Zvaničnici Texasa kažu da je epidemija tamo, najveća u skoro 30 godina, uglavnom ograničena na okrug Gains, sa 45 zaraženih osoba, ali još četiri okruga predstavljaju dodatnih 13 slučajeva.

Slučajevi malih boginja u Texasu, prema zdravstvenim zvaničnicima, dogodili su se uglavnom među "bliskom, nedovoljno vakcinisanom" menonitskom zajednicom. Vlasti kažu da su najmanje tri slučaja u Novom Meksiku u okruzima koji se graniče sa teksaškim okrugom Gaines.

Ranije ovog mjeseca, američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti prijavili su 14 slučajeva morbila širom zemlje. Klinika Mayo opisuje morbile kao "infekciju u detinjstvu koju izaziva virus. Nekada prilično uobičajena, morbila se sada gotovo uvijek može spriječiti vakcinom... boginje se lako šire i mogu da budu ozbiljne, pa čak i fatalne, za malu djecu".

Morbili su respiratorni virus koji može da preživi u vazduhu dva sata. Čak devet od 10 ljudi koji su osjetljivi dobiće virus ako budu izloženi, prema CDC-u.

Međutim, posljednjih godina, neophodnost i bezbjednost vakcinacija osmišljenih da spriječe bolest dovedene su u pitanje, a neki roditelji su se pozivali na sada diskreditovanu studiju koja povezuje vakcinu protiv malih boginja sa autizmom.

Još jedan nesretni razvoj događaja u borbi protiv morbila desio se tokom pandemije COVID-19 kada su mnoga djeca propustila vakcinaciju.

Prije nego što je 1963. u SAD uvedena MMR vakcinacija, koja se ne bavi samo malim boginjama, već i zaušnjacima i rubeolom, svake godine je bilo tri do četiri miliona slučajeva morbila.

Sada obično ima manje od 200 slučajeva godišnje, ali male boginje i dalje postoje u područjima koja se još opiru vakcinaciji. Injekcije se prvo daju maloj djeci između 12 i 15 mjeseci, a zatim ponovo u uzrastu od četiri do šest godina.

"Bez povećanja nivoa povjerenja između Rusije i Sjedinjenih Država, nemoguće je riješiti mnoga pitanja, uključujući ukrajinsku krizu", rekao je Putin u svojim prvim komentarima na sastanku američke i ruske delegacije u utorak u Rijadu. "Cilj ovog sastanka bio je upravo povećanje povjerenja između Rusije i Sjedinjenih Država."

Ukrajinske i evropske vlade nisu pozvane na pregovore u saudijskoj prijestolnici, što je pojačalo njihovu zabrinutost da bi Rusija i Sjedinjene Države mogle sklopiti sporazum koji ignorira njihove vitalne interese.

Ali Putin je rekao da Rusija nikada nije odbila razgovore sa Evropljanima ili Kijevom, i da su oni ti koji su odbili da razgovaraju sa Moskvom.

"Mi nikome ništa ne namećemo. Spremni smo, to sam već sto puta rekao - ako žele neka se ti pregovori odvijaju. I mi ćemo biti spremni da se vratimo za sto za pregovore", rekao je on.

"Niko ne isključuje Ukrajinu", dodao je Putin, rekavši da stoga nema potrebe za "histeričnom" reakcijom na pregovore između SAD-a i Rusije.

U Sekretarijatu trgovine, Lutnick, koji je bio izvršni direktor investicione firme Cantor Fitzgerald, nadgledaće 50.000 zaposlenih koji rade najrazličitije poslove - od prikupljanja ekonomskih statistika, preko popisa, do izdavanja redovnih periodičnih izvještaja.

Ali on će vjerovatno potrošiti mnogo vremena — zajedno sa Jamiesonom Greerom, Trumpovim kandidatom za glavnog američkog trgovinskog pregovarača — na upravljanje agresivnim planovima predsjednika da nametne uvozne tarife američkim trgovinskim partnerima, uključujući i saveznike, i protivnike.

Senat je glasao za potvrdu Lutnicka sa 51-45.

