Rusija je u srijedu napala Ukrajinu krstarećim i balističkim projektilima, kao i dronovima, saopštila je Ukrajina. U napadima je ranjeno najmanje šest osoba u gradu Harkovu na sjeveroistoku zemlje, a jedna je ubijena u regiji Dnjepropetrovsk, rekli su tamošnji guverneri.

Neizvjesno da li će se američka pomoć nastaviti istim tempom pod novoizabranim republikanskim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji će zamijeniti Bidena 20. januara. Trump je rekao da želi da se rat brzo okonča.

"Svrha ovog nečuvenog napada bila je da se ukrajinskom narodu prekine pristup toplotnoj i električnoj energiji tokom zime i da se ugrozi sigurnost mreže", rekao je Biden, demokrata u saopćenju.

Keith Kellogg, Trumpov izbor za specijalnog izaslanika za Ukrajinu i Rusiju, također je kritizirao napad od srijede.

"Božić bi trebao biti vrijeme mira, ali Ukrajina je brutalno napadnuta na Božić", rekao je Kellogg. "SAD su odlučnije nego ikada da donesu mir u regionu."

Tokom kampanje za predsjedničke izbore, Trump je doveo u pitanje nivo američke uključenosti u sukob, sugerirajući da bi evropski saveznici trebali snositi veći financijski teret. Neki od njegovih kolega republikanaca - koji će od sljedećeg mjeseca kontrolirati i Predstavnički dom i Senat - također su se ohladili u slanju dodatne pomoći Kijevu.

Ovaj stav - uprkos prethodnoj snažnoj podršci u američkom Kongresu za kontinuiranu ili proširenu podršku Ukrajini - izazvao je zabrinutost među ukrajinskim pristalicama oko budućnosti američke pomoći pod Trumpom.

Osim Nešića, uhapšeni su i direktor „Puteva Republike Srpske” Milan Dakić, Mladen Lučić i još četiri osobe koje su pod istragom Tužilaštva i Uprave za organizovani kriminal Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS).

Prema saopćenju, sumnjiče se da su kao rukovodioci „Puteva RS“ i lica koja su poslovala sa ovim preduzećem, počinili krivična djela – udruženje radi činjenja krivičnih djela, pranje novca, zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja, te primanje mita.

Više detalja iz Tužilaštva BiH nisu iznijeli.

O hapšenju Nešića oglasio se Milorad Dodik na Twitteru, koji smatra da je Tužilaštvo BiH pokazalo da je postalo instrument pojedinih stranih ambasada i sarajevska političke javnosti za obračun s RS.

„Ovakav način rada predstavlja progon kadrova iz Republike Srpske s ciljem njene destabilizacije”, rekao je Dodik.

Iz MUP-a RS su samo potvrdili da je privedeno sedam osumnjičenih u akciji „Tunel 2” i da su u toku su pretresi stambenih i poslovnih jedinica na području Banjaluke, Istočnog Sarajeva i Bijeljine.

Detektor je ranije izvjestio da je Nešić kao vršilac dužnosti direktora „Puteva RS” saslušan 2018. u Policijskoj upravi Istočno Sarajevo zbog sumnje da je počinio krivično djelo prinuda.

Beba stara 3 sedmice bila je treća koja je umrla od hladnoće u šatorskim kampovima u Gazi posljednjih dana, rekli su doktori.

Izraelsko bombardovanje i kopnena invazija na Gazu ubili su više od 45.000 Palestinaca, više od polovine su žene i djece, prema Ministarstvu zdravlja Gaze, koje ne pravi razliku između boraca i civila.

Ofanziva je izazvala široko rasprostranjena razaranja i raselila oko 90 posto od 2,3 miliona stanovnika Gaze, često više puta.

Stotine hiljada osoba smještene su u šatorske kampove duž obale dok nastupa hladna zima. Grupe za pomoć se bore da dostave hranu i zalihe i kažu da nedostaje deka, tople odjeće i drva.

