U izvještaju od 179 stranica objavljenom na web stranici grupe navodi se kako su, otkako je počeo rat između Izraela i militantne grupe Hamas u oktobru 2023., izraelske vlasti i snage prekinule i kasnije ograničile dovod vode do Gaze, kao i isključile struju i ograničile gorivo, čineći većinu sanitarne infrastrukture enklave beskorisnom.

Osim toga, u izvještaju se navodi da je Izrael namjerno uništio i oštetio infrastrukturu za vodu i kanalizaciju i materijale za popravku vode; i blokirao ulaz kritičnih zaliha vode.

U saopćenju, izvršni direktor HRW-a Tirana Hassan optužio je Izrael da više od godinu dana namjerno lišava Palestince elementa bitnog za ljudski život.

"Ovo nije samo nemar", rekao je Hasan. “To je proračunata politika lišavanja koja je dovela do smrti hiljada ljudi od dehidracije i bolesti koja nije ništa drugo do zločin istrebljenja protiv čovječnosti i čin genocida.”

Izrael je odlučno negirao optužbe. U saopćenju, izraelska agencija za koordinaciju vladinih aktivnosti na teritorijama, COGAT, nazvala je optužbe HRW-a “klevetničkom tvrdnjom” i “nepriličnom laži”.

U priopćenju COGAT-a se navodi da milioni litara vode teku u Gazu kroz tri cjevovoda, a Izrael je "omogućio stotine popravki vodovodne infrastrukture i fiksnih vodovodnih linija koje vode do Gaze na izraelskoj strani koje je oštetio Hamas".

"Mi poslujemo u skladu sa međunarodnim pravom", navodi se u saopštenju COGAT-a. „Reći drugačije je samo flagrantna obmana“, navodi se u saopštenju.

Ranije u četvrtak, medicinari u Gazi su izvijestili da je u izraelskim zračnim napadima tokom noći ubijeno najmanje 13 ljudi u sjevernim i centralnim dijelovima pojasa Gaze.

Udari su uslijedili dok su posrednici radili na pokušaju da osiguraju sporazum o prekidu vatre između Izraela i Hamasa koji bi uključivao oslobađanje talaca koji se još drže u Gazi.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je kasno u srijedu da se "nada" da se sporazum može postići i obećao da će potrošiti svo vrijeme koje je preostalo u preostalim danima Bidenove administracije kako bi pokušao postići dogovor.

“To bi se trebalo dogoditi. To treba da se desi. Moramo vratiti ljude kući”, rekao je Blinken tokom događaja u Vijeću za vanjske odnose. “Moramo postići prekid vatre. Moramo navesti ljude da se kreću u drugom smjeru, prema boljim životima, prema popravljanju užasne štete koja je učinjena.”

Blinken je rekao da je Hamas bio "glavna prepreka" sporazumu o prekidu vatre, ali da misli da lideri Hamasa u ovom trenutku razumiju da njihove pristalice poput Hezbollaha i Irana "ne dolaze u pomoć".

Direktor CIA-e William Burns sletio je u srijedu u Katar na sastanke s katarskim zvaničnicima, posljednji u višemjesečnom radu Sjedinjenih Država, Katara i Egipta na pokušaju posredovanja u sporazumu.

Danny Danon, izraelski ambasador pri Ujedinjenim nacijama, izrazio je nadu da će se postići dogovor dok je razgovarao s novinarima u srijedu.

“Nakon mnogih odbijanja od strane Hamasa, nadamo se da ćemo imati neke vijesti prije praznika Hanuke i Božića”, rekao je Danon.

Ipak, Danon je upozorio da je u prošlosti Hamas postavljao zahtjeve u posljednjem trenutku koji su osujetili druge moguće sporazume, dok su militanti zauzvrat krivili Izrael za višemjesečni zastoj u postizanju zaustavljanja rata.

Činilo se da se novi mogući uslovi prekida vatre i oslobađanja talaca mijenjaju.

"Nadamo se da će to biti u jednoj fazi" sa oslobađanjem svih talaca, rekao je Danon, "jer želimo da vidimo sve taoce kući."

