Ona je rekla da će krajem nedjelje objaviti koje proizvode će Meksiko ciljati, što možda ukazuje na to da se Meksiko i dalje nada deeskalaciji trgovinskog rata koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump.

„Ne postoji motiv ili razlog, niti opravdanje koje podržava ovu odluku koja će uticati na naše ljude i naše nacije”, rekla je ona.

Carine koje je najavio Trump protiv Kanade i Meksika stupile su na snagu u utorak povećavajući rizik od osvete sjevernoameričkih saveznika Sjedinjenih Država.

Od 4. marta, uvoz iz Kanade i Meksika sada će se oporezovati po stopi od 25 odsto, a kanadski energenti podliježu uvoznim carinama od 10 odsto.

Američki predsjednik je takođe rekao da će tarife na proizvode iz Kine, od 10 procenata, povećati za još toliko. Dodao je i da će 2. aprila stupiti na snagu recipročne tarife zemljama koje uvedu carine na američke proizvode.

"Predsjednik je bio jasan da je usredsređen na mir. Potrebno je da i naši partneri budu posvećeni tom cilju. Privremeno obustavljamo i razmatramo našu pomoć da bi osigurali da doprinosi rješenju", rekao je visoki zvaničnik administracije za Glas Amerike.

Agencija Reuters prenijela je, pozivajući se na izveštaj Bloomberga, da će biti obustavljeno slanje sve američke vojne opreme, uključujući oružje u tranzitu u avionima ili na brodovima ili koje se nalazi u tranzitnim područjima u Poljskoj.

Trump je prethodno novinarima u Beloj kući rekao da nije razgovarano o suspendovanju vojne pomoći Ukrajini, ali je dodao da bi Zelenski "trebalo da više cijeni" podršku Washingtona. Amerika je do sada izdvojila milijarde dolara vojne pomoći za Kijev.

Američki predsjednik je također u ponedeljak, na svojoj mreži "Truth social" ponovo oštro kritikovao Zelenskog zbog njegove izjave u nedjelju veče da je dogovor o kraju rata sa Rusijom "i dalje veoma daleko".

Trump je ocenio da je to "najgora izjava" i da "Amerika to neće još dugo tolerisati". Ponovio je i da Zelenski ne želi mir "dok god ima američku podršku".

"Evropa je na sastanku sa Zelenskim otvoreno poručila da ne mogu da obave posao bez SAD-a", napisao je Trump.

Zelenski je u ponedjeljak na X-u napisao da Ukrajina mora da bude angažovana "u sadržajnoj" diplomatiji da bi se rat brzo okončao.

"Radimo sa Amerikom i našim evropskim partnerima i veoma se nadamo američkoj podršci na putu do mira. Mir je potreban što je prije moguće", naveo je Zelenski.

Ukrajinski predsednik je ranije više puta istakao da primirje moraju da prate eksplicitne bezbjednosne garancije Zapada da bi se osiguralo da Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu prije tri godine i kontroliše oko 20 odsto njene teritorije, ne krene u novi napad.

Naredba je bila dio sveukupne ponovne procjene američkih operacija protiv Moskve, prema New York Timesu, sa nejasnim trajanjem ili obimom pauze.

Pentagon je odbio da komentariše ove tvrdnje na upit AFP-a.

"Zbog operativnih zabrinutosti za bezbjednost, ne komentarišemo niti razgovaramo o cyber obavještajnim podacima, planovima ili operacijama", rekao je visoki zvaničnik odbrane.

"Za sekretara Hegsetha nema većeg prioriteta od bezbjednosti borca u ratu u svim operacijama, uključujući i cyber domen", dodao je on.

Izvještavanje medija o ovoj promjeni dolazi u trenutku kada američki predsjednik Donald Trump insistira na pregovorima o okončanju rata u Ukrajini i nekoliko dana nakon što je američki lider vodio žustru raspravu sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim na sastanku u Bijeloj kući.

Zapadne zemlje optužuju Kremlj da je organizovao niz incidenata sa ciljem da se potkopa podrška Ukrajini dok se ta zemlja bori protiv ruske invazije.

Trump se, u međuvremenu, predstavio kao posrednik između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Zelenskog, sklanjajući Kijev i Evropu po strani dok se trudi da se približi Putinu.

Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Mike Waltz, govoreći u nedelju za CNN o ponovnom otvaranju veza sa Rusijom, demantovao je izvještaje o promeni cyber politike.

"To nije bio dio naših diskusija", rekao je on. "Biće svih vrsta šargarepe i štapa da se ovaj rat okonča."

