Američka vojska je saopštila da je samo 15 pritvorenika ostalo tamo nakon transfera, nakon što Biden čini sve što može da zatvori Gvantanamo u posljednjim danima na funkciji.

Pritvorski centar otvorio je 11. januara 2002. predsjednik George W. Bush, za osumnjičene za terorizam i neprijateljske borce tokom američkog „Rata protiv terorizma” poslije napada na New York i Washington 11. septembra 2001. godine.

Prema podacima Pentagona, u zalivu Gvantanamo je bilo smješteno oko 680 zatvorenika 2003. godine.

„Sjedinjene Države cijene spremnost vlade Omana i drugih partnera da podrže rad SAD na odgovornom smanjenju populacije pritvorenika i konačnom zatvaranju objekta u zalivu Gvantanamo”, navodi se u saopštenju američke vojske.

Od preostalih 15 pritvorenika, Pentagon je saopštio da trojica ispunjavaju uslove za transfer, a da isti broj ima pravo na periodičnu reviziju ispitivanja njihovih slučajeva. Ostali su optuženi ili osuđeni za ratne zločine.

Gvanatamo su dugo kritikovale grupe za ljudska prava zbog potencijalnih kršenja međunarodnih zakona o ljudskim pravima i uslova u zatvoru.

Meta će program nezavisne provjere činjenica prvo ukinuti u Americi. Kompanija kaže da je odlučila da okonča program zato što stručnjaci za provjeru činjenica također imaju svoje predrasude, ističući da je suviše mnogo sadržaja bilo podvrgnuto provjeri.

Umjesto toga, Meta se okreće modelu zvanom „bilješke zajednice” (community notes), gdje različiti korisnici provjeravaju činjenice u tuđim objavama.

„Vidjeli smo da taj pristup funkcioniše na X-u, gdje su njihovi korisnici dobili ovlaštenje da odlučuju kada su neke objave potencijalno obmanjujuće i potreban im je veći kontekst”, objavio je u svom blogu direktor Mete za globalna pitanja Joel Kaplan.

AP je ranije bio dio programa provjere činjenica na platformama Mete, ali je prije godinu dana prestao da učestvuje u njemu.

Kompanija za društvene medije također kaže da planira da dozvoli „više govora” što uključuje ukidanje nekih restrikcija na određene teme koje su dio uobičajenih, konvencijalnih diskusija, kako bi se fokusirala na ilegalne radnje i „izuzetno ozbiljna kršenja” kao što su terorizam, seksualna eksploatacija djece i droga.

Meta navodi da je u pristupu izgradnje kompleksnih sistema moderacije sadržaja na svojim platformama - otišla predaleko, i načinila „suviše mnogo grešaka” cenzurišući suviše mnogo sadržaja.

Direktor kompanije Mark Zuckerberg je priznao da su promjene djelimično podstaknute političkim događajima kao što je pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima.

„Nedavni izbori još djeluju kao kulturna prekretnica gdje se prioritet, još jednom, daje govoru”, rekao je Zuckerberg u video snimku koji je objavljen na internetu.

Na svojoj press konferenciji u utorak, novoizabrani predsjednik rekao je da je iznenadna promjena politike kompanije Meta o moderaciji sadržaja „vjerovatno” motivisana prijetnjama koje je uputio Marku Zuckerbergu.

Trump je, u obraćanju novinarima na imanju Mar-a-Lago, izrazio zadovoljstvo potezom Mete. Na pitanje da li vjeruje da je to rezultat njegovih prijetnji Zuckerbergu, odgovorio je - „vjerovatno, da”.

Novinarka Glasa Amerike Kate Bartlett otputovala je na ostrvo Mahe na Sejšelima kako bi saznala više o tome šta Kina i SAD rade da bi osvojile srca tamošnjih stanovnika.

Sejšelski otoci nisu samo savršena slika za mladence, već dugo privlače i globalne velesile.

„Primjećujemo da postoje razne sile, razne države koje žele, kako kažete, da nam se udvaraju. Sejšeli su donijeli odluku da na njihovoj teritoriji neće biti, nikada neće biti vojne baze, strane vojne baze”, kaže ministar vanjskih poslova Sejšela Sylvestre Radegonde.

Strateški položaj arhipelaga u Indijskom okeanu, istočno od Afrike i južno od Zaljevskih država odavno je od interesa za zemlje poput SAD-a, Indije i Kine.

1963. godine, tokom Hladnog rata, SAD su izgradile stanicu za praćenje ruskih satelita na glavnom ostrvu Mahe.

Sedamdesettrogodišnji stanovnik ostrva Paul Chow sjeća se Amerikanaca kada su bili stacionirani na ostrvu.

„Bio sam šef košarkaške, lokalne ostrvske košarkaške ekipe. A nekada smo igrali protiv tehničara sa stanice za praćenje”, prisjeća se on.

Zatim, devedesetih godina, nekoliko godina nakon raspada Sovjetskog Saveza, SAD su zatvorile svoju ambasadu i zatvorile stanicu za praćenje mjesec dana kasnije.

Gotovo tri decenije kasnije, u vrijeme kada se zahuktava američko-kineska konkurencija, Washington ponovo baca oko na Sejšele.

„Ponovno otvaranje ambasade naglašava važnost koju Sjedinjene Države pridaju partnerstvu koje imamo sa Sejšelima”, kaže Adham Loutfi, trenutni zvaničnik Američke ambasade na Sejšelima.

Kineska ambasada u Maheu odbila je zahtjev za intervju.

Ali u godinama odsustva Washingtona, Kina je ostvarivala diplomatske uspjehe na Sejšelima.

Šalje doktore i gradi bolnice, pristupačne stanove, parlament i sudove - sve besplatno. Kina je državnoj televizijskoj kompaniji takođe poklonila novu zgradu.

„Razlika je u tome što je podrška Kine Sejšelima opipljiva. Možete ih vidjeti. Ne vidite podršku koju nam pružaju SAD”, kaže ministar vanjskih poslova Sejšela.

Loutfi kaže: „Umjesto da gradimo zgrade, gradimo kapacitet i gdje god možemo pomoći da pružimo doprinos i stručnost, bilo da se radi o trgovini drogom ili pravnom sustavu ili policijskim snagama, rado to činimo i tu vidi stvarno ulaganje. Sadite sjeme za budućnost. To opet nije isto što i zgrada, ali vjerujemo da je još važnije dati doprinos.”

Ali to možda neće biti dovoljno da osvoji srca nekih stanovnika ovdje.

„Kina puno pomaže Sejšelima, tako da ljudi općenito imaju vrlo pozitivan pogled na Kinu, ali pošto su SAD, oni su otišli još devedesetih, tako da mi zapravo ne stupamo u kontakt s Amerikancima toliko”, kaže stanovnik Sejšela Francis Woodcock

Dok se neki stanovnici boje da se njihova zemlja koristi kao pijun u geopolitičkoj igri moći, riječi predsjednika Wavela Ramkalawana su jasne: „Sejšeli nisu dio ovoga. Primićemo kineske ratne brodove u luci, indijske ratne brodove, evropske ratne brodove, američke ratne brodove, jer smo sa svima prijatelji.”

Sa dvije trećine svjetskih pošiljki nafte, Indijski okean je ključni plovni put, koji Sejšele drži na mapi geopolitičkih rivala kao što su Kina i SAD dok se nadmeću za utjecaj.