Međutim, dodao je: „Možda to neće biti u jednoj fazi. I u suštini, to će biti slično onome što smo vidjeli u prošlosti prije više od godinu dana – da imate prekid vatre, dug, a u isto vrijeme primirja, tokom tog primirja, taoci će biti oslobođeni. I uglavnom govorimo o humanitarnom aspektu žena i bolesnih i starijih talaca."

Višemjesečni razgovori pokazali su se neuspješnim u zaustavljanju borbi izazvanih šokom Hamasovim napadom na Izrael 7. oktobra 2023. u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi i dovelo do hvatanja 250 talaca.

Zdravstveni zvaničnici u Gazi kažu da je izraelska kontraofanziva ubila najmanje 45.000 Palestinaca, više od polovine žena i djece, dok Izrael kaže da broj poginulih uključuje hiljade boraca Hamasa.

Hamas su Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Evropska unija i drugi označili kao terorističku grupu.

Dopisnica VOA iz Ujedinjenih nacija Margaret Besheer dala je svoj doprinos ovom izvještaju. Neke informacije stigle su od AP-a, agencije Frans pres i Reutersa.

Nakon četvoromjesečnog suđenja u gradu Avignonu na jugoistoku zemlje, Pelicotin bivši 50-godišnji suprug, 72-godišnji Dominique Pelicot, osuđen je na maksimalnu kaznu od 20 godina zatvora.

On se u septembru izjasnio krivim da je više puta drogirao svoju ženu, silovao je dok je bila u nesvijesti i vrbovao strance da mu se pridruže u periodu od 10 godina.

Petočlano sudsko vijeće izreklo je za 50 Pelicotovih saoptuženika, grupu muškaraca od 27 do 74 godine, kazne u rasponu od tri do 20 godina zatvora.

U svojim prvim komentarima nakon presuda, Gisele Pelicot rekla je novinarima da su joj prve misli bile na njeno troje djece i unuke, "jer su oni budućnost, a i zbog njih sam vodila ovu bitku".

Rekla je da misli i na sve druge porodice pogođene "ovom tragedijom". Na kraju je rekla: „Mislim na neprepoznate žrtve čije priče često ostaju u sjeni. Želim da znate da dijelimo istu borbu.”

Pelicot je mnogima postala simbol hrabrosti i otpornosti, a gomile pristalica okupile su se ispred zgrade suda kako se slučaj odvijao.

Na pitanje novinara o pritužbama njenih pristalica da su kazne preblage, Pelicot je rekla da poštuje sud i odluku. Rekla je: „Sada vjerujem u našu sposobnost da zajednički iskoristimo budućnost u kojoj svako od nas, žena i muškarac, može živjeti u harmoniji uz međusobno poštovanje i razumijevanje.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su iz AP-a, Reutersa i agencije Frans pres.

Trump, samozvani majstor sporazuma, obećao je da će brzo okončati sukob, ali još nije iznio nikakve detalje o tome kako bi to mogao postići.

Putin je, odgovarajući na pitanja na državnoj televiziji tokom svoje godišnje sesije pitanja i odgovora sa Rusima, rekao novinaru američkog informativnog kanala da je spreman da se sastane sa Trumpom, s kojim, kako je rekao, nije razgovarao godinama.

Upitan šta bi mogao da ponudi Trumpu, Putin je odbacio tvrdnju da je Rusija u slaboj poziciji, rekavši da je Rusija postala mnogo jača otkako je naredio da trupe uđu u Ukrajinu 2022.

"Uvijek smo govorili da smo spremni za pregovore i kompromise", rekao je Putin, nakon što je rekao da se ruske snage, napredujući preko cijelog fronta, kreću ka postizanju svojih primarnih ciljeva u Ukrajini.

"Uskoro će ponestati onih Ukrajinaca koji žele da se bore, po mom mišljenju; uskoro više neće ostati niko ko želi da se bori", rekao je on. "Mi smo spremni, ali druga strana treba da bude spremna i za pregovore i za kompromise."

Reuters je prošlog mjeseca izvijestio da je Putin otvoren za razgovore o sporazumu o prekidu vatre u Ukrajini s Trumpom, ali je odbacio bilo kakve veće teritorijalne ustupke i insistirao na Kijevu da odustane od svojih ambicija da se pridruži NATO-u.

Putin je u četvrtak rekao da Rusija nema uslove da započne pregovore sa Ukrajinom i da je spremna da pregovara sa bilo kim, uključujući i predsjednika Volodimira Zelenskog.

