Najnovije
State Department promijenio informacije o Kini na svojoj web stranici
Jedna od značajnijih promjena na online prezentaciji Kine na web stranici State Departmenta je da se umjesto engleske skraćenice „PRC” (NRK - Narodna republika Kina), što je zvanično ime te zemlje, sada koristi samo riječ „Kina”.
Administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena rutinski je vladu Pekinga označavala skraćenicom NRK. Otkako je bivši predsjednik Richard Nixon započeo proces normalizacije odnosa sa Pekingom — što je 1. januara 1979. okončalo priznanje vlade u Tajpeju (Tajvan), tada službeno poznate kao Republika Kina — Sjedinjene Države održavaju diplomatske veze s vladom u kontinentalnom delu Kine kojom upravljaju komunisti. Rezultat je i da su odnosi sa Tajvanom postali nezvanični, ali prijateljski.
„Tajpej bi se trebao utješiti činjenicom da promjena termina [iz NRK u Kina] ne predstavlja promjenu politike u Sjedinjenim Državama. Činjenica je da SAD još uvijek imaju svoju politiku 'Jedne Kine' i u skladu sa tom politikom održavaju diplomatske odnose sa Pekingom, kao i snažne nezvanične odnose s Tajpejem”, rekao je za Glas Amerike Russell Hsiao, izvršni direktor Globalnog tajvanskog instituta.
„Od 1979. Washington je priznao vladu Narodne Republike Kine u Pekingu kao jedinu legalnu vladu Kine, tako da je promjena termina u suštini drugačiji način predstavljanja istog skupa činjenica, koje se nisu promijenile”, rekao je Hsiao.
Kina smatra Tajvan za odmetničku provinciju. Nacionalističke snage, koje su podržale Sjedinjene Države i kojima je komandovao Chiang Kai-shek, pobjegle su sa kopnenog dijela Kine na Tajvan 1949. godine, nakon što su izgubile građanski rat od komunističkih snaga predvođenih Mao Zedongom.
Chiang je postao relativno benigni diktator Tajvana do svoje smrti 1975. Mao je autoritarno vladao kontinentalnim dijelom Kine do svoje smrti, godinu dana nakon što je umro Chiang.
Washington nastavlja da šalje oružje Tajpeju i nije se jasno opredijelio u kontekstu pitanja da li bi Sjedinjene Države koristile svoju vojsku za odbranu otoka ako bi Tajvan bio napadnut. Zakon o odnosima sa Tajvanom obavezuje Sjedinjene Države da pomognu Tajvanu da se odbrani, ali konačna odluka o vojnoj intervenciji bi bila na predsjedniku i na Kongresu.
Prošle sedmice State Department je promijenio tekst o Kini i izbrisao referencu da Washington ne podržava nezavisnost Tajvana, ali je netaknut ostao sadržaj u kojem se navodi da se Sjedinjene Države protive "jednostranim promjenama statusa kvo" sa obje strane Tajvanskog moreuza.
Međutim, značajna promjena na web stranici State Departmenta o Kini je brisanje sadržaja o saradnji sa saveznicima po pitanjima vezanim za Kinu i o pomoći Pekingu u oblastima kulture i zaštite okoline. Umjesto toga, napisane su nove rečenice koje se fokusiraju na trgovinske odnose SAD i Kine, uz napomenu da je američkim kompanijama teško da posluju u Kini i da je kineska ekonomija „jedna od najrestriktivnijih investicijskih klima u svijetu”.
Još jedna promjena u tonu, u skladu sa retorikom koju koristi administracija predsjednika Donalda Trumpa, odražava se čestim spominjanjem Komunističke partije Kine (KPK). Partija je direktno optužena da pokušava da „manipuliše i podmeće” organizacijama Ujedinjenih nacija i drugim međunarodnim tijelima i da nastoji da „pripremi i postavi članove KPK na rukovodeće i druge pozicije“ u tim organizacijama.
KPK se također okrivljuje za „zlonamjerne cyber aktivnosti protiv vlade SAD, privatnog sektora i kritičnih infrastrukturnih mreža”. U dokumentu se sada navodi da su SAF posvećene suzbijanju ovih aktivnosti „kako bi pomogle zaštiti američkih građana, biznisa i industrije”.
„Ovi potezi odražavaju generalni osjećaj u Washingtonu i unutar Trumpove administracije da je angažovanje sa Kinom propalo i da je oštriji pristup opravdan”, kaže za Glas Amerike Rorry Daniels, direktor Azijskog instituta za društvene politike.
„Ovo raspoloženje se gradilo — posebno u Kongresu — godinama, a promjena nije iznenađenje. Međutim, zamjena NRK za Kinu odražava dublji i opasniji narativ koji napada legitimitet KPK kao vladajućeg autoriteta Kine. Očekujem da će Peking to posmatrati sa velikom zabrinutošću i podići na najviše nivoe u narednim danima i sedmicama”, dodao je Danijels.
Portparol Ministarstva spoljnih poslova Kine Guo Jiakun, govoreći na redovnom brifingu za novinare u četvrtak, izrazio je snažno nezadovoljstvo promjenama na veb stranici State Departmenta.
Postupci State Departmenta „pogrešno predstavljaju činjenice, napadaju kinesku spoljnu politiku i narušavaju takozvano strateško nadmetanje Kina-SAD. Snažno žalimo zbog toga i odlučno se tome protivimo”, rekao je Guo.
Promjene su se dogodile nakon što je Trump uveo dodatnih 10% tarifa na sav uvoz iz Kine. Predsjednik je rekao da je preduzeo tu mjeru jer vlada u Pekingu nije uspjela zaustaviti dotok nedozvoljenog opioidnog fentanila u SAD.
Trump je također najavio da namjerava uvesti dodatne carine za sve trgovinske partnere koje ograničavaju pristup američkoj robi na njihova tržišta.
Song Ren iz Mandarinske redakcije Glasa Amerike pomogao je u radu na ovoj priči. Dio informacija preuzet je od Reutersa.
Trump kaže da Zelenski nije ključan u razgovorima o kraju rata. Pregovori o mineralima u toku
Predsjednik Donald Trump rekao je u petak da ne smatra da je ključno da ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski učestvuje u pregovorima o okončanju ruskog rata u Ukrajini.
"Ne mislim da je veoma važno da on bude na sastancima. Tamo je tri godine. Otežava postizanje sporazuma", rekao je Trump u audio intervjuu za Fox News.
Kijev i Evropa su kritikovali odluku da ne budu pozvani da učestvuju u razgovorima koje je Trump započeo sa Moskvom o kraju rata, izazvanog ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. godine, podsjeća AFP.
Trump je u petak, na jednom skupu u Bijeloj kući, također rekao da ukrajinski lideri "nemaju adute" u pregovorima.
"Imao sam veoma dobre razgovore sa (ruskim predsjednikom Vladimirom) Putinom, i nisam imao tako dobre razgovore sa Ukrajinom. Nemaju nikakve adute, ali ne popuštaju. Međutim, nećemo dozvoliti da se to nastavi", rekao je Trump na skupu guvernera.
