Najnovije
Predsjedavajući američkog Predstavničkog doma: Zapad će preživjeti samo ako zemlje daju prioritet nacionalnim interesima
Predsjedavajući Predstavničkog doma američkog Kongresa Mike Johnson rekao je u ponedjeljak da „opstanak Zapada” zavisi od toga da li zemlje daju prioritet svojim nacionalnim interesima prije nego što pruže ruku pomoći svojim susjedima.
Govoreći putem video veze na konferenciji Alijanse za odgovorno građanstvo (ARC) u Londonu, Johnson je ustvrdio da SAD mogu održati svoju „snagu i vodstvo” samo ako je njihova vanjska politika usmjerena na njene nacionalne interese.
„Stvar je zdravog razuma da svaka od naših zemalja prizna da se svaka od nas mora pobrinuti za vlastite kuće prije nego što pomognemo u brizi o susjedstvu”, rekao je Johnson.
„Dok nastojimo da učinimo Ameriku sigurnijom, jačom i prosperitetnijom, ohrabrićemo sve naše prijatelje i saveznike da učine isto.”
„O tome će zavisiti opstanak Zapada.”
Johnson nije posebno pomenuo Ukrajinu u svojim komentarima.
Njegove izjave dolaze nakon što je američki državni sekretar Marco Rubio dan ranije rekao da će Ukrajina i Evropa biti dio "pravih pregovora" o okončanju rata Moskve. Rubio je umanjio zabrinutost Evrope zbog isključenja iz početnih pregovora između Rusije i Sjedinjenih Država u narednim danima.
Washington je poslao upitnik evropskim prijestolnicama o tome kako bi mogli doprinijeti sigurnosnim garancijama za Kijev.
Putin šalje Lavrova i savjetnika Kremlja na sastanak sa Trumpovim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji
Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je u utorak ministra vanjskih poslova i višeg savjetnika Kremlja da se sastanu sa američkim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji kako bi razgovarali o obnavljanju odnosa i mogućim razgovorima za okončanje rata u Ukrajini, saopćio je Kremlj u ponedjeljak.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je nakon razgovora s Putinom prošle srijede da će započeti razgovore u cilju hitnog okončanja rata u Ukrajini, a razgovarali su i o Bliskom istoku, energetici, američkom dolaru i vještačkoj inteligenciji.
Američki državni sekretar Marco Rubio trebao bi se u Saudijskoj Arabiji sastati s ruskim zvaničnicima, zajedno s Mikeom Waltzom, Trumpovim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, i Steveom Witkoffom, izaslanikom Bijele kuće za Bliski istok.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su Sergej Lavrov, Putinov ministar inostranih poslova od 2004. godine, i Jurij Ušakov, spoljnopolitički savjetnik Kremlja, otputovali za Rijad na Putinov zahtjev.
"Očekuje se da u utorak održe sastanak sa američkim kolegama, koji će se prvenstveno fokusirati na obnavljanje čitavog kompleksa rusko-američkih odnosa", rekao je Peskov.
"Također će biti posvećeni pripremi mogućih pregovora o ukrajinskom rješenju i organizaciji sastanka dva predsjednika."
Obustavljena nova preuzimanja DeepSeeka u Južnoj Koreji
Južnokorejsko tijelo za zaštitu podataka u ponedjeljak je saopćilo da su nova preuzimanja kineske AI aplikacije DeepSeek obustavljena u zemlji nakon što je DeepSeek priznao da nije uzeo u obzir neka od pravila Agencije o zaštiti ličnih podataka.
Usluga aplikacije će biti nastavljena kada se poboljšaju u skladu sa državnim zakonom o privatnosti, saopštila je Komisija za zaštitu ličnih podataka (PIPC) na brifingu za medije.
Mjera koja je stupila na snagu u subotu ima za cilj blokiranje novih preuzimanja aplikacije, navodi agencija, iako je DeepSeek-ova web usluga i dalje dostupna u zemlji.
Kineski startup je prošle sedmice imenovao pravne zastupnike u Južnoj Koreji i priznao je da je djelimično zanemario zakon o zaštiti podataka u zemlji, saopštio je PIPC.
Italijansko tijelo za zaštitu podataka, Garante, saopštilo je prošlog mjeseca da je naredilo DeepSeeku da blokira svoj chatbot u zemlji nakon što nije riješio zabrinutost regulatora u vezi sa svojom politikom privatnosti.
DeepSeek nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Na pitanje o ranijim potezima južnokorejskih vladinih odjela da blokiraju DeepSeek, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Kine je rekao na brifingu 6. februara da kineska vlada pridaje veliku važnost privatnosti i sigurnosti podataka i štiti ih u skladu sa zakonom.
Portparol je također rekao da Peking nikada neće tražiti od bilo koje kompanije ili pojedinca da prikuplja ili čuva podatke kršeći zakone.
Sirijci traže iskustva BiH dok počinju dugi put traganja za nestalim
Sa 150.000 ljudi koji se vode kao nestali nakon brutalnih sukoba u Siriji, nove vlasti žele učiti iz iskustva međunarodnih i bh. istražilaca u lociranju masovnih grobnica i traženju nestalih osoba.
Mohammed Alshiekha gleda na groblje u al-Qutayfahu, nadomak Damaska, s prozora svoje spavaće sobe. Ovaj arhitekt živi tik do groblja. Dobro se sjeća oporog mirisa smrti kada su tu donesena mrtva tijela ljudi kojima nije znao imena, piše Detektor.ba.
Godinama je posmatrao hladnjače kako navečer i noću odlažu trupla. Ona su pokopana u velikim jamama iskopanim između običnih grobova.
O tome nije govorio; to nije bilo dopušteno, a koštalo bi ga i vlastitog života. Ali danas on pokazuje na mjesta gdje je vjerovatno pokopano na stotine tijela.
Dalje u gradu nalazi se jedno od bivših sjedišta Mukhabarata, zastrašujuće bivše tajne službe.
Bilo je to jedno od mnogobrojnih mjesta u Siriji gdje su ljudi držani, mučeni, a često i ubijani. Sada je to policijska stanica, prepuna mladića s tamnim bradama i “kalašnjikovima” preko ramena. Zeleno-bijelo-crna zastava privremeno je postavljena na vrata; nova zastava Sirije, s tri zvijezde umjesto dvije.