Ali on je rekao da se bilo kakav sporazum može potpisati samo sa legitimnim ukrajinskim vlastima, za koje, za sada Kremlj smatra samo ukrajinski parlament.

Zelenskyy, čiji je mandat tehnički istekao, ali koji je odgodio izbore zbog rata, morao bi biti ponovo izabran da bi ga Moskva smatrala legitimnim potpisnikom bilo kakvog sporazuma kako bi se osiguralo da je pravno nepropusan, rekao je Putin.

Putin je odbacio ideju o pristanku na privremeno primirje s Kijevom, rekavši da bi bio dovoljan samo dugotrajni mirovni sporazum sa Ukrajinom.

Za početnu tačku bilo kakvih razgovora trebao bi biti preliminarni sporazum postignut između ruskih i ukrajinskih pregovarača u ranim sedmicama rata na pregovorima u Istanbulu, koji nikada nije proveden, rekao je on.

Neki ukrajinski političari smatraju da je nacrt sporazuma sličan kapitulaciji koja bi neutralisala ukrajinske vojne i političke ambicije.

Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine ubila je desetine hiljada, raselila milione i izazvala najveću krizu u odnosima između Moskve i Zapada od Kubanske raketne krize 1962. godine.

Ciljevi Rusije

Rusija, koja sukob predstavlja odbrambenom specijalnom vojnom operacijom koja je osmišljena da zaustavi opasnu ekspanziju NATO-a na istok, kontroliše oko petine Ukrajine i ove godine je zauzela nekoliko hiljada kvadratnih kilometara teritorije.

Odlučne da inkorporiraju četiri ukrajinske regije u sastav Rusije, moskovske snage su zauzimale selo za selom na istoku i sada prijete strateški važnim gradovima kao što je Pokrovsk, glavno cestovno i željezničko čvorište.

Putin je rekao da su borbe bile složene, pa je bilo "teško i besmisleno pretpostaviti šta nas čeka... [ali] mi se krećemo, kao što ste rekli, ka rješavanju naših primarnih zadataka, koje smo zacrtali na početku specijalne vojne operacije ."

Efekti na Rusiju

Govoreći o nastavku prisustva ukrajinskih snaga u ruskoj oblasti Kursk, Putin je rekao da će kijevske trupe biti istjerane, ali je odbio reći kada će se to dogoditi.

Rat je transformisao rusku ekonomiju, a Putin je rekao da ona pokazuje znake pregrijavanja, što je izazvalo zabrinjavajuće visoku inflaciju. Ali on je rekao da je rast veći od mnogih drugih ekonomija kao što je Britanija.

Upitan da li bi uradio nešto drugačije, rekao je da je trebalo da pošalje trupe u Ukrajinu prije 2022. godine i da je Rusija trebalo da bude bolje pripremljena za sukob.

Na pitanje novinara BBC-ja da li je vodio računa o Rusiji, što je od njega tražio Boris Jeljcin prije nego što je predao predsjedništvo krajem 1999. godine, Putin je rekao da jeste.

„Vratili smo se sa ivice ponora“, rekao je Putin. „Učinio sam sve da osiguram da Rusija bude nezavisna i suverena sila koja je u stanju da donosi odluke u sopstvenim interesima.

Putin je rekao da je, kako je rekao, nepobjedivost hipersonične rakete Orešnik koju je Rusija već testirala na ukrajinsku vojnu fabriku, rekavši da je spreman organizirati još jedno lansiranje na Ukrajinu i vidjeti da li zapadni sistemi protivvazdušne odbrane mogu da je obore.

U Briselu se Zelenski osvrnuo na Putinovu sugestiju za raketu tokom konferencije za novinare na sastanku Evropskog savjeta, napomenuvši o Putinu: "Mislite li da je on zdrava osoba?"

Planovi uključuju jačanje protuzračne odbrane za izgradnju "Istočnog štita" vrijednog 2,1 milijardu dolara, rekao je on u utorak.

"Poljski F-16 spremni su djelovati ako projektil ugrozi našu teritoriju", rekao je on, potvrđujući povećanu spremnost vojske usred rata u Ukrajini. Kosiniak-Kamysz je naglasio hitnost evropskih zemalja da povuku svoju težinu u odbrani, upozorivši da je jedinstvo NATO-a ključno za zadržavanje američkih snaga u Evropi.

