyahuom Trump je potpisao predsednički memorandum kojim se ponovo uvodi stroga politika prema Iranu koju je Trump vodio u prvom mandatu. Između ostalog, sekretaru za finansije se nalaže da izvrši "maksimalan ekonomski pritisak" na Iran, uključujući sankcije i mehanizme sprovođenja za one koji krše postojeće sankcije.

State Departmentu i Sekretarijatu za finansije nalaže se da sprovedu kampanju kako bi se iranski izvoz nafte "sveo na nulu".

Potpisujući memorandum, Trump je rekao da je mjera veoma stroga i rekao da je bio "rastrzan" razmišljajući da li da povuče taj potez. Dodao je da Iran ne smije da ima nuklearno oružje i da se nada da će dogovor moći da se postigne sa Teheranom.

Trump je optužio bivšeg predsjednika Joea Bidena da je propustio da odlučno sporovodi sankcije na izvoz nafte, što je prema njegovim rečima ohrabrilo Teheran da prodaje naftu kako bi finansirao program nuklearnog oružja i naoružavao paravojne grupe na Bliskom istoku.

Iran "dramatično" ubrzava obogaćivanje uranijuma do čistoće od 60%, blizu nivoa od 90% koji se koristi u nuklearnom oružju, saopštio je šef agencije UN za atomsku energiju za Reuters u decembru. Iran demantuje da želi da razvije nuklearno oružje.

Iranska misija u UN u New Yorku nije odmah odgovorila na pitanja agencije Reuters da prokomentariše Trumpovu odluku.

Pojedine informacije preuzete su od AP-a, Reutersa i AFP-a.