Tramp na tarife gleda kao na svestran ekonomski alat. Njima se može prikupiti novac za finansiranje njegovog smanjenja poreza na drugim mjestima, zaštitu američke industrije i mogu se pritisnuti druge zemlje da naprave ustupke po pitanjima kao što su obaranje sopstvenih trgovinskih barijera, imigracija i trgovina drogom.

Ekonomisti uglavnom vide tarife kao kontraproduktivne: plaćaju ih kompanije koje se bave uvozom u Sjedinjene Države i koje pokušavaju da prenesu veće troškove na potrošače, što na taj način može povećati inflatorne pritiske u cijeloj ekonomiji.

Na svom saslušanju za potvrđivanje prošlog mjeseca, Lutnick je odbacio kao "besmislicu" ideju da tarife doprinose inflaciji. On je izrazio podršku uvođenju tarifa "od zemlje do zemlje" kako bi se druge zemlje snažno podstakle da smanje barijere za američki izvoz.

Lutnick je bio izvršni direktor kompanije Cantor Fitzgerald kada su njene kancelarije pogođene u napadu na Svjetski trgovinski centar 11. septembra 2001. godine. Firma je tog dana izgubila dvije trećine svojih zaposlenih — 658 ljudi, uključujući i Lutnickovog brata. Vodio oporavak firme nakon napada i bio član Upravnog odbora Nacionalnog memorijala i muzeja 11. septembra.

Lutnick je obećao da će rasprodati svoje poslovanje, što je komplikovano. Njegova izjava o finansijskim podacima pokazuje da je imao poziciju u više od 800 preduzeća i drugih privatnih organizacija.

Trump je u petak rekao da će nameti na automobile doći već 2. aprila, dan nakon što bi mu članovi njegovog kabineta trebali dostaviti izvještaje u kojima će iznijeti opcije za niz uvoznih dažbina dok on želi da preoblikuje globalnu trgovinu.

Trump je dugo kritikovao ono što on naziva nepravednim tretmanom američkog izvoza automobila na strana tržišta.

Evropska unija, na primjer, naplaćuje carinu od 10% na uvoz vozila, četiri puta više od carinske stope američkih putničkih automobila od 2,5%. Međutim, SAD ubiru carinu od 25% na "pick up" iz drugih zemalja osim Meksika i Kanade, porez koji čini vozila vrlo profitabilnim za proizvođače automobila u Detroitu.

Visoki predstavnik EU za trgovinu Maros Sefcovic sastat će se u srijedu u Washingtonu s američkim kolegama - ministrom trgovine Howardom Lutnickom, Trumpovim kandidatom za trgovinskog predstavnika SAD-a Jamiesonom Greerom i direktorom Nacionalnog ekonomskog vijeća Kevinom Hasettom - kako bi razgovarali o različitim carinama kojima prijeti Trump.

Na pitanje da li bi EU mogla izbjeći recipročne carine koje je predložio prošle sedmice, Trump je ponovio svoju tvrdnju da je EU već signalizirala da će sniziti carine na američke automobile na američku stopu, iako su zakonodavci EU to negirali.

Rekao je da će vršiti pritisak na zvaničnike EU da povećaju američki uvoz automobila i drugih proizvoda.

Trump je u utorak rekao novinarima na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi da će sektorske tarife na farmaceutske proizvode i poluvodiče također krenuti od "25% ili više", što će značajno porasti tokom godine.

Nije naveo datum za objavljivanje tih tarifa i rekao je da želi dati malo vremena proizvođačima lijekova i poluvodičkih čipova da osnuju američke fabrike kako bi mogli izbjeći carine.

Trump je rekao da očekuje da će neke od najvećih svjetskih kompanija objaviti nove investicije u Sjedinjenim Državama u narednih nekoliko sedmica. Nije dao više detalja.

Od svoje inauguracije prije četiri sedmice, Trump je uveo carinu od 10% na sav uvoz iz Kine, povrh postojećih nameta, zbog kineskog neuspjeha da zaustavi trgovinu fentanilom. Također je najavio, a potom odgodio na mjesec dana, carine od 25% na robu iz Meksika i neenergetski uvoz iz Kanade.

On je također odredio 12. mart za uvođenje tarifa od 25% na sav uvezeni čelik i aluminijum, eliminirajući izuzeća za Kanadu, Meksiko, Evropsku uniju i druge trgovinske partnere. Trump je također najavio da će se ove tarife primjenjivati na stotine uvezenih proizvoda od čelika i aluminija.