"Sutra - tarife od 25 posto Kanadi i 25 odsto Meksiku. I to je početak", rekao je Trump novinarima u Bijeloj kući.

Poručio je da je cilj carina da se dva američka susjeda primoraju da intenziviraju borbu protiv trgovine fentanilom koji se unosi u SAD.

Trump je prvobitno najavio carine Meksiku i Kanadi u februaru, ali ih je odložio za mjesec dana nakon što su obje zemlje pristale na ustupke.

Međutim, u ponedjeljak je istakao da "nema prostora za Meksiko ili Kanadu" da izbjegnu velike nove tarife.

Vrijednost berzanskih indeksa na američkom tržištu naglo ja pala poslije Trumpovih komentara.

Američki predsjednik je također rekao da će tarife na proizvode iz Kine, od 10 procenata, povećati za još toliko. Dodao je i da će 2. aprila stupiti na snagu recipročne tarife zemljama koje uvedu carine na američke proizvode.

Meksiko i Kanada najavili su da će odgovoriti na američke carine.

Njegova priča nije samo naučni uspjeh, već i svjedočanstvo o istrajnosti i predanosti.

Bavljenje fundamentalnim pitanjima fizike

Greljo se bavi fizikom izvan Standardnog modela. „Standardni model fizike elementarnih čestica predstavlja vrhunac naučnog redukcionizma, pristupa u kojem se priroda razumijeva kroz njene najelementarnije gradivne jedinice. Iako je ovo jedno od najvećih dostignuća savremene fizike, ono nije konačno poglavlje u knjizi zakona Svemira, jer ostavlja mnoga ključna pitanja neodgovorenima.”

Njegovi trenutni istraživački projekti uključuju razvijanje novih teorija koje nastoje objasniti temeljne misterije poput hijerarhije masa elementarnih čestica, prirode tamne materije te pitanjima hijerarhije masa elementarnih čestica i prirode tamne materije.

„Iako su ta pitanja ogromna, sama potraga za odgovorima održava moju znatiželju budnom”, kaže.

Rad na razvoju nauke u BiH

Greljo je i osnivač i prvi predsjednik Asocijacije za napredak nauke i tehnologije (ANNT).

„Osnovali smo ANNT s ciljem da Bosna i Hercegovina postane pristupačno mjesto za nauku i tehnologiju”, objašnjava Greljo.

Asocijacija danas okuplja više od stotinu istraživača širom svijeta i realizovala je brojne projekte, uključujući organizaciju naučnih skupova, promociju nauke i izradu strategija za razvoj istraživačke infrastrukture. Nedavno su, s ponosom dodaje, dobili prvi Horizon Europe projekat i organizuju školu umjetne inteligencije ovog ljeta.
Kroz ANNT, Greljo i kolege pokušavaju pomoći i razvoju nauke u Bosni i Hercegovini.

„Kroz česte diskusije pokušavamo iskoristiti naša šarolika iskustva da identifikujemo najbolje prakse. Shvatili smo da ne postoje idealni sistemi, ali i kako konstruktivno djelovati te promovisati dobre primjere iz različitih okruženja”, dodao je.

Od izbjeglištva do velike podrške mentora

Njegovo djetinjstvo je obilježeno ratnim traumama.

„Izbjegli smo iz Gacka 1992. godine i skrasili se u Mostaru, a nakon završene osnovne škole, srednjoškolsko obrazovanje nastavio sam u Sarajevu, gdje sam upisao fiziku na Prirodno-matematičkom fakultetu Upravo tu se prvi put susreo s CERN-om na Školi fizike visokih energija. Ovaj događaj mu je, kako kaže, „uveliko oblikovao akademski put.”

Nakon diplomiranja, Greljo se preselio u Ljubljanu, gdje je na Institutu Jožef Stefan doktorirao iz fenomenologije Higgsovog bozona.

Slijedile su godine postdoktorskih istraživanja u Cirihu i Mainzu, a zatim i istraživačka pozicija na CERN-u kroz vrlo konkurentni program stipendija za naučnike iz zemalja koje nisu članice CERN-a.

„To iskustvo je bilo prekretnica u mojoj karijeri, koja me dovela do profesorskih pozicija u Bernu i Bazelu”, ističe Greljo.

Greljo s posebnom zahvalnošću govori o profesorima s Odsjeka za fiziku Univerziteta u Sarajevu – Kenanu Surulizu, Dejanu Miloševiću i svom mentoru Ilji Doršneru.

„Njihova podrška otvorila mi je vrata teorijske fizike”, kaže.