Čovjek ratnog imena Abo Amor sada je zadužen za tu policijsku stanicu. On govori da je porodice nestalih lica ponekad posjećivala stara tajna policija.
“‘Vaš je sin umro’ – jedna je od stvari koju bi im kazali”, kaže on u svom novom uredu.
“Nisu dobili nikakve informacije o tijelu, niti da li je održana sahrana ili ne – samo legitimaciju”, dodaje.
Mjesecima nakon pada Assadovog režima, mnoge lokacije u toj zemlji za koje se sumnja da su masovne grobnice, i dalje su neistražene.
Jedna velika lokacija na oko 20 kilometara sjeverno od glavnog grada veličine je nekoliko nogometnih terena, a okružena je zidom obojenim u crveno.
Desetine hiljada ljudi je tu moglo biti zakopavano dok su ih njihovi voljeni još uvijek očekivali. Na toj lokaciji nalazi se i nekoliko uobičajenih nadgrobnih spomenika. Neki su mezari poluotvoreni. Na jednom od njih nalazi se bijela vreća. U njoj su kosti i lobanja.
“Do sada nismo uspjeli otkriti sva tijela u masovnim grobnicama zbog nedostatka opreme i sredstava za takav poduhvat”, kaže Abo Amor.
“Čekamo pravo vrijeme da budemo spremni da konačno otkrijemo ta tijela na lokacijama masovnih grobnica”, dodaje.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, oko 150.000 Sirijaca nalazi se na popisu nestalih osoba. Lokalne organizacije navode da je stvarni broj moguće veći od 200.000. Mnogi od njih vjerovatno leže u jednoj od masovnih grobnica koje su otkrivene nakon pada diktatora Bashara al-Assada prije nekoliko mjeseci.
Novi vladari u Siriji, vojnici Hay’at Tahrir al-Shama (HTS) su zainteresovani za stručno znanje koje je izgradila Međunarodna komisija za nestala lica (ICMP), sa sjedištem u glavnom bh. gradu Sarajevu, i u Haagu.
Šef misije ICMP-a u Siriji razgovarao je nedavno sa sirijskim Ministarstvom vanjskih poslova. On želi da predstavnici nove vlade dođu u BiH kako bi posjetili Sarajevo, Tuzlu i Srebrenicu i saznali više o tome šta bi se moglo učiniti.
‘Čekajući pravo vrijeme’
“To je ogromnih razmjera”, s uzdahom kaže Mazin Albalkhi, koji je i sam sirijskog porijekla, a od početka rata 2011. godine nalazi se u Gaziantepu u Turskoj.
Odatle se ova organizacija već godinama angažovala na mapiranju mogućih masovnih grobnica u Siriji. Sada kada je Assad pobjegao u Rusiju, odjednom je postalo moguće vršiti te procjene na terenu u samoj Siriji.
Albalkhi kaže da je tokom posjete svojoj domovini razgovarao s raznim ljudima iz Ministarstva vanjskih poslova, uključujući i novog ministra.
Vrativši se u Gaziantep, čeka poruku iz Damaska. Nada se da će uskoro ponovo otputovati za Siriju, na formalniji sastanak s ministrom, jer ICMP želi pomoći novoj vladi u ovom ogromnom zadatku.
“Možda bismo mogli pružiti podršku u zaštiti masovnih grobnica, prikupljanju uzoraka DNK od članova porodica nestalih osoba i iz ostataka tijela u masovnim grobnicama – a također i vršiti upoređivanja uzoraka u našim laboratorijama u Haagu”, objašnjava Albalkhi.
Druga opcija je da ICMP izgradi laboratorije u Damasku u saradnji s lokalnim vlastima. Znanje i iskustvo izgrađeno u BiH pomoći će u ovim naporima.
Nije samo pitanje pravog vremena. Za ovaj veliki zadatak potrebna je velika pomoć od ICMP-a.
Organizacija koju je 1996. osnovao bivši američki predsjednik Bill Clinton, tokom prvih godina postojanja fokusirala se na osobe nestale tokom ratova u BiH i Hrvatskoj 1990-ih.
U prvih 20 godina postojanja ICMP je uspio identifikovati 70 posto nestalih osoba iz ratova u bivšoj Jugoslaviji. Oko 7.000 od ukupno 8.000 nestalih tokom genocida 1995. u Srebrenici, pronađeno je, identifikovano te ponovno ukopano.
Prvo sjedište ICMP-a nalazilo se u Sarajevu, ali je 2014. godine preseljeno u Haag, u Nizozemskoj. Međutim, ogranak je ostao otvoren u Sarajevu. Oba ureda imaju laboratorije za forenzička istraživanja.
‘Iskustvo iz BiH je temelj’
Qais Almourad je mogao biti jedna od nestalih osoba. Skoro tri godine držan je u zatvoru Sednaya, sjeverno od Damaska, koji je poznat kao “ljudska klaonica”.
Preživio je mučenje i užasne uslove, te je krajem 2014. pušten. Sada radi za Udruženje logoraša i nestalih iz zatvora Sendaya. Ta je organizacija jedan od lokalnih partnera ICMP-a.
“Još uvijek postoji dosta neizvjesnosti”, kaže on.
“Nova vlada, ili prelazna vlada, nije još donijela nikakvu odluku o ovome, čak ni da li će postojati specijalni sud. Još uvijek vidimo mnogo haosa ali su podaci i lokacije sada bolje zaštićeni”, dodaje Almourad.
Ubrzo nakon Assadovog pada, porodice i prijatelji nestalih osoba požurili su prema zatvorima poput Sednaye, kao i drugim lokacijama starog Mukhabarata, tražeći svoje voljene ili barem dokaze o njihovoj smrti.
U tom haosu, s raznih mjesta u zemlji odneseno je na hiljade ličnih dokumenata i pasoša, registratora sa dokumentima, formulara i fotografija. Prije toga, mnogo je dokaza uništeno kada je osoblje tajne službe Assadovog režima podmetnulo požar u prostorijama punim registratora, neposredno pred bijeg. Iz kompjutera su istrgnuli hard diskove i odnijeli ih.
Almourad kaže da je saradnja između vlade, lokalnih i međunarodnih organizacija, kao i samog stanovništva, od ključne važnosti. Vjeruje da BiH pruža dobar primjer. Tamo je dat važan glas stanovništvu i preživjelima, naprimjer u Memorijalnom centru Srebrenica, gdje su ponovo ukopane identifikovane žrtve genocida iz 1995. godine.