Američki i ruski zvaničnici su ranije ove nedjelje razgovarali u Saudijskoj Arabiji o primirju u Ukrajini, ali Kijev nije bio pozvan na taj sastanak.
Tenzije između dvije zemlje su dodatno porasle nakon što je Trump nazvao Zelenskog "diktatorom" i neosnovano ustvrdio da je Ukrajina započela rat.
"Žali se da nije bio na sastanku koji smo imali u Saudijskoj Arabiji da pokušamo da posredujemo u postizanju mira. Na sastanku je tri godine i ništa nije urađeno", rekao je Trump u intervjuu za Fox News.
Zelenski je prvobitno optužio Trumpa da je podlegao dezinformacijama, da bi zatim ublažio retoriku i poručio da želi "konstruktivnu saradnju" sa Amerikom.
Tokom nedjelje se u Kijevu sastao i sa Trampovim izaslanikom za Ukrajinu Kitom Kelloggom koji je sastanke sa ukrajinskim zvaničnicima opisao znatno drugačije od retorike njegovih kolega u Washingtonu.
Kellogg je na društvenim mrežama Zelenskog nazvao "borbenim i hrabrim liderom zemlje u ratu".
Međutim, u Washingtonu, Trumpovi savjetnici su nastavili sa oštrim kritikama ukrajinskog lidera.
Milijarder i Trumpov bliski saradnik Elon Musk u četvrtak je ustvrdio da Ukrajinci "mrze" svog predsjednika i da je Trump bio u pravu što ga je izostavio iz razgovora sa Rusijom.
Trampov savjetnik Mike Waltzje istog dana, na brifingu u Bijeloj kući, rekao da su retorika koja dolazi iz Kijeva, i "uvrede predsjednika Trumpa" neprihvatljivi.
Američki državni sekretar Marco Rubio u petak je također rekao da je Trump "s pravom" veoma nezadovoljan Zelenskim, i da je to bio slučaj i za vrijeme Bidenove administracije.
"Postoje novinski izvještaji o tome kako je Biden psovao Zelenskog tokom telefonskog razgovora zato što je Zelenski, umjesto da se zahvali za svu pomoć, odmah govorio o tome šta mi ne radimo ili šta on ne dobija", rekao je Rubio.
Pritisak na Ukrajinu da potpiše sporazum o mineralima
Ukrajinski predsjednik je također pod pritiskom Washingtona da potpiše sporazum koji bi Americi osigurao preferencijalni pristup ukrajinskim ključnim mineralima.
Trump želi da Ukrajina dozvoli pristup američkim kompanijama u zamjenu za desetine milijardi dolara američke pomoći, date za vrijeme bivšeg predsjednika Joea Bidena
Međutim, Ukrajina traži bezbjednosne garancije od SAD u zamjenu za prava na velike količine prirodnih resursa i minerala.
Mike Waltz, Trumpov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, rekao je u petak da će Zelenski uskoro potpisati dogovor.
"Suština je da će predsjednik Zelenski potpisati dogovor, i to vrlo brzo, i to je dobro za Ukrajinu", rekao je Waltz na Konferenciji konzervativne političke akcije (CPAC).
Sjedinjene Države su od početka ruske invazije, koju je Zapad osudio kao agresiju, Ukrajini pružale ključnu finansijsku, vojnu i političku pomoć.
Visoki ukrajinski zvaničnik rekao je za AFP u petak da su u toku razgovori o mogućem sporazumu o mineralima, uprkos verbalnom sporu Zelenskog i Trumpa.
"Stalno se razmjenjuju nacrti, poslali smo jedan juče", rekao je izvor iz Kijeva i dodao da Ukrajina sada čeka američki odgovor.
Kijev je odbacio prvi pokušaj Trumpovog tima da se postigne sporazum o ukrajinskim prirodnim resursima, navodeći da ne obuhvata bezbjednosne garancije. Taj potez ukrajinskih vlasti izazvao je veliko nezadovoljstvo američkog predsjednika.
Zelenski je ranije ove nedjelje rekao da neće "prodati Ukrajinu" u bilo kakvom dogovoru sa SAD.
Dodikovi i Vučićevi napadi na sutkinju Suda BiH bez komentara VSTV-a i uz osude iz Srbije
Stručnjaci iz Srbije kritikuju pritiske predsjednika Aleksandra Vučića na pravosuđe BiH uoči izricanja presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, nazivajući ih jasnim narušavanjem nezavisnosti pravosuđa, ali najviše domaće pravosudno tijelo propustilo je stati u zaštitu državnih sudija.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik još jednom je, nakon iznošenja završnih riječi u srijedu, 19. februara, ispred Državnog suda komentarisao rad sutkinje Sene Uzunović, kada je rekao da je na njoj velika odgovornost i kako je njena uloga teža od njegove. Još je dodao da “nije nepoznanica da pravni procesi u BiH izazivaju ogromne društvene procese”.
Tom prilikom je upozorio da je Tužilaštvo zadalo ozbiljan udarac BiH, a da bi joj presuda mogla zadati i “smrtni udarac”. Sudu je poručio kako ne bi trebao rušiti Ustav BiH, “jer ako sruši Ustav, srušio je državu”, izvještava Detektor.
“Nemojte onda da nas ganjate jer ste je vi srušili ovom presudom, ako bude odluka ‘kriv je’ – nikakva prijetnja nije, ja samo govorim šta će biti”, naveo je.
Njegove najave pojačao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u svojim izjavama za medije posljednjih dana, kada je kazao kako se nada da u BiH neće biti donesena presuda koja ugrožava stabilnost te kako se nada da će sudije u Sarajevu donijeti oslobađajuću presudu Dodiku jer svaka druga vodi u neizvjesnost.
Srbijanski advokat Čedomir Stojković smatra da Dodik manipuliše emocijama i stvara prijetnju da će radikalizovati svoje djelovanje ukoliko Sud donese presudu koja se njemu ne sviđa. Dodaje da je to najradikalniji oblik pritiska na pravosuđe kao čime smatra i najavljeno stalno zasjedanje Narodne skupštine jer se takva zasjedanja održavaju samo u slučaju vanrednih okolnosti ili ratnog stanja.
Vučić je stao i iza ovih tvrdnji Dodika, dodaje on.
“Predsjednik druge države se usudio da komentariše ekspertska pravna pitanja o kojoj sud sudi u drugoj državi. To je grubo miješanje nosioca izvršne vlasti u sudski postupak i to je nešto što je, nažalost, često na Balkanu. Ovdje se nosilac suverenosti jedne države miješa u suverenost druge države svojim izjavama i komentarima. To je u međunarodnim odnosima potpuno neprihvatljivo”, kaže Stojković.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i bivši vršilac dužnosti direktora “Službenog glasnika RS-a” Miloš Lukić optuženi su za nepoštivanje odluka visokog predstavnika, odnosno da su od 1. do 9. jula 2023. u Banjaluci, svjesni i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Za advokata iz Srbije Vladimira Terzića neshvatljivo je da neko ko ima ogromne probleme u svojoj državi, nalazi vremena da se bavi funkcionisanjem pravosudnog sistema u BiH. Dodaje kako potreba predsjednika Vučića da podrži svog partnera ne smije da ugrozi stabilnost i mir u regionu te poremeti godinama teško rehabilitovane odnose Srbije i BiH.