Kasnije su mu značajnu podršku pružili prof. Jernej Fesel Kamenik i Svjetlana Fajfer u Ljubljani, te Gino Isidori u Cirihu, kojeg naziva uzorom u predanosti istraživačkom radu.

Iako mnogima djeluje zastrašujuće studirati tako kompleksnu nauku kao što je fizika, ključ, prema Grelji, nije u težini već u motivaciji: „Ako imate želju razumjeti zakone prirode, to je sasvim dovoljan razlog da krenete ovim putem.”

Odliv mozgova ili prilika?

Dr. Admir Greljo vjeruje da odlasci mladih istraživača ne moraju biti isključivo negativni.

„Ako naučnici ostanu povezani sa svojom domovinom, njihovo iskustvo i saradnja mogu donijeti ogromne koristi. Ključ je u odgovornosti pojedinaca, ali i podršci države.”

Iako trenutno predaje u Švicarskoj, Greljo ostaje povezan s naučnim razvojem Bosne i Hercegovine – kroz projekte, mentorstvo i širenje međunarodnih mreža. Njegova priča pokazuje kako lična upornost i predanost mogu povezati male zemlje sa svjetskim naučnim tokovima.

To će biti njeno prvo samostalno pojavljivanje u javnosti otkako je ponovo postala prva dama 20. januara.

Zakon su predložili republikanski senator Ted Cruz i demokratska senatorica Amy Klobuchar i usvojen je u Senatu.

Melania Trump se pojavljuje kako bi iskazala podršku tom zakonskom prijedlogu koji tek treba da bude usvojen u Predstavničkom domu Kongresa, gdje republikanci imaju tijesnu većinu.

Na okruglom stolu će, osim senatora i prve dame, učestvovati i zagovornici prava na bezbjednost na interenetu, kao i žrtve osvetničke pornografije.

U prvoj Trumpovoj administraciji, Melania Trump je vodila inicijativu pod nazivom "Biti najbolji", čiji je fokus bio bezbjednost na internetu. Rekla je i da je zainteresovana da ponovo aktivira taj program.

Nije se mnogo pojavljivala u javnosti otkako je njen suprug ponovo došao na vlast.

Očekuje se da bude uz predsjednika kada se bude obraćao zajedničkoj sjednici Kongresa u utorak uveče.

Tri dana nakon što su brojni mediji prenijeli tekst da je državna policijska agencija obustavila svoj rad u Republici Srpskoj, iz uprave SIPA-e nisu odgovorili na upitDetektora o ovim navodima, niti su se o njima javno oglašavali.

Portal Istraga je u petak objavio da je Državna agencija za istrage i zaštitu već počela primjenjivati zabranu rada na teritoriji Republike Srpske, nakon što su poslanici Narodne skupštine usvojili zakon o tome, koji još uvijek nije zvanično stupio na snagu.

Detektor je kontaktirao niz uposlenika državnih pravosudnih i policijskih agencija te političara koji su dali različite odgovore o mogućem prekidu rada državne policijske agencije na području RS-a. Većina je odbila govoriti zvanično.

Govoreći pod uslovom anonimnosti, jedan dugogodišnji državni tužilac rekao je za Detektor da je uprava SIPA-e odbila sve putne naloge.

Za profesora kriminalistike, kriminologije i sigurnosti Armina Kržalića izostanak reakcije SIPA-e na navode o prekidu rada dodatno usložnjava već složenu situaciju u Bosni i Hercegovini.

“Dobro bi bilo da imamo informacije tačne, precizne o svim dešavanjima i to ne bi bacalo ljagu ili sumnju na neke pogrešne radnje ili pogrešne pristupe koji se mogu koristiti”, smatra Kržalić.

Poslanici NSRS-a su u četvrtak usvojili četiri zakona, od kojih je posebno veliku pažnju izazvao zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BIH, odnosno zabrana rada Tužilaštva i Suda BiH, te Državne agencije za istragu i zaštitu (SIPA) na teritoriji RS-a.

Portal Istraga je u petak objavio informacije da je SIPA privremeno obustavila svoje aktivnosti na području RS-a. Prema informacijama ovog portala, MUP RS-a odbio je provesti dvije naredbe Tužilaštva BiH te SIPA-i nisu dostavili izvod iz kazneno-operativne evidencije za dvije osobe iz Banje Luke koje su uhapšene zbog prijetnje državnoj sutkinji Seni Uzunović.

MUP RS-a nije odgovorio na upit Detektora za komentar.