“Na tom mjestu kršenja napravili su muzej. Lokalno stanovništvo doprinijelo je izgradnji tog mjesta. To je bio temelj na koji se moramo oslanjati, iz bosanskog iskustva”, navodi on.
“To je s jedne strane saradnja vlasti, i saradnja sa ljudima s druge strane. To je osnova onoga šta možemo prenijeti iz bosanskog iskustva na Siriju”, dodaje.
S tim se slaže i šef misije ICMP-a u Siriji Mazin Albalkhi. Iz tog je razloga pozvao nove vladare u Siriji da posjete Sarajevo. Nada se da će do posjete doći u narednih nekoliko mjeseci, čak prije ljeta.
“Pokazali su interes za dolazak u Sarajevo, u Srebrenicu, u Tuzlu, kako bi vidjeli naše laboratorije i kako smo tamo radili tokom protekle tri decenije”, kaže on.
Možda neće uspjeti u tako kratkom periodu. Nova prelazna vlada ima mnogo obaveza. Kako kaže Albalkhi: “Zauzeti su.”
No, dodaje da “jedan od velikih dosjea, jedno od velikih pitanja na stolu, jeste pitanje nestalih osoba”.
U međuvremenu, on očekuje telefonski poziv Ministarstva vanjskih poslova. Nada se da će poziv stići uskoro, kako bi dug put do pravde mogao započeti, nestale osobe mogle dobiti dostojnu sahranu – a odgovorni za njihovu smrt završili u zatvoru.
SAD: Devet poginulih, uključujući 8 u Kentuckyju, u posljednjoj vremenskog nepogodi
Najmanje devetero ljudi je poginulo u posljednjem nizu vremenskih nepogoda koje su pogodile SAD, uključujući osam ljudi u Kentuckyju.
Guverner Kentuckyja Andy Beshear rekao je u nedjelju da stotine ljudi zaglavljenih u poplavama moraju biti spašeni.
Beshear je rekao da su mnogi smrtni slučajevi, uključujući majku i sedmogodišnje dijete, uzrokovani kada su se automobili zaglavili na poplavljenim cestama.
"Dakle, ljudi, klonite se cesta odmah i ostanite živi", rekao je. "Ovo je faza potrage i spašavanja i jako sam ponosan na sve stanovnike Kentuckyja koji su reagirali, stavljajući svoje živote na kocku."
Beshear je rekao da su oluje ostavile bez struje u oko 39.000 domova, ali je upozorio da bi jaki vjetrovi u nekim područjima mogli povećati nestanak struje.
U Atlanti je jedna osoba poginula kada je "iznimno veliko stablo" palo na kuću rano u nedjelju, prema kapetanu vatrogasne službe Atlante Scottu Powellu. Rekao je novinarima da su vatrogasci poslani nešto prije 5 ujutro nakon poziva hitnoj pomoći.
Francuska domaćin evropskih razgovora o Ukrajini
Francuski predsjednik Emmanuel Macron će ugostiti grupu evropskih lidera na razgovorima u ponedjeljak usredsređenim na situaciju u Ukrajini usred promjene u američkom pristupu sukobu i sugestija američkih zvaničnika da Evropa neće imati ulogu u mirovnim pregovorima.
Među onima koji se očekuju su lideri iz Britanije, Njemačke, Italije, Poljske, Španije, Holandije i Danske. Šef NATO-a Mark Rutte, predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen također su trebaju učestvovati.
Evropski lideri su proteklih dana obećali nastavak podrške Ukrajini, uključujući britanskog premijera Keira Starmera koji je rekao da je njegova vlada spremna poslati trupe u Ukrajinu kao dio poslijeratnih mirovnih snaga.
"Ne kažem to olako", napisao je u nedjelju za Daily Telegraph. "Osjećam vrlo duboko odgovornost koja dolazi s potencijalnim dovođenjem britanskih vojnika i žena u opasnost."
Starmer je rekao da je osiguravanje trajnog mira u Ukrajini ključno za odvraćanje ruskog predsjednika Vladimira Putina od dalje agresije.
Costa je rekao da je prošlosedmična Minhenska sigurnosna konferencija pokazala jasnu poruku da se sigurnost Ukrajine i Evropske unije "ne mogu odvojiti".
"Neće biti kredibilnih i uspješnih pregovora, trajnog mira, bez Ukrajine i bez Evropske unije", rekao je.
Američki zvaničnici rekli su u nedjelju da idu u Saudijsku Arabiju na razgovore s ruskim diplomatama o okončanju rata, koji je počeo u februaru 2022. godine invazijom Rusije na Ukrajinu.
Američki predsjednik Donald Trump i ruski lider Vladimir Putin složili su se tokom jednosatnog razgovora prošle sedmice o momentalnom početku mirovnih pregovora, ali je američki državni sekretar Marco Rubio rekao u intervjuu za CBS "Face the Nation" koji je emitiran u nedjelju: "Proces ka miru nije stvar samo jednog sastanka".
Šta god da se dogodi ove sedmice u Saudijskoj Arabiji, Rubio je rekao da će, kada počnu "pravi pregovori", Ukrajina "morati biti uključena".
U intervjuu za NBC-jev "Meet the Press" koji je emitiran u nedjelju, Zelenski je rekao: "Nikada neću prihvatiti bilo kakve odluke između Sjedinjenih Država i Rusije o Ukrajini. Nikad. Rat u Ukrajini je protiv nas, a to su naši ljudski gubici."
Zelenski je rekao da je Trumpu u razgovoru koji su imali prošle sedmice rekao da se Putin samo pretvara da želi mir.
"Rekao sam da je lažov. I [Trump] je rekao: 'Mislim da je moj osjećaj da je spreman za ove pregovore.' A ja sam mu rekao: 'Ne, on je lažov. On ne želi nikakav mir.'"
Neke informacije u ovom izvještaju su korištene od Reutersa i AFP-a.
SAD: Hamas 'mora biti iskorijenjen'
SAD su u nedjelju u potpunosti podržale izraelske ratne ciljeve u Gazi, a državni tajnik Marko Rubio rekao je da Hamas "mora biti iskorijenjen" i da "ne može nastaviti kao vojna ili vladina snaga".
Rubio se sastao s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom u Jerusalemu na početku regionalne turneje jer prva faza krhkog primirja između Izraela i Hamasa ističe za dvije sedmice, a o drugom segmentu tek treba pregovarati.