Izrael je povećao količinu pomoći, u prosjeku 130 kamiona dnevno ovog mjeseca, u odnosu na oko 70 dnevno u oktobru i novembru. Ipak, količina je i dalje znatna manja od prethodnih mjeseci, a Ujedinjene nacije kažu da nisu u mogućnosti podijeliti više od polovine pomoći jer izraelske snage uskraćuju dozvolu da se kreću unutar Gaze ili zbog neobuzdanog bezakonja i krađe iz kamiona.

Otac tronedjeljne Sile, Mahmoud al-Faseeh, zamotao ju je u deku kako bi pokušao da je ugrije u njihovom šatoru u oblasti Muwasi izvan grada Khan Younis, ali to nije bilo dovoljno, rekao je za Associated Press.

Rekao je da šator nije bio zaštićen od vjetra i da je tlo bilo hladno, jer su temperature u utorak navečer pale na 9 stepeni Celzijusa.

„Bilo je jako hladno preko noći i kao odrasli nismo to mogli ni podnijeti. Nismo se mogli ugrijati”, rekao je.

Sila se budila plačući tri puta preko noći, a ujutro su je zatekli kako ne reaguje, ukočenog tijela.

„Bila je kao drvo”, rekao je al-Faseeh.

Hitno su je prevezli u poljsku bolnicu gdje su ljekari pokušali da je ožive, ali su joj pluća već bila oštećena.

Ahmed al-Farra, direktor dječijeg odjela u bolnici Nasser u Khan Younisu, potvrdio je da je beba umrla od hipotermije. Rekao je da su još dvije bebe - jedna stara 3 dana, druga mjesec dana - dovedene u bolnicu u posljednjih dana nakon što su umrle od hipotermije.

Oko 1.100 sjevernokorejskih specijalaca je ubijeno ili ranjeno u Rusiji otkako su prije nekoliko sedmica ušli u sukob s Ukrajinom, saopštila je 19. decembra Nacionalna obavještajna služba Južne Koreje. Među poginulima je navodno i jedan general.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski 23. decembra je izjavio da je broj poginulih i ranjenih veći od 3.000, što predstavlja oko četvrtinu sjevernokorejskih specijalnih snaga poslanih u Rusiju, ali je dodao da su ti podaci preliminarni. Radio Slobodna Evropa nije mogao potvrditi nijednu od ovih brojki.

Ipak, čini se da vođa Sjeverne Koreje Kim Jong Un nije uznemiren brzim gubicima. Prema izvještajima, on dodatno učvršćuje svoju podršku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u zamjenu za ključne zalihe nafte, novca i vojne tehnologije.

Zelenski je 23. decembra izjavio da bi Sjeverna Koreja mogla poslati još trupa i oružja na front.

Zajednički štab južnokorejske vojske podržao je tu prognozu, rekavši da Pjongjang priprema rotaciju ili slanje dodatnih snaga u Rusiju.

Sjevernokorejska vojna podrška dolazi u kritičnom trenutku rata. Rusija nastoji nadvladati brojčano slabiju i resursima oskudniju ukrajinsku pješadiju te osvojiti teritorij prije nego što njeni vlastiti ljudski i materijalni resursi postanu iscrpljeni.

Pentagon je početkom oktobra saopštio da je Rusija izgubila više od 600.000 vojnika u skoro trogodišnjem ratu. Potrošila je toliko vojne opreme da se bori da nadomjesti artiljerijske granate i projektile usljed oštrih zapadnih sankcija.

Sada gotovo dvije trećine minobacačkih i artiljerijskih granata koje Rusija koristi protiv Ukrajine dolazi iz Sjeverne Koreje, izvijestio je Wall Street Journal, pozivajući se na ukrajinskog oficira Andrija Kovalenka. Ukrajinski zvaničnici također navode da je svaka treća balistička raketa proizvedena u Sjevernoj Koreji.

Pjongjang pojačava proizvodnju oružja kako bi zadovoljio rastuće potrebe Rusije, kažu stručnjaci.