S obzirom da rat u Ukrajini ne pokazuje znakove popuštanja, Poljska vodi u Evropi, trošeći više na odbranu od bilo koje druge članice NATO-a i pozivajući druge da slijede njihov primjer.

Ovaj intervju, preveden sa poljskog, uređen je radi sažetosti i jasnoće.

Glas Amerike: Kupujete dosta opreme iz Sjedinjenih Država. Kako ocjenjujete ovu saradnju i čemu se radujete?

Poljski ministar odbrane Władysław Kosiniak-Kamysz: Naša saradnja je zaista na najboljem mogućem nivou. Sklopio sam nekoliko ugovora vrijednih desetine milijardi dolara, uključujući i kupovinu 26 aviona tipa Apache. Poljska će biti jedna od najboljih armija opremljenih jurišnim avionima, Apačima. Govorimo o strateškom partnerstvu i mislim da ispunjavamo očekivanja predsjednika [-izabranog Donalda] Trumpa. Mnogo trošimo na naoružanje i imamo dobre trgovinske odnose. Kupujemo dosta opreme u SAD-u, to je garancija sigurnosti, kao i investicija u američku proizvodnju.

Glas Amerike: Kako ocjenjujete rusku prijetnju danas i ko su glavni protivnici Poljske?

Kosiniak-Kamysz: Rusija je najveća prijetnja od kraja Drugog svjetskog rata. Mnogi ljudi to govore još od kraja Drugog svjetskog rata, ali danas to nije Hladni rat. Imamo aktivan rat odmah iza naše granice. Imamo krize — sukob na Bliskom istoku. Imamo konfliktnu situaciju na Pacifiku, a nedavno je razvoj situacije u Siriji potpuno promijenio poziciju Rusije, Irana i drugih zemalja. Dakle, živimo u veoma teškim vremenima. Poljska troši 4,7% svog BDP-a — što je najveći iznos među državama članicama NATO-a na odbranu — na naoružanje. Zašto trošimo taj novac? Jer situacija je krajnje teška. Prijetnja iz Rusije je realna. Građani Ukrajine to doživljavaju svaki dan.

Glas Amerike: Koliko je važno ulagati u odbranu i kako biste podstakli druge da ulažu više u odbranu?

Kosiniak-Kamysz: Dva posto nije dovoljno. To je apsolutni minimum. Vjerujem da 2% BDP-a na koje su se obavezale zemlje NATO-a, a oni koji to ne ispune, neće biti ni pozvani za sto sa novom Trumpovom administracijom. ... Dakle, sve zemlje moraju ispuniti svoje obaveze. ... Evropa mora učiniti više za sigurnost, ne da zamijeni Amerikance u Evropi, već da ih zadrži u Evropi. Ako ne trošimo više na sigurnost, ako druge zemlje ne slijede primjer Poljske, nećemo moći zadržati Amerikance u Evropi.

EU je kreirala program za razvoj odbrane, ali je izdvojila samo 1,5 milijardi eura (1,55 milijardi dolara). To je samo simbolično. Gdje su kapaciteti za proizvodnju municije koju imaju Sjeverna Koreja, Rusija i Iran? Evropa, kao i zapadni svijet, SAD, Kanada i naši saveznici nemaju te kapacitete. Moramo to nadoknaditi. 100 milijardi eura (103 milijarde dolara) — to bi bio novac o kome bi trebalo da govorimo.

VOA: Dakle, hoćete da kažete da Evropa danas nije spremna da vodi aktivni rat?

Kosiniak-Kamysz: Spremni smo - moramo biti spremni svaki dan. Ali Evropa svakim danom mora biti spremnija u sve boljoj mjeri. Dakle, nije dovoljno reći da smo spremni i da ništa ne radimo. Mnogo toga se dogodilo od izbijanja rata u Ukrajini. Ali još uvijek nije dovoljno reći da je na najboljem nivou. Moramo biti spremni da se borimo u svako doba dana i noći, svake države. Spremni smo za to. Ali svakim danom mogli bismo biti spremniji, otuda i pritisak koji vršimo na druge zemlje. Otuda izgradnja otpornog društva. To je nešto što zapadna društva danas nemaju. ...

