Linkovi

Najnovije

U Gvantanamu ostalo još 15 pritvorenika

Unutrašnjost nenaseljenog bloka u američkoj pomorskoj bazi u zalivu Gvantanamo, 5. marta 2013.
Unutrašnjost nenaseljenog bloka u američkoj pomorskoj bazi u zalivu Gvantanamo, 5. marta 2013.

Administracija američkog predsjednika Joea Bidena prepolovila je broj zatvorenika u pritvorskom centru Gvantanamo na Kubi, pošto je u ponedjeljak poslala 11 zatvorenika u Oman.

Američka vojska je saopštila da je samo 15 pritvorenika ostalo tamo nakon transfera, nakon što Biden čini sve što može da zatvori Gvantanamo u posljednjim danima na funkciji.

Pritvorski centar otvorio je 11. januara 2002. predsjednik George W. Bush, za osumnjičene za terorizam i neprijateljske borce tokom američkog „Rata protiv terorizma” poslije napada na New York i Washington 11. septembra 2001. godine.

Prema podacima Pentagona, u zalivu Gvantanamo je bilo smješteno oko 680 zatvorenika 2003. godine.

„Sjedinjene Države cijene spremnost vlade Omana i drugih partnera da podrže rad SAD na odgovornom smanjenju populacije pritvorenika i konačnom zatvaranju objekta u zalivu Gvantanamo”, navodi se u saopštenju američke vojske.

Od preostalih 15 pritvorenika, Pentagon je saopštio da trojica ispunjavaju uslove za transfer, a da isti broj ima pravo na periodičnu reviziju ispitivanja njihovih slučajeva. Ostali su optuženi ili osuđeni za ratne zločine.

Gvanatamo su dugo kritikovale grupe za ljudska prava zbog potencijalnih kršenja međunarodnih zakona o ljudskim pravima i uslova u zatvoru.

Meta ukida program provjere činjenica

Mark Zuckerberg, direktor kompanije Meta, na pretresu pred senatskim odborom za pravosuđe u Washingtonu, 31. januara 2024.
Mark Zuckerberg, direktor kompanije Meta, na pretresu pred senatskim odborom za pravosuđe u Washingtonu, 31. januara 2024.

Vlasnik Facebooka i Instagrama, kompanija Meta, saopštila je da ukida svoj program provjere činjenica koju obavlja nezavisna, treća strana, i zamjenjuje ga modelom sličnim onom koji koristi mreža Elona Muska X, gdje korisnici platforme dodaju kontekst i provjeravaju tvrdnje drugih korisnika.

Meta će program nezavisne provjere činjenica prvo ukinuti u Americi. Kompanija kaže da je odlučila da okonča program zato što stručnjaci za provjeru činjenica također imaju svoje predrasude, ističući da je suviše mnogo sadržaja bilo podvrgnuto provjeri.

Umjesto toga, Meta se okreće modelu zvanom „bilješke zajednice” (community notes), gdje različiti korisnici provjeravaju činjenice u tuđim objavama.

Mark Zuckerberg na konferenciji u San Joseu 1. maja 2018. najavljuje mjere proširenja programa provjere činjenica. (Foto: AP/Marcio Jose Sanchez)
Mark Zuckerberg na konferenciji u San Joseu 1. maja 2018. najavljuje mjere proširenja programa provjere činjenica. (Foto: AP/Marcio Jose Sanchez)

„Vidjeli smo da taj pristup funkcioniše na X-u, gdje su njihovi korisnici dobili ovlaštenje da odlučuju kada su neke objave potencijalno obmanjujuće i potreban im je veći kontekst”, objavio je u svom blogu direktor Mete za globalna pitanja Joel Kaplan.

AP je ranije bio dio programa provjere činjenica na platformama Mete, ali je prije godinu dana prestao da učestvuje u njemu.

Kompanija za društvene medije također kaže da planira da dozvoli „više govora” što uključuje ukidanje nekih restrikcija na određene teme koje su dio uobičajenih, konvencijalnih diskusija, kako bi se fokusirala na ilegalne radnje i „izuzetno ozbiljna kršenja” kao što su terorizam, seksualna eksploatacija djece i droga.

Meta navodi da je u pristupu izgradnje kompleksnih sistema moderacije sadržaja na svojim platformama - otišla predaleko, i načinila „suviše mnogo grešaka” cenzurišući suviše mnogo sadržaja.