Rovovski rat

Ruske trupe sada osvajaju položaje na istoku Ukrajine najbržim tempom od početka rata. Kijev je izveo iznenadni upad u područje Kurska u avgustu, zauzevši dio ruskog teritorija u nadi da će odvući neprijateljske snage od istočne Ukrajine. To se nije ostvarilo, dijelom zahvaljujući zalihama sjevernokorejskih trupa.

Dolazak sjevernokorejskih trupa u Rusiju u oktobru prvobitno je viđen kao čin očaja ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je morao značajno povećati plate kako bi privukao nove regrute.

Međutim, The New York Times je 23. decembra, pozivajući se na američke zvaničnike, izvijestio da je zapravo Sjeverna Koreja pristupila Rusiji s ponudom slanja trupa, a Putin je prihvatio. Nije jasno kada je Kim iznio ovu ponudu.

Putin je u junu otputovao u Pjongjang na sastanak s Kimom. Tokom samita, dvojica lidera su postigla dogovor o strateškom sporazumu koji uključuje klauzulu o međusobnoj odbrani. Putin je ovaj sporazum ratifikovao u novembru.

Slanjem trupa u Rusiju, Kim pokušava zaobići stroge sankcije koje Sjeverna Koreja trpi od 2006. godine, kada je izvela prvi nuklearni test. Ove sankcije ograničavaju pristup tehnologijama i materijalima za vojnu upotrebu.

Sjeverna Koreja decenijama nije bila uključena u aktivne ratne sukobe. Njena vojska, koja broji više od milion vojnika, nema borbenog iskustva. Angažman u Ukrajini omogućava Kimovim trupama da steknu iskustvo, ali ih stavlja u situaciju za koju nisu adekvatno pripremljeni, tvrde analitičari.

Sjeverna Koreja nije bila uključena u vrući rat desetljećima. Stoga njezini vojni vrhovi i trupe – kojih ima više od milijun – nemaju nikakvog borbenog iskustva. Raspoređivanje u Ukrajini je način da Kim i njegova vojska steknu nešto. Međutim, Kimove trupe su loše pripremljene za vrstu rovovskog rata sa širokom upotrebom bespilotnih letjelica i projektila s kojom se suočavaju u Ukrajini, kažu stručnjaci.

Hyunseung Lee, koji je proveo tri i po godine u artiljerijskom i izviđačkom bataljonu početkom 2000-ih prije nego što je prebjegao, rekao je za RSE prošlog mjeseca da Kimove trupe "zapravo ne treniraju s naprednom opremom".

Dodao je da vojnici ne mogu ovladati dronovima i modernim tehnologijama u kratkom roku.

Video snimci na društvenim mrežama prikazuju ukrajinske kamikaza dronove kako pogađaju i ubijaju sjevernokorejske vojnike u snijegom prekrivenim poljima Kurska. Komentarišući snimke u objavi na platformi X 19. decembra, Lee je to nazvao "tužnim, ali predvidivim ishodom".

Prema Institutu za proučavanje rata (ISW) sa sjedištem u Vašingtonu, veliki gubici među trupama Sjeverne Koreje nisu uzrokovani samo modernom tehnologijom. Problem predstavljaju i jezičke barijere koje otežavaju komunikaciju i koordinaciju s ruskim snagama.

Još značajnije, ISW navodi da Sjevernokorejci izvode početne napade na ukrajinske položaje na otvorenom terenu. Ovakve strategije, koje neki vojni stručnjaci cinično nazivaju "topovskim mesom", rezultiraju velikim gubicima među napadačima.

Portparol ukrajinske vojne obavještajne službe, Jevgen Jerin, rekao je za agenciju AFP 24. decembra da angažman sjevernokorejskih trupa nije imao značajan uticaj na bojnom polju.

"To nije tako veliki broj vojnika", izjavio je, dodajući da koriste "primitivne taktike koje više podsjećaju na Drugi svjetski rat".