Prošle sedmice je uputio svoj ekonomski tim da osmisli planove za nametanje recipročnih carina koje odgovaraju tarifnim stopama svake zemlje.

Carina na uvoz automobila od 25% promijenila bi igru za globalnu automobilsku industriju koju se već potresaju od neizvjesnosti uzrokovane Trumpovom tarifnom dramom.

Oni se terete za nepoštivanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, a prijeti im zatvorska kazna do pet godina i zabrana političkog djelovanja.

Iako se iščekuje ishod jednogodišnjeg procesa pred ovom pravosudnom institucijom, pritisci na Sud BiH su sve veći.

Sa jedne strane, vodstvo RS-a prijeti "radikalnim odlukama", dok sa druge to rade predstavnici vlasti susjedne Srbije i Mađarske.

Dodik je optužen za potpisivanje predsjedničkih ukaza i proglašavanje važećim dva neustavna zakona Republike Srpske koja je visoki predstavnik Christian Schmidt prethodno poništio.

Uz Dodika, sudi se i Milošu Lukiću, direktoru Službenog glasnika RS, koji je optužen za objavljivanje tih ukaza i zakona prema kojima se odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH ne bi primjenjivale na teritoriji tog entiteta.

Šta su rekli Vučić i Orban?

Rukovodstvo RS-a održalo je 17. februara naveče sastanak u Banjoj Luci na kojem je upozorilo da će povući "radikalne poteze" ako Sud BiH osudi Dodika.

Za 19. februar je najavljen i sastanak entitetske Vlade sa svim gradonačelnicima i načelnicima opština i gradova u RS-u.

Na sastanku je podržano stalno zasjedanje Narodne skupštine RS-a, koja bi trebala donijeti odluke kao odgovor, te je zaprijećeno napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko bi Dodik bio osuđen.

Pritisku na Sud BiH se priključio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, poručivši u Budimpešti 17. februara kako se nada da "u BiH neće donositi presude koje bi mogle ugroziti stabilnost".

Dva dana pred posljednje ročište i premijer Mađarske Viktor Orban pozvao je na "prestanak kažnjavanja Dodika", koji je od ranije sa kompletnim rukovodstvom RS-a pod sankcijama Sjedinjenih Država i Evropske unije zbog korupcije i podrivanja BiH.

"Novi vjetrovi međunarodne politike daju nadu da se politički napadi na Dodika konačno moraju zaustaviti", napisao je Orban na društvenoj mreži X nakon što je sa Dodikom razgovarao 17. februara u Budimpešti.

Kako u Sudu BiH odgovaraju na pritiske?

Iz Suda Bosne i Hercegovine nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o pritiscima i prijetnjama uoči izricanja presude Dodiku, uz navode da ne daju komentare o postupcima koji su u toku, "nego postupa u skladu sa zakonom".

"Sudijska etika i odgovornost podrazumijevaju obaveznost postupanja u skladu sa zakonima, pravilima i principima pravde, kao i očuvanje povjerenja u pravosudni sistem. Dakle, Sud BiH štiti vladavinu prava i ne komentariše slučajeve koji su predmet postupka, ne želimo narušiti povjerenje građana u nepristrasnost Suda i rad pravosuđa", naveli su u Sudu BiH na upit RSE.

I Sanin Bogunić, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, zaduženog za imenovanje i rad sudija i tužilaca, za RSE je rekao kako ne bi da "daje izjave zbog sudskog postupka koji je u toku".

"Po potrebi ćemo adekvatno reagovati, u skladu sa nadležnostima Vijeća", rekao je Bogunić.

Kenan Ademović, advokat i profesor prava na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, za RSE ističe kako sutkinja Sena Uzunović koja vodi taj postupak, uz vijeće od još dvoje sudija, ne smije da bude pod pritiskom.

"Vijeće mora da sudi po zakonu koji se koristi u tom postupku i donijeti onu odluku koja se zasniva na materijalnim dokazima, vještacima i svjedocima odbrane i Tužilaštva BiH. Ne može na njega da utječe ni Republika Srpska, ni Federacija, ni Brčko distrikt BiH. Jedino tako možemo krenuti u Evropsku uniju. Vladavina prava je jedan od Kopenhaških uvjeta iz 1995. godine", istakao je Ademović.

