U godini u kojoj su zemlje koje predstavljaju gotovo polovinu svjetskog stanovništva pozvale birače na izbore, demokratije su se suočile sa nasiljem i zastrašivanjem, ali su pokazale i optornost.

Bivši američki predsjednik Donald Trump preživio je dva atentata i, uprkos strahovima od spornog rezultata i nemira, ponovno je osvojio Bijelu kuću jasnom pobjedom i čini se da je spreman mirno preuzimanje vlasti sljedećeg mjeseca.

Meksiko je zabilježio najkrvavije izbore u svojoj modernoj historiji s 37 ubijenih kandidata uoči glasanja, ali je izabrao prvu ženu za predsjednicu, Claudiu Sheinbaum.

Na četiri kontinenta, sadašnji zvaničnici smijenjeni su sa pozicija na izborima na kojima se događalo nasilje, ali su u konačnici postigli glavnu funkciju demokratije: uredan prenos vlasti u skladu sa željama birača.

Dugogodišnje vladajuće stranke u Južnoafričkoj Republici i Indiji zadržale su vlast, ali su izgubile apsolutnu većinu.

Zašto je to važno

Politička kriza u Južnoj Koreji ovog mjeseca pokazuje važnost zdrave demokratija.

U nekoliko zbunjujućih sati, predsjednik četvrte najveće azijske ekonomije i ključnog vojnog saveznika SAD-a proglasio je izvanredno stanje u večernjem TV obraćanju, a zatim se brzo povukao nakon što su mu se zastupnici i masa ljudi suprotstavili.

Parlament je kasnije opozvao predsjednika Yoon Suk Yeola, ali on je odbio pozive da podnese ostavku, čekajući odluku Ustavnog suda o njegovoj budućnosti.

U Evropi je krajnja desnica ostvarila uspjehe u Njemačkoj, Francuskoj, Austriji, Europskom parlamentu i Rumiji, gdje će se predsjednički izbori ponoviti nakon optužbi za rusko uplitanje.

To je potaknulo raspravu o tome proživljava li Evropa blažu verziju 1930-ih kada je fašizam krenuo u marš.

Stranke naklonjene Rusiji također su prošle bolje nego što su ankete predviđale i u Gruziji i u Moldaviji.

Pomak Evrope udesno odražavao je ekonomske brige, ali iste su brige potaknule i neke političke pomake u drugom smjeru, poput Britanije, gdje je lijevo orijentirana Laburistička stranka okončala 14-godišnju vladavinu konzervativaca.

Općenito, ove godine nije bilo pokušaja da se spriječi miran prijenos vlasti, rekla je Yana Gorokhovskaia, direktorica istraživanja u prodemokratskom lobiju Freedom House sa sjedištem u SAD-u, koji objavljuje godišnje izvještaje o globalnoj demokratiji.

No Gorokhovskaia je rekla da su autokratije postale represivnije u 2024, navodeći lažne izbore u Rusiji, Iranu i Venezueli. Freedom House kaže da birači nisu imali pravi izbor na četvrtini od 62 izbora održana od 1. januara do 5. novembra.

"Nije toliko da demokratija gubi tlo pod nogama, već da su autokratije sve gore", rekla je.

Šta to znači za 2025.

Puno manje izbora predviđeno je u 2025. godini, iako će Njemačka ponovno testirati privlačnost krajnje desnice u zemlji toliko traumatiziranoj nacističkom erom da je uspostavila kontrolu i ravnotežu kako bi spriječila desničarske ekstremiste da ikada ponovno preuzmu vlast.

Njemački birači će 23. februara birati novi saziv parlamenta.

Još jedan fokus 2025. bit će kako će demokratske institucije, poput slobode medija i nezavisnog pravosuđa, proći pod zvaničnicima koji su došli na vlast ili su ponovno izabrani ove godine.

U tom kontekstu, Freedom House kaže da će pogledati što Trump radi u svom drugom mandatu.