Rubio je na svom prvom putovanju na Bliski istok kao novi najviši američki diplomata rekao Netanyahuu da "sve dok [Hamas] stoji kao sila koja može vladati ili kao sila koja može upravljati ili kao sila koja može prijetiti upotrebom nasilja, mir postaje nemoguć."
Rubio će se vjerovatno suočiti sa stalnim protivljenjem arapskih nacija u vezi s planom američkog predsjednika Donalda Trumpa da Palestince preseli iz Gaze u susjedne zemlje, a zatim da Izrael preda usku teritoriju duž obala Sredozemnog mora SAD-u u posjed i ponovni razvoj.
Dok su američki saveznici i protivnici podjednako napali Trumpov plan za Gazu, Netanyahu ga je pozdravio, rekavši da on i Trump imaju "zajedničku strategiju" za budućnost Gaze.
Ponavljajući Trumpa, izraelski lider je rekao da će "vrata pakla biti otvorena" ako Hamas ne oslobodi desetine preostalih talaca otetih u napadu 7. oktobra 2023. koji je pokrenuo rat.
Hamas, teroristička grupa koju je odredila SAD, oslobodila je u subotu tri taoca u zamjenu za skoro 400 Palestinaca koji su bili zatvoreni u Izraelu. Ali militanti i dalje drže desetine talaca koje su zarobili u terorističkom napadu u kojem je poginulo 1.200 ljudi.
Izraelska kontraofanziva tokom 15 mjeseci borbi u Gazi ubila je više od 48.000 Palestinaca, prema teritorijalnom ministarstvu zdravlja, koje ne pravi razliku između boraca i civila. Izrael, bez dokaza, kaže da je ubio preko 17.000 militanata.
Rubio i Netanyahu su se sastali dok se prva faza primirja bliži kraju. U drugoj fazi, probni plan poziva Hamas da oslobodi desetine preostalih talaca u zamjenu za još palestinskih zarobljenika, sastavljanje trajnog primirja i povlačenje izraelskih snaga. Ali detaljni uslovi sporazuma tek treba da se pregovaraju.
Čvrst stav SAD-a koji se usklađuje s Netanyahuovom pozicijom mogao bi zakomplicirati napore za nastavak pregovora s Hamasom, koji, uprkos velikim gubicima u ratu, ostaje netaknut i pod kontrolom Gaze.
Neki od Netanyahuovih pristalica u izraelskoj vladi žele nastaviti rat kada se završi prva faza primirja, ali bi njegovo nastavljanje moglo ugroziti živote preostalih talaca.
Netanyahu je ponudio Hamasu priliku da se preda i pošalje svoje najviše lidere u egzil, ali je Hamas odbio takav scenario.
U međuvremenu, uprkos tome što je primirje uglavnom održano, izraelska vojska je saopštila da je izvela zračni napad u nedjelju rano na ljude koji su se približili njenim snagama u južnoj Gazi.
Ministarstvo unutrašnjih poslova koje vodi Hamas saopćilo je da su u napadu ubijena tri njegova policajca dok su osiguravali ulazak kamiona pomoći u blizini Rafaha, na egipatskoj granici.
Hamas je napad opisao kao "ozbiljno kršenje" primirja i optužio Netanyahua da pokušava da sabotira sporazum.
Tokom svoje turneje po regionu, Rubio se nije trebao sastati ni sa jednim palestinskim zvaničnikom.
Egipat kaže da je domaćin arapskog samita 27. februara i da radi s drugim zemljama na kontraprijedlogu koji bi omogućio obnovu Gaze bez uklanjanja njenog stanovništva. Grupe za ljudska prava kažu da bi protjerivanje Palestinaca vjerovatno predstavljalo kršenje međunarodnog prava.
Arapske nacije dugo su pozivale na stvaranje nezavisne palestinske države koja bi postojala uz Izrael, što su i SAD podržale. Ali Netanyahu se protivi rješenju o dvije države, a američko vlasništvo nad Gazom također bi vjerovatno okončalo mogućnost da palestinska država obuhvata Gazu i Zapadnu obalu koju su okupirali Izrael.
Egipat je upozorio da bi svaki masovni priliv Palestinaca iz Gaze potkopao njegov skoro pola vijeka star mirovni sporazum s Izraelom, kamen temeljac američkog utjecaja u regiji.
Rubio bi također trebao posjetiti Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju.
Ujedinjeni Arapski Emirati bili su vodeća sila iza Abrahamovog sporazuma iz 2020. u kojem su četiri arapske države normalizirale odnose s Izraelom tokom Trumpovog prvog mandata u Bijeloj kući. Trump se nada da će proširiti sporazume na Saudijsku Arabiju, potencijalno nudeći bliže veze u odbrani SAD-a, ali je kraljevina rekla da neće normalizirati odnose s Izraelom bez puta u palestinsku državu.
Neki materijali u ovom izvještaju došli su od Associated Pressa.
Renesansa doručka u američkim restoranima. Da li i to doprinosi visokim cijenama jaja?
To je problem piletine i jaja: restorani se bore s rekordno visokim cijenama jaja u SAD-u, ali njihovi omleti, kajgane i huevos rančerosi mogu biti dio problema.
Doručak cvjeta u američkim restoranima. First Watch, lanac restorana koji poslužuje doručak, branč i ručak, skoro je učetvorostručio svoje lokacije u protekloj deceniji na 570. Eggs Up Grill ima 90 restorana u devet južnih država, u odnosu na 26 u 2018. Another Broken Egg Café sa sjedištem na Floridi proslavio je svoj 100. restoran prošle godine.
Lanci brze hrane također dodaju više artikala za doručak. Starbucks, koji je lansirao zalogaje jaja 2017. godine, sada ima meni za doručak sa 12 odvojenih artikala koji sadrže jaja. Wendy's je ponovo uveo doručak 2020. i nudi 10 artikala s jajima.
Web stranica za recenzije Yelp navodi da je prošle godine u Sjedinjenim Državama otvoreno 6.421 preduzeća za doručak i branč, 23% više nego 2019.
U normalnim vremenima, proizvođači bi mogli zadovoljiti potražnju za svim tim jajima. Ali tekuća epidemija ptičjeg gripa, koja je do sada primorala farme da zakolju skoro 159 miliona pilića, ćurki i drugih ptica – uključujući skoro 47 miliona od početka decembra – čini zalihe sve oskudnijim i povećava cene. U januaru je prosječna cijena jaja u SAD-u dostigla rekordnih 4,95 dolara za desetinu.