Direktor kompanije Mark Zuckerberg je priznao da su promjene djelimično podstaknute političkim događajima kao što je pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima.

„Nedavni izbori još djeluju kao kulturna prekretnica gdje se prioritet, još jednom, daje govoru”, rekao je Zuckerberg u video snimku koji je objavljen na internetu.

Na svojoj press konferenciji u utorak, novoizabrani predsjednik rekao je da je iznenadna promjena politike kompanije Meta o moderaciji sadržaja „vjerovatno” motivisana prijetnjama koje je uputio Marku Zuckerbergu.

Trump je, u obraćanju novinarima na imanju Mar-a-Lago, izrazio zadovoljstvo potezom Mete. Na pitanje da li vjeruje da je to rezultat njegovih prijetnji Zuckerbergu, odgovorio je - „vjerovatno, da”.

Sejšeli: Mala ostrvska država gdje se takmiče Amerika i Kina

Sejšeli
Sejšeli

Mala ostrvska država Sejšeli na istočnoj obali Afrike postala je mjesto rivalstva velikih sila. Kina već godinama vrši diplomatske prodore, dok su se SAD tek nedavno vratile na strateški arhipelag Indijskog okeana.

Novinarka Glasa Amerike Kate Bartlett otputovala je na ostrvo Mahe na Sejšelima kako bi saznala više o tome šta Kina i SAD rade da bi osvojile srca tamošnjih stanovnika.

Sejšelski otoci nisu samo savršena slika za mladence, već dugo privlače i globalne velesile.

„Primjećujemo da postoje razne sile, razne države koje žele, kako kažete, da nam se udvaraju. Sejšeli su donijeli odluku da na njihovoj teritoriji neće biti, nikada neće biti vojne baze, strane vojne baze”, kaže ministar vanjskih poslova Sejšela Sylvestre Radegonde.

Strateški položaj arhipelaga u Indijskom okeanu, istočno od Afrike i južno od Zaljevskih država odavno je od interesa za zemlje poput SAD-a, Indije i Kine.

1963. godine, tokom Hladnog rata, SAD su izgradile stanicu za praćenje ruskih satelita na glavnom ostrvu Mahe.

Sedamdesettrogodišnji stanovnik ostrva Paul Chow sjeća se Amerikanaca kada su bili stacionirani na ostrvu.

„Bio sam šef košarkaške, lokalne ostrvske košarkaške ekipe. A nekada smo igrali protiv tehničara sa stanice za praćenje”, prisjeća se on.

Zatim, devedesetih godina, nekoliko godina nakon raspada Sovjetskog Saveza, SAD su zatvorile svoju ambasadu i zatvorile stanicu za praćenje mjesec dana kasnije.

Gotovo tri decenije kasnije, u vrijeme kada se zahuktava američko-kineska konkurencija, Washington ponovo baca oko na Sejšele.

„Ponovno otvaranje ambasade naglašava važnost koju Sjedinjene Države pridaju partnerstvu koje imamo sa Sejšelima”, kaže Adham Loutfi, trenutni zvaničnik Američke ambasade na Sejšelima.

Kineska ambasada u Maheu odbila je zahtjev za intervju.

Ali u godinama odsustva Washingtona, Kina je ostvarivala diplomatske uspjehe na Sejšelima.

Šalje doktore i gradi bolnice, pristupačne stanove, parlament i sudove - sve besplatno. Kina je državnoj televizijskoj kompaniji takođe poklonila novu zgradu.

„Razlika je u tome što je podrška Kine Sejšelima opipljiva. Možete ih vidjeti. Ne vidite podršku koju nam pružaju SAD”, kaže ministar vanjskih poslova Sejšela.

Loutfi kaže: „Umjesto da gradimo zgrade, gradimo kapacitet i gdje god možemo pomoći da pružimo doprinos i stručnost, bilo da se radi o trgovini drogom ili pravnom sustavu ili policijskim snagama, rado to činimo i tu vidi stvarno ulaganje. Sadite sjeme za budućnost. To opet nije isto što i zgrada, ali vjerujemo da je još važnije dati doprinos.”

Ali to možda neće biti dovoljno da osvoji srca nekih stanovnika ovdje.