Trump je rekao da su "mainstream" mediji korumpirani i da će istraživati ili krivično goniti političke rivale, bivše obavještajne službenike i tužioce koji su ga istraživali.

Nadolazeća godina također će vjerojatno biti važna za Bangladeš i Siriju, gdje su revolucije svrgnule autokratske vođe brzinom koja oduzima dah.

Šef privremene vlade Bangladeša, nobelovac Muhammad Yunus, počeo je s izradom izbornih reformi nakon što su masovni protesti natjerali premijera Sheika Hasinu da da ostavku i pobjegne u Indiju. Kaže da bi izbori mogli biti održani do kraja 2025. pod uslovom da se najprije provedu temeljne reforme.

U Siriji, nakon 13 godina građanskog rata, naoružani pobunjenici zauzeli su glavni grad Damask u munjevitom napredovanju, što je natjeralo predsjednika Bashara al-Assada da pobjegne u Rusiju. Većim dijelom zemlje sada upravljaju pobunjenici predvođeni islamističkom skupinom Hayat Tahrir al-Sham, koju su neke zapadne nacije označile kao terorističku grupu.

Novi vlastodršci govore o toleranciji i vladavini prava, ali se o izborima dosad nisu javno očitovali.

Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) je u posljednjih nekoliko mjeseci objavila desetine tekstova u kojima se na pozitivan način piše o BRICS-u i perspektivi Republike Srpske u toj međunarodnoj organizaciji koju čini devet zemalja, od kojih su najveće Rusija, Kina, Indija i Brazil, izvještava Detektor.

Ta je perspektiva često predstavljena kroz alternativu ili u potpunoj suprotnosti sa Evropskom unijom.

Ali profesor ekonomije Faruk Hadžić kaže kako je “BRICS nešto što nije Evropska unija” jer je Unija, za razliku od ambicioznog globalnog saveza, geopolitička organizacija u kojoj postoji veći nivo integracije između zemalja članica i u ekonomskom i u političkom smislu.

“BRICS to nije”, kaže jasno Hodžić.

Objašnjava da je BRICS međunarodna organizacija gdje se dogovaraju različite saradnje.

“Ali treba naglasiti da to ne znači da oni neće ići putem nekog političkog ili geopolitičkog grupisanja gdje će biti formalne institucije koje će donositi određeni broj odluka. To je jedna velika razlika između BRICS-a i Evropske unije. Postavlja se pitanje za aspekte Bosni i Hercegovini, s obzirom da se sve više i više glasova javlja u javnosti – gdje je tu mjesto uopšte Bosne i Hercegovine”, kaže Hadžić.

U medijima u Republici Srpskoj, posebno na Javnom RTV servisu, u posljednjih nekoliko mjeseci objavljen je značajan broj tekstova i priloga o međunarodnoj organizaciji BRICS koji nekritički predstavljaju njen potencijal kao alternativu Evropskoj uniji, koja je, prema ovim tekstovima, “u krizi”. Osim medija u Republici Srpskoj, BRICS najviše promovišu proruski mediji.

Niz tekstova o BRICS-u bio je usko vezan za susret zemalja ovog saveza u ruskom gradu Kazanju, u kojem je učestvovao i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik – “Putin: Čovječanstvu je potreban BRICS – bez njega nema opstanka” i “Zadaje li jačanje BRICS-a sve veću glavobolju Zapadu? Predstojeći samit u Kazanju najmasovniji do sada”, samo su neki od naslova na internet stranici RTRS-a.

“Evropska unija prolazi kroz transformaciju i ona je po svemu u značajnoj mjeri negativna za samu Evropsku uniju. Evropska unija danas nema ništa. Nema ni sirovine, nema energente, nema ni lidera, evropskog lidera”, rekao je Dodik u intervjuu za RTRS koji je naslovljen “Idemo ponosno na BRICS iako će Zapad u tome vidjeti