Vlado Adamović, advokat i bivši sudija Suda BiH, navodi za RSE kako je poznato da su prijetnje radikalnim mjerama iz RS pritisak na Sud BiH.

No, on je mišljenja i kako su najnovije prijetnje radikalnim mjerama iz RS ponavljanje ranije izrečenih prijetnji.

"Ovo što je zadnje napravljeno u RS je samo ponavljanje, o tome se raspravljalo i prije dva-tri mjeseca. O tome se raspravljalo i kad se Narodna skupština izjašnjavala u tom pogledu, kad je donesen zaključak da [Dodik] ne ide na ročišta zbog zdravstvenog stanja", istakao je Ademović.

Dodaje kako Sud BiH treba pustiti da radi bez ikakvog navijačkog tona.

Šta znači stalno zasjedanje i kakve odluke može donijeti Skupština RS?

Vlada je Skupštini RS-a predložila "stalno zasjedanje", kako bi "najefikasnije mogla odgovoriti na potencijalne predstojeće štetne posljedice po institucije Republike Srpske".

Nije, međutim, prejudicirano kako bi taj "odgovor" mogao da izgleda, odnosno kakve odluke bi mogle biti donesene.

Nije poznato ni kako bi "stalno zasjedanje" moglo da izgleda, s obzirom da je, prema Ustavu RS-a, već definisano da je Skupština RS-a "u stalnom zasjedanju" tokom cijelog svog mandata.

Sjednice Skupštine saziva i predsjedava im predsjednik Skupštine, koji je dužan sazvati sjednicu na zahtjev jedne trećine narodnih poslanika, predsjednika RS-a ili predsjednika entitetske Vlade.

Jedna od odredbi definiše da Skupština, u skladu sa Ustavom, može da proglasi vanredno stanje za cijelu RS ili dio entiteta, između ostalog, u slučaju ugrožavanja bezbjednosti, povreda ljudskih prava i slobodna i "normalnog funkcionisanja ustavnih organa" RS-a.

U ovom slučaju, zvaničnici RS-a tvrde da bi presuda Dodiku bila napad na instituciju predsjednika RS-a, te na cijeli entitet, izbjegavajući da kažu da mu se sudi kao pojedincu zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

Nazvali su svaku presudu protiv njega "pravnim nasiljem" i "državnim udarom".

Opozicija u RS-u je distancirana od prijetnji koalicije okupljene oko Dodikove stranke.

Lider opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) Milan Miličević se u saopštenju za javnost ogradio od skupa 17. februara, na koji nisu bili pozvani. Ustvrdio je da predsjednik RS-a treba predstavljati sve građane, a ne jednostrano nametati svoje stavove.

Gradonačelnik Banje Luke i lider opozicione Partije demokratskog progresa (PDP) Draško Stanivuković takođe je odbacio radikalizaciju, istaknuvši da je "umjesto histerije potrebna mudrost i stabilnost".

Istakao je u objavi na Facebooku da se "RS ne smije ugrožavati zbog jednog pojedinca" i da sve odluke treba donositi kolektivno unutar srpskog političkog tijela.

Što je dovelo do suđenja?

Na sjednicama Skupštine RS-a u junu 2023. godine doneseni su neustavni zakoni da se pravni akti visokog predstavnika neće objavljivati u Službenom glasniku RS-a, a odluke Ustavnog suda BiH, koje su po Ustavu BiH konačne i obavezujuće, neće primjenjivati na teritoriji ovog entiteta.

Visoki predstavnik Christian Schmidt poništio je Bonnskim ovlastima 1. jula 2023. godine dva entitetska zakona i uveo izmjene Krivičnog zakona BiH, čime je neizvršavanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo.

Dodik je 7. jula 2023. potpisao ukaze kojima je proglasio te zakone važećim, a oni su objavljeni u Službenom glasniku RS-a. Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dodika i Lukića 11. avgusta, a sud ju je potvrdio 11. septembra.

Kriza u gradskoj skupštini je najnovija posljedica inicijative Sekretarijata za pravosuđe da okonča proces koji se vodi protiv Adamsa zbog optužbi za korupciju.