“Istakao bih potrebu da tri konstitutivna naroda u BiH imaju jednak pristup pravdi, neopterećen nacionalnošću ili vjerskom pripadnošću. Kriminal nema boju kože, nacionalnost, vjeru, pa ga treba suzbijati svakodnevno, a ne treba se obazirati na bilo čije jalove prijetnje, jer raste svijest građana na čitavom Balkanu da je potrebno obezbijediti funkcionisanje pravde na efikasan način”, smatra on.
Dodik je ranije podnio krivičnu prijavu protiv tužioca Nedima Ćosića. Tada je naveo kako je to uradio jer je Ćosić podigao optužnicu zbog krivičnog djela ‘neizvršavanje odluka visokog predstavnika’, što je Dodik doživio kao pokušaj da se nanese šteta predsjedniku entiteta.
Predsjednik Republike Srpske već duže vrijeme promoviše ideje o odvajanju, razgraničenju, referendumu i otcjepljenju, u kojima je imao podršku Srpske napredne stranke (SNS) i Vučića, podsjeća pravnik i predsjednik Upravnog odbora Foruma za etničke odnose Dušan Janjić.
“Suočen sa krizom u Srbiji jer ovo je sada pobuna naroda protiv jedne vlasti, a to znači da ta njegova ideja svesrpskog jedinstva jeste bila planirana kao odgovor, prevencija, pobuna, ali sada ona ne radi, dakle više ona u Srbiji nije prihvatljiva ili nije tema”, kaže on.
Janjić pojašnjava da Vučićeve izjave prelaze granicu političkog te predstavljaju svrstavanje uz jednog čovjeka, jednu politiku i uz krug u Republici Srpskoj koja prati tu politiku. Janjić smatra da je Vučić uspješno vršio eutanaziju pravosuđa u Srbiji ličnim političkim uticajem.
“Neće ta izjava Vučićeva pomoći Dodiku, više će mu odmoći, a još više će doprinijeti ovom urušavanju podrške Vučića, ako je ima, a ima je u institucijama Evropske unije i pojedinim vladama, osim naravno Vlade Mađarske, koja jeste za otvorena prikrajanja granica”, kaže on.
Nedavno imenovani predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Sanin Bogunić na upit Detektora za komentar o Dodikovim pritiscima na državno pravosuđe kaže da Vijeće u ovom trenutku nema komentar.
Iz Suda BiH kažu da ne daju komentare o postupcima koji se vode pred Državnim sudom ali su naglasili da Sud “ne podliježe bilo kakvim i bilo čijim vanjskim uticajima, jer bi takav pokušaj predstavljao napad na nezavisnu poziciju Suda”.
Detektor je ranije pisao kako je Dodik uputio komentare i uvrede glavnom državnom tužiocu Milanku Kajganiću, tvrdeći da će “snositi posljedice” zbog procesa koji se protiv njega vodi u Sudu BiH.
“Sram ga bilo da uopšte hoda Republikom Srpskom i da dođe u Banjaluku. Al’ negdje ću mu možda oprostiti jer će mi pomoći da razbijem ovu BiH“, rekao je Dodik.
VSTV je uz kašnjenje od dvije sedmice reagovao na ove Dodikove izjave i osudio pritisak na Državno tužilaštvo.
Državno pravosuđe ranije je dvojici istaknutih javnih ličnosti zabranjivalo da komentarišu suđenje u kojem su optuženi, ali takvu zabranu nisu tražili za Dodika, koji prije i nakon svakog suđenja vrijeđa sudije i tužioce te daje komentare o svjedocima.
Sud BiH reagovao je ranije nakon što je Dodik javno u vezu doveo ratni zločin ubistva porodice Golubović na području Konjica sa sutkinjom u njegovom predmetu.
Iz Suda BiH su tada saopćili da je ovakva izjava napad na ugled, čast i profesionalnu karijeru sutkinje Uzunović. Dodali su i da je izjava netačna, neutemeljena i bazirana na osobnom mišljenju pojedinca te da se njom zanemaruju ranije utvrđene činjenice.
Profesor i stručnjak za ustavno pravo Nurko Pobrić upozorava da se radi o ozbiljnim prijetnjama ili prijetnji koja je usmjerena direktno prema sutkinji te da je ona u težem položaju od njega, jer će na nju vršiti pritisak, prema mišljenju Dodika – bošnjačka politička elita ili “političko Sarajevo” te određeni ljudi iz međunarodne zajednice.
“To je neviđeno, u smislu pritiska direktno na sud i na postupajućeg sudiju tako da je zaista situacija u najmanju ruku čudna i neizvjesna. Niko u ovoj državi ne može biti iznad zakona, iznad Ustava, bez obzira na funkciju koju obavlja. Presuda, kakva god ona bude, Tužilaštvo i optuženi, ako je neko od njih nezadovoljan, ima pravo žalbe. Dakle ovo će biti prvostepena, ne pravosnažna presuda. Ima pravo žalbe Apelacionom sudu pa na koncu i apelaciju Ustavnom sudu. Preuranjeno je govoriti kakva će biti presuda i šta će ona proizvesti jer ona kakva god bude, neće biti pravomoćna”, kaže on.
Advokat iz Srbije Vladimir Prijović slaže se da su Vučićeve izjave neprimjerene i jedna vrsta pritiska na rad pravosuđa ali da se više radi o političkim porukama nego stvarnom uticaju na rad suda.
“Ja nisam siguran da postoji domet takvih izjava koji bi uticao na rad pravosuđa, ali svakako te izjave kao takve jesu neprimjerene, po meni. Kao što ne bi bilo primjereno da bilo koji državnik iz regiona komentariše bilo kakve presude koje će donijeti i treba da se objave u srpskom pravosuđu, tako smatram da je neprimjereno i da se naš predsjednik izjašnjava u odnosu na potencijalne odluke sudova drugih država, bez obzira na to što je u pitanju Milorad Dodik i Republika Srpska, sa kojom imamo bratske odnose”, kaže Prijović.
U petak je Dodik nastavio sa reakcijama na najavljenu presudu te potvrdio da će se u utorak, dan prije presude, održati veliki miting u Banjoj Luci a u srijedu će zasjedati Narodna skupština. U nizu reakcija Dodik je najavio i moguće vraćanje Vojske Republike Srpske i još jednom najavio zabranu djelovanja državnog pravosuđa u Republici Srpskoj.
Izricanje presude Dodiku i Lukiću zakazano je za srijedu 26. februar.