Direktor SIPA-e Darko Ćulum također nije odgovarao na pozive, niti je Agencija odgovorila na zvanični upit u ponedjeljak.

Ćulum je u nedjelju prisustvovao proširenom kolegiju Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a, ali nije davao izjave za medije. U ponedjeljak je državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac održao sastanak s 33 direktora i zamjenika direktora iz RS-a u agencijama na nivou BiH.

Ni glavni državni tužilac Milanko Kajganić nije odgovorio na poruku i pozive novinara Detektora. Tužilaštvo BiH također nije u ponedjeljak odgovorilo na zahtjev za komentar.

Tužilaštvo BiH je 2021. godine pokrenulo istragu zbog sumnje u rušenje ustavnog poretka, nakon što je Narodna skupština usvojila Nacrt zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću RS-a, čime bi se ukinula nadležnost državnog pravosudnog regulacionog tijela. Iz Državnog tužilaštva nikada poslije nisu javno saopštili rezultate istrage.

Kržalić kaže da su institucije u ovakvim slučajevima trebale djelotvornije reagovati i procesuirati prijašnje radnje.

“Sigurno ne bi došlo do ovakvih radnji. Da su prije reagovali, spriječili bi ovakvo djelovanje”, kaže on.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik, prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije zbog neizvršenja odluke visokog predstavnika, komentarisao je rad SIPA-e u ponedjeljak nakon susreta s Draganom Čovićem u Mostaru.

“U 7 sati, kada stupi taj zakon na snagu, niti jedna prostorija SIPA-e neće moći da djeluje na području RS-a, niti jedna ispostava Suda BiH, Tužilaštva BiH, niti će se primjenjivati njihove odluke. Ako neko misli da može, neka proba”, rekao je Dodik, prenosi RTRS.

Detektor danas nije mogao dobiti komentar državnog ministra pravde Davora Bunoze.

Edin Kahrimanović, predsjednik Sindikata SIPA-e, kaže da se rad u Agenciji odvija neometano.

“Samo mogu reći da smo mi profesionalci i radimo svoj posao u skladu sa Zakonom o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, sve ostalo je do politike, to nas trenutno zanima. Mi smo za sada svi na poslu – i jedni i drugi i treći. Mi smo kolege, odnosi su korektni”, kaže Kahrimanović za Detektor.

On je rekao da se trenutna situacija ne odražava na uposlene i postupanja u Agenciji. Da se rad SIPA-e odvija neometano na teritoriji RS-a tvrdi i državni ministar odbrane Zukan Helez.

Ured visokog predstavnika (OHR) nije odgovorio na upit Detektora, ali su ranije izjavili da visoki predstavnik Christian Schmidt neće reagovati, već to prepustiti institucijama BiH koje na raspolaganju imaju potrebne mehanizme.

Član zajedničke Komisije za odbranu i sigurnost Parlamentarne skupštine BiH Milan Dunović kazao je za Detektor da se Komisija nije sastajala u međuvremenu, niti su dobili poziv u vezi s radom SIPA-e u RS-u.

“Ja, kao član Komisije, nemam nikakvu informaciju niti je predsjedavajući ikakvu informaciju uputio prema nama”, kaže Dunović.

Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković tvrdi da nema zvaničnih informacija o nepostupanju SIPA-e na prostoru RS-a i smatra da do toga neće ni doći.

“Ako Dodik izjavljuje da svako profesionalno treba da radi svoj posao, kako entitetske tako i državne institucije, meni ništa iz toga nije bilo jasno. Da bi nešto bilo zvanično, mora biti napismeno. Ne vjerujem da će neko ko je direktor SIPA-e biti toliko preambiciozan da ne poštuje ono što mu je zakon naložio”, kaže Duraković.

Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević kaže da navodi o obustavi rada SIPA-e na teritoriji RS-a nisu tačni jer se ne može postupati u skladu s bilo kojim zakonom, ukoliko on nije stupio na snagu.

“Da li se određeni ljudi na neki način pripremaju za to, to je već druga stvar”, kaže Kovačevič.

“Zakon je usvojen u Narodnoj skupštini, čeka se da prođe ostalu proceduru. Onda da dođe do predsjednika Republike Srpske, predsjednik da potpiše ukaz o stupanju zakona na snagu. Do tada, da li određeni ljudi žele da pošalju poruku, to je druga stvar”, dodaje on.

Kržalić kaže da su zakoni usvojeni u NSRS-u jednostrani, nisu stupili na snagu, i po njima se ne može ni raditi ni djelovati.