Hochul, koja je demokrata, rekla je da će održati sastanak ključnih zvaničnika u utorak na Manhattanu "da bi razgovarali o putu naprijed". Izjavila je da su ostavke prve zamjenice gradonačelnika i drugih visokih zvaničnika otvorile "ozbiljna pitanja o dugoročnoj budućnosti" Adamsove administracije.

Sekretarijat za pravosuđe je prošle nedjelje dao nalog federalnim tužiocima na Manhattanu da odbace slučaj za korupciju protiv Adamsa, koji je demokrata, kako bi osigurali njegovu saradnju sa administracijom republikanskog predsjednika Donalda Trumpa kada je riječ o mjerama za suzbijanje ilegalne imigracije. Ta odluka je pokrenula pitanja o političkoj nezavisnosti gradonačelnika i njegovim kapacitetima da vodi grad.

Vršilac dužnosti zamjenika sekretara za pravosuđe napisao je da je krivični slučaj "sputavao gradonačelnika Adamsa i sprječavao ga da posveti punu pažnju i resurse problemima ilegalne imigracije i kriminala".

Ta direktiva je izazvala buru u Sekretarijatu za pravosuđe i političkim krugovima New Yorka, a sedmero saveznih tužilaca je podnijelo ostavke u znak protesta, dok je više demokrata pozvalo Adamsa da podnese ostavku.

"Svjesna sam velikih odgovornosti koje imam kao guvernerka, i svjesna ustavnih ovlaštenja datih ovoj instituciji", saopštila je Hochul. "U 235 godina historije države New York, ta ovlaštenja nikada nisu primijenjena da se smijeni izabrani gradonačelnik. Poništavanje volje birača je ozbiljan korak koji se ne treba lako shvatiti. Pa ipak, navodno ponašanje u Gradskoj skupštini prijavljeno u protekle dvije nedjelje je uznemiravajuće i ne može se ignorisati."

Prema gradskoj povelji, proces smjene guvernera liči na sudski proces - guvernerka prvo treba da gradonačelniku uruči spisak optužbi zbog kojih smatra da je potrebna njegova smjena, i da mu pruži priliku da "iznese argumente u svoju odbranu". Međutim, kao što je guvernerka rekla, takav postupak nikada nije pokrenut u historiji New Yorka.

Adams, koji je bivši policijski kapetan, prošlog septembra se izjasnio da nije kriv po optužbama da je primio više od 100.000 dolara ilegalnih donacija za njegovu kampanju i poklone stranih državljana u vidu luksuznih putovanja dok je bio predsjednik opštine Brooklyn i vodio kampanju za gradonačelnika.

Sekretarijat za pravosuđe u petak je naveo da traži da se optužbe protiv Adamsa odbace, uz mogućnost da se ponovo podignu kasnije, što kritičari vide kao pokušaj osiguravanja da se Adams povinuje ciljevima predsjednika.

Drama u vezi sa pravnim procesom protiv Adamsa se odigrala u trenutku kada se gradonačelnik sastao sa Trumpovim glavnim zvaničnikom za imigraciju, takozvanim "carom za granicu" Tomom Homanom u četvrtak, i objavio da će povećati saradnju sa Trumpovom administracijom, što uključuje i ponovno otvaranje kancelarije za imigracione vlasti u ozloglašenom gradskom zatvoru na ostrvu Rikers.

Odlazak Michelle King iz Agencije tokom vikenda — nakon više od 30 godina službe — pokrenut je nakon što je King odbila da osoblju DOGE-a omogući pristup osjetljivim informacijama, rekli su ljudi u ponedjeljak.

Bijela kuća ju je zamijenila na mjestu vršioca dužnosti sa Lelandom Dudekom, koji trenutno radi u SSA, kažu ljudi.

Portparol Bijele kuće Harrison Fields objavio je u ponedjeljak navečer izjavu u kojoj se kaže: "Predsjednik Trump je nominovao visoko kvalifikovanog i talentiranog Franka Bisignana za vođenje Uprave za socijalno osiguranje i očekujemo da će on brzo biti potvrđen u narednim sedmicama. U međuvremenu, Agenciju će voditi profesionalni stručnjak za socijalno osiguranje za borbu protiv prevara kao vršilac dužnosti komesara."