Amerikanci i Rusi su dugo "iza kulisa" vodili razgovore o ratu u Ukrajini, kažu izvori Reutersa
Učesnici iz SAD i Rusije sastajali su se u Švicarskoj na nezvaničnim razgovorima o ratu u Ukrajini posljednjih mjeseci, uključujući i prošle nedjelje, rekla su tri izvora koja imaju saznanja o tom pitanju.
Iako učesnici imaju diplomatsko i bezbjednosno iskustvo, oni nisu vladini zvaničnici i za sada nije jasno da li su ih poslale njihove vlade, rekla su dva izvora. Izvori su odbili da identifikuju učesnike.
Izvori Reutersa su opisali razgovore kao sporedni kanal komunikacije i kontakata koji su se odvijali tokom prelaznog perioda nakon pobjede predsjednika SAD Donalda Trumpa na izborima 5. novembra.
Mali broj Trumpovih savjetnika bio je upoznat sa tim susretima, rekao je jedan od izvora, koji je imao direktna saznanja.
Mnogi drugi detalji ostaju nejasni, uključujući i to da li su Ukrajinci bili prisutni, kada su počeli susreti i šta je bilo na dnevnom redu sastanaka.
Ali održavanje neobjavljenih sastanaka naglašava da se iza kulisa odvijaju napori SAD i Rusije da se istraže načini za okončanje rata u Ukrajini uprkos skoro pa potpuno zamrznutim zvaničnim kontaktima pod administracijom Trumpovog prethodnika, bivšeg predsjednika Joea Bidena.
Trump, koji je na vlasti tek mjesec dana, preokrenuo je pristup SAD trogodišnjem sukobu u Ukrajini, direktno se angažujući sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i zalažući se za brz dogovor za okončanje rata.
U utorak su se najviši američki zvaničnici sastali sa ruskim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji, uključujući ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova.
Jedan od izvora opisao je pregovore u Švicarskoj kao diskusije "na sporednom kolosijeku" što je - diplomatskim jezikom rečeno - nezvanični dijalog usmjeren ka poboljšanju komunikacije i raspravi o maglovitim idejama, a ne rad na razvoju konkretnih prijedloga.
Savjet za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće, ukrajinska vlada i rusko Ministarstvo spoljnih poslova nisu odgovorili na zahtjeve Reutersa za komentar.
Ministarstvo spoljnih poslova Švicarske, pak, saopštilo je da se u toj zemlji redovno održavaju sastanci "iza kulisa" između strana uključenih u ukrajinski sukob i da je ono o njima obaviješteno.
Organizuju ih nedržavni akteri i ovi sastanci su omogućili razmjenu koja nije direktno uključivala vlade, navodi se u saopštenju.
"Ove aktivnosti pomažu da se održe diplomatski napori u vezi sa sukobom", saopštilo je Ministarstvo.
Dva izvora su rekla da se najmanje jedan susret dogodio u Ženevi tokom prošlonedjeljne Minhenske bezbjednosne konferencije, okupljanja međunarodnih političkih lidera i šefova bezbjednosti u tom njemačkom gradu.
Reuters je prošle godine izvijestio o odvojenim razgovorima u tajnosti 2023. i početkom 2024. godine, kada je Putin poslao signale da je spreman da razmotri prekid vatre u Ukrajini. Činilo se da na tim razgovorima ništa nije postignuto.
Historijski gledano, ovakvi razgovori pomagali su da se izgradi dijalog između duboko nepovjerljivih strana u nadi da bi bolja komunikacija mogla da dovede do diplomatskih pomaka.
Američki NBC je 2023. izvestio da su bivši zvaničnici američke nacionalne bezbjednosti vodili tajne razgovore sa Rusima za koje se vjeruje da su bliski Kremlju, pri čemu su se neki članovi na kraju sastali sa Lavrovom, ministrom spoljnih poslova.
Jedan od izvora je sugerisao da su ti razgovori možda velikim dijelom izgubili na značaju pošto su američki i ruski zvaničnici uspostavili zvanične kanale dijaloga posljednjih nedjelja.
Macron se sastaje sa Trumpom iduće sedmice: Reći ću mu da ne smije biti slab pred Putinom
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da namjerava reći Donaldu Trumpu da je u zajedničkom interesu Amerikanaca i Evropljana da "ne budu slabi" pred ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom usred pregovora o okončanju gotovo trogodišnjeg rata u Ukrajini koje SAD vode sa Rusijom.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da namjerava reći Donaldu Trumpu da je u zajedničkom interesu Amerikanaca i Evropljana da "ne budu slabi" pred ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom usred pregovora o okončanju gotovo trogodišnjeg rata u Ukrajini koje SAD vode sa Rusijom.
Macron će u ponedjeljak doputovati u Washington na sastanak s Trumpom, saopštila je Bijela kuća.
U jednosatnoj sesiji pitanja i odgovora na društvenim mrežama u četvrtak, Macron je rekao da će reći Trumpu: "Ne smiješ biti slab pred predsjednikom Putinom. To niste vi, to nije vaš zaštitni znak, to nije u vašem interesu. Kako onda možete biti vjerodostojni pred Kinom ako ste slabi pred Putinom?"
Trumpove nedavne izjave koje odražavaju Putinov narativ i planove za direktne pregovore s Moskvom, zabrinule su evropske saveznike i ukrajinske zvaničnike.
No Macron je sugerisao da bi Trumpova strategija stvaranja "neizvjesnosti" u razgovorima s Rusijom zapravo mogla ojačati zapadne saveznike u tim razgovorima.
Putin "ne zna što će (Trump) učiniti, misli da je (Trump) sposoban za sve", rekao je Macron. "Ova neizvjesnost je dobra za nas i za Ukrajinu."
Macron je dodao da će nastojati da ubijedi Trampa da su interesi SAD i interesi Evropljana isti: "Ako dopustiš Rusiji da preuzme Ukrajinu, to bi bilo nezaustavljivo."
To znači da se o bilo kakvom mirovnom sporazumu mora pregovarati sa Ukrajincima i Evropljanima za stolom, ponovio je Makron.
"Želimo mir, ali ne želimo prekid vatre koji znači predaju Ukrajine, jer je to opasno. I znamo da bi to dovelo do toga da Rusija ide dalje. Već smo to iskusili", - rekao je.
Macron je također izgledao spreman da odgovori na Trumpov poziv da poveća potrošnju na odbranu.
"Mi, Evropljani, moramo povećati naše ratne napore", rekao je.
Upitan o tome da li razmišlja o slanju francuskih trupa u Ukrajinu, rekao je da neće slati vojnike da se bore u Ukrajini, već sigurnosne snage koje trebaju donijeti "garancije" kada se postigne mirovni sporazum.
"Ne isključujemo, u okviru planiranog sa našim saveznicima, mogućnost da imamo snage koje bi, nakon pregovara o miru, mogle doprinijeti garantovanju sigurnosti Ukrajine", rekao je.