“Ono kako je izgledno institucionalno, sigurno da će ovi zakoni završiti na Ustavnom sudu. Šta će biti nakon tog perioda, to je sad pitanje, možda na neki način se priprema teren, ali za sada nema nikakvih smetnji da institucije nastave da funkcionišu i rade onako kako su i radile do sada”, kaže on.

Dodaje da vjeruje u profesionalizam ljudi na čelu tih institucija te da će izvršavati svoje obaveze i zadatke, ili na neki način podnijeti ostavku, pa da se nađu drugi ljudi koji će biti na tim pozicijama.

“Ne možete se jednostrano se povući iz nekih ugovora i napustiti neke zakone koje ste vi izglasali s jednostranim pristupom, nego imaju procedure kako i na koji način se takvi zakoni mogu donositi. I to stoji u Ustavu BiH i kako na neki način se mogu uzimati i vraćati nadležnosti. Sve drugo je poigravanje ili sprovođenje samovolje i glumljenje autokratizma”, kaže on.

Osumnjičeni, 40-godišnji Nijemac, uhapšen je na licu mjesta. Policija je blokirala i evakuisala uže gradsko područje nakon što je automobil prošao kroz pješačku šoping zonu, dok vlasti pokušavaju da utvrde "motiv počinioca".

U sličnim napadima u njemačkim gradovima od decembra je poginulo osam osoba, dok je u Mannheimu u maju prošle godine ubijen policajac u napadu nožem na jednom anti-islamskom skupu. Tada je povrijeđeno pet osoba, podsjeća agencija AFP.

Bezbjednost je bila jedna od glavnih tema na prošlomjesečnim izborima na kojima je pobijedila Hrišćansko-demokratska unija Friedricha Merza.

Incident je "jasan podsjetnik da moramo da uradimo sve da spriječimo takve zločine. Njemačka mora ponovo da postane bezbjedna zemlja", napisao je Merz na X-u.

Ministar unutrašnji poslova države Baden-Wurttemberg Thomas Strobl rekao je da je osumnjičeni za incident iz susjedne njemačke države i da policija pokušava da utvrdi šta se dogodilo.

Njemačke gradove je proteklih mjeseci potresao niz nasilnih napada, uključujući noževima i vozilima. Prošlog mjeseca je automobil uletio među okupljene na jednom sindikalnom skupu u Minhenu. Stradala je dvogodišnja djevojčica i njena majka. Policija je uhapsila 24-godišnjeg Afganistanca, osumnjičenog za napad.

U decembru, u napadu automobilom u Magdeburgu, poginulo je šest ljudi, a stotine ranjene. Policija je na licu mjesta uhapsila jednog Saudijca.

Vlasti u Njemačkoj su u stanju pripravnosti, s obzirom na to da je u ponedjeljak vrhunac njemačke karnevalske sezone.

Trump i potpredsjednik JD Vance sukobili su se u petak sa Zelenskim u Ovalnom kabinetu. Trump je optužio Zelenskog za nepoštovanje Sjedinjenih Država, rekavši da gubi rat i rizikuje da izazove Treći svjetski rat.

„Ono što se dogodilo u Bijeloj kući u petak, naravno, pokazalo je koliko će biti teško postići putanju poravnanja oko Ukrajine”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov. „Kijevski režim i Zelenski ne žele mir. Oni žele da se rat nastavi.”

„Veoma je važno da neko natjera samog Zelenskog da promijeni svoj stav”, rekao je Peskov. „Neko mora natjerati Zelenskog da želi mir. Ako Evropljani to mogu, treba ih počastiti i hvaliti.”

Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je desetine hiljada vojnika u Ukrajinu 2022. godine, što je izazvalo najveću konfrontaciju između Moskve i Zapada od dubina Hladnog rata.

Konflikt u i oko Ukrajine rastao je godinama prije njegove odluke. Rusija je zauzela ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine nakon što je promoskovski predsjednik svrgnut usred masovnih uličnih protesta u Kijevu. Separatisti koje podržava Rusija tada su počeli da se bore protiv ukrajinskih oružanih snaga u istočnom regionu Donbas.

Peskov je rekao da je Putin upoznat sa „događajem bez presedana” u Ovalnom kabinetu, dodajući da je on pokazao u najmanju ruku nedostatak diplomatskih vještina Zelenskog.

Zelenski je u nedjelju rekao da vjeruje da bi mogao spasiti svoj odnos s Trumpom, ali da Ukrajina neće ustupiti nikakvu teritoriju Rusiji kao dio mirovnog sporazuma.