Procenat jaja koja idu u američke restorane u odnosu na druga mjesta, kao što su trgovine ili proizvođači hrane, nije javno dostupan. U.S. Foods, dobavljač restorana, i Cal-Maine Foods, najveći američki proizvođač jaja u ljusci, nisu odgovorili na zahtjeve Associated Pressa za komentar.
Ali potražnja restorana gotovo sigurno raste. Promet pješaka u američkim restoranima najviše je porastao od 2019. za jutarnje obroke, 2019., prema kompaniji za istraživanje tržišta Circana. Sati prije ručka činili su 21% ukupnih posjeta restoranima u 2024.
Sendviči za doručak su najpopularnija narudžba tokom jutarnjih posjeta, rekao je Circana, a 70 posto sendviča za doručak na američkim jelovnicima uključuje jaja.
Izvršni direktor Eggs Up Grill-a Ricky Richardson rekao je da su restorani za doručak počeli s radom nakon pandemije COVID-a jer su ljudi čeznuli za udobnošću i vezom. Kako je inflacija poskupila hranu, kupci su vidjeli doručak i ručak kao pristupačniju opciju za jelo vani, rekao je.
Rast potražnje u restoranima preokreće obrazac koji se pojavio tokom pandemije, kada su potrošači pokušavali da se opskrbe jajima za kućnu upotrebu, ali restoranima je bilo potrebno manje njih jer su mnogi od njih morali biti zatvoreni na neko vrijeme, kaže Brian Earnest, vodeći ekonomista za životinjske proteine u CoBank-u.
Potrošnja jaja u SAD opadala je više od pet decenija prije nego što je dostigla najniži nivo od 247 po osobi 2008. godine, prema podacima američkog Ministarstva poljoprivrede. Kako su nutricionistička istraživanja i marketing utvrdili da su jaja jeftin izvor proteina umjesto kolesterolskih bombi koje začepljuju srce, potrošnja proizvodima od jaja po glavi stanovnika porasla je na ekvivalent od 292 svježa jaja u 2019., pokazuju podaci.
"Potrošači misle da su jaja zaista svježa, pa ako pravite nešto od jaja, znate da je svježe", rekao je Earnest.
Prije nego što su pandemija smanjila potražnju i epidemije ptičje gripe utjecale na zalihe, USDA je prognozirala da će Amerikanci nastaviti jesti više jaja. Do 2023. godine, posljednje godine za koju su dostupni godišnji podaci, pali su na 249 jaja po osobi.
Drugi trendovi su uticali na ekonomičnost jaja. Kako bi riješili zabrinutost za prava životinja, McDonald's i neke druge kompanije prešle su na 100% jaja bez kaveza, što ograničava izvore iz kojih će kupovati. Deset država, uključujući Kaliforniju i Kolorado, usvojilo je zakone koji ograničavaju prodaju jaja na proizvode iz okruženja bez kaveza.
"To čini tržište mnogo komplikovanijim nego što je bilo prije 20 godina", rekao je Earnest.
Više cijene snažno pogađaju restorane. Veleprodajne cijene jaja prošle sedmice su dostigle nacionalni prosjek od 7,34 dolara po tucetu, prema američkom Ministarstvu poljoprivrede. To je bilo 51% više nego na početku godine. Veleprodajni troškovi mogu biti veći od maloprodajnih cijena jer trgovci mješovitom robom koriste jaja kao lidera u gubitku kako bi privukli kupce na vrata.
Neki lanci, kao što je Waffle House, dodali su doplatu kako bi nadoknadili troškove jaja. Drugi bi se mogli okrenuti zamjenama za jaja kao što je škrob od tapioke za neke recepte ili rezanje jaja s jelovnika, rekao je Phil Kafarakis, predsjednik i izvršni direktor Međunarodnog udruženja proizvođača prehrambenih proizvoda.
Predsjednik i izvršni direktor First Watcha Chris Tomasso rekao je da su jaja ključna za brend lanca i da se nalaze u većini njegovih ponuda, bilo u središtu tanjira ili kao sastojak u tijestu. Do sada je, rekao je, kompanija uspjela nabaviti jaja koja su joj potrebna i ne naplaćuje ih dodatno.
First Watch takođe povećava veličinu porcija za namirnice bez jaja poput mesa i krompira, rekao je Tomaso.
Richardson, iz Eggs Up Grill-a, rekao je da se nedavno sastao s primateljima franšize kako bi razgovarali o dodavanju doplate, ali su se oni odlučili protiv toga.
“Jaja su oduvijek bila i bit će važan dio američke prehrane”, rekao je Richardson.
Porezna uprava će otpustiti hiljade radnika na probnom radu, u poreskoj sezoni
Američka Porezna služba (IRS) otpustit će hiljade radnika na probnom radu usred porezne sezone, tvrde dva izvora upoznata s planovima agencije, a do smanjenja bi moglo doći već sljedeće sedmice.
Trumpova administracija intenzivirala je opsežne napore da smanji broj federalne radne snage. To čini tako što naređuje agencijama da otpuste gotovo sve službenike na probnom radu koji još nisu stekli zaštitu državne službe.
Nejasno je koliko će radnika Poreske uprave biti pogođeno.
Ranije je administracija najavila plan da ponudi otkup gotovo svim federalnim zaposlenicima kroz "program odgođenih ostavki" kako bi se brzo smanjila radna snaga u vladi. Rok za program bio je 6. februar, a zvaničnici administracije su rekli da će zaposleni koji prihvate moći da prestanu da rade, a da prikupe platu do 30. septembra.
Međutim, zaposlenicima IRS-a koji su uključeni u poreznu sezonu 2025. rečeno je da im neće biti dozvoljeno da prihvate ponudu za otkup od Trumpove administracije sve dok ne istekne krajnji rok za prijavu poreskih obveznika, navodi se u pismu koje je nedavno poslano zaposlenima IRS-a.
Nejasno je na koliko radnika će uticati plan najave otpuštanja. Predstavnici američkog trezora i poreske uprave nisu odgovorili na zahtjeve agencije Associated Press za komentar.