Turska vojska mogla bi igrati ključnu ulogu u sigurnosti Europe
Dok se evropski lideri bore da ojačaju svoju vojsku usred sumnji u posvećenost SAD-a u odbrani Evrope, Turska, koja se može pohvaliti drugom po veličini vojskom NATO-a, mogla bi biti ključni dio evropskih planova, posebno u mirovnoj operaciji u Ukrajini. Dorian Jones izvještava iz Istanbula.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iskoristio je posjetu Turskoj u utorak kako bi naglasio važnost toga da ukrajinski saveznici raspoređuju vojnike kako bi garantirali eventualni mirovni sporazum postignut s Rusijom.
"Dva pitanja su vrlo važna: jaka ukrajinska vojska i raspoređivanje u Ukrajini drugih vojski poput Evrope i Sjedinjenih Država, naših partnera", rekao je Zelenski.
Zelenski je rekao da je o tom pitanju razgovarao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, ali da je prerano za otkrivanje ishoda razgovora.
Dok Erdogan ima bliske veze sa Zelenskim, turski lider održava dobre odnose i sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. Međutim, sa drugom po veličini vojskom u NATO-u, Turska je u dobroj poziciji da podrži Ukrajinu.
"Ako se strane dogovore, Turska može poslati naše trupe u mirovne operacije. Zašto kažem ovako, Turska se pridružila mnogim mirovnim operacijama UN-a, i turska vojska je vrlo moćna", kaže Mesut Casin, savjetnik turskog predsjednika i profesor međunarodnih odnosa na istanbulskom univerzitetu Yeditepe.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ove sedmice je odbacio bilo kakve mirovne snage NATO-a u Ukrajini. Ali značaj turske vojske za evropsku sigurnost mogao bi porasti, a Sjedinjene Države zahtijevaju da Evropa preuzme veću odgovornost za svoju odbranu.
"Mislimo da je važan dio zajedničkog zajedničkog saveza, da se Evropljani pojačaju, dok se Amerika fokusira na područja svijeta koja su u velikoj opasnosti", rekao je američki potpredsjednik JD Vance.
Loša situacija u vezi sa ljudskim pravima u Turskoj zaoštrila je njene odnose sa Evropskom unijom. Analitičari, međutim, kažu da zajednička zabrinutost oko Rusije pruža sve veći zajednički temelj u pogledu sigurnosti.
"Turska i europske zemlje imaju iste geostrateške interese. Ako pitate Tursku i turske kreatore politike, za njih glavna prijetnja sigurnosti i stabilnosti zemlje i cjelovitosti zemlje ostaje Rusija", kaže Federico Donelli, profesor međunarodnih odnosa na italijanskom Univerzitetu u Trstu.
Evropski lideri sastali su se ove sedmice kako bi razgovarali o sigurnosnoj prijetnji s kojom se kontinent suočava.
Budući da turska vojska nadmašuje većinu evropskih, Ankara kaže da može igrati ključnu ulogu u obrani Europe.
"Evropski saveznici mogu razumjeti da bez Turske ne možemo nastaviti odbranu evropskog kontinenta i evroatlantske sigurnosti", kaže Casin.
Vjeruje se da Turska ima oko 800.000 pripadnika vojnika, uključujući rezerviste.
Samit Trump-Putin zavisi od napretka u okončanju rata, kaže Rubio
Mogući sastanak između predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina zavisit će od toga hoće li biti napretka u okončanju rata u Ukrajini, rekao je američki državni sekretar Marco Rubio 20. februara.
Rubio je u intervjuu rekao da je ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu tokom njihovog sastanka 18. februara u Saudijskoj Arabiji rekao da neće biti sastanka "dok ne saznamo o čemu će sastanak biti".
Takvi sastanci se obično ne održavaju "dok ne znate neki ishod ili dok se ne postigne neki napredak", dodao je.
Na razgovorima u Rijadu, Rusija i Sjedinjene Države su se dogovorile da uspostave timove za pregovaranje o putu ka okončanju rata koji je počeo kada je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022. godine. I Putin i Trump su rekli da žele održati samit.
"Mislim da će taj sastanak u velikoj mjeri zavisiti od toga možemo li postići bilo kakav napredak u okončanju rata u Ukrajini, i ako možemo, i ako taj sastanak bude ono što zapečati dogovor, mislim da bi svi trebali slaviti da je predsjednik Trump mirotvorac", rekao je.
Rubio je razgovarao s američkom novinarkom Catherine Herridge u intervjuu emitovanom na X-u.
Trump se zalaže za brz dogovor kako bi okončao rat, ali njegove taktike su uznemirile Ukrajinu i evropske vlade jer se boje da bi Rusija i SAD mogli postići dogovor koji zanemaruje njihove sigurnosne interese.
Trump je 19. februara šokirao Ukrajinu i njene evropske saveznike nazvavši predsjednika Volodimira Zelenskog "diktatorom" i lažno optuživši Ukrajinu za sveobuhvatnu invaziju Rusije.
Lavrov je 20. februara prisustvovao sastanku Grupe 20 nacija u Južnoj Africi i sastao se na marginama s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem.
Lavrov je rekao da su odnosi Rusije s Kinom "postali i ostali sve značajniji faktor u stabilizaciji međunarodne situacije i sprječavanju da ona sklizne u totalnu konfrontaciju", navodi se u saopštenju koje je objavilo rusko Ministarstvo vanjskih poslova.
Wang je rekao drugim ministrima vanjskih poslova G20 da se "otvara prozor za mir" za Ukrajinu i da Kina podržava "sve napore koji doprinose miru", navodi se u saopštenju kineskog ministarstva vanjskih poslova.
G20 se sastoji od 19 najvećih svjetskih ekonomija, Evropske unije i Afričke unije. Južna Afrika trenutno drži rotirajuće predsjedništvo organizacije, čiji je cilj okupljanje razvijenih i zemalja u razvoju kako bi se stvorila osnova za globalnu ekonomsku stabilnost i poticanje saradnje.
Rubio je odlučio ne prisustvovati dvodnevnom sastanku G20 zbog napetosti s Južnom Afrikom zbog nekih njenih politika koje je Trumpova administracija okarakterizirala kao antiameričke. SAD je predstavljala Dana Brown, vršiteljica dužnosti ambasadora u Južnoj Africi.
Uz izvještaje Reutersa i AFP-a
EU će se više osloniti američki gas kako bi zamijenila ruske isporuke
Evropska unija će tražiti više gasa od zemalja, uključujući SAD, kako bi zamijenila ruske isporuke i brže proširila obnovljivu energiju i tako nastojala da smanji svoje cjelokupno oslanjanje na gorivo, rekao je povjerenik EU za energetiku.
EU je obećala da će odustati od ruskih fosilnih goriva do 2027. kao odgovor na invaziju Moskve na Ukrajinu 2022. godine. Dok su isporuke ruskog gasa iz gasovoda pale, EU je prošle godine povećala uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa.
"Umjesto što koristimo novac poreznih obveznika, novac građana, za plaćanje plina gdje prihod ide u Putinova ratnu blagajnu, moramo se pobrinuti da sami proizvodimo svoju energiju", rekao je povjerenik EU za energetiku Dan Jorgensen.
