Panamski kanal je od otvaranja 1914. godine bio od strateške važnosti za globalne trgovinske rute i jedan od ključnih izvora prihoda za panamsku vladu. Međutim, kontrola nad tom rutom nije uvijek bila u rukama lokalnih vlasti.

Sjedinjene Države su decenijama imale isključivu upravu nad Panamskim kanalom, zbog glavne uloge u njegovoj izgradnji. Međutim, poslije potpisivanja sporazuma Torijjos-Carter 1977. godine, Washington je prepustio Panami suverenitet nad kanalom, što stanovnici te zemlje nazivaju istorijskom "prekretnicom".

Trump to sada dovodi u pitanje. U nedjelju je sugerisao da bi nova administracija mogla da pokuša da povrati kontrolu nad Panamskim kanalom zbog "apsurdnih" nadoknada koje brodovi plaćaju da bi plovili tom rutom.

Šta kažu historija i sporazumi

Američka vlada, pod predsjednikom Theodoreom Rooseveltom, 1902. godine je kupila francusku imovinu u zoni Panamskog kanala za 40 miliona dolara, kada je ta teritorija i dalje bila dio Kolumbije.

Nakon odbijanja prijedloga za izgradnju kanala, Sjedinjene Države podržale su panamski pokret za secesiju i priznale Republiku Panamu kao nezavisnu državu 6. novembra 1903.

Iste godine, 18. novembra, potpisan je sporazum koji je Americi dao vlasništvo i kontrolu nad zonom Panamskog kanala i omogućio njegovu izgradnju.

Deceniju kasnije, Panamski kanal je zvanično otvoren. Njegova izgradnja omogućila je brodovima da izbjegnu da plove oko Južne Amerike ili da koriste panamsku željeznicu da transportuju robu između Atlantskog i Pacifičkog okeana.

Nezadovoljstvo stanovnika Paname

Američka kontrola nad kanalom značila da je veliki dio panamske teritorije bio u rukama strane vlade, što je izazivalo nezadovoljstvo stanovništva.

Višegodišnji protesti prethodili su istorijskim događajima 9. januara 1964. godine, koji se smatra "Danom mučenika" u Panami.

Na taj datum, desetine studenata su došle do kanala sa školskom zastavom, zahtijevajući da bude podiguta. Međutim, sukobili su se sa američkim vojnicima i zastava je pocijepana. Zbog toga su uslijedili trodnevni nemiri, u kojima je stradala 21 osoba.

Diplomatski odnosi Washingtona i Paname su prekinuti, što je dovelo do međunarodnog pritiska da se započnu pregovori i potpiše novi sporazum.

Sporazumi Torijjos-Carter

Američki predsjednik Jimmy Carter i panamski lider Omar Torijjos su 7. septembra 1977. godine potpisali sporazume koji su na kraju doveli do toga da SAD ustupe kanal Panami.

Nekoliko mjeseci ranije, Carter je vodio bitku u Kongresu da ratifikuje sporazume, poručujući da su ključni da se "osigura dalja efikasna upotreba kanala za američke komercijalne i bezbjednosne potrebe".

Prema sporazumima, Panama je Americi odobrila da upravlja kanalom do 31. decembra 1999. godine. Od tada, kanal je potpuno prešao u ruke panamskih vlasti.

Odvojenim sporazumom, o neutralnosti i radu Panamskog kanala, utvrđeno je da je taj prolaz "neodvojivi dio" panamske teritorije i da će "biti trajno neutralan".

Sporazumi su zaštićeni međunarodnim pravom, tako da nije poznato kako bi Trump pokušao da preuzme teritoriju koja je već data Panami.

Sjedinjene Države su i dalje glavni korisnik Panamskog kanala, prema lokalnim vlastima, i imaju udio od gotovo 67 odsto u ukupnom teretu koji se prevozi tom rutom.

Odbacivanje Trumpovih poruka

Panamski predsjednik Jose Raul Mulino odbacio je Trumpove izjave o mogućem povratku kontrole nad kanalom kao narušavanje suvereniteta njegove zemlje.

Mulino je u videu poručio da "svaki kvadratni metar Panamskog kanala i okolnog područja pripada Panami i da će to i dalje biti slučaj".

Trump je kasnije na to odgovorio na svojoj mreži Truth Social: "Vidjećemo!".