Rusija trenutno kontroliše nešto manje od petine Ukrajine - ili oko 113.000 kvadratnih kilometara - dok je Ukrajina zauzela oko 450 kvadratnih kilometara Rusije u upadu u susjednu pokrajinu Kursk, prema ratnim kartama otvorenog izvora i ruskim procjenama.

Nakon sukoba u Ovalnom kabinetu, evropski lideri skočili su u odbranu Zelenskog. Na samitu u Londonu u nedjelju, britanski premijer Keir Starmer rekao je da su se složili da sastave ukrajinski mirovni plan koji će predstaviti Sjedinjenim Državama.

Starmer je također najavio novi britanski ugovor od 1,6 milijardi funti koji bi Ukrajini omogućio kupovinu 5.000 raketa za protuzračnu odbranu.

Odgovarajući na samit, Kremlj je rekao da je samit u Londonu pokušaj da se nastavi rat, a ne da se traži mir, ali je također ukazao na podjele između Evrope i Sjedinjenih Država.

„Vidimo da je počela fragmentacija kolektivnog Zapada”, rekao je Peskov.

„Ostaje grupa zemalja koja prije čini stranku rata, koja izjavljuje svoju spremnost da dodatno podrži Ukrajinu u smislu podrške ratu i osiguravanja nastavka neprijateljstava.”

Zapad i Ukrajina opisuju rusku invaziju 2022. godine kao otimanje zemlje u imperijalnom stilu.

Putin taj sukob tumači kao dio egzistencijalne bitke sa dekadentnim Zapadom za koji kaže da je ponizio Rusiju nakon pada Berlinskog zida 1989. proširenjem vojnog saveza NATO-a i zadiranjem u ono što smatra sferom utjecaja Moskve, uključujući Ukrajinu.

Peskov je rekao da će Rusija nastaviti dijalog sa Washingtonom o bilateralnim odnosima i da će nastaviti sa, kako Moskva naziva „specijalnom vojnom operacijom” u Ukrajini.

„To je fluidna situacija”, rekao je Lutnik za emisiju „Sunday Morning Futures” na Fox News-u.

„U utorak će biti carina za Meksiko i Kanadu. Tačno kakve su, to ćemo ostaviti predsjedniku i njegovom timu da pregovaraju”, rekao je.

Lutnickovi komentari bili su prvi pokazatelj da Trumpova administracija možda neće uvesti pune carine od 25 posto koje je najavio prošle sedmice na svu robu iz Meksika i neenergetski uvoz iz Kanade, tvrdeći da dva susjeda SAD-a još uvijek ne čine dovoljno da obuzdaju priliv ilegalnih droga u Sjedinjene Države.

Lutnick je rekao da su Meksiko i Kanada „odradili razuman posao” osiguravajući svoje granice sa Sjedinjenim Državama, iako smrtonosna droga fentanil i dalje ulazi u zemlju.

Trump je prvi put najavio carine prije mjesec dana, ali je potom odgodio njihov datum stupanja na snagu nakon što je meksička predsjednica Claudia Sheinbaum objavila da će poslati 10.000 vojnika na sjevernu granicu Meksika sa SAD-om kako bi obuzdala protok narkotika, a kanadski premijer Justin Trudeau je rekao da će imenovati glavnu osobu za borbu protiv fentanila.

Trump također dodaje još jednu carinu od 10% na kinesku robu u utorak, udvostručavajući carine od 10% koje je uveo 4. februara. Trump je okrivio Kinu kao izvor krijumčarenja fentanila u SAD.

Najavljujući nove carine prošle sedmice, Trump je rekao: „Droga još uvijek ulazi u našu zemlju iz Meksika i Kanade na vrlo visokim i neprihvatljivim nivoima. Veliki postotak ovih lijekova, većina njih u obliku fentanila, proizvodi se i isporučuje iz Kine.” On je to komentirao na svojoj platformi Truth Social.

Ekonomisti kažu da će carine koje Trump nameće vjerovatno povećati maloprodajne cijene za potrošače i troškove materijala za preduzeća. Meksiko, Kanada i Kina su tri najveća nacionalna trgovinska partnera sa SAD-om, iako je Evropska unija veća od sve tri pojedinačno.

Trump je, na svom prvom sastanku kabineta u novom predsjedničkom mandatu prošle nedjelje, rekao da će „vrlo brzo” objaviti carinu od 25% na izvoz EU u SAD.

Tvrdio je da je EU „formirana [1993.] da bi ekonomski zeznula Sjedinjene Države“.