Već smo bili napadnuti lažima, lažnim vijestima, dezinformacijama. I nije važno da li živite pored granice sa Kalinjingradskom regijom, blizu bjeloruske granice ovde u Poljskoj, ili [ako] živite u Portugalu, u Kvebeku ili bilo gde danas. Bili ste napadnuti. Rusija vas je već napala.

VOA: Poljska je iskusila ulazak bjeloruskih helikoptera u njen vazdušni prostor. Ruski projektil narušio je vazdušni prostor Poljske tokom napada na Ukrajinu. Da li je Poljska spremna da učini nešto po tom pitanju?

Kosiniak-Kamysz: Situacija narušavanja vazdušnog prostora Poljske pogađa i Letoniju, često pogađajući Rumuniju bespilotnim letjelicama (bespilotnim letjelicama), a mi smo pripremili sistem protivvazdušne odbrane. Imamo i pojačanu protivvazdušnu odbranu. Govorimo o aerodromu Rzeszow, koji je skoro prebačen pod zaštitu NATO-a. Naši saveznici — Amerika, Britanija, Njemačka, Norveška i druge nacije — štite nas u zračnoj bazi. A ako je taj vazdušni prostor narušen, onda se meta projektil ili dron mogu oboriti. ... Ali drugačija je situacija kada je u pitanju gađanje ciljeva iznad ukrajinske teritorije. Ne postoji odluka NATO-a o tom stavu, niti dogovor da se to učini. Mi štitimo naše teritorije.

VOA: Hoćete da kažete da ste spremni da ih oborite ako se raketa infiltrira u vazdušni prostor Poljske?

Kosiniak-Kamysz: Vrlo često aktiviramo naše F-16 kako bismo postupili u skladu s tim, ako postoji opasnost za poljsku teritoriju, da branimo našu teritoriju.

VOA: Ali to se još nije dogodilo?

Kosiniak-Kamysz: Ne, jer nije bilo takvog događaja da bi projektil bio usmjeren na metu na poljskoj teritoriji. Ali da, prošle sedmice su poljski F-16 poletjeli i bili spremni za zaštitu blizu granice.

Glas Amerike: Priča se o liniji odbrane koju gradite na istočnoj granici koja se zove "Istočni štit". Kakvi su planovi za to u narednih godinu-dvije?

Kosiniak-Kamysz: Ovo je priprema za sukob na poljsko-ruskoj, poljsko-bjeloruskoj granici. Gradimo barijere koje će otežati kretanje neprijateljskih trupa. Gradimo i skladišta za artiljeriju i druga sredstva odbrane. Gradimo mjesta za odbranu ljudstva. .... Ovo bi trebalo kombinovati sa baltičkom linijom odbrane, [i] jačanjem rusko-finske granice. Osim toga, povećavamo zaštitu od ilegalnih migranata.

Glas Amerike: Francuski predsjednik Emmanuel Macron posjetio je Poljsku prošle sedmice i nagovijestio ideju da poljsko i francusko vojno osoblje ode u Ukrajinu kao sigurnosne garancije ako se potpiše mirovni sporazum. Poljska je izjavila da to ne planira. Zašto?

Kosiniak-Kamysz: Još nismo vidjeli nikakav mirovni plan predsjednika Trumpa. U štampi se mnogo piše o ovom ili onom ishodu, po uzoru na Finsku ili Njemačku, ali sve su to spekulacije. Isključujemo mogućnost da se poljska vojska nalazi na teritoriji Ukrajine. Smatramo da takve odluke ne treba da donosi grupa zemalja, već ključnu ulogu u ovoj odluci treba da ima NATO. Razmotrićemo dalje korake kada dođe do te faze. U ovoj fazi, kao što ste rekli, ne planiramo slanje trupa u Ukrajinu.

VOA: Dakle, ako bi NATO donio tu odluku, vi ste otvoreni za to?

Kosiniak-Kamysz: Pa, vidjet ćemo. Neću davati nikakve izjave ovde. Samo kažem da ne planiramo slanje trupa u Ukrajinu, sve dok mirovni proces nije finaliziran, a to nije moguće bez Ukrajine za stolom.