Također je postavio sliku američke zastave u području kanala uz poruku: "Dobrodošlu u kanal SAD".

Predsjednik Kolumbije Gustavo Petro takođe je odbacio Trumpove poruke, navodeći da je Trump "pogriješio i sam sebe opovrgao". Predsjednica Meksika Claudia Sheinbaum naglasila je da "Panamski kanal pripada stanovnicima Paname".

Zelenski je rekao da je ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila 50 raketa, ali da je "bilo pogodaka" i prekida struje u nekoliko regiona zemlje.

"Danas je Putin namerno izabrao Božić za napad. Šta bi moglo biti nehumanije", upitao je Zelenski.

Na sjeveroistoku Ukrajine, gradonačelnik Harkova Igor Terehov rekao je da je grad bio pod "masovnim raketnim napadom" i da je kasnije pogođen ruskim dronom.

Oleh Sinjehubov, regionalni guverner, rekao je da je u napadima oštećena civilna infrastruktura i da je povrijeđeno najmanje šest osoba.

Najveća ukrajinska privatna energetska kompanija DTEK saopštila je da su ruske rakete nanijele "ozbiljnu štetu" i izazvale prinudne prekide struje u Dnjepropetrovsku, Odesi i Kijevu.

"U napadu usmjerenom na milione Ukrajinaca koji jednostavno žele da proslave sveti dan, Rusija je nanijela ozbiljnu štetu postrojenjima za proizvodnju toplotne energije DTEK-a", navodi se u saopštenju kompanije.

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je u srijedu da je njena protivvazdušna odbrana uništila 58 ukrajinskih dronova, što je broj koji je veći od uobičajenog u svakodnevnoj razmjeni napada dronovima između dvije strane.

Ministarstvo je saopštilo da je 26 presretanja obavljeno iznad Belgorodske oblasti i 23 iznad Voronježa, dok su druge bespilotne letjelice oborene iznad Kurska, Brjanska, Tambova i Azovskog mora.

Guverner Voronježa Aleksandar Gusev rekao je na Telegramu da je u ukrajinskim napadima oštećeno nekoliko kuća i dalekovod.

U izvještaju su korištne neke informacije AFP-a i Reutersa.

SDF su ključni saveznik Washingtona u Siriji u ciljanju na "spavajuće" ćelije ekstremističke grupe Islamska država raštrkane širom istoka zemlje.

Od pada totalitarne vladavine Bashara al-Assada ranije ovog mjeseca, sukobi su se intenzivirali između grupe koju podržavaju SAD i SNA, koja je zauzela ključni grad Manbidž i oblasti oko njega.

Borbe su se rasplamsale u trenutku kada Sirija, pogođena više ratom dužim od decenije i ekonomskom bedom, pregovara o svojoj političkoj budućnosti nakon pola veka pod vlašću dinastije Assad.

Ruken Jamal, portparolka Jedinice za zaštitu žena pri SDF-u, rekla je za AP da su njihovi borci nešto više od sedam milja (11 kilometara) udaljeni od centra Manbija u svojoj protivofanzivi koja je u toku.

Ona je optužila Ankaru da preko SNA pokušava da oslabi uticaj grupe u pregovorima o političkoj budućnosti Sirije.

"Sirija je sada u novoj fazi i u toku su razgovori o budućnosti zemlje", rekla je Jamal. "Turska pokušava svojim napadima da nas odvuče u bitke i isključi iz pregovora u Damasku".

Opozicioni posmatrač rata sa sjedištem u Britaniji, Sirijska opservatorija za ljudska prava, saopštava da je od početka ofanzive SNA u severnoj Siriji protiv Kurda ranije ovog mjeseca, na desetine ubijeno na obje strane.

Američki sekretar za odbranu Lloyd Austin razgovarao je u utorak sa turskim ministrom nacionalne odbrane Jasarom Gulerom, rekao je sekretar za štampu Pentagona general-major Pat Ryjder.

On je rekao da su razgovarali o trenutnoj situaciji u Siriji, a Austin je naglasio da je bliska i stalna koordinacija ključna za uspješne napore u borbi protiv Islamske države u zemlji. Oni su također razgovarali o važnosti postavljanja uslova za omogućavanje sigurnije i stabilnije Sirije.

