Trump je je iznenadni plan, čije detalje nije saopštio, objavio na zajedničkoj konferenciji za novinare sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u Bijeloj kući.
"SAD će da preuzmu Pojas Gaze, i da također tu rade. Bićemo vlasnici i bićemo odgovorni za uklanjanje svih opasnih neeksplodiranih bombi i drugog oružja na toj lokaciji", rekao je Trump.
"Preuzećemo to parče, razvićemo ga, otvoriti hiljade i hiljade radnih mjesta i to će biti nešto na šta cijeli Bliski istok može biti veoma ponosan", rekao je Trump.
Trump je dodao će SAD raditi na ekonomskom razvoju područja nakon što raščiste ruševine zgrada i da bi Gaza mogla da postane "Rivijera Bliskog istoka". Također nije isključio mogućnost slanja američkih trupa da obezbijede Gazu.
"Što se tiče Gaze, uradićemo ono što je neophodno. Ako je neophodno, to ćemo uraditi", rekao je.
Na pitanje ko bi živio u tom području, Trump je odgovorio da bi to mogao biti dom "ljudi svijeta".
Nije međutim direktno odgovorio na pitanje kako i pod kojim bi ovlaštenjima SAD mogle da preuzmu teritoriju Gaze i dugoročno je okupiraju.
"Vidim dugoročno vlasništvo i da će to to doneti veliku stabilnost u taj dio Bliskog istoka", rekao je Trump i dodao da je razgovarao sa regionalnim liderima i da oni podržavaju tu ideju.
"Mnogo mjeseci sam veoma pomno to proučavao", rekao je Trump.
Rekao je da planira da posjeti Gazu, Izrael i Saudijsku Arabiju ali nije precizirao kada.
Netanyahu, koji je Trumpa nazvao najvećim prijateljem Izraela, rekao je da vrijedi obratiti pažnju na ideju američkog predsjednika i da bi to moglo da "promijeni historiju".
Trump je prethodno predložio trajno raseljavanje Palestinaca iz razorene Gaze u susjedne zemlje, a enklavu je nazvao "ruševinom". Ponovo je pozvao Jordan, Egipat i druge arapske države da prime Palestince iz Gaze, navodeći da nemaju drugi izbor nego da napuste tu teritoriju koja mora da se obnovi poslije 16-mjesečnog rata Izraela i ekstremista iz Hamasa.
Međutim, Trump je ovog puta rekao da bi podržao "trajno" raseljavanje Palestinaca iako su arapski lideri već odbili njegov prethodni prijedlog.
"To je sada samo ruševina" rekao je Trump za Gazu, prije nego što se sastao sa Netanyahuom.
"Kada bi smo mogli da nađemo pravo parče zemlje, više parčadi, da im izgradimo zaista lijepa mjesta sa mnogo novca u tom području. Mislim da bi to bilo mnogo bolje nego povratak u Gazu. Ne znam zašto bi Palestinci željeli da ostanu", rekao je Trump na pitanje o reakciji Palestinaca i arapskih lidera na njegov prijedlog.
Slično je poručio na sastanku sa Netanyahuom u Bijeloj kući, mada je sugerisao da bi Palestinci trebalo zauvijek da napuste Gaze i da budu "u lijepim domovima gdje mogu da budu sretni i da ne budu upucani i ubijeni".
"Neće željeti da se vrate u Gazu", rekao je Trump.
Prisilno raseljavanje stanovništva Gaze bilo bi kršenje međunarodnog prava i naišlo bi na žestoko protivljenje ne samo zemalja u regionu, već i američkih zapadnih saveznika.
Zvaničnik Hamasa Sami Abu Zuhri osudio je Trumpov pozive kao "protjerivanje " Palestinaca sa njihove zemlje.
"Smatramo ih receptom za izazivanje haosa i tenzija u regionu zato što stanovnici Gaze neće dozvoliti realizaciju tih planova", rekao je Zuhri.
Sporazum o prekidu vatre između Izraela i ekstremista iz Hamasa trebalo je da bude jedna od glavnih tema susreta Trumpa i Netanyahua koji je održan u ključnoj fazi primirja koje su postigle dvije strane.