Odlazak Kingov iz administracije jedan je od nekoliko odlazaka visokih zvaničnika zabrinutih zbog potencijalnog nezakonitog pristupa osoblja DOGE-a privatnim informacijama o poreznim obveznicima.

Otkako je republikanski predsjednik Donald Trump ponovo postao predsjednik, njegov savjetnik milijarder Elon Musk brzo se uvukao duboko u federalne agencije izbjegavajući javnu kontrolu njegovog rada kroz DOGE grupu.

Nancy Altman, predsjednica Social Security Works, grupe za zagovaranje očuvanja beneficija socijalnog osiguranja, rekla je o naporima DOGE-a da "nema načina da se precijeni koliko je ovo ozbiljno kršenje. I koliko sam shvatila, to se već dogodilo."

"Informacije koje prikuplja i sigurno drži Uprava za socijalno osiguranje su vrlo osjetljive", rekla je ona. "SSA ima podatke o svima koji imaju broj socijalnog osiguranja, a to su gotovo svi Amerikanci, svi koji imaju Medicare i svaki Amerikanac s niskim primanjima koji se prijavio za prateći program socijalnog osiguranja, dopunski prihod od osiguranja."

Budućnost socijalnog osiguranja postala je glavno političko pitanje i bila je glavna tačka sporenja na izborima 2024. godine. Oko 72,5 miliona ljudi, uključujući penzionere, invalide i djecu, primaju beneficije socijalnog osiguranja.

Olaf Scholz

Ovaj 66-godišnjak je njemački kancelar od decembra 2021. Socijaldemokrata lijevog centra ima bogato iskustvo u vladi, budući da je prethodno bio gradonačelnik Hamburga i njemački ministar rada i finansija.

Kao kancelar, brzo se našao u suočavanju s neočekivanim krizama. Pokrenuo je napore da modernizuje njemačku vojsku nakon ruske invazije na Ukrajinu i učinio Njemačku drugim najvećim dobavljačem oružja za Ukrajinu. Njegova vlada spriječila je energetsku krizu i pokušala se suprotstaviti visokoj inflaciji.

Ali njegova trostranačka koalicija postala je ozloglašena po sukobima i raspala se u novembru dok je raspravljala o tome kako revitalizirati ekonomiju — najveću evropsku, koja je oslabila u posljednje dvije godine.

Friedrich Merz

Njemački 69-godišnji opozicioni lider bio je favorit u predizbornoj kampanji, a njegov blok desnog centra Unija vodi u anketama.

Postao je lider svoje stranke Hrišćansko-demokratske unije nakon što je dugogodišnja kancelarka Angela Merkel – bivša rivalka – odstupila 2021. godine.

Merz je svoju stranku odveo u konzervativnijem smjeru. U predizbornoj kampanji, on je suzbijanje neregularnih migracija stavio u centralno pitanje. Merzu nedostaje iskustvo u vladi.

Pridružio se Evropskom parlamentu 1989. prije nego što je pet godina kasnije postao poslanik u Njemačkoj. Nekoliko godina nakon 2009. godine napravio je pauzu od aktivne politike, radeći kao advokat i na čelu nadzornog odbora njemačke podružnice BlackRockovog investicijskog menadžera.

Robert Habeck

Ovaj 55-godišnjak je kandidat ekologa Zelenih. On je i trenutni njemački vicekancelar i ministar ekonomije i klime, odgovoran za pitanja energetike.

Kao ko-lider Zelenih od 2018. do 2022, predsjedavao je dok je popularnost stranke rasla, ali se 2021. povukao kako bi dozvolio Annaleni Berbock, sada ministrici vanjskih poslova Njemačke, da se prvi put kandiduje za kancelarku.

Habeckov dosije kao ministra izazvao je različite kritike, posebno plan koji je njegovo ministarstvo izradilo za zamjenu sistema grijanja na fosilna goriva zelenijim alternativama koje su produbile podjele u vladi.

Alice Weidel

Ova 46-godišnjakinja je prva ponuda krajnje desničarske, antiimigrantske Alternative za Njemačku, ili AfD, za najviši položaj u zemlji.

Ekonomista po obrazovanju, Weidel se pridružila stranci ubrzo nakon što je osnovana 2013. Ona je suvoditeljica poslaničke grupe svoje stranke od kada je stranka prvi put osvojila mjesta u nacionalnom parlamentu 2017.