Jorgensen je rekao da Brisel priprema izmjene kako bi se dozvolila pravila za ubrzanje izgradnje obnovljive energije. Za industriju i grijanje kuća u kojima se plin ne može brzo zamijeniti električnom energijom, rekao je da će EU pojačati napore u pronalaženju alternativnih izvora zaliha.
"A onda je moj posao da se pobrinem da bude jeftino, a ne rusko", rekao je.
I dalje će biti potrebe za gasom, a tu ćemo morati da nađemo druge izvore osim Rusije, a to može značiti i veći uvoz iz SAD-a.
Američki predsjednik Donald Trump upozorio je prije preuzimanja dužnosti u januaru da će se EU suočiti s trgovinskim carinama ukoliko ne uvozi više nafte i plina iz Sjedinjenih Država.
Evropska komisija ne kupuje direktno gas, ali je napravila planove za saradnju sa dobavljačima LNG-a i razmatra ulaganja u izvoznu infrastrukturu LNG-a u inostranstvu kako bi pokušala da obezbijedi više dugoročnih ugovora sa stabilnim ceijnama, pokazuju nacrti dokumenata koje je ranije ove nedelje objavio Reuters.
Jorgensen je odbio komentirati nacrt dokumenata koji su procurili, a očekuje se da će Komisija objaviti sljedeće sedmice.
Evropa posmatrač mirovnih pregovora dok ruska invazija na Ukrajinu ulazi u četvrtu godinu
Dok ruski rat protiv Ukrajine ulazi u četvrtu godinu, europski čelnici upozoravaju da će ishod tekućih mirovnih pregovora između Moskve i Washingtona imati duboke implikacije za cijelu Europu. Kako izvještava Henry Ridgwell, evropski čelnici, zajedno sa Ukrajinom se boje da su isključeni iz odlučivanja o vlastitoj sudbini.
Sud BiH pod pritiskom uoči prvostepene presude Dodiku
Presuda u procesu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića bit će izrečena 26. februara. Analitičari smatraju da presuda može biti oslobađajuća zbog političkog pritiska, a da bi, u slučaju da bude osuđen, mogla nastati kriza u BiH.
Trump kaže da nije vidio plan Egipta za Gazu, drugačiji od njegovog plana
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da nije vidio prijedlog o kojem navodno diskutuju arapski lideri, a koji je alternativa njegovom planu da preuzme Gazu nakon završetka rata između Hamasa i Izraela.
"Nisam to vidio", rekao je Trump odgovarajući na novinarsko pitanje u predsjedničkom avionu. "Kada ga vidim, javiću vam", dodao je.
Trump je ranije ovog mjeseca rekao da želi prisilno preseliti skoro dva miliona Palestinaca iz Gaze u susjedni Jordan i Egipat. Rekao je da će Sjedinjene Države "posjedovati" teritoriju i pretvoriti je u "rivijeru Bliskog Istoka", što je izazvalo protivljenje arapskih zemalja.
Nejasno je da li je Trump ozbiljan ili samo prijeti da bi izvukao ustupke od arapskih država. Tokom sastanka sa saudijskim prestolonasljednikom princom Mohammedom bin Salmanom u Rijadu ove sedmice, američki državni sekretar Marco Rubio sugerisao je da bi mogla biti riječ o drugoj opciji, pozivajući regionalne lidere da daju kontraponudu.
Saudijski prijestolonasljednik će u petak u Rijadu ugostiti lidere Egipta, Jordana i drugih država Vijeća za saradnju u Zaljevu - Bahreina, Kuvajta, Omana, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata - kako bi razgovarali o opcijama, uključujući egipatski plan za prikupljanje do 20 milijardi dolara od arapskih i zaljevskih država za obnovu Gaze, u periodu od tri godine. Prema ovom planu, stanovnici Gaze ne bi bili protjerani, a pojasom Gaze bi upravljali Palestinci.
Saudijska veza
Trump je govorio na putu za Washington, nakon izlaganja na konferenciji u Miamiju, čiji je domaćin bio Institut inicijative za buduće investicije, neprofitni ogranak Fonda za javna ulaganja Saudijske Arabije – suverenog fonda kojeg vodi princ te zemlje.
Njegov govor je bio prvi put da se američki predsjednik obratio na godišnjem skupu globalnih finansijera i tehnoloških rukovodilaca. To je pokazatelj koliko je saudijski prestolonaslednik iskoristio svoju vezu sa Trumpom, kaže Laura Blumenfeld, viša saradnica Škole za napredne međunarodne studije John Hopkins.
Princ je uspostavio bliske veze tokom Trumpovog prvog mandata i nastavio poslovne veze s Trumpovom organizacijom dok je predsjednik bio van funkcije, uključujući ulaganje dvije milijarde dolara u firmu koja pripada Trumpovom zetu i bivšem savjetniku Jaredu Kushneru.
"Trump vjeruje u zlatno pravilo", kazala je Blumenfeld za Glas Amerike. "Ako si bogat, u pravu si."
Dok Rijad predvodi aktivnosti ujedinjenja arapskih nacija za podršku poslijeratnoj Gazi, možda postoje znakovi da Trump ublažava svoj zahtjev. U svom opsežnom govoru koji je trajao više od sat vremena, on nije spomenuo Gazu osim što je ponovio da je njegova uloga bila ključna za prekid vatre potpisan 19. januara, tokom posljednjeg dana kada je tadašnji predsjednik Joe Biden bio na funkciji.
"Osigurali smo prekid vatre u Gazi, dovodimo taoce i vraćamo ih kućama njihovim porodicama", rekao je Trump, dodajući da su neki od talaca "u prilično lošem stanju".
On je pohvalio Yasir Al-Rumayyan, guvernera saudijskog fonda, kao i saudijskog ministra finansija Mohammed bin Abdullah al-Jadaana. Bijela kuća nije odgovorila na upit Glasa Amerike o tome da li se Trump sastao sa nekom od saudijskih delegacija tokom događaja.
Tokom obraćanja u srijedu, Trump je zahvalio saudijskom prijestolonasljedniku što je u utorak bio domaćin razgovora između američkih i ruskih zvaničnika s ciljem pronalsaka načina da se okonča rat u Ukrajini. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i evropski saveznici osudili su sastanak kao pokušaj da se zaobiđe Kijev.
Egipatski prijedlog za Gazu
Egipatski državni list Al-Ahram objavio je da će prema egipatskom prijedlogu "sigurna područja" opremljena mobilnim kućama i skloništima biti uspostavljena kao stambena područja u Gazi, dok egipatske i međunarodne građevinske firme obnavljaju devastiranu infrastrukturu.
Prijedlog takođe poziva na formiranje nacionalnog palestinskog komiteta tehnokrata i lidera zajednica koji nisu povezani s Hamasom, koji bi upravljao poslijeratnom Gazom.