Pred njima je manje od četiri nedjelje da usaglase uslove druge faze primirja koja obuhvata oslobađanje svih preostalih talaca u Gazi, trajni prekid borbi i povlačenje Izraela sa te teritorije.
"Nemam garancija da će se mir održati", rekao je američki predsjednik uoči posjete izraelskog premijera.
Netanyahu se pred sastanak sa Trumpom sastao sa američkim izaslanikom za Bliski istok Steveom Witkoffom, jednim od posrednika u razgovorima o prekidu vatre.
Iz kabineta premijera Izraela saopšteno je da će se po povratku iz Sjedinjenih Država sastati sa timom zaduženim za bezbjednost i razmatrati pristup u vezi sa drugom fazom sporazuma.
Trump je u prvom mandatu posredovao u sporazumima o normalizaciji između Izraela i četiri arapske zemlje.
Sada se zalaže za postizanje šireg sporazuma kojim bi Izrael uspostavio veze sa Saudijskom Arabijom.
Ta država je, međutim, spremna na uspostavljanje odnosa isključivo ukoliko se okonča rat u Gazi, na Zapadnoj obali i istočnom Jerusalimu - teritorijama koje je Izrael zauzeo u ratu na Bliskom istoku 1967.
Sjedinjene Države podržavaju palestinsku državnost, čemu se Netanyahuova vlada protivi.
Hamas, koju Sjedinjene Države smatraju terorističkom organizacijom, je od uspostavljanja primirja oslobodio 18 talaca, dok je Izrael na slobodu pustio stotine palestinskih zatvorenika.
Sukob u Gazi počeo je napadom ekstremista Hamasa početkom oktobra 2023, u kom je ubijeno 1.200 ljudi i zarobljeno 250.
U izraelskoj kontraofanzvi koja je trajala petnaest mjeseci ubijeno je više od 47.500 Palestinaca, od kojih je više od polovine bilo žena i djece, prema podacima Ministarstva zdravlja koje kontroliše Hamas.
Izraelska vojska saopštila je da broj poginulih uključuje 17.000 ekstremista koji su poginuli u sukobima.
Maksimalan ekonmski pritisak na Iran
Predsjednik Donald Trump saopštio je da će obnoviti "kampanju maksimalnog pritiska" na Iran, koja uključuje pokušaje da se iranski izvoz nafte svede na nulu, kako bi se Teheran spriječio da stekne nuklearno oružje.
Uoči sastanka sa izraelskim premijerom Benjaninom Netanyahuom Trump je potpisao predsednički memorandum kojim se ponovo uvodi stroga politika prema Iranu koju je Trump vodio u prvom mandatu. Između ostalog, sekretaru za finansije se nalaže da izvrši "maksimalan ekonomski pritisak" na Iran, uključujući sankcije i mehanizme sprovođenja za one koji krše postojeće sankcije.
State Departmentu i Sekretarijatu za finansije nalaže se da sprovedu kampanju kako bi se iranski izvoz nafte "sveo na nulu".
Potpisujući memorandum, Trump je rekao da je mjera veoma stroga i rekao da je bio "rastrzan" razmišljajući da li da povuče taj potez. Dodao je da Iran ne smije da ima nuklearno oružje i da se nada da će dogovor moći da se postigne sa Teheranom.
Trump je optužio bivšeg predsjednika Joea Bidena da je propustio da odlučno sporovodi sankcije na izvoz nafte, što je prema njegovim rečima ohrabrilo Teheran da prodaje naftu kako bi finansirao program nuklearnog oružja i naoružavao paravojne grupe na Bliskom istoku.
Iran "dramatično" ubrzava obogaćivanje uranijuma do čistoće od 60%, blizu nivoa od 90% koji se koristi u nuklearnom oružju, saopštio je šef agencije UN za atomsku energiju za Reuters u decembru. Iran demantuje da želi da razvije nuklearno oružje.
Iranska misija u UN u New Yorku nije odmah odgovorila na pitanja agencije Reuters da prokomentariše Trumpovu odluku.