Ona je suvoditeljica same stranke od 2022, zajedno s Tinom Chrupalom. U decembru je nominirana kao kandidatkinja za kancelara — iako druge stranke kažu da neće raditi s AfD-om, tako da ona trenutno nema realan put do čelnog mjesta.

Na pitanje da li bi Ukrajina jednog dana mogla da se pridruži Evropskoj uniji, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao: "To je suvereno pravo svake zemlje".

"Govorimo o integracijskim i ekonomskim integracionim procesima. I ovdje, naravno, niko ne može ništa da diktira bilo kojoj zemlji i mi to nećemo da radimo", rekao je Peskov.

Peskov je, međutim, dodao da je pozicija Rusije bila drugačija kada je u pitanju pridruživanje Ukrajine vojnim savezima.

"Postoji potpuno drugačiji stav, naravno, o pitanjima vezanim za sigurnost koja se odnose na odbranu ili vojne saveze", rekao je Peskov.

Plan, prema izvještaju egipatskih državnih novina Al-Ahram, predviđa uspostavljanje "sigurnih područja" unutar teritorije gdje bi Palestinci privremeno boravili dok egipatske i druge međunarodne građevinske firme uklanjaju ruševine i obnavljaju infrastrukturu.

Tri sigurne zone bile bi određene unutar Gaze prema planu tokom početnog šestomjesečnog perioda. Izgradile bi se mobilne kućice i skloništa i pristizala bi humanitarna pomoć.

Projekat obnove – za koji se očekuje da će trajati pet godina – također bi obezbijedio desetine hiljada radnih mjesta za stanovnike Gaze, rekao je egipatski zvaničnik za AP.

Dva egipatska zvaničnika i arapski i zapadni diplomati rekli su za AP da Kairo razgovara o planu sa zvaničnicima u Evropi, Saudijskoj Arabiji, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Moguća pitanja finansiranja su visoko na dnevnom redu.

Dana 4. februara, Trump je rekao izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu na konferenciji za novinare u Bijeloj kući da će "SAD preuzeti Pojas Gaze i mi ćemo to uraditi kako treba. Mi ćemo ga posjedovati".

Trump je rekao da će Palestinci koji trenutno žive tamo biti trajno preseljeni u arapske zemlje u regiji i da će Sjedinjene Države predvoditi napore da se Gaza pretvori u "Rivijeru Bliskog Istoka".

Više od 2,3 miliona ljudi živi u Pojasu Gaze, iako je većina raseljena nakon 16 mjeseci napada izraelske vojske, koja je obećala da će iskorijeniti uticaj Hamasa – organizacije koju su Sjedinjene Države i Evropska unija označile kao terorističku i koja je vladala tim područjem.

Palestinci su odlučno izjavili da neće napustiti svoju domovinu.

Medijski izvještaji navode da Saudijska Arabija predvodi hitne napore arapskih nacija da razviju plan za Gazu kako bi se suprotstavili Trumpovom prijedlogu. Egipat, Jordan i Ujedinjeni Arapski Emirati navodno su uključeni u te napore.

Egipat, Jordan i druge arapske nacije odbacile su pozive da prime stanovništvo Gaze.

Američki državni sekretar Marco Rubio, koji je stigao u Izrael 15. februara na turneju po Bliskom Istoku, izrazio je punu podršku ratnim ciljevima Izraela u Pojasu Gaze i rekao da se to "mora iskorijeniti".

"Dok god (Hamas) postoji kao sila koja može vladati ili kao sila koja može upravljati ili kao sila koja može prijetiti upotrebom nasilja, mir postaje nemoguć", rekao je Rubio na zajedničkoj konferenciji za novinare s Netanyahuom 16. februara.

Izrael i Hamas postigli su sporazum o prekidu vatre koji je uglavnom okončao borbe koje su izazvane invazijom ekstremističke grupe na Izrael 7. oktobra 2023. godine, u kojoj je ubijeno oko 1.200 ljudi.

Ali primirje je i dalje krhko, čak i dok Hamas oslobađa izraelske taoce u zamjenu za oslobađanje zatvorenih Palestinaca iz Tel Aviva.