Nejasno je da li plan ima podršku Palestinske uprave, međunarodno priznatog tijela koje trenutno vlada dijelovima Zapadne obale, a upravljalo je i Gazom sve dok od Hamasa nisu izgubili na izborima 2006.
"Ono što je sada potrebno je političko rješenje za Gazu kako bi ta rekonstrukcija bila fizički moguća i dugoročno održiva", rekao je Tariq Kenney-Shawa, američki saradnik za politike u palestinskoj mreži Al-Shabaka.
Cilj je da se "ne vratimo u situaciju da Gaza ostane pod okupacijom", rekao je on za Glas Amerike.
Hamas je u ponedjeljak pokazao spremnost da ustupi svaku poslijeratnu upravljačku ulogu.
"Nije neophodno da Hamas bude dio političkih i administrativnih aranžmana u sljedećoj fazi za Gazu, posebno ako to služi interesima našeg naroda", rekao je glasnogovornik Hamasa Hazem Qasim za Televiziju Al Arabiya.
Hamas je dao ovakvu pomirljivu izjavu u situaciji u kojoj bi pregovori o drugoj fazi prekida vatre sa Izraelom trebali početi za nekoliko dana, nakon sedmica odlaganja. Međutim, to ispunjava samo dio ključnog zahtjeva Izraela i Sjedinjenih Država – eliminaciju upravljanja i vojne uloge Hamasa u poslijeratnoj Gazi.
Hamas do sada nije dao znakove da će se razoružati. U međuvremenu, Izrael nije definisao šta smatra prihvatljivom alternativom Hamasu i odbacio je bilo kakvu umiješanost Palestinske uprave.
Egipatski prijedlog takođe ne rješava dugotrajno pitanje između zaraćenih strana. Izraelski lideri protive se svim poslijeratnim planovima koji bi pripremili put ka rješenju o dvije države, dok suverena Palestina ostaje ključni uslov za Palestince i za arapske zemlje.
Ubrzano oslobađanje talaca
Hamas je u četvrtak predao tijela četvoro izraelskih talaca, a uključujući i dvoje djece, a zvaničnici Hamasa su najavili da će u subotu osloboditi šest živih talaca u zamjenu za stotine Palestinaca koje su izraelske snage zatočile u Gazi tokom rata.
Izrael će takođe dozvoliti ulazak u Gazu mobilnih kuća i opreme za gradnju.
Prema sporazumu o primirju, ovo je poslednja preostala grupa talaca koja bi trebalo da bude oslobođenja u prvoj fazi. Hamas, organizacija koju su SAD, EU i Velika Britanija proglasile terorističkom, oteo je u oktobru 2023. oko 250 Izraelaca, a u njihovom napadu na Izrael je ubijeno oko 1.200 ljudi.
Analitičari kažu da bi ubrzana razmjena talaca i zatvorenika mogla značiti da obje strane žele osigurati ono što sada mogu, zbog zabrinutosti da će primirje biti prekinuto prije nego što prva faza istekne sljedeće sedmice.
“Ono što sada gledamo je vjerovatno – moguće brže rješenje za drugu fazu”, kaže je Miret Mabruk, viša saradnica na Institutu za Bliski Istok.
"Ali ako se to dogodi, onda će to biti signal i da je sukob pri kraju", rekla je ona za Glas Amerike. "A to je nešto što je [izraelski] premijer Netanyahu rekao da neće htjeti bez razoružanja Hamasa."
Vjeruje se da Hamas drži još oko 70 zarobljenika, od kojih je polovina živo. Oni inistiraju da će ih osloboditi samo u zamjenu za trajni prekid borbi i potpuno povlačenje izraelskih snaga iz Gaze.
Izraelska kontraofanziva poslije napada Hamasa raselila je više od dva miliona Palestinaca i ubila više od 48.200 ljudi, uglavnom žena i djece, prema Ministarstvu zdravlja Gaze. Izraelska vojska kaže da broj poginulih uključuje 17.000 militanata.
U radu na priči je učestvoavala i Kim Lewis.
Šta Trumpova administracija može uraditi po pitanju inflacije?
Cijene hrane, benzina i stanova, između ostalog, nastavljaju rasti u Sjedinjenim Državama. Dopisnica VOA Veronica Balderas Iglesias razgovarala je s ekonomistima o tome šta Trumpova administracija može učiniti da snizi cijene.
Inflacija u Sjedinjenim Državama još nije pod kontrolom. Indeks potrošačkih cijena u januaru je porastao za 3 posto u odnosu na godinu dana ranije, prema najnovijem izvještaju američkog Ministarstva rada. Ekonomisti kažu da je nekoliko faktora dovelo do skoka.
„Troškovi stanovanja i dalje rastu. Usluge su i dalje bile skupe. Cijene robe padale su uglavnom zbog oporavka od pandemije i taj napredak je uvelike zaustavljen”, kaže Allison Schrager, sa Instituta Manhattan.
“Dobro radimo u pogledu stope nezaposlenosti, što znači da ljudi rade, ljudi zarađuju novac i kada ljudi to rade, troše, a ta visoka potrošnja drži visoke cijene.”
Edmond Berisha, sa UniverzitetaMontclair, kaže: „Dobro radimo u pogledu stope nezaposlenosti, što znači da ljudi rade, ljudi zarađuju novac i kada ljudi to rade, troše, a ta visoka potrošnja drži visoke cijene.”
Iako analitičari kažu da je naslijedio sveukupno stabilnu ekonomiju, američki predsjednik Donald Trump za inflaciju okrivljuje svog prethodnika Joea Bidena.
„Ovo je izazvao Biden. Imao sam četiri godine praktično bez inflacije. Dakle, ja samo preuzimam”, rekao je Biden.
Ekonomistkinja Allison Schrager kaže da bi neke mjere koje je predložila Trumpova administracija mogle ojačati ekonomiju.
„Posebno smanjenje poreza na dobit preduzeća, potencijalna dodatna poreska reforma, neke od deregulacija će također podstaći ekonomiju”, kaže ona.
Ne očekuje se da će potrošači dobiti olakšice kada su u pitanju kamatne stope, ali postoje i druge mjere koje se mogu poduzeti da bi se smanjili troškovi života, kažu stručnjaci.
„Želite podržati slobodno tržište koliko god možete. Druga stvar je da također želimo potaknuti proizvodnju”, kaže Berisha.
Berisha je napomenuo da je inflacija globalni fenomen i da je u poređenju sa drugim zemljama, američka ekonomija, čak i uz skroman rast broja radnih mjesta u januaru, i dalje u dobrom stanju.
Kako bi izgledale evropske snage u Ukrajini i koliko je to realno?
Diplomatski napori za okončanje rata u Ukrajini posljednjih su dana dodatno intenzivirani, što je podstaklo evropske zemlje da s novim osjećajem hitnosti razmatraju mogućnost slanja mirovnih snaga, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Kada je francuski predsjednik Emmanuel Macron prije godinu dana prvi put spomenuo ideju evropskih snaga za osiguravanje postratne sigurnosti Ukrajine, ona nije izazvala veći odjek niti su je stručnjaci ozbiljno shvatili.