Ankara vidi SDF kao podružnicu svog zakletog neprijatelja, Kurdistanske radničke partije (PKK), koju klasifikuje kao terorističku organizaciju.

Naoružane grupe koje podržava Turska, zajedno sa turskim avionima, godinama su napadale položaje na kojima je SDF uglavnom prisutan širom sjeverne Sirije, u pokušaju da stvore zonu razdvajanja bez te grupe duž velike granice.

Dok je SNA bila uključena u munjevitu pobunu, koju je predvodila islamistička grupa Hayat Tahrir al-Sham i u kojoj je svrgnut Assad, ona je nastavila sa svojim pritiskom protiv SDF-a, koji se smatra drugim ključnim akterom u Siriji za njenu političku budućnost.

U ponedjeljak je portparol SDF-a Farhad Shami rekao da su snage grupe potisnule pobunjenike koje podržava Turska iz oblasti u blizini brane Tishrin na Eufratu, koja prikuplja vodu za akumulaciju hidroelektrane. On je rekao da su SDF također uništile tenk koji pripada pobunjenicima jugoistočno od Manbija.

Ratni posmatrač sa sjedištem u Britaniji saopštio je u utorak da je grupa predvođena Kurdima, poslije borbi tokom noći, povratila četiri sela u oblastima u blizini strateške brane.

Turski avioni su proteklih dana vršili udare i na strateški pogranični grad Kobani.

Tokom sirijskog ustanka koji je pretvoren u sukob, Kurdi su uspostavili enklavu autonomne vladavine širom sjeveroistočne Sirije, nikada se nisu u potpunosti udružili sa Assadom u Damasku niti sa pobunjenicima koji su pokušavali da ga zbace.

Čak i bez porodice Assad, čini se da se pozicija Ankare neće promijeniti, a značajna poseta turskog ministra spoljnih poslova Hakana Fidana Siriji zadržala je oštru poziciju u odnosu na grupu koju predvode Kurdi tokom sastanka sa liderom Ahmadom al- Sharsaom iz HTS-a.

"To je region pretvorilo u kotao terora sa članovima PKK i ekstremno ljevičarskim grupama koji su došli iz Turske, Iraka, Irana i Evrope", rekao je Fidan na konferenciji za novinare poslije sastanka. "Međunarodna zajednica zatvara oči pred ovim bezakonjem zbog toga što nadzire [ISIL]."

Uz borbe koje su u toku, komandant SDF-a Mazloum Abdi izrazio je zabrinutost zbog snažnog ponovnog oživljavanja ISIL-a usled vakuuma moći u Siriji i tekućih borbi, zbog kojih grupa koju predvode Kurdi nije u stanju da održi svoje napade i racije na rasute ekstremističke grupe ćelije "spavača".

Desetine hiljada djece, članova porodica i pristalica militanata Islamske države i dalje se drže u velikim zatvorskim centrima na sjeveroistoku Sirije, u oblastima pod kontrolom SDF-a.

Ministarstvo za vanredne situacije centralnoazijske zemlje je u saopćenju navelo da su vatrogasne službe ugasile požar i da su preživjeli, uključujući troje djece, na liječenju u obližnjoj bolnici.

Azerbejdžan Airlines saopštio je da je avion Embraer 190, sa brojem leta J2-8243, letio iz Bakua za Grozni, glavni grad ruske Čečenije, ali je bio prinuđen da prinudno sleti otprilike tri kilometra od kazahstanskog grada Aktau.

Ruske novinske agencije javile su da je avion preusmjeren zbog magle u Groznom.

Vlasti u Kazahstanu rekle su da su počele da istražuju različite moguće verzije onoga što se dogodilo, uključujući tehnički problem, javila je ruska novinska agencija Interfaks.

Ruska agencija za nadzor avijacije je u saopćenju rekla da preliminarne informacije sugeriraju da je pilot odlučio prinudno sletjeti nakon udara ptice.

Nakon nesreće, Ilham Aliyev, predsjednik Azerbejdžana, vraćao se kući iz Rusije gdje je trebao prisustvovati samitu u srijedu, javila je ruska agencija RIA.

Ramzan Kadirov, lider Čečenije koji podržava Kremlj, izrazio je saučešće, dodavši da su oni koji se liječe u bolnici u izuzetno teškom stanju i da će se on i drugi moliti za njihov brzi oporavak.