27. januar je bio zvanični datum početka poreske sezone 2025. godine, a Poreska uprava očekuje da će više od 140 miliona poreskih prijava biti podneseno do 15. aprila. Bidenova administracija uložila je velika sredstva u Poreznu upravu kroz infuziju od 80 milijardi dolara u Zakon o smanjenju inflacije demokrata, koji je uključivao planove za zapošljavanje desetina hiljada novih zaposlenika koji bi pomogli u korisničkoj službi i provedbi, kao i novu tehnologiju za ažuriranje agencije za naplatu poreza.
Republikanci su uspjeli vratiti taj novac, a milijarder Elon Musk i njegov odjel za vladinu efikasnost pozvali su SAD da "izbrišu cijele agencije" iz savezne vlade kao dio njegovog plana za radikalno smanjenje potrošnje i restrukturiranje njenih prioriteta.
Izabrani zvaničnici pokušavaju da se bore protiv DOGE planova. Državni tužioci iz 14 država osporili su ovlaštenje DOGE-a da pristupi osjetljivim vladinim podacima i koristi "praktički neprovjerena ovlaštenja" u tužbi podnesenoj u četvrtak.
U tužbi, podnesenoj federalnom sudu u Washingtonu, navodi se da radnje koje je poduzeo Musk na čelu DOGE-a može poduzeti samo imenovani i potvrđen od Senata. Poziva se na ustavne odredbe koje razgraničavaju ovlasti Kongresa i predsjednika.
Trumpova administracija i Muskov DOGE nastavljaju da otpuštaju ljude iz sekretarijata i agencija
Kampanja predsjednika Donalda Trumpa i njegovog savjetnika Elona Muska za radikalno smanjenje američke birokratije proširila se u petak, a bez posla ostaju hiljade radnika koji rade na svemu - od obezbjeđivanja nacionalnog nuklearnog oružja do brige o vojnim veteranima.
Otpušteno je oko 1.200 do 2.000 radnika u Sekretarijatu za energetiku (DOE), uključujući stotine zaposlenih iz kancelarije koja nadgleda nuklearne zalihe, rekli su Reutersu u petak izvori upoznati sa tim.
Demokrate tvrde i da serija otkaza obuhvata radnike u nacionalnim laboratorijama, hidroelektranama i nuklearnim lokacijama naslijeđenim iz Hladnog rata koje predstavljaju bezbjednosne rizike. Sekretarijat za energetiku ima oko 14.000 federalnih zaposlenih i 95.000 radnika po ugovoru.
Do otpuštanja radnika na probnom radu došlo je nakon što su tri osobe koje predstavljaju Odeljenje za vladinu efikasnost (DOGE) prošle nedelje stigle u agenciju.
Iz Sekretarijata za energetiku nisu odgovorili na zahtjev Reutersa za komentar.
U kopiji pisma u koje je Reuters imao uvida, a poslato je nekim zaposlenima u Sekretarijatu za energetiku se navodi: „Sekretarijat smatra da vaše dalje zapošljavanje ne bi bilo u javnom interesu. Iz tog razloga, vi ste uklonjeni sa svog položaja u DOE i saveznoj državnoj službi rješenjem ko je na snazi od danas.“
Zaposlenima je u petak u ponoć onemogućen pristup laptop računarima i telefonima, zbog čega mnogi nisu imali načina da prime obavještenja i nisu saznali da su otpušteni, rekao je jedan izvor.
Još 2.300 zaposlenih otpušteno je iz Sekretarijata za nacionalne parkove i prirodne resurse, koje upravlja sa 500 miliona hektara javnog zemljišta, uključujući više od 60 nacionalnih parkova, kao i programe zakupa nafte i gasa u zemlji i na moru, rekli su izvori Reutersu.
Nepoznati broj radnika u Sekretarijatu za poljoprivredu takođe je dobio otkaz, navode izvori.
Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) izgubili su skoro 1.300 radnika, ili jednu trećinu svog osoblja, izvestio je AP.
Zvaničnici iz Kancelarije za upravljanje kadrovima (OPM), koja nadgleda zapošljavanje na saveznom nivou, sastali su se u četvrtak sa predstavnicima agencija, savetujući im da otpuste svoje zaposlene na probnom radu, kaže osoba koja je upoznata sa tim.
Amerika ima 2,3 miliona civilnih federalnih radnika, od čega je 280.000 zaposleno u poslednje dvije godine i većina njih je još na probnom radu, pokazuju vladini podaci.
Dešavanja u Birou za finansijsku zaštitu potrošača ukazuju da je na meti širi krug ljudi osim zaposlenih na probnom radu, rekli su izvori Reutersa, a neki zaposleni sa ugovorima na određeno vrijeme su otpušteni.
Trump kaže da je savezna vlada prevelika i da se previše novca gubi na rasipanje i prevaru. Savezna vlada ima oko 36 biliona dolara duga i prošle godine je imala deficit od 1,8 biliona dolara, a postoji dvostranački dogovor o potrebi za reforme.
Međutim, demokrate u Kongresu kažu da Trump zadire u ustavnu nadležnost zakonodavnog tijela nad federalnom potrošnjom, iako su njegovi kolege republikanci koji kontrolišu većinu u oba doma Kongresa u velikoj mjeri podržali te poteze.
„Vjerujem sekretaru Kolinsu na riječ kada kaže da ovaj plan neće imati uticaja na pružanje njege, povlastica i usluga za veterane“, rekao je u saopštenju u petak republikanski član Kongresa Majk Bost, koji je na čelu komisije Predstavničkog doma koja nadgleda Sekretarijat za pitanja veterana, govoreći o Dagu Kolinsu koji je na čelu sekretarijata.
Taj sekretarijat je dan ranije saopštio da otpušta više od 1.000 zaposlenih.
Kritičari su doveli u pitanje oštar pristup Maska, najbogatije osobe na svijetu, koji je stekao izuzetan uticaj u Trampovom okruženju.
Američki sekretar za finansija Skot Besant tvrdi da nema razloga za zabrinutost, uporedivši Maskovo odeljenje za vladinu efikasnost sa finansijskom revizijom.
Pored otpuštanja, Trump i Mask su nekim federalnim radnicima ponudili podsticajni paket za dobrovoljni odlazak sa posla. Oko 75.000 radnika prijavilo se za taj plan, saopštila je Bijela kuća. To je oko tri odsto civilne federalne radne snage.
Radnici širom vlade koji su odlučili da ne prihvate ponude zabrinuti su da li će biti sljedeći na spisku za otkaz.
Sindikati koji predstavljaju savezne radnike podnijeli su sudske tužbe da blokiraju ponudu za dobrovoljni otkaz.
Uz te sudske izazove, Musk i DOGE su pogođeni sa nekoliko tužbi za privatnost zbog njihovog pristupa državnim kompjuterskim sistemima.
Musk je poslao članove DOGE-a u najmanje 16 vladinih agencija, gdje su dobili pristup kompjuterskim sistemima sa kadrovskim i finansijskim informacijama i poslali radnike kući. Dobijanje pristupa ovim sistemima takođe je predmet više tužbi koje su podnijete protiv DOGE-a.
Generalni inspektor Sekretararija za finansije pokrenuo je reviziju bezbjednosnih kontrola platnog sistema, navodi se u pismu poslatom kao odgovor na zahtjev demokratskih poslanika. Kongresni nadzornik, Vladina kancelarija za odgovornost, takođe je prihvatila zahtjev demokrata da se preispita odluka da se DOGE-u da pristup sistemima trezora.
DOGE nije odgovorio na zahtjev Reutersa za komentar o rasprostranjenim otpuštanjima, ali je portparol OPM rekao da su otpuštanja u skladu sa novom politikom vlade.
NATO traži način da zaštiti podvodnu infrastrukturu EU u Baltiku
Baltičko more u sjevernoj Europi graniči sa nekoliko država, uključujući Njemačku, Rusiju i Latviju. Mnogi ključni kablovi i cjevovodi prelaze preko morskog dna. S porastom napetosti u regiji, NATO traži načine kako osigurati da sva ta infrastruktura bude sigurna. Izvještava Vladislava Andrejeva.
Na granici SAD - Meksiko skeneri za otkrivanje droge fentanil
Trumpova administracija traži pomoć Meksika u zaustavljanju krijumčarenja sintetičke droge fentanil preko granice u SAD. Prošle godine, visokotehnološki skeneri instalirani su na ulaznoj tački u saveznoj državi Arizoni kako bi se otkrila ilegalna droga.
Nakon Dodikovih poruka o 'državnosti RS' iz EU poručili: BiH je jedinstvena država od dva entiteta i Distrikta Brčko
Iz Delegacije Evropske unije (EU) u BiH upozorili su da je BiH prema Ustavu jedinstvena i suverena država koja se sastoji od dva entiteta, a nakon što je predsjednik Republike Srpske (RS) nazvao taj bh. entitet državom na obilježavanju Dana državnosti Srbije i tzv. dana državnosti RS-a 14. februara.
Milorad Dodik je tokom obilježavanja Dana državnosti Republike Srbije u Banjoj Luci, još jednom poslao secesionističke poruke o "državnosti RS-a". Obraćajući se na akademiji u Banjoj Luci, 13. februara, nazvao je Republiku Srpsku državom, te je istakao kako je "Republika Srpska zarobljena u Bosni i Hercegovini" i da će se morati izboriti za "svoju slobodu".
Iz Delegacije EU ukazali su da "Ustav BiH jasno navodi da je BiH jedinstvena i suverena država koja se sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, kao i Brčko distrikta".
Pozvali su da se poštuju "suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak, uključujući odluke Ustavnog suda, te međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine".
"Nakon odluke Evropskog vijeća iz marta 2024. o otvaranju pristupnih pregovora, pozivamo političke aktere u Bosni i Hercegovini da se suzdrže od djelovanja koje produbljuju podjele i stvaraju tenzije. Umjesto toga, ohrabrujemo ih da se u cijelosti usmjeravaju na ostvarivanje napretka na evropskom putu, sa svim pogodnostima koje bi se time osigurale građanima", saopštili su iz Delegacije EU u BiH.
U Banjoj Luci zvaničnici Srbije i bh. entiteta RS 14. februara su zajednički obilježili Dan državnosti Srbije i tzv. dan državnosti RS-a.
"Regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi su suštinski dio napretka na evropskom putu. Treba izbjegavati postupke i izjave koje negativno utiču na dobrosusjedske odnose i produbljuju političke podjele. Očekujemo da svi međunarodni partneri budu podjednako posvećeni evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, nedjeljive i suverene zemlje", naveli su u saopštenju iz Delegacije EU u BiH.
Obilježavanje zajedničkog praznika RS i Srbije dogovoreno je na Svesrpskom saboru 8. juna prošle godine u Beogradu. Tada je proglašeno da će se praznik Sretenje, Dan državnosti Republike Srbije, obilježavati i kao "dan državnosti" bh. entiteta Republika Srpska, te da će ga zajedno proslavljati.
RS i Srbija zajedno praznuju sjećanje na 15. februar 1804. godine, kada je podignut Prvi srpski ustanak, i Sretenje 1835. godine, kada je donesen Sretenjski ustav.
Republika Srpska nije država, već jedna od dvije administrativne jedinice države Bosne i Hercegovine.
Sporna riječ je državnost i njeno pripisivanje administrativnoj jedinici unutar BiH, što je suprotno odredbama Ustava BiH.
Usvajanje ovog dokumenta osudili su, između ostalih, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i Željko Komšić, kao i Evropska unija i Sjedinjene Države.
Za petak 14. februara predviđeni sastanci Dodika i Vučića, te sastanak delegacija Republike Srpske i Srbije.
Aleksandar Vučić posljednji put boravio je u Banjaluci u avgustu 2023. godine, kada je poručio kako sankcije Sjedinjenih Američkih Država prema rukovodstvu Republike Srpske i Srbije "za njegovu zemlje ne postoje".
Zbog aktivnosti koje podrivaju državu BiH kompletno rukovodstvo Republike Srpske na čelu sa Miloradom Dodikom nalazi se na listi američkih sankcija.
Potrošači u SAD brinu da će oni na kraju platiti ceh Trumpovih carina
Predsednik Donald Tramp u četvrtak je objavio plan o uvođenju sveobuhvatnih "recipročnih carina" koje bi mogle da pogode i američke saveznike i konkurente.
Trump je u Beloj kući novinarima poručio da su, kada je riječ o trgovini, američki saveznici često "gori nego naši neprijatelji".
Carine će se određivati za trgovinske partnere pojedinačno i zavisiće od tarifa koje oni uvode američkim proizvodima, i poreza za koje Trumpova administracija smatra da su "diskriminatorni" kao što je porez na dodatu vrijednost, rekao je zvaničnik Bijele kuće. Washington će prvo razmotriti ekonomije sa kojima Amerika ima najveći trgovinski deficit.
Američki predsjednik prethodno je uveo carine na uvozni aluminijum i čelik, i pripemio tarife i za proizvode iz Kanade i Meksika, dva najveća američka trgovinska partnera, koje bi mogle da stupe na snagu u martu nakon što su pauzirane na 30 dana.
Zabrinutost zbog rasta cijena
Uvođenje tarifa na proizvode koje Amerika uvozi, kako upozoravaju ekonomisti, vjerovatno će dovesti do povećanja inflacije, dok je i sam Trump u četvrtak priznao da bi "cijene mogle da porastu", ali je dodao da je uvjeren da će konačno da se smanje.
Rast cijena brine Amerikance širom zemlje. U Mekalenu u Teksasu, na granici sa Meksikom, brinu i građani i trgovci s kojima je Glas Amerike razgovarao, iako su tarife toj zemlji na čekanju.
Oskar Garsija je jedan od 65 miliona Amerikanaca koji žive od penzije. Kada ode u prodavnicu i prolazi pored rafova, brine kako će više cijene meksikčkih proizvoda uticati na njegov novčanik i odluku šta će da kupi – ako se ostvari prijetnja Trumpovih tarifa.
“Šta će da rade ljudi sa niskim primanjima? Ako jedete meso dvaput nedeljno, moraćete da smanjite na jednom nedeljno, ako uopšte budete mogli da ga priuštite”.
Prema podacima američkog Biroa za statistiku, posljednje dvije godine Meksiko je prvi trgovinski partner SAD, poslije Kanade. Vibrantna trgovinska veza vidljiva je i u svakodnevnom prelasku hiljada kamiona preko međunarodnih mostova.
Mario Garsija radi za firmu u Mekalenu, koja je specijalizovana za uvoz iz Meksika. Kaže da je zabrinut zbog toga kako bi tarife mogle da utiču na njegov posao.
“Većina malih radnji i supermarketa oslanja se na proizvode iz Meksika. Šta će se desiti ako potrošači budu morali da plate višu cijenu uvoza? To je lančana reakcija”, kaže Garsija.
Američki predsjednik Trump povezao je uvođenje tarifa sa zaustavljanjem priliva droge i ilegalnih imigranata u SAD. Prvog dana februara, najavio je da će uvesti tarife od 25 odsto na robu iz Meksika i Kanade, ali ih je privremeno pauzirao dva dana kasnije pošto su lideri obe zemlje pristali da pojačaju obezbjeđenje granice.
Uvođenje tarifa će se ipak osjetiti kroz lanac nabavke, upozorava Roberto Kruz Fernandez, sekretar Federacije privrednih komora u Tamaluipasu, Meksiku.
“Fabrike u Meksiku, od kojih su neke u vlasništvu transnacionalnih kompanija – pa i američkih, u kojima se sastavljaju njihovi proizvodi, takođe će biti pogođene dodatnim troškovima koje će donijeti tarife”.
Proizvođači i uvoznici osjetiće direktni uticaj, ali američki potrošači poput Hilde Gonzales vjeruju da će na kraju oni platiti veći račun.
“Biće podignute cijene proizvoda, a ko će na kraju da plati ceh? Mi ćemo”.
Ako tarife stupe na snagu, penzioneri poput Garsije sa početka priče, plaše se da će još više morati da srežu mjesečne troškove. Drugi kažu da će morati više da rade da bi mogli da kupe sve što im treba.
EU: Trgovinska politika koju je predložio Trump je 'korak u pogrešnom pravcu'
Trgovinsku politiku koju je predložio predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump, Evropska komisija ocjenjuje kao "korak u pogrešnom pravcu". U saopštenju se potvrđuje da Evropska unija ostaje posvećena otvorenom i predvidljivom globalnom trgovinskom sistemu koji koristi svim partnerima.
"EU održava neke od najnižih carina na svijetu i ne vidi opravdanje za povećanje američkih carina na svoj izvoz. Carine su porezi. Uvođenjem carina, SAD oporezuje svoje građane, podiže troškove poslovanja, guši rast i podstiče inflaciju. Carine povećavaju ekonomsku neizvjesnost i remete efikasnost i integraciju globalnih tržišta", navela je Evropska komisija.
Trump je u četvrtak predstavio mapu puta za uvođenje recipročnih carina svakoj zemlji koja ima carine na uvoz iz SAD-a i izjavio je da bi volio da Rusija bude vraćena u G7 - grupu sedam industrijski razvijenih zemalja.
Bijela kuća navodi da će recipročne carine ojačati ekonomsku i nacionalnu bezbjednost SAD-a.
Međutim, u saopštenju iz briselske izvršne vlasti se ističe da je svjetska trgovina "cvjetala" pod predvidljivim, transparentnim pravilima i niskim carinama, te da je decenijama EU radila sa trgovinskim partnerima poput SAD-a na smanjenju carina i drugih trgovinskih barijera širom svijeta, ojačavajući ovu otvorenost obavezujućim obavezama u trgovinskom sistemu zasnovanom na pravilima – "obavezama koje SAD sada potkopava".
"EU će reagovati čvrsto i odmah na neopravdane barijere slobodnoj i poštenoj trgovini, uključujući kada se carine koriste za osporavanje zakonskih i nediskriminatornih politika. EU će uvijek štititi evropska preduzeća, radnike i potrošače od neopravdanih carinskih mjera", poručuje se u saopštenju.
Dodaje se da EU napreduje kao jedna od najotvorenijih svjetskih ekonomija, sa više od 70 posto uvoza koji ulazi po nultoj tarifi.
Prosječna primijenjena carina EU na uvoznu robu ostaje među najnižima na svijetu.
Ekonomska integracija i uklanjanje trgovinskih barijera bili su fundamentalni za uspjeh Evropske unije.
Evropska komisija navodi da vjeruje u trgovinska partnerstva koja su obostrano korisna i uravnotežena, zasnovana na transparentnosti i pravičnosti.
Zbog toga, kako se navodi u ovom saopštenju, EU ima najveću i najbrže rastuću mrežu trgovinskih sporazuma na svijetu. EU je ispregovarala i zaključila tri puta više trgovinskih sporazuma od Sjedinjenih Država.
