Najnovije
EU će se više osloniti američki gas kako bi zamijenila ruske isporuke
Evropska unija će tražiti više gasa od zemalja, uključujući SAD, kako bi zamijenila ruske isporuke i brže proširila obnovljivu energiju i tako nastojala da smanji svoje cjelokupno oslanjanje na gorivo, rekao je povjerenik EU za energetiku.
EU je obećala da će odustati od ruskih fosilnih goriva do 2027. kao odgovor na invaziju Moskve na Ukrajinu 2022. godine. Dok su isporuke ruskog gasa iz gasovoda pale, EU je prošle godine povećala uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa.
"Umjesto što koristimo novac poreznih obveznika, novac građana, za plaćanje plina gdje prihod ide u Putinova ratnu blagajnu, moramo se pobrinuti da sami proizvodimo svoju energiju", rekao je povjerenik EU za energetiku Dan Jorgensen.
Jorgensen je rekao da Brisel priprema izmjene kako bi se dozvolila pravila za ubrzanje izgradnje obnovljive energije. Za industriju i grijanje kuća u kojima se plin ne može brzo zamijeniti električnom energijom, rekao je da će EU pojačati napore u pronalaženju alternativnih izvora zaliha.
"A onda je moj posao da se pobrinem da bude jeftino, a ne rusko", rekao je.
I dalje će biti potrebe za gasom, a tu ćemo morati da nađemo druge izvore osim Rusije, a to može značiti i veći uvoz iz SAD-a.
Američki predsjednik Donald Trump upozorio je prije preuzimanja dužnosti u januaru da će se EU suočiti s trgovinskim carinama ukoliko ne uvozi više nafte i plina iz Sjedinjenih Država.
Evropska komisija ne kupuje direktno gas, ali je napravila planove za saradnju sa dobavljačima LNG-a i razmatra ulaganja u izvoznu infrastrukturu LNG-a u inostranstvu kako bi pokušala da obezbijedi više dugoročnih ugovora sa stabilnim ceijnama, pokazuju nacrti dokumenata koje je ranije ove nedelje objavio Reuters.
Jorgensen je odbio komentirati nacrt dokumenata koji su procurili, a očekuje se da će Komisija objaviti sljedeće sedmice.
See all News Updates of the Day
Amerikanci i Rusi su dugo "iza kulisa" vodili razgovore o ratu u Ukrajini, kažu izvori Reutersa
Učesnici iz SAD i Rusije sastajali su se u Švicarskoj na nezvaničnim razgovorima o ratu u Ukrajini posljednjih mjeseci, uključujući i prošle nedjelje, rekla su tri izvora koja imaju saznanja o tom pitanju.
Iako učesnici imaju diplomatsko i bezbjednosno iskustvo, oni nisu vladini zvaničnici i za sada nije jasno da li su ih poslale njihove vlade, rekla su dva izvora. Izvori su odbili da identifikuju učesnike.
Izvori Reutersa su opisali razgovore kao sporedni kanal komunikacije i kontakata koji su se odvijali tokom prelaznog perioda nakon pobjede predsjednika SAD Donalda Trumpa na izborima 5. novembra.
Mali broj Trumpovih savjetnika bio je upoznat sa tim susretima, rekao je jedan od izvora, koji je imao direktna saznanja.
Mnogi drugi detalji ostaju nejasni, uključujući i to da li su Ukrajinci bili prisutni, kada su počeli susreti i šta je bilo na dnevnom redu sastanaka.
Ali održavanje neobjavljenih sastanaka naglašava da se iza kulisa odvijaju napori SAD i Rusije da se istraže načini za okončanje rata u Ukrajini uprkos skoro pa potpuno zamrznutim zvaničnim kontaktima pod administracijom Trumpovog prethodnika, bivšeg predsjednika Joea Bidena.
Trump, koji je na vlasti tek mjesec dana, preokrenuo je pristup SAD trogodišnjem sukobu u Ukrajini, direktno se angažujući sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i zalažući se za brz dogovor za okončanje rata.