Dok je Trump signalizirao novu carinu na robu koja se šalje u SAD, EU je obećala da će odgovoriti „čvrsto i odmah” na „neopravdane” trgovinske barijere i sugerirala da će uvesti vlastite carine na uvoz iz SAD-a ako Trump nastavi sa svojim.

Režiser Sean Baker osvojio je Oscara za najbolju režiju za Anoru, film o egzotičnoj plesačici i seksualnoj radnici koja ima priliku za priču o Pepeljugi kada se uda za sina ruskog oligarha.

Dvadesetpetogodišnja Mikey Madison proglašena je najboljom glumicom u filmu Anora, osvojivši prvog Oscara. Njena uloga u Anori joj je takođe donijela počasti za najbolju glumicu na dodjeli nagrada Independent Spirit i britanskih nagrada BAFTA.

Ostvarenje Anora pokupio je nagrade i u kategorijama najbolji scenarij i najbolja montaža.

Adrien Brody osvojio je svog drugog Oscara za najboljeg glumca za ulogu imigrantskog arhitekta u epskoj poslijeratnoj drami The Brutalist. Ovaj 51-godišnji rođeni Newyorčanin već je pobijedio za film Pijanista, kada je postao najmlađi dobitnik najboljeg glumca sa 29 godina.

Zoe Saldana osvojila je Oscara za najbolju sporednu glumicu za ulogu advokatice iz Mexico Cityja u kriminalističkoj drami i mjuziklu Emilia Perez.

Kieran Culkin dobitnik je Oscara za najboljeg sporednog glumca za ulogu američkog turista s motornim ustima u filmu A Real Pain. Zvijezda HBO-ovog programa Succession, Culkin je bio veliki favorit za pobjedu nakon što je osvojio BAFTA-u, Critic's Choice, Zlatni globus i SAG za film koji govori o dva rođaka na turneji jevrejske baštine u Poljskoj.

Basel Adra, Rachel Szor, Hamdan Ballal i Yuval Abraham osvojili su Oscara za najbolji dugometražni dokumentarni film za No Other Land. Titulu najboljeg kratkometražnog dokumentarna odnio je film The Only Girl in the Orchestra.

Film I'm Not a Robot dobio je Oscara u kategoriji najboljeg kratkometražnog igranog filma, pobijedivši predstavnika Hrvatske, film Čovjek koji nije mogao šutjeti (The Man Who Could Not Remain Silent) Nebojše Slijepčevića. Holandski film Ik ben geen robot Victorije Warmerdam govori o muzičkoj producentici Lari koja postaje opsjednuta pitanjem je li možda ona robot.

Posebno impresivno veče imao je Sean Baker koji je od četiri nominacije, osvojio sve, čime se izjednačio sa Waltom Disneyjem po broju osvojenih Oscara u jednoj večeri.

Starmer, koji je ugostio zapadne lidere u Londonu u pokušaju da oživi mirovni sporazum, rekao je da se nada da će se evropska „koalicija voljnih” okupiti da podrži Kijev, ali da svaki prekid vatre mora biti podržan od strane Sjedinjenih Država kako bi se spriječilo da ruski predsjednik Vladimir Putin ponovo napadne Ukrajinu.

„Drugim riječima, moramo pronaći one zemlje u Evropi koje su spremne da se malo više okrenu naprijed”, rekao je on za televiziju BBC.

„Velika Britanija i Francuska su najnaprednije u razmišljanju o ovome i zato predsjednik Macron i ja radimo na ovom planu, o kojem ćemo zatim razgovarati sa SAD-om.”

Starmer je razgovarao s Macronom i Trumpom u subotu nakon što je ugostio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Downing Streetu, dan nakon što su se Trump i Zelenski sukobili na vanrednom sastanku u Bijeloj kući.

Starmer je ponovio svoju tvrdnju da bi mirovni sporazum funkcionirao u Ukrajini samo ako bi eventualne evropske mirovne snage imale sigurnosnu garanciju Sjedinjenih Država.

„Uvijek sam bio jasan da će za to biti potrebna pomoć SAD-a”, rekao je.

„Ja sam izabran zbog poreza i mnogih stvari, granice, ali i balansiranja budžeta i sređivanja situacije u našoj zemlji, a to je veliki dio toga”, rekao je predsjednik Trump.

On je pohvalio brze napore Elona Muska da smanji prevaru i gubitke u vladi. Musk je na sastanku kabineta rekao da njegova Agencija za efikasnost vlade, ili DOGE, treba brzo da djeluje kako bi se do 2026. fiskalne godine deficit smanjio za hiljadu milijardi dolara.