„Kina puno pomaže Sejšelima, tako da ljudi općenito imaju vrlo pozitivan pogled na Kinu, ali pošto su SAD, oni su otišli još devedesetih, tako da mi zapravo ne stupamo u kontakt s Amerikancima toliko”, kaže stanovnik Sejšela Francis Woodcock

Dok se neki stanovnici boje da se njihova zemlja koristi kao pijun u geopolitičkoj igri moći, riječi predsjednika Wavela Ramkalawana su jasne: „Sejšeli nisu dio ovoga. Primićemo kineske ratne brodove u luci, indijske ratne brodove, evropske ratne brodove, američke ratne brodove, jer smo sa svima prijatelji.”

Sa dvije trećine svjetskih pošiljki nafte, Indijski okean je ključni plovni put, koji Sejšele drži na mapi geopolitičkih rivala kao što su Kina i SAD dok se nadmeću za utjecaj.

Generacija Beta: početak nove ere ljudske budućnosti

Ilustracija
Ilustracija

Djeca rođena 1. januara 2025. i kasnije pripadaju Generaciji Beta, novoj grupi koja dolazi nakon Generacije Alfa.

Ova djeca oblikovaće svijet obilježen umjetnom inteligencijom i virtuelnom stvarnošću, ali suočiće se i s globalnim izazovima poput klimatskih promjena.

Demograf i futurist Mark McCrindle, ispred kompanije McCrindle, koji je skovao i naziv Generation Alpha, definišea novu grupu kao one rođene od 2025. do 2039. godine.

Nova generacija, novi izazovi

Generacijski prelaz događa se svakih 15 do 20 godina, a posljednji put svijet je svjedočio ovoj promjeni 2010. godine, kada su rođeni prvi pripadnici Generacije Alfa. Godina 2024. označava kraj te generacije, dok 2025. otvara vrata Generaciji Beta, koja će trajati do 2039. godine.

Prema demografskim procjenama, djeca rođena između 2025. i 2039. će činiti između 13% i 16% svjetske populacije. Očekuje se da mnogi pripadnici ove generacije dožive 22. vijek, što dodatno naglašava njihov značaj u oblikovanju budućnosti.

Svijet pod dominacijom tehnologije

„Dok je Generation Alpha doživjela uspon pametne tehnologije i umjetne inteligencije, Generation Beta će živjeti u eri u kojoj su AI i automatizacija potpuno ugrađeni u svakodnevni život - od obrazovanja i radnih mjesta do zdravstvene zaštite i zabave”, objašnjavaju iz McCrindle na njihovom websiteu.

Generacija Beta će odrasti u svijetu u kojem su umjetna inteligencija (AI) i virtuelna stvarnost (VR) standard, a ne izuzetak. Već sada, tehnologije poput ChatGPT-a transformišu način na koji ljudi rade i uče, a škole se sve više oslanjaju na digitalne alate.

Međutim, postoji zabrinutost da bi ovisnost o tehnologiji mogla ograničiti razvoj kreativnosti i interpersonalnih vještina kod ove djece. Psiholozi upozoravaju da rana i prekomjerna izloženost ekranima može negativno utjecati na socijalizaciju i sposobnost kritičkog mišljenja.

Generacija izazova i prilika

Gen Beta će naslijediti svijet prepun složenih problema. Klimatske promjene, prenaseljenost i ekološke krize oblikovaće njihove prioritete. Očekuje se da će ova generacija raditi na održivosti, promovišući inovacije koje će ublažiti utjecaj ekoloških prijetnji.

Roditelji Generacije Beta suočiće se s izazovom balansiranja između prednosti i rizika tehnologije. Stručnjaci savjetuju da djeca što duže ostanu izvan društvenih mreža, jer istraživanja ukazuju na štetne utjecaje na mentalno zdravlje mladih.

Generacije kroz historiju

Kako bismo bolje razumjeli Generaciju Beta, korisno je pogledati prethodne generacije. Prva generacija koja je rasla uz internet bili su Milenijalci (1981–1996). Generacija Z (1997–2009) je generacija digitalnih urođenika dok je Generacija Alfa (2010–2024) poznata i kao „iPad djeca”, odrasla je uz pametne uređaje.

Budućnost Generacije Beta

Dok će Gen Beta profitirati od tehnološkog napretka, njihova uloga u rješavanju globalnih izazova biće ključna.