To se sada promijenilo.
Sugestije specijalnog izaslanika SAD-a za Ukrajinu i Rusiju, Keitha Kellogga, da Evropa neće biti "za stolom" tokom pregovora o budućnosti Ukrajine, dale su dodatni podsticaj evropskim liderima da se pozicioniraju kao relevantni akteri. Američko-ruski pregovori o Ukrajini održani 18. februara u Saudijskoj Arabiji dodatno su pojačali pritisak.
Holandski premijer Dick Schoof to je jasno rekao: Evropljani moraju dogovoriti šta mogu ponuditi, "a na taj način ćemo na kraju dobiti mjesto za stolom".
Ali to nije jedini razlog za oživljavanje ove ideje.
"Za Evropu će ovo biti težak zadatak, ali ga se ne može izbjeći ako prijetnju Rusije NATO-u treba zaustaviti u Ukrajini", izjavio je Jamie Shea, bivši visoki zvaničnik NATO-a.
Shea procjenjuje da bi bilo potrebno oko 50.000 evropskih vojnika, što bi značilo ukupnu vojnu strukturu od 150.000 vojnika s "besprijekornim rotacijama".
Pariški sastanak 17. februara nije donio jasan proboj, ali je diskusija sada ozbiljno pokrenuta. Britanski premijer Keir Starmer uložio je politički kapital u ovaj projekat uoči sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom sljedeće sedmice.
Međutim, Starmer je također nagovijestio da bi misija zahtijevala učešće SAD-a, spominjući američku "sigurnosnu podršku", poput zračnih snaga. Shea, koji je bio glasnogovornik NATO-a tokom ratova na Balkanu 1990-ih, upozorava da to može predstavljati problem.
"Evropljani će biti svjesni fijaska u Bosni početkom 1990-ih, kada su evropske snage bile na terenu, dok su ih Amerikanci, koji su bili sigurno u zraku, neprestano kritikovali", rekao je Shea.
Starmerove izjave o spremnosti da pošalje trupe privukle su pažnju, ali takođe i ozbiljna upozorenja na ograničene vojne kapacitete Velike Britanije. Među kritičarima je i Richard Dannatt, bivši načelnik britanske vojske, koji tvrdi da je vojska "toliko oslabljena" da ne može voditi misiju.
Britanska vojska je od 2001. uglavnom bila fokusirana na antiterorističke i kontra-pobunjeničke operacije. Posljednjih deset godina pretrpjela je rezove, a parlamentarni izvještaj iz septembra naveo je da je Velika Britanija "nedovoljno pripremljena" za suočavanje s ruskom prijetnjom.
U julu je sam Starmer izjavio da su britanske oružane snage "iznutra oslabljene".
Druga velika vojna sila u Evropi je Francuska.
Francuska vojska broji više pripadnika od britanske, ali je godinama bila angažirana u vojnim operacijama širom Afrike, što je iscrpilo njene kapacitete. Francuski analitičari izražavaju sumnju u sposobnost vojske za visokointenzivne sukobe poput onoga u Ukrajini.
"Imamo samo šest lansera dalekometnih raketa, nemamo stvarne sposobnosti za borbu protiv dronova", upozorio je u novembru Léo Péria Peigné iz Francuskog instituta za međunarodne odnose.
Švedska i Holandija su signalizirale da bi pod određenim uslovima bile spremne poslati trupe. Poljska, iako posjeduje veliku vojsku, izričito je odbacila tu mogućnost.
Njemački kancelar Olaf Scholz, koji je ranije napustio pariške razgovore, izjavio je da je "iritiran" ovom "preuranjenom" diskusijom.
Ankete u Njemačkoj sugeriraju da će Scholz izgubiti savezne izbore 23. februara, ali će ostati na vlasti još nekoliko mjeseci tokom pregovora o formiranju nove vlade. Nakon izbora bi, međutim, mogao biti skloniji ideji slanja njemačkih trupa u Ukrajinu.
Jürgen Hardt, zastupnik iz vodeće opozicione stranke Kršćanskih demokrata (CDU), rekao je za Radio Slobodna Evropa da bi mogao zamisliti njemačke trupe pod zastavom Ujedinjenih naroda. Očekuje se da će CDU biti vodeća stranka u budućoj njemačkoj vladi.
"Ne isključujem vojnu ulogu Njemačke ako bi postojalo mirovno rješenje zasnovano na rezoluciji Ujedinjenih naroda, gdje bi međunarodne snage bile pozvane da nadgledaju ili doprinesu tom miru", rekao je Hardt.
Ovo postavlja ključno pitanje o tome koliko je takva misija realna.
Nicu Popescu iz Evropskog vijeća za vanjske odnose vidi dodatnu prepreku.
"Problem s tradicionalnim mirovnim misijama je što one zavise od odluka UN-a, što znači da bi Rusija mogla staviti veto na njih ili ih u bilo kojem trenutku prekinuti", rekao je u izjavi za RSE prošlog mjeseca Popescu, koji je bio ministar vanjskih poslova Moldavije od 2021. do 2024.
Rusija je stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a i ima pravo veta.
Popescu je tada rekao da se većina diskusija ne vodi o mirovnim snagama, već o odvraćajućoj sili. S tim se slaže i Jamie Shea, koji ističe još dva ključna pitanja.
"Da li koristimo NATO snage koje trenutno brane granice NATO-a u centralnoj i istočnoj Evropi? Poljska se tome protivi. I treba li se više fokusirati na jačanje ukrajinske vojske kao glavne sile odvraćanja i na to trošiti novac, umjesto na evropske snage za osiguranje, kako zagovara Danska?"
Politički faktori također igraju važnu ulogu. Anketa u zapadnoj Evropi dosljedno pokazuje nizak nivo podrške za slanje trupa u Ukrajinu.
Rizici slanja takvog kontingenta, čak i u neborbenoj ulozi, bili bi ogromni. Pravila angažmana morala bi jasno definisati kako reagovati ako ruske snage otvore vatru, a političke posljedice gubitaka mogle bi biti goleme.
"To će biti teško provesti", rekao je Niklas Granholm iz Švedske agencije za istraživanje odbrane.
"Ako idete sa zapada prema istoku, imate nešto što sam ranije nazivao osovinom straha. Istočnoevropske zemlje ovo osjećaju vrlo jasno. Što idete dalje na zapad, to je manje očito."
Mine usporavaju povratak u Palmiru, drevni sirijski grad
Prije građanskog rata u Siriji, drevne ruševine Palmire bile su jedna od glavnih turističkih atrakcija zemlje. No kako izvještava Heather Murdock iz Glasa Amerike, moderni grad sada je i sam u ruševinama i zatrpan minama koje su ubile nekoliko ljudi koji su se pokušavali vratiti svojim domovima.
Bassuener: Dodik je pod velikim pritiskom
Politički analitičar Kurt Bassuener se osvrnuo za Glas Amerike na sudski proces protiv predsjednika RS Milorada Dodika za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.