„To zahtijeva uštedu od 4 milijarde dolara dnevno, svakog dana od sada do kraja septembra. Pravićemo greške. Nećemo biti savršeni, ali kad napravimo grešku, brzo ćemo je popraviti”, rekao je Musk.

Lideri sindikata i demokrate u Kongresu se protive zatvaranju vladinih agencija i jednom od ciljeva administracije da se smanji radna snaga u federalnoj vladi, u kojoj radi oko 2,4 miliona civilnih službenika.

„Ne koristiš bacač plamena. Ne koristiš sjekiru, i uz rasipanje, prevaru i zloupotrebe režeš i sve dobre stvari. Nijedan pametan biznismen to ne bi uradio. I mislim da je to što rade nečuveno. Povređuje ljude”, izjavio je demokratski senator Chuck Schumer.

Nekoliko vladinih službenika na probnom radu, koji su nedavno otpušteni, podelili su svoje priče na virtuelnom sastanku koji je organizovao demokratski kongresmen Ro Khanna.

Advokat Michael Graugnard, koji je dva puta glasao za Trumpa, otpušten je iz Sekretarijata za poljoprivredu.

„Moja uloga je bila da osiguram da programi funkcionišu legalno, a to je u skladu sa povećanjem efikasnosti vlade i smanjenjem nepotrebnih troškova. Oženjen sam. Imamo dvogodišnju djevojčicu, i sin bi trebalo da nam se rodi u aprilu. Imali smo zdravstveno osiguranje kroz moj posao”, rekao je Graugnard.

Naučnici su posljednjih dana izašli na ulice da protestuju zbog smanjenja medicinskih istraživanja i otpuštanja. Politički analitičar Jonathan Hanson komentarisao je uticaj mjera koje sprovodi DOGE.

„Dosadašnji napori su dramatični potezi koji vjerovatno neće dovesti do velike uštede u kratkom periodu i dugoročno će nanijeti štetu vladinim kapacitetima”, smatra Hanson.

Do sada, izgleda da rezovi nisu nanijeli Trumpu političku štetu, kažu analitičari.

„Ne mislim da je reakcija bila u velikoj mjeri negativna, jer da je to slučaj, rejting Donalda Trumpa već bio niži nego što je trenutno slučaj. Mislim i da je ideja o smanjenju potrošnje u teoriji prilično popularna”, kaže Kyle Kondik sa Univerziteta Virginije.

On je dodao da se postavlja pitanje kako će Amerikanci reagovati narednih mjeseci na potencijalne prekide vladinih usluga na koje su navikli.

Uredba dozvoljava vladinim agencijama i organizacijama koje primaju federalna sredstva da odaberu da li će nastaviti da nude dokumente i usluge na jezicima koji nisu engleski.

Njom se ukida odluka bivšeg predsjednika Billa Clintona koji je zahtijevao od vlade i organizacija koje su dobile federalna sredstva da pruže jezičku pomoć osobama koje ne govore engleski.

"Utvrđivanje engleskog kao službenog jezika ne samo da će pojednostaviti komunikaciju, već će i ojačati zajedničke nacionalne vrijednosti i stvoriti kohezivnije i efikasnije društvo", navodi se u naredbi.

"U dobrodošlici novim Amerikancima, politika poticanja učenja i usvajanja našeg nacionalnog jezika učinit će Sjedinjene Države zajedničkim domom i osnažiti nove građane da ostvare američki san", također se navodi u naredbi. "Govorenje engleskog ne samo da otvara vrata ekonomski, već pomaže pridošlicama da se uključe u svoje zajednice, učestvuju u nacionalnim tradicijama i daju povrat našem društvu."

Više od 30 država donijelo je zakone kojima se engleski određuje kao službeni jezik.

Desetljećima su zakonodavci u Kongresu pokušavali usvojiti zakon kojim bi engleski jezik proglasili službenim jezikom SAD-a, ali ti napori nisu uspjeli.

U roku od nekoliko sati nakon Trumpove inauguracije prošlog mjeseca, nova administracija je uklonila verziju službene web stranice Bijele kuće na španskom jeziku.

Bijela kuća je tada saopštila da je posvećena vraćanju verzije web stranice na španjolskom jeziku. Od subote još uvijek nije restaurirana.

Bijela kuća nije odmah odgovorila na poruku da li će se to dogoditi.

Trump je zatvorio špansku verziju web stranice i tokom svog prvog mandata.

Obnovljena je kada je predsjednik Joe Biden inaugurisan 2021.