Kako naučnici i stručnjaci budu pratili razvoj Generacije Beta, važno je da roditelji i edukatori ulože napore u razvijanje uravnoteženog odnosa prema tehnologiji i održivim vrijednostima.

Ministar odbrane BiH odbio dati saglasnost Srbiji za prelet vojnog aviona 8. i 9. januara

Arhiv - Ministar odbrane Zukan Helez tokom gostovanja u emisiji Glasa Amerike.
Arhiv - Ministar odbrane Zukan Helez tokom gostovanja u emisiji Glasa Amerike.

Ministar odbrane Bosne i Hercegovine (BiH) Zukan Helez odbio je dati saglasnost za prelet vojnog aviona ili helikoptera Srbije preko teritorije BiH, a prema planu leta dostavljenom od Ambasade Srbije u BiH za 8. i 9. januar.

O tome je obavijestio Kancelariju visokog predstavnika u BIH (OHR), NATO štab u Sarajevu, EUFOR i Delegaciju EU u BiH.

"Ovaj prelet helikoptera Republike Srbije i posjeta delegacije Ministarstva odbrane Srbije nedvojbeno upućuje na zaključak da je namjera prisustva događajima vezanim za obilježavanje 9. januara, koji je 2015. i 2019. godine Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim danom Republike Srpske", istakao je Helez u objavi na društvenoj mreži Facebook.

Naveo je i kako nepoštivanje odluka Ustavnog suda u svim demokratskim državama predstavlja podrivanje vladavine prava, a u Bosni i Hercegovini i potencijalno činjenje krivičnog djela.

Vlasti RS slave 9. januar, datum kada je 1992. godine u Sarajevu tadašnja Skupština srpskog naroda u BiH, donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, kao nezavisne cjeline unutar Bosne i Hercegovine.

Cilj je bio da se taj dio BiH potom pripoji Jugoslaviji, koja se tada raspadala.

Na čelu samoproglašene republike su bili Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, koji su osuđeni u Haškom tribunalu zbog ratnih zločina. U donošenju deklaracije nisu učestvovali predstavnici Bošnjaka i Hrvata.

Ova dva naroda na 9. januar gledaju kao na početak rata u Bosni i Hercegovini, te početak etničkog čišćenja, ratnih zločina i genocida nad nesrpskim stanovništvom na teritoriji RS.

Ustavni sud BiH utvrdio da je Dan RS neustavan

Ustavni sud tadašnje Republike BiH donio je 28. februara 1992. Odluku kojom se poništavaju i deklaracija i Ustav Srpske Republike BiH.

Ustavni sud BiH je, 23 godine kasnije, u novembru 2015. donio odluku prema kojoj je član Zakona o praznicima RS-a koji govori o Danu RS-a, neustavan.

Osim što se Ustavni sud u obrazloženju osvrnuo i na događaje iz 1992. godine, utvrdio je i da se tad obilježava i krsna slava Republike Srpske – Sveti arhiđakon Stefan, pa se doživljava i kao vjerski praznik.

Ustavni sud BiH nije osporio pravo na dan Republike Srpske, ali je utvrdio da "Dan RS-a" ne može biti 9. januar.

Kao odgovor na odluku Ustavnog suda BiH, u RS je 25. septembra 2016. godine održan referendum o 9. januaru, iako je Ustavni sud BiH sedam dana ranije obustavio Odluku o raspisivanju referenduma.

Uprkos tome, referendum je održan, nakon čega je u Skupštini RS u oktobru iste godine usvojen Zakon o Danu RS-a kojim je ponovo definisan 9. januar kao praznik.

Devet delegata Bošnjaka i Hrvata u Vijeću naroda RS-a, kao jednom od dva doma Narodne skupštine RS-a, podnijelo je novu apelaciju Ustavnom sudu BiH.

Sud je u martu 2019. donio odluku prema kojoj je član tog zakona da se "na osnovu potvrđene volјe građana Republike Srpske, 9. januar utvrđuje kao Dan Republike" neustavan i protivan Međunarodnoj konvenciji o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.

Utvrđeno je i da je protivan Protokolu uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Prethodno je i Venecijanska komisija u mišljenju ocijenila da je Dan RS na taj datum "diskriminatorski, jer nije u skladu s univerzalnim vrijednostima dijaloga, tolerancije i razumijevanja".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG