Sigurnost granica je ključni prioritet za predsjednika Donalda Trumpa, koji je proglasio vanredno stanje na granici SAD-a s Meksikom prvog dana svog mandata.

"Približno 2.400 vojnika iz sastava borbenog tima 2. Stryker brigade (SBCT), 4. pješadijske divizije" bit će poslano na granicu, zajedno sa "otprilike 500 vojnika iz 3. brigade borbene avijacije", navodi se u saopćenju NORTHCOM-a.

"Zadaci koje obavlja 2. SBCT uključivat će otkrivanje i praćenje; administrativnu podršku; transportnu podršku; skladištenje i logističku podršku; održavanje vozila; i inženjersku podršku. Osoblje neće provoditi niti biti uključeno u operacije zabrane ili deportacije", navodi se.

Trupe iz avijacije će "pomagati u kretanju osoblja, opreme i zaliha; i obezbjeđivati sposobnosti za zračnu medicinsku evakuaciju", rekao je NORTHCOM.

"Ovo raspoređivanje će donijeti dodatnu agilnost i sposobnost daljim naporima da se zaustavi tok ilegalne migracije i droge na južnoj granici", rekao je njen komandant, general Gregory Guillot.

Trumpova administracija pokrenula je ono što je označila kao veliki napor u borbi protiv ilegalne migracije koji uključuje imigracione racije, hapšenja i deportacije, uključujući i preko američke pomorske baze u zaljevu Guantanamo na Kubi.

Trump je prošlog mjeseca predstavio iznenađujući plan za zadržavanje do 30.000 migranata u bazi - objektu ozloglašenom po zlostavljanju osumnjičenih za teror koji su privedeni nakon napada 11. septembra 2001. - a američke snage su tamo pritvorile desetine ljudi posljednjih sedmica, od kojih su mnogi od tada deportovani.

Lender Blue Ghost (Plavi duh) kompanije Firefly Aerospace spustio se iz mjesečeve orbite na autopilotu, ciljajući na padine drevne vulkanske kupole u udarnom bazenu na sjeveroistočnom rubu mjeseca na bližoj strani.

Potvrda o spuštanju stigla je od kompanije za kontrolu misije izvan Austina u Teksasu, nakon akcije udaljene nekih 360.000 kilometara.

"Na Mjesecu smo", izvijestila je Kontrola misije, dodajući da je lender "stabilan".

Glatko, uspravno slijetanje čini Firefly - startup osnovan prije deset godina - prvom privatnom kompanijom koja je svemirsku letjelicu postavila na Mjesec bez pada. Mnoge zemlje su posrnule, a samo pet ih je potvrdilo uspjeh: Rusija, SAD, Kina, Indija i Japan.

Blue Ghost-u su za petama još dva slijetanja kompanija, a očekuje se da će mu se sljedeći pridružiti na Mjesecu kasnije ove sedmice.

Lansirana sredinom januara sa Floride, letjelica visoka 2 metra prenijela je 10 eksperimenata na Mjesec za NASA-u. Svemirska agencija platila je 101 milion dolara za isporuku, plus 44 miliona dolara za nauku i tehnologiju na brodu. To je treća misija u okviru NASA-inog komercijalnog programa lunarne isporuke, čija je namjera da pokrene lunarnu ekonomiju konkurentskih privatnih preduzeća dok izviđa prije nego što se astronauti pojave kasnije ove decenije.

Trebalo bi da dobiju dvije nedelje rada, prije nego što se završi lunarni dan i ugasi lender.

Nosila je usisivač za usisavanje mjesečeve prljavštine za analizu i bušilicu za mjerenje temperature čak 3 metra ispod površine. Također na brodu: uređaj za eliminaciju abrazivne mjesečeve prašine - pošast za NASA-ine davne Apollo letjelice, koja se lijepila svuda po svemirskim odijelima i opremi.

Na svom putu ka Mjesecu, Plavi duh je odašiljao sjajne slike na matičnu planetu.

U isto vrijeme, ugrađeni prijemnik je pratio i primao signale iz američkog GPS-a i europskih Galileo sazviježđa, što je ohrabrujući korak naprijed u navigaciji za buduće istraživače.

Još jedan lender - visoka i mršava letjelica visoka 4 metra koju je izgradila i kojom upravlja Intuitive Machines sa sjedištem u Houstonu - trebao bi sletjeti na Mjesec u četvrtak. Cilja na dno Mjeseca, samo 160 kilometara od južnog pola. To je bliže polu nego što je kompanija stigla prošle godine sa svojim prvim lenderom, koji je slomio nogu i prevrnuo se.

Uprkos padu, lender Intuitive Machines vratio je SAD na Mjesec po prvi put otkako su NASA-ini astronauti zatvorili program Apollo 1972.

Treći lender japanske kompanije iSpace je još tri mjeseca od slijetanja. Podijelio je raketnu vožnju sa Blue Ghostom od Cape Canaveral 15. januara, idući dužom, vjetrovitijom rutom. iSpace takođe pokušava da sleti na Mesec po drugi put. Njegov prvi lender srušio se 2023.

Mjesec je prepun olupina ne samo iz svemira, već i desetina drugih neuspjelih pokušaja tokom decenija.

NASA želi zadržati tempo dva privatna lunarna slijetanja godišnje, shvaćajući da će neke misije propasti, rekao je najviši naučni službenik svemirske agencije Nicky Fox.

Za razliku od NASA-inih uspješnih Apollo sletanja na Mjesec iza kojih su bile milijarde dolara i astronauti na čelu, privatne kompanije rade s ograničenim budžetom s robotskim letjelicama koje moraju sletjeti same, rekao je izvršni direktor Firefly-ja Jason Kim.

"Svaki put kada idemo gore, učimo jedni od drugih", rekao je Kim.

Inspektori Poreske uprave Republike Srpske u petak ujutro su bili u prostorijama Capitala, potvrdio je za Detektor urednik Siniša Vukelić. On je objasnio da su inspektori tražili dokumentaciju o plaćenim porezima i doprinosima u onome što su nazvali “informativnom kontrolom”.

Ova kontrola dolazi na kraju sedmice u kojoj je predsjednik Republike Srpske nekoliko puta isticao Capital, govorio pogrdne riječi o Vukeliću i najavio kontrolu trošenja novca USAID-a u nevladinim organizacijama, nakon što je osuđen pred Državnim sudom za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.

Vukelić je za Detektor rekao kako se kontrola prema njegovim informacijama vrši po nalogu Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a. On vjeruje da bi inspektori uskoro mogli posjetiti i druge medije i nevladine organizacije koje je Dodik spominjao u svojim govorima.

„Ja mislim da je to poteklo od Dodikove najave. Osjećaj je da to nije zato što oni imaju potrebe da redovno kontrolišu poslovanje, već zato što mislimo da je to po nalogu MUP-a i ona osnovu političkog pritiska koji se nad nama vrši. Jutros je u gostovanju na RTRS-u ponovo mene spominjao. Nazvao me kretenom i pozvao ljude da me tuže“, kaže Vukelić.

On ističe da su inspektori bili jako ljubazni i kulturni i da tokom kontrole nije bilo nikakvih problema.

Milorad Dodik je, gostujući u petak ujutro na RTRS-u, rekao kako je “250 miliona dolara od USAID-a u Bosni i Hercegovini otišlo za OHR, te za podmićivanje medija kao što su BN televizija, portali Buka i Capital”. Dodik nije predstavio nikakve dokaze za svoje tvrdnje.

„Sada ćemo da vidimo kroz ovaj zakon o nevladinim organizacijama kako je to trošio, zašto je to trošio i kako je to pravdao, zašto to niste prijavili, da li je plaćen porez“, rekao je Dodik, posebno prozivajući medije Buka i Capital.

„Uloga Capitala je bila da svakoga, ko radi nešto ovdje, okarakteriše lopovom i kriminalcem. Pozivam sve ljude koji su ikada napadnuti od Capital.ba da sada traže obeštećenje, od kretena koji je to uradio i nemojte ga braniti nije to novinar, nego obični strani sluga i ostaje sluga“, rekao je Dodik.

On je početkom februara najavio da će odmah biti sprovedena istraga o radu nevladinih organizacija iz ovog entiteta koje su sarađivale s Američkom agencijom za međunarodni razvoj (USAID). Kompletnu konferenciju za medije je posvetio radu USAID-a, koji je nazvao “kriminalnom organizacijom”, tvrdeći da se “preko nje peru pare i kontrolišu izbori”.

„Ova istraga u RS-u će potrajati i biće izloženi oni koji su imali bilo kakav doticaj s USAID-om. Već sada kada se vratim u svoj kabinet napisaću zahtjev- nalog da naša policija krene u istragu. S druge strane, sada je veoma vidljivo koliko je ispravno to što uvodimo i donosimo zakon o nevladinim organizacijama i njihovom radu“, rekao je tom prilikom Dodik.

On je ranije, ohrabren odlukom američkog predsjednika Donalda Trumpa da na tri mjeseca uskrati pomoć ove zemlje organizacijama širom svijeta, iz ladice izvadio zakon da značajno oteža rad nevladinih udruženja, koji je ranije povukao nakon pritiska međunarodne zajednice.

Nakon što je saznao sa prvostepenu presudu Suda Bosne i Hercegovine, kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije, Dodik je sa govornice ispred Narodne skupštine na mitingu prozvao direktno Aleksandra Trifunovića, urednika BUKA-e i Vukelića, urednika Capitala, kada je rekao da od njih neće odustati „zato što oni nisu odustali da sruše RS”, poručio je Dodik na mitingu, uz psovke USAID-u.

Vukelić vjeruje kako spominjanje nije bilo u afektu, što pokazuje posjeta inspektora Porezne uprave.

„Već on zapravo ima želju da se obračuna sa pet šest medija u RS-u i par nevladinih organizacija, iako nas je jako malo očigledno da ima stvarno zadatak i cilj da nas zatvori i što on i ne krije i javno govori i ponavlja svaki dan. To je nešto što je dodatni teret na naše poslovanje, ali mi ćemo nastaviti da radimo kao i do sada, bez obzira na pritiske idemo i dalje“, kaže Vukelić.

Ministarstvo unutrašnjih poslova i Poreska uprava Republike Srpske nisu u petak odgovorili na zahtjev za komentar. Detektor nije mogao dobiti komentar Siniše Karana, ministra unutrašnjih poslova RS-a.

Narodna skupština Republike Srpske je u četvrtak usvojila Zakon o stranim agentima za kojeg analitičari predviđaju da će povećati pritisak na rad kritičnih nevladinih organizacija. Njegova zvanična primjena još uvijek nije počela.

To je bila prva reakcija PKK nakon što je Odžalan ove sedmice pozvao na raspuštanje grupe i zatražio od nje da položi oružje nakon što se više od četiri decenije borila protiv turske države.

"Da bismo utrli put za sprovođenje poziva lidera Apoa na mir i demokratsko društvo, od danas proglašavamo prekid vatre", rekao je izvršni komitet PKK pozivajući se na Odžalana, a prenijela je pro-PKK novinska agencija ANF.

"Slažemo se sa sadržajem poziva kakav jeste i kažemo da ćemo ga pratiti i sprovesti. Nijedna od naših snaga neće preduzeti oružanu akciju osim ako nije napadnuta", saopštio je komitet sa sedištem u severnom Iraku.

PKK, koju su Turska, Sjedinjene Države i Evropska unija proglasile terorističkom grupom, vodi pobunu od 1984. sa ciljem da stvori domovinu za Kurde, koji čine oko 20 odsto od 85 miliona stanovnika Turske.

Otkako je Odžalan zatvoren 1999. godine, bilo je raznih pokušaja da se prekine krvoproliće, u koje je stradalo više od 40.000 ljudi.

Posle nekoliko sastanaka sa Odžalanom u njegovom ostrvskom zatvoru, prokurdska stranka DEM u četvrtak je prenela njegov apel da PKK položi oružje i sazove kongres da objavi raspuštanje te organizacije.

PKK je u subotu saopštila da je spremna da sazove kongres kako Odžalan želi, ali "da bi se to dogodilo, mora se stvoriti odgovarajuće sigurno okruženje" i Odžalan ga "mora lično usmjeravati i voditi radi uspjeha kongresa".

Bolji zatvorski uslovi

Grupa je takođe rekla da Odžalanovi zatvorski uslovi moraju biti olakšani, dodajući da on "mora biti u stanju da živi i radi u fizičkoj slobodi i da može da uspostavi nesmetane odnose sa kim želi, uključujući i svoje prijatelje".

Nakon što je poslednja runda mirovnih pregovora propala 2015. godine, dalji kontakt nije uspostavljen sve do oktobra kada je tvrdolinijski nacionalistički saveznik predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana ponudio iznenađujući mirovni gest ako Odžalan odbije nasilje.

Dok je Erdogan podržao približavanje, njegova vlada je pojačala pritisak na opoziciju, uhapsivši stotine političara, aktivista i novinara.

Erdogan je u petak rekao da je Odžalanov apel "istorijska prilika".

On je rekao da će Turska "budno paziti" kako bi osigurala da pregovori o okončanju pobune budu "dovedeni do uspješnog završetka".

"Kada se eliminiše pritisak terorizma i oružja, prostor za politiku u demokratiji će se prirodno proširiti", obećao je Erdogan.

Irak je pozdravio Odžalanov poziv, rekavši da je to "pozitivan i važan korak ka postizanju stabilnosti u regionu".

Prisustvo PKK u Iraku je stalni izvor napetosti između Bagdada i Ankare.

Grupa ima položaje u iračkom autonomnom regionu Kurdistan, gdje Turska takođe ima vojne baze i često izvodi kopnene i vazdušne operacije protiv kurdskih militanata.

"Prolazak kroz ove rezove učinit će svijet manje zdravim, manje sigurnim i manje prosperitetnim", rekao je Guterres novinarima u Ujedinjenim narodima. “Smanjenje američke humanitarne uloge i utjecaja bit će u suprotnosti s američkim interesima na globalnoj razini.”

On je pozvao Sjedinjene Države, kao i druge zemlje koje su nedavno najavile smanjenje humanitarne i razvojne pomoći, da preinače svoje odluke nakon pažljivijeg pregleda programa.

"U međuvremenu, svaka agencija Ujedinjenih naroda spremna je pružiti potrebne informacije i opravdanje za svoje projekte", dodao je Guterres. “I radujemo se saradnji sa Sjedinjenim Državama u tom pogledu.”

Šef UN-a nije naveo cifru u dolarima koliko će UN i njene agencije izgubiti i nije želio odgovarati na pitanja novinara. Ali Sjedinjene Države su najveći pojedinačni donator u smislu humanitarnog finansiranja humanitarnog poziva Ujedinjenih naroda. Godine 2024. obezbijedio je 14 milijardi dolara, nešto više od 40% ukupnih doprinosa. Nasuprot tome, Njemačka, drugi najveći donator, obezbijedila je 2,7 milijardi dolara, ili oko 8% globalnog finansiranja.

Trumpova administracija, preko svog Odjela za vladinu efikasnost - DOGE, smanjila je 60 milijardi dolara pomoći u inozemstvu kao dio svojih napora da masovno smanji vladine troškove. To je uključivalo zatvaranje Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) i preokretanje decenija američke vanjske politike koja je meku moć humanitarne pomoći smatrala nacionalnim interesom Amerike.

To je ostavilo mnoštvo međunarodnih humanitarnih agencija koje se bore da pokušaju da održe svoje programe. Generalni sekretar je rekao da osoblje UN-a na terenu također poduzima hitne korake kako bi zaštitilo što je moguće veći dio svog posla koji spašava živote.

Guterres je naveo neke primjere gdje bi rezovi u SAD-u utjecali - ili su već utjecali - na pružanje kritičnih usluga.

“U Afganistanu će više od 9 miliona ljudi propustiti zdravstvene i zaštitne usluge, a stotine mobilnih zdravstvenih timova i drugih usluga suspendovano je”, rekao je.

U Južnom Sudanu, rekao je, ponestalo je sredstava za programe podrške ljudima koji su pobjegli od rata u susjednom Sudanu. A u Ukrajini je humanitarna pomoć zasnovana na gotovini obustavljena u ključnim regijama.

"Naš apsolutni prioritet ostaje jasan", rekao je Guterres. “Učinit ćemo sve što možemo da pružimo pomoć za spašavanje života onima kojima je hitno potrebna. I nastavit ćemo s našim naporima da diverzificiramo broj velikodušnih donatora koji podržavaju naš rad.”

Upitan kasnije od strane novinara, Guterresov glasnogovornik je rekao da su agencije obaviještene pismom o smanjenjima, od kojih većina dolazi od vršioca dužnosti zamjenika administratora USAID-a, Petera Maroccoa. Glasnogovornik Stephane Dujarric rekao je da su zvaničnici UN-a "na prilično visokom nivou" pokušali razgovarati s američkim zvaničnicima o rezovima.

“Ali ne mogu reći da smo otkrili veliki interes za angažovanje po ovom pitanju”, rekao je.

Dujarric je naveo neke od agencija koje su primile pisma o raskidu, uključujući Organizaciju za hranu i poljoprivredu (FAO), koja je primila 27 pisama; Međunarodna kancelarija za migracije (IOM), koja je prekinula 22 od 25 programa USAID-a; i Ured UN-a za droge i kriminal (UNODC), koji je okončao oko 50 projekata.

"Njihov ured u Meksiku, koji se, između ostalog, bavi protokom fentanila, možda će se morati zatvoriti", rekao je Dujarric za UNODC. “To će uticati na njihove programe u Centralnoj Americi i Darien Gap koji se fokusiraju na borbu protiv trgovine ljudima.”

UNAIDS, koji pruža spasonosno liječenje HIV-a širom svijeta, saopštio je u petak da je u četvrtak primio pismo iz Washingtona kojim se sporazum s UNAIDS-om raskida "odmah".

Ovo je uslijedilo nakon odluke državnog sekretara Marca Rubija krajem januara da nastavi financirati UNAIDS dok je pregled američke strane pomoći bio u toku, a druga međunarodna pomoć pauzirana.

"Ovo je ozbiljan razvoj događaja koji utiče na cjelokupni odgovor na HIV, uključujući kontinuitet pružanja usluga HIV-a koje spašavaju živote za ljude koji žive sa HIV-om i pogođeni njime, civilno društvo i naše partnere", navodi se u saopštenju UNAIDS-a.

Od 2003. godine, kroz svoj PEPFAR program, Sjedinjene Države su pomogle da se spasi više od 26 miliona života ulaganjem u kritične programe prevencije, liječenja, njege i podrške HIV-a u 55 zemalja.

Rubio je rekao da u budućnosti sva strana pomoć mora učiniti Ameriku sigurnijom, jačom i prosperitetnijom.

Glasnogovornik State Departmenta rekao je u četvrtak da je do sada revidirano više od 9.100 grantova u vezi sa stranom pomoći u vrijednosti od preko 15,9 milijardi dolara. Više od 4.100 grantova u vrijednosti od skoro 4,4 milijarde dolara identificirano je za eliminaciju kao dio „agende na prvom mjestu Amerike“ – smanjenje ukupne vrijednosti granta za 28%.

"USAID je procijenio 6.200 višegodišnjih nagrada sa preostalom vrijednošću od 58,2 milijarde dolara", dodao je portparol. „Na kraju procesa koji je predvodilo rukovodstvo USAID-a, uključujući tranše koje je lično pregledao sekretar Rubio, gotovo 5.800 nagrada sa preostalom vrijednošću od 54 milijarde dolara identificirano je za eliminaciju kao dio programa America First – smanjenje od 92%.

Dopisnica iz State Departmenta Nike Ching dala je svoj doprinos ovom izvještaju. Neke informacije stigle su iz Associated Pressa.

Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je američka strana dala zeleno svjetlo za imenovanje Aleksandra Darčijeva za ambasadora, na sastanku zvaničnika dvije zemlje u Turskoj u četvrtak, prenosi agencija Reuters.

Obje strane su prethodno saopštile da su se na razgovorima u Istanbulu saglasile da rješavaju sporove koji utiču na rad ambasada i konzulata dvije zemlje. Rusija je navela da je takođe sugerisala obnovu direktnih avio veza, prekinutih na početku rata.

Darčijev je karijerni diplomata koji je dva puta služio u ruskoj ambasadi u Washingtonu, i bio ambasador u Kanadi od 2014. do 2021. godine.

John Sullivan, bivši američki ambasador u Rusiji, naveo je u svojim memoarima "Ponoć u Moskvi" ( Midnight in Moscow), da je Darčijev jednom bio veoma ljut na njega zbog izjava tadašnjeg američkog predsjednika Joe Bidena koji je ruskog predsjednika Vladimira Putina 2022. godine nazvao ratnim zločincem.

"Dok sam govorio, Darčijev se zacrvenio u licu. Pustio me je da govorim, ali je bio vidljivo bijesan. Kada sam završio, počeo je da viče na mene, koristeći uvrede, da ne treba da dolazim u ministarstvo sa tako neprijateljskim stavom", napisao je Sullivan.

Sullivan, koji je odbio da za Reuters dodatno komentariše taj događaj, rekao je da su njegove američke kolege iz ambasade mislile da će Darčijev da "ga udari" kada je ustao iz stolice.

Reuters je preko ruskog ministarstva spoljnih poslova zatražio komentar Darčijeva.

Ruski diplomata, trenutno direktor Direktorata za Sjevernu Ameriku, uskoro kreće za Washington, saopšteno je iz ministarstva spoljnih poslova. Moskva nije imala ambasadora u Americi od oktobra, kada je poslednji ambasador napustio položaj.

Iako se pregovori između Indije i EU odugovlače godinama, analitičari kažu da je hitnije zaključiti pakt jer prijetnja carinama od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa potiče mnoge zemlje da pojačaju napore za povećanje pristupa tržištima izvan SAD-a.

Von der Leyen je u New Delhi došla zajedno sa liderima zemalja EU. Nakon razgovora s indijskim premijerom, ona je Indiju nazvala "prijateljem istomišljenikom" i rekla da smo "zadužili naše timove da nadograde ovaj zamah" kako bi finalizirali pakt o slobodnoj trgovini.

Obje strane su također razgovarale o podizanju svog odbrambenog i sigurnosnog partnerstva. Modi je rekao da su pripremili "nacrt saradnje" u oblastima kao što su trgovina, tehnologija, investicije i sigurnost.

Prije sastanka s Modijem, von der Leyen je rekla da EU i Indija "imaju potencijal da budu jedno od definirajućih partnerstava ovog stoljeća" i da je vrijeme da svoje strateško partnerstvo podignu na "sljedeći nivo".

Promjene u geopolitici tjeraju zemlje na diversifikaciju partnerstava, kažu analitičari.

"Za Indiju, koja se bori da se izbori sa turbulencijama koje je izazvao Trump, Evropa se pojavljuje kao vrijedan partner", napisao je politički analitičar C. Raja Mohan u novinama The Indian Express. “Iako ni jedna ni druga ne mogu priuštiti da se povuku iz SAD-a, i Indija i Evropa moraju učiniti više da ojačaju svoje veze kao odgovor na Trumpovu nepredvidivu politiku.”

Sporazum o slobodnoj trgovini između EU i Indije "bio bi najveći sporazum ove vrste bilo gdje u svijetu", rekla je von der Leyen. “Vrijeme je da budemo pragmatični i ambiciozni i da svoje prioritete uskladimo s današnjom stvarnošću.”

Trump je rekao da će uvesti carinu od 25 posto na uvoz iz Evropske unije. Njegovi planovi za recipročne carine također će pogoditi indijski izvoz u SAD.

EU je najveći trgovinski partner Indije u robi - bilateralna trgovina iznosila je više od 130 milijardi dolara u periodu 2023-24.

Pregovori između Indije i EU počeli su prije nekoliko godina, ali su bili u zastoju osam godina prije nego što su nastavljeni 2021.

Glavne tačke zapreka bile su nevoljkost Nju Delhija da snizi carine na ključni evropski uvoz u Indiju, kao što su automobili, viski i vino, dok je EU oklijevala da prizna zahtjev New Delhija da ublaži vizne granice za indijske profesionalce.

Indija također želi veći pristup EU za jeftinije lijekove i hemikalije.

Indija, peta najveća svjetska ekonomija s velikom srednjom klasom, smatra se atraktivnim tržištem, ali ima visoke protekcionističke barijere.

Ranije ove sedmice, Indija i Velika Britanija također su nastavili trgovinske pregovore tokom posjete britanskog poslovnog i trgovinskog sekretara Jonathana Reynoldsa Nju Delhiju. Indijski ministar trgovine Pijuš Gojal rekao je da obje zemlje imaju za cilj da udvostruče bilateralnu trgovinu za jednu deceniju. Reynolds je rekao da je postizanje trgovinskog sporazuma "glavni prioritet" njegove vlade.

Trgovinski analitičari kažu da postoji "osjećaj hitnosti" za sklapanje trgovinskih paktova.

“Čini se da postoji stvarna namjera dijela Indije i drugih partnerskih zemalja da nešto urade ovoga puta. Tajming je važan – prijetnja carinama od strane predsjednika Trumpa može uzrokovati poremećaje u trgovini. Dakle, mislim da zemlje žele zaključiti ugovore prije nego što se globalno raspoloženje promijeni iz relativno otvorenog u više protekcionističko”, kaže trgovinski analitičar Biswajit Dhar iz New Delhija.

Dok je Indija u prošlosti postigla spor napredak u sklapanju paktova o slobodnoj trgovini, sada pojačava napore za sklapanje sporazuma usred straha da bi potencijalne promjene u globalnoj trgovini mogle predstavljati izazov za postizanje cilja premijera Modija o povećanju izvoza na 1 bilion dolara do 2030. godine.

“Trgovačke neizvjesnosti koje oslobađaju Trumpove carine natjerat će indijsku vladu da pažljivije razmotri nivoe zaštite u zemlji. To više ne može sebi priuštiti”, rekao je Dhar.

“Svaka veća zemlja je zainteresirana za veliko indijsko tržište, ali se žali na visoke carine.”

Federalni radnici koji nisu otpušteni rekli su da su popodnevni otkazi uključivali meteorologe koji rade ključne lokalne prognoze u uredima Nacionalne meteorološke službe širom zemlje.

Činilo se da se rezovi u NOAA dešavaju u dvije runde, jednom od 500 i jednom od 800, rekao je Craig McLean, bivši glavni naučnik NOAA-e koji je rekao da je informacije dobio od nekoga ko zna iz prve ruke. To je oko 10% NOAA radne snage.

Prvi krug rezova bili su zaposleni na probnom radu, rekao je McLean. U Nacionalnoj meteorološkoj službi ima oko 375 radnika na probnom radu — gdje se obavljaju svakodnevne prognoze i upozorenja na opasnost.

Otpuštanja su uslijedila usljed napora milijardera Elona Muska i njegovog odjela za vladinu efikasnost da smanje federalnu radnu snagu koju je predsjednik Donald Trump nazvao nadutom i neurednom. Hiljade radnika na probnom radu širom vlade već je otpušteno.

Zastupnica Grace Meng, D-N.Y., objavila je izjavu u kojoj kaže: „Danas su stotine zaposlenih u Nacionalnoj upravi za okeane i atmosferu (NOAA), uključujući meteorološke prognoze u Nacionalnoj meteorološkoj službi (NWS), dobile otkaze bez dobrog razloga. Ovo je nesavjesno.”

Meng je dodala: “Ovo su posvećeni, vrijedni Amerikanci čiji napori pomažu u spašavanju života i imovine od razornih posljedica prirodnih katastrofa širom zemlje. Ova akcija će samo ugroziti živote Amerikanaca u budućnosti.”

Zastupnik Jared Huffman, kalifornijski demokrata koji je rangirani član manjine u Komitetu za prirodne resurse Predstavničkog doma, također je rekao da su "stotine naučnika i stručnjaka iz NOAA" otpuštene.

Daniel Swain, klimatski znanstvenik na Univerzitetu Kalifornije u Los Angelesu, rekao je na društvenim mrežama da su otpuštanja radnih mjesta “spektakularno kratkovidna i da će na kraju zadati veliku samonanesenu ranu javnoj sigurnosti Amerikanaca i otpornosti američke ekonomije na vremenske i klimatske katastrofe”.

Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Renata Radić-Dragić i snimatelj Dženat Dreković napadnuti su u četvrtak poslijepodne u Brčkom dok su snimali kadrove za novu priču.

Drekoviću su ustanovljene lakše fizičke povrede, a Radić-Dragić je zbog pretrpljenog stresa upućena na dalje pretrage.

Na mjesto događaja je izašla policija, a napadači su privedeni u Policijsku stanicu Brčko distrikta. CIN je utvrdio da su privedeni članovi porodice Bogičević. Oni su rekli da su vlasnici objekta u kojoj se nalazi kladionica koju su snimali Dreković i Radić-Dragić. Nakon izjave policiji pušteni su na slobodu.

Protiv jednog člana porodice će biti podnesen izvještaj o počinjenom krivičnom djelu za nanošenje lakših tjelesnih povreda i oštećenje tuđe stvari Tužilaštvu Brčko distrikta, koje će odlučiti o daljem postupanju.

Radić-Dragić i Dreković rade na istraživanju o brčanskom političaru i biznismenu Zoranu Kokanoviću, vlasniku stambenih, poslovnih objekata i kladionica, koje su ovom prilikom snimali u brčanskom naselju Ilićka.

Tokom snimanja je iz zgrade izašla grupa ljudi u kojoj su bili Bogičevići i uz povike zabranjivali snimanje njihovog objekta. Iako su se novinari predstavili i pokušali objasniti šta snimaju i zbog čega te da to čine sa javne površine, Bogičevići nisu htjeli razgovarati već su ih fizički napali.

Trgali su bilješke iz ruku novinarke, oštetili joj torbu i oteli kišobran, vukli za jaknu, a snimatelju istrgnuli stativ kamere, koji su pritom oštetili te pokušali oteti mobilni telefon. Dreković je pri pokušaju da smiri tenzije, sačuva opremu i snimi događaj lakše povrijeđen.

Kako bi izbjegli dalju eskalaciju novinarka i snimatelj su se udaljili na drugu stranu ulice i sačekali policiju.

"Je li zlato tamo?"

“Zapravo idemo u Fort Knox da vidimo da li je zlato tamo, jer je možda neko ukrao zlato. Tone zlata”, rekao je Trump u ponedeljak.

Njegov zahtjev za revizijom naširoko odjekuje, a javne ličnosti poput njegovih saradnika Elona Muska i republikanskog senatora Rand Paula iz Kentuckyja pridružile su se horu posljednjih sedmica.

„Ko potvrđuje da zlato nije ukradeno iz Fort Noksa?“ Musk je objavio na X 17. februara. “Možda je tu, možda nije. To zlato je u vlasništvu američke javnosti! Želimo znati da li je još uvijek tu.”

Optužba nije nova. Ipak, uprkos uvjeravanjima ministra financija Scotta Bessenta o prisutnosti zlata i godišnjim revizijama, sumnje ostaju, što dovodi do kontinuiranih spekulacija o stanju blaga u Fort Knoxu.

Evo šta trebate znati o Fort Knoxu i najnovijoj debati o njegovim nalazištima zlata.

Šta je Fort Knox?

Skladište poluga u Sjedinjenim Američkim Državama, koje se često naziva Fort Knox, je ultra-sigurni trezor u vojnoj instalaciji iz doba Prvog svjetskog rata 56 kilometara južno od najvećeg grada Kentuckyja, Louisvillea.

Nazvan po Henryju Knoxu, prvom američkom vojnom sekretaru, Camp Knox je osnovan 1918. prije nego što je postao stalna vojna baza, preimenovan u Fort Knox 1930-ih.

Skladište je izgrađeno 1936. za pohranu vladinih rastućih zlatnih rezervi koje su podržavale američku valutu.

Godine 1937. Fort Knox je primio svoju prvu pošiljku zlata preko američke pošte, a do 1941. držao je nevjerojatnih 649,6 miliona unci zlata - četiri puta više od sadašnjeg fonda.

Ali Fort Knox nije bio tu samo zbog zlata. Tokom Drugog svjetskog rata čuvao je američke osnivačke dokumente - Deklaraciju o nezavisnosti, Ustav i Povelju o pravima - i vrijedne predmete drugih vlada, kao što je kopija Magna Carte, engleske povelje o slobodama iz 13. stoljeća.

Koliko zlata ima danas?

Prema kovnici SAD-a, u depozitoriju se danas nalazi 147,3 miliona unci zlata, ili 5.000 tona. To je polovina rezervi američkog trezora, dok je ostatak pohranjen u drugim sigurnim objektima širom zemlje.

Standardna zlatna poluga koja se čuva u Fort Knoxu teška je oko 12,4 kilograma.

Knjigovodstvena vrijednost zlata utvrđena je 1970-ih na 42,22 dolara po unci. Po današnjim cijenama vrijedi 428 milijardi dolara, prema mining.com.

Šta se zna o sigurnosti trezora?

Legendarno obezbeđenje Fort Knoksa inspirisalo je frazu „bezbjedno kao Fort Noks“. Sagrađeno od 16.000 kubnih stopa granita, 4.200 kubnih metara betona, 750 tona armaturnog čelika i 670 tona konstrukcijskog čelika, zgrada skladišta je ogromna tvrđava.

Unutrašnjost, dvospratni svod ima čelične zidove debljine preko metra, ojačane betonom. Vrata trezora — otporna na eksploziju, bušenje i vatru — teška su više od 20 tona i potrebno im je 14 okreta da se otvore. Nijedna osoba ne zna proceduru za otvaranje, napisao je bivši direktor kovnice Philip Diehl u članku CoinWeek-a iz 2023.

Čuva ga policija kovnice Sjedinjenih Država i velika vojna snaga u Fort Knoxu, objekat je gotovo neprobojan. Žica i minska polja dodaju dodatne slojeve zaštite, kaže Diehl.

Je li dozvoljen pristup posjetiocima?

Kovnica SAD-a naziva depozitar "povjerljivim objektom", sa strogom politikom "bez posjetitelja, bez izuzetaka". Čak je i bivšim predsjednicima zabranjeno da dolaze.

Ali 1974. je napravio izuzetak, otvorivši trezore grupi novinara i članova Kongresa.

Istorijska posjeta, snimljena kamerom i kasnije prenošena na televiziji, nastala je kao odgovor na glasine da su velike količine zlata misteriozno nestale.

Četiri decenije kasnije, bivši ministar finansija Steve Mnuchin predvodio je delegaciju političara iz Kentakija da razgleda trezore 2017.

"Drago mi je da je zlato sigurno!" Mnuchin je tvitovao nakon posjete.

Prije ovih rijetkih posjeta, predsednik Frenklin D. Ruzvelt bio je jedini autsajder koji je ušao u trezore, navodi Kovnica novca.

Sada raste pritisak za novu javnu reviziju. Konzervativni radijski voditelj Glenn Beck nedavno je pisao Trumpu, tražeći da dovede snimateljsku ekipu u Fort Knox "kako bi dokumentirali i provjerili prisustvo američkih zlatnih rezervi".

Iako malo ko sumnja u prisustvo zlata, neki stručnjaci iz industrije vjeruju da bi otvaranje vrata trezora za javnost moglo okončati kontroverzu.

"Potpuna, nezavisna revizija - potencijalno čak i verifikacija uživo - odagnala bi sumnje i ojačala povjerenje u američke finansijske institucije", napisao je mining.com u komentaru.

Američki okružni sudija William Alsup naredio je Uredu za upravljanje osobljem da obavijesti određene savezne agencije da nema ovlaštenja da naredi otpuštanje radnika na probnom radu, uključujući i Ministarstvo odbrane.

„OPM nema nikakva ovlaštenja, ni po jednom statutu u istoriji univerzuma, da zapošljava ili otpušta zaposlene osim svojih, rekao je Alsup.

Žalba koju je podnijelo pet sindikata i pet neprofitnih organizacija jedna je od više tužbi koje odbijaju napore administracije da smanji radnu snagu koju je Trump nazvao napuhanom i neurednom.

Hiljade uposlenika na probnom radu već je otpušteno, a njegova administracija sada cilja na karijerne službenike sa zaštitom državne službe.

Advokati vlade se slažu da kancelarija nema ovlaštenja da zapošljava ili otpušta zaposlene u drugim agencijama.

Međutim, rekli su da je Ured za upravljanje kadrovima zatražio od agencija da preispitaju i utvrde da li su zaposleni na probnom radu sposobni za nastavak zaposlenja. Takođe su rekli da zaposlenima na probnom radu nije zagarantovano zaposlenje i da treba da se zapošljavaju samo oni sa najvišim učinkom i ključni za misiju.

"Mislim da tužitelji spajaju zahtjev OPM-a sa nalogom OPM-a", rekla je Kelsey Helland, pomoćnica američkog tužioca na sudu u četvrtak.

Advokati koalicije pozdravili su naredbu, iako to ne znači da će otpušteni zaposleni automatski biti ponovo primljeni ili da neće biti budućih otpuštanja.

"Ono što to praktično znači da bi agencije savezne vlade trebale čuti upozorenje suda da je ta naredba nezakonita", rekla je Danielle Leonard, advokat koalicije, nakon saslušanja.

"Ova presuda sudije Alsupa važna je početna pobjeda patriotskih Amerikanaca širom ove zemlje koji su nezakonito otpušteni s posla od strane agencije koja nije imala ovlaštenja za to", rekao je Everett Kelley, nacionalni predsjednik Američke federacije državnih službenika. "Ovo su obični radnici koji su se pridružili saveznoj vladi kako bi napravili razliku u svojim zajednicama, da bi iznenada bili otpušteni zbog prezira ove administracije prema federalnim zaposlenima i želje da privatizuje njihov rad."

E-mailovi za komentare Uredu za upravljanje kadrovima i američkom Ministarstvu pravde nisu odmah vraćeni u četvrtak.

Alsup je naredio kadrovskoj kancelariji da obavijesti ograničen broj federalnih agencija koje zastupa pet neprofitnih organizacija koje su tužitelji u tužbi, a koje uključuju veterane, parkove, mala preduzeća i odbranu. Činilo se da ga je posebno uznemirilo otpuštanje koje se očekuje u Ministarstvu odbrane.

On je takođe naredio vršiocu dužnosti šefa kancelarije za osoblje, Čarlsu Ezelu, da svjedoči na sudu o prirodi telefonskog poziva od 13. februara u kojem je šefovima agencija rečeno da otpuste zaposlene na probnom radu.

Zaposleni na probnom radu kažu da su primili šablonski e-mail.

Procjenjuje se da postoji oko 200.000 radnika na probnom radu — uglavnom zaposlenika koji imaju manje od godinu dana na poslu — u saveznim agencijama. Oko 15.000 je zaposleno u Kaliforniji, pružajući usluge u rasponu od prevencije požara do njege veterana, navodi se u žalbi.

Elon Musk je vodio čistku kroz novostvoreno Odjeljenje za vladinu efikasnost, uzburkavši radnu snagu zahtjevima, uključujući subotnji e-mail poslat preko ureda za osoblje u kojem se radnicima nalaže da navedu pet stvari koje su uradili prošle sedmice ili rizikuju da dobiju otkaz. Kancelarija za upravljanje kadrovima je kasnije saopštila da je uredba dobrovoljna, iako bi se radnici mogli suočiti sa sličnim zahtjevima u budućnosti.

Tužitelji su u pritužbi naveli da su brojne agencije obavijestile radnike da je kadrovska služba naložila otkaze, uz korištenje šablona e-maila kojim se radnici obavještavaju da se otpuštaju zbog radnog učinka.

Zaposlenicima Nacionalne naučne fondacije na probnom radu, na primjer, fondacija je rekla da je odlučila zadržati svoje radnike, ali je Ured za upravljanje kadrovima odbacio odluku, navodi se u pritužbi.

Sindikati su se nedavno sudarili sa još dvojicom saveznih sudija.

Sudija u Washingtonu, D.C., je prošle sedmice odbio prijedlog sindikata da se privremeno blokiraju otpuštanja jer je smatrao da bi njihova žalba trebala biti saslušana na federalnom sudu za rad. Ranije ovog mjeseca, sudija u Massachusettsu rekao je da sindikati koji su tužili zbog ponude odložene ostavke nisu direktno pogođeni i stoga nemaju pravni status da je osporavaju.

Američka granična patrola radi na tome da u februaru uhapsi oko 8.500 migranata na granici, kako se bliži kraj mjeseca, rekla je glasnogovornica DHS-a Tricia McLaughlin. Druga dva izvora rekla su da će mjesečni ukupan iznos biti blizu rekordno niskog nivoa.

Predsjednik Donald Trump, republikanac, poduzeo je niz akcija da odvrati ilegalnu imigraciju nakon povratka u Bijelu kuću 20. januara, rekavši da je potrebno suzbijanje nakon visokog nivoa migracija pod njegovim prethodnikom, bivšim predsjednikom Joeom Bidenom.

Trumpovi potezi uključivali su primjenu sveobuhvatne zabrane azila na granici i pojačanje vojnih trupa kako bi pomogle sigurnosti granica.

Američka unija za građanske slobode tužila je Trumpovu administraciju zbog zabrane ranije ovog mjeseca, tvrdeći da je prekršila američki zakon o azilu i međunarodne ugovore.

Trumpova administracija također je sklopila nove sporazume s Meksikom i zemljama Centralne Amerike o prihvatanju američkih deportovanih iz drugih zemalja i poslala je neke migrante u kamp u Guantanamo Bayu na Kubi.

Mjesečna statistika američke granične patrole seže do 2000. godine. Najniži mjesečni ukupan broj zabilježen je trenutno u aprilu 2017., kada je agencija uhapsila 11.127 na početku Trumpovog prvog mandata.

Iako je broj graničnih hapšenja na sličan način opao na početku Trumpovog predsjedništva 2017-21., on se ponovo oporavljao u mjesecima i godinama koji su uslijedili.

Projekcija za februar bi bila strmoglav pad u odnosu na 141.000 uhapšenih migranata u februaru 2024. i pad sa 29.000 u januaru, prema podacima američke vlade.

Nakon sastanaka u četvrtak u Bijeloj kući, Starmer je rekao da će plan "postići mir koji je čvrst i pošten, koji će Ukrajini pomoći u oblikovanju, koji je podržan snagom da spriječi [ruskog predsjednika Vladimira] Putina da se vrati po još".

Bilo kakav sporazum ne može dovesti do mira "koji nagrađuje agresora", podvukao je Starmer, odražavajući primjedbe koje je francuski predsjednik Emmanuel Macron iznio na sastanku u Bijeloj kući s Trumpom u ponedjeljak da je "agresor Rusija".

„Složili smo se da istorija mora biti na strani mirotvorca, a ne osvajača“, rekao je Starmer, govoreći zajedno sa Trumpom tokom njihove zajedničke konferencije za novinare.

Starmer je obećao da će blisko sarađivati sa drugim evropskim liderima i rekao da je Ujedinjeno Kraljevstvo spremno da rasporedi mirovne trupe zajedno sa svojim saveznicima, "jer je to jedini način na koji će mir trajati".

Trump, međutim, nije bio posvećen pružanju bilo kakvih sigurnosnih garancija, uključujući predloženi američki "backstop" za podršku evropskim mirovnim snagama u provedbi potencijalnog primirja - uvjet koji je Starmer zahtijevao.

"Ne volim da pričam o očuvanju mira dok ne postignemo dogovor", rekao je Trump tokom konferencije za novinare. "Volim da završim stvari. Ne želim znak loše sreće."

Trump je nagovijestio da bi se američka podrška mogla dati u obliku sporazuma koji pokušava osigurati s Kijevom, a koji bi omogućio Amerikancima pristup ukrajinskim mineralima rijetkih zemalja i nadoknadio sredstva koja je administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena dala za podršku ratnim naporima zemlje.

"To je bekstop, moglo bi se reći. Mislim da se niko neće poigravati ako smo tamo s puno radnika", rekao je predsjednik novinarima u Ovalnom kabinetu ranije u četvrtak.

Tokom konferencije za novinare, Trump je svoju odluku da direktno pregovara sa Rusijom bez učešća Kijeva ili evropskih saveznika branio kao "zdrav razum", rekavši: "Ako želite mir, morate razgovarati sa obje strane".

Trump je rekao da su pregovori s Moskvom "veoma uznapredovali", ali je upozorio da postoji samo uzak prozor za postizanje dogovora. On je izrazio uvjerenje da će Putin "održati svoju riječ" i da neće pokrenuti dalju agresiju na Ukrajinu ako se postigne mirovni sporazum između Moskve i Kijeva.

„Poznajem ga već dugo vremena“, rekao je. "Morali smo zajedno proći kroz rusku prevaru", dodao je, očigledno upućujući na istragu američke vlade koja je ispitivala da li je Trumpova predsjednička kampanja 2016. nezakonito koordinirala s Rusijom kako bi utjecala na ishod izbora u SAD-u.

Trumpov pristup Putinu je drastičan preokret Bidenove politike, koja je nastojala da diplomatski i finansijski izoluje Rusiju i insistirala na "ništa o Ukrajini bez Ukrajine", u pogledu mirovnih pregovora.

Trumpa su pitali hoće li se izviniti ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, kojeg je nazvao "diktatorom". Iako nije rekao da li će se izviniti, Tramp je rekao: „Imam mnogo poštovanja prema njemu [Zelenskom].“

Zelenskyy bi trebao posjetiti Bijelu kuću u petak.

POGLEDAJTE JOŠ:

Eksperti: Evropa ne može da zamijeni SAD kao garant sigurnosti Ukrajine

Ukrajina mirovne operacije

Među evropskim saveznicima i dalje postoje razlike u vezi sa bilo kojim budućim raspoređivanjem mirovnih trupa u Ukrajini. Ujedinjeno Kraljevstvo podržava prijedlog koji predvode Francuska, dok su ga druge nacije, uključujući Poljsku, odbacile.

Putin odbacuje sve sugestije o raspoređivanju mirovnih snaga u Ukrajinu. On je u četvrtak rekao da "zapadne elite" pokušavaju da poremete novouspostavljeni dijalog između Moskve i Washingtona.

Ponukan da razjasni Trumpov stav o slanju mirovnih snaga, visoki zvaničnik administracije koji je u četvrtak govorio o pozadini novinarima rekao je da postoji "zabrinutost" oko postavljanja trupa na teren na "konfliktu nakon Minska I, čak i nakon Minska II".

Zvaničnik je mislio na sporazume iz 2014. i 2015. čiji je cilj okončanje borbi između Ukrajine i separatista koje podržava Rusija u regionu Donbasa u istočnoj Ukrajini, od kojih nijedan nije održan.

Zvaničnik je rekao da bi bilo manje zabrinutosti oko slanja trupa ako bi se sukob "sveo na funkcionalni prekid vatre", kako SAD žele. Vrsta raspoređenih snaga ovisit će o političkom dogovoru za okončanje rata, rekao je zvaničnik - "kompromis" na koji će se Trump i Starmer fokusirati.

Starmer treba da potvrdi da Evropljani moraju biti dio bilo kakvih mirovnih pregovora, rekla je Gesine Weber, članica Geostrateškog tima njemačkog Marshall Funda.

"Bilo bi veoma čudno imati situaciju u kojoj se teret prebaci na Evropljane, ali ne i stratešku odgovornost i strateška razmišljanja", rekla je ona za Glas Amerike.

Ujedinjeni front

Bila je to izazovna posjeta za Starmera jer je nastojao da uravnoteži interese Ujedinjenog Kraljevstva i interese njenih evropskih saveznika dok je bio u kontaktu s nepredvidivom američkom administracijom.

"Najvažnije je: da li se ovi momci slažu? Imaju li zajedničku viziju?" Michael O'Hanlon, viši saradnik na Brookings institutu, rekao je o Trumpu i Starmeru.

To bi, rekao je on za Glas Amerike, moglo signalizirati pojavu zapadne strategije za okončanje rata uz podršku NATO-a.

"Ako je to slučaj, onda smo u dobroj poziciji da pokušamo promovirati pregovore između Rusije i Ukrajine", dodao je O'Hanlon.

U potrazi za jedinstvenim frontom s Trumpom, Starmer je naglasio da će dvije strane zajedno raditi na ekonomskom dogovoru fokusiranom na umjetnu inteligenciju.

Tokom zajedničke konferencije za novinare i ranije u Ovalnom kabinetu, Starmer je podvukao poziv kralja Čarlsa u državnu posetu Trampu, drugi takav poziv nakon Trampovog putovanja u London 2019. godine, kao "istorijski" i "bez presedana".

On je odbacio novinarsko pitanje da li je kralj izrazio bilo kakvu zabrinutost zbog Trumpovih planova da pripoji Kanadu, zemlju Britanskog Commonwealtha.

"Mislim da pokušavate pronaći jaz između nas koji ne postoji", rekao je.

Starmer želi osigurati povoljne uslove usred potencijalnih američkih carina koje bi mogle utjecati na britanski izvoz jer SAD pogađa evropske zemlje sa 25% carina na čelik i aluminij.

Trump je rekao novinarima da je Starmer "zaradio koliko god mu [britanska vlada] plate" radeći na tome da ga ubijedi da ne provodi kaznene trgovinske mjere.

Jačanje odbrane

Trump, koji želi da članice NATO-a povećaju potrošnju na odbranu na 5% svog bruto domaćeg proizvoda, također je ponovio svoj stav da bi Evropa trebala "pojačati".

U 2023. godini, SAD su potrošile 3,4% svog BDP-a na odbranu, prema podacima američke vlade koje je prikupio Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu.

U onome što se činilo kao potez da zadovolji Trumpa, Starmer je u utorak najavio neočekivano povećanje budžeta za odbranu Ujedinjenog Kraljevstva na 2,5% nacionalnog BDP-a do 2027., a zatim na 2,6% sljedeće godine.

Povećanje će biti finansirano smanjenjem ionako iscrpljenog britanskog budžeta za inostranu pomoć na samo 0,3% BDP-a zemlje. Starmer namjerava dodatno povećati potrošnju na odbranu na 3% u sljedećem parlamentu, koji će početi najkasnije 2029. nakon sljedećih općih izbora.

Kim Lewis je doprinijela ovom izvještaju.