U utorak su se najviši američki zvaničnici sastali sa ruskim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji, uključujući ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova.
Jedan od izvora opisao je pregovore u Švicarskoj kao diskusije "na sporednom kolosijeku" što je - diplomatskim jezikom rečeno - nezvanični dijalog usmjeren ka poboljšanju komunikacije i raspravi o maglovitim idejama, a ne rad na razvoju konkretnih prijedloga.
Savjet za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće, ukrajinska vlada i rusko Ministarstvo spoljnih poslova nisu odgovorili na zahtjeve Reutersa za komentar.
Ministarstvo spoljnih poslova Švicarske, pak, saopštilo je da se u toj zemlji redovno održavaju sastanci "iza kulisa" između strana uključenih u ukrajinski sukob i da je ono o njima obaviješteno.
Organizuju ih nedržavni akteri i ovi sastanci su omogućili razmjenu koja nije direktno uključivala vlade, navodi se u saopštenju.
"Ove aktivnosti pomažu da se održe diplomatski napori u vezi sa sukobom", saopštilo je Ministarstvo.
Dva izvora su rekla da se najmanje jedan susret dogodio u Ženevi tokom prošlonedjeljne Minhenske bezbjednosne konferencije, okupljanja međunarodnih političkih lidera i šefova bezbjednosti u tom njemačkom gradu.
Reuters je prošle godine izvijestio o odvojenim razgovorima u tajnosti 2023. i početkom 2024. godine, kada je Putin poslao signale da je spreman da razmotri prekid vatre u Ukrajini. Činilo se da na tim razgovorima ništa nije postignuto.
Historijski gledano, ovakvi razgovori pomagali su da se izgradi dijalog između duboko nepovjerljivih strana u nadi da bi bolja komunikacija mogla da dovede do diplomatskih pomaka.
Američki NBC je 2023. izvestio da su bivši zvaničnici američke nacionalne bezbjednosti vodili tajne razgovore sa Rusima za koje se vjeruje da su bliski Kremlju, pri čemu su se neki članovi na kraju sastali sa Lavrovom, ministrom spoljnih poslova.
Jedan od izvora je sugerisao da su ti razgovori možda velikim dijelom izgubili na značaju pošto su američki i ruski zvaničnici uspostavili zvanične kanale dijaloga posljednjih nedjelja.
Macron se sastaje sa Trumpom iduće sedmice: Reći ću mu da ne smije biti slab pred Putinom
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da namjerava reći Donaldu Trumpu da je u zajedničkom interesu Amerikanaca i Evropljana da "ne budu slabi" pred ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom usred pregovora o okončanju gotovo trogodišnjeg rata u Ukrajini koje SAD vode sa Rusijom.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da namjerava reći Donaldu Trumpu da je u zajedničkom interesu Amerikanaca i Evropljana da "ne budu slabi" pred ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom usred pregovora o okončanju gotovo trogodišnjeg rata u Ukrajini koje SAD vode sa Rusijom.
Macron će u ponedjeljak doputovati u Washington na sastanak s Trumpom, saopštila je Bijela kuća.
U jednosatnoj sesiji pitanja i odgovora na društvenim mrežama u četvrtak, Macron je rekao da će reći Trumpu: "Ne smiješ biti slab pred predsjednikom Putinom. To niste vi, to nije vaš zaštitni znak, to nije u vašem interesu. Kako onda možete biti vjerodostojni pred Kinom ako ste slabi pred Putinom?"
Trumpove nedavne izjave koje odražavaju Putinov narativ i planove za direktne pregovore s Moskvom, zabrinule su evropske saveznike i ukrajinske zvaničnike.
No Macron je sugerisao da bi Trumpova strategija stvaranja "neizvjesnosti" u razgovorima s Rusijom zapravo mogla ojačati zapadne saveznike u tim razgovorima.
Putin "ne zna što će (Trump) učiniti, misli da je (Trump) sposoban za sve", rekao je Macron. "Ova neizvjesnost je dobra za nas i za Ukrajinu."
Macron je dodao da će nastojati da ubijedi Trampa da su interesi SAD i interesi Evropljana isti: "Ako dopustiš Rusiji da preuzme Ukrajinu, to bi bilo nezaustavljivo."
To znači da se o bilo kakvom mirovnom sporazumu mora pregovarati sa Ukrajincima i Evropljanima za stolom, ponovio je Makron.
"Želimo mir, ali ne želimo prekid vatre koji znači predaju Ukrajine, jer je to opasno. I znamo da bi to dovelo do toga da Rusija ide dalje. Već smo to iskusili", - rekao je.
Macron je također izgledao spreman da odgovori na Trumpov poziv da poveća potrošnju na odbranu.
"Mi, Evropljani, moramo povećati naše ratne napore", rekao je.
Upitan o tome da li razmišlja o slanju francuskih trupa u Ukrajinu, rekao je da neće slati vojnike da se bore u Ukrajini, već sigurnosne snage koje trebaju donijeti "garancije" kada se postigne mirovni sporazum.
"Ne isključujemo, u okviru planiranog sa našim saveznicima, mogućnost da imamo snage koje bi, nakon pregovara o miru, mogle doprinijeti garantovanju sigurnosti Ukrajine", rekao je.
Turska vojska mogla bi igrati ključnu ulogu u sigurnosti Europe
Dok se evropski lideri bore da ojačaju svoju vojsku usred sumnji u posvećenost SAD-a u odbrani Evrope, Turska, koja se može pohvaliti drugom po veličini vojskom NATO-a, mogla bi biti ključni dio evropskih planova, posebno u mirovnoj operaciji u Ukrajini. Dorian Jones izvještava iz Istanbula.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iskoristio je posjetu Turskoj u utorak kako bi naglasio važnost toga da ukrajinski saveznici raspoređuju vojnike kako bi garantirali eventualni mirovni sporazum postignut s Rusijom.
"Dva pitanja su vrlo važna: jaka ukrajinska vojska i raspoređivanje u Ukrajini drugih vojski poput Evrope i Sjedinjenih Država, naših partnera", rekao je Zelenski.
Zelenski je rekao da je o tom pitanju razgovarao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, ali da je prerano za otkrivanje ishoda razgovora.
Dok Erdogan ima bliske veze sa Zelenskim, turski lider održava dobre odnose i sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. Međutim, sa drugom po veličini vojskom u NATO-u, Turska je u dobroj poziciji da podrži Ukrajinu.
"Ako se strane dogovore, Turska može poslati naše trupe u mirovne operacije. Zašto kažem ovako, Turska se pridružila mnogim mirovnim operacijama UN-a, i turska vojska je vrlo moćna", kaže Mesut Casin, savjetnik turskog predsjednika i profesor međunarodnih odnosa na istanbulskom univerzitetu Yeditepe.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ove sedmice je odbacio bilo kakve mirovne snage NATO-a u Ukrajini. Ali značaj turske vojske za evropsku sigurnost mogao bi porasti, a Sjedinjene Države zahtijevaju da Evropa preuzme veću odgovornost za svoju odbranu.
"Mislimo da je važan dio zajedničkog zajedničkog saveza, da se Evropljani pojačaju, dok se Amerika fokusira na područja svijeta koja su u velikoj opasnosti", rekao je američki potpredsjednik JD Vance.
Loša situacija u vezi sa ljudskim pravima u Turskoj zaoštrila je njene odnose sa Evropskom unijom. Analitičari, međutim, kažu da zajednička zabrinutost oko Rusije pruža sve veći zajednički temelj u pogledu sigurnosti.
"Turska i europske zemlje imaju iste geostrateške interese. Ako pitate Tursku i turske kreatore politike, za njih glavna prijetnja sigurnosti i stabilnosti zemlje i cjelovitosti zemlje ostaje Rusija", kaže Federico Donelli, profesor međunarodnih odnosa na italijanskom Univerzitetu u Trstu.
Evropski lideri sastali su se ove sedmice kako bi razgovarali o sigurnosnoj prijetnji s kojom se kontinent suočava.
Budući da turska vojska nadmašuje većinu evropskih, Ankara kaže da može igrati ključnu ulogu u obrani Europe.
"Evropski saveznici mogu razumjeti da bez Turske ne možemo nastaviti odbranu evropskog kontinenta i evroatlantske sigurnosti", kaže Casin.
Vjeruje se da Turska ima oko 800.000 pripadnika vojnika, uključujući rezerviste.
Samit Trump-Putin zavisi od napretka u okončanju rata, kaže Rubio
Mogući sastanak između predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina zavisit će od toga hoće li biti napretka u okončanju rata u Ukrajini, rekao je američki državni sekretar Marco Rubio 20. februara.
Rubio je u intervjuu rekao da je ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu tokom njihovog sastanka 18. februara u Saudijskoj Arabiji rekao da neće biti sastanka "dok ne saznamo o čemu će sastanak biti".
Takvi sastanci se obično ne održavaju "dok ne znate neki ishod ili dok se ne postigne neki napredak", dodao je.
Na razgovorima u Rijadu, Rusija i Sjedinjene Države su se dogovorile da uspostave timove za pregovaranje o putu ka okončanju rata koji je počeo kada je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022. godine. I Putin i Trump su rekli da žele održati samit.
"Mislim da će taj sastanak u velikoj mjeri zavisiti od toga možemo li postići bilo kakav napredak u okončanju rata u Ukrajini, i ako možemo, i ako taj sastanak bude ono što zapečati dogovor, mislim da bi svi trebali slaviti da je predsjednik Trump mirotvorac", rekao je.
Rubio je razgovarao s američkom novinarkom Catherine Herridge u intervjuu emitovanom na X-u.
Trump se zalaže za brz dogovor kako bi okončao rat, ali njegove taktike su uznemirile Ukrajinu i evropske vlade jer se boje da bi Rusija i SAD mogli postići dogovor koji zanemaruje njihove sigurnosne interese.
Trump je 19. februara šokirao Ukrajinu i njene evropske saveznike nazvavši predsjednika Volodimira Zelenskog "diktatorom" i lažno optuživši Ukrajinu za sveobuhvatnu invaziju Rusije.
Lavrov je 20. februara prisustvovao sastanku Grupe 20 nacija u Južnoj Africi i sastao se na marginama s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem.
Lavrov je rekao da su odnosi Rusije s Kinom "postali i ostali sve značajniji faktor u stabilizaciji međunarodne situacije i sprječavanju da ona sklizne u totalnu konfrontaciju", navodi se u saopštenju koje je objavilo rusko Ministarstvo vanjskih poslova.
Wang je rekao drugim ministrima vanjskih poslova G20 da se "otvara prozor za mir" za Ukrajinu i da Kina podržava "sve napore koji doprinose miru", navodi se u saopštenju kineskog ministarstva vanjskih poslova.
G20 se sastoji od 19 najvećih svjetskih ekonomija, Evropske unije i Afričke unije. Južna Afrika trenutno drži rotirajuće predsjedništvo organizacije, čiji je cilj okupljanje razvijenih i zemalja u razvoju kako bi se stvorila osnova za globalnu ekonomsku stabilnost i poticanje saradnje.
Rubio je odlučio ne prisustvovati dvodnevnom sastanku G20 zbog napetosti s Južnom Afrikom zbog nekih njenih politika koje je Trumpova administracija okarakterizirala kao antiameričke. SAD je predstavljala Dana Brown, vršiteljica dužnosti ambasadora u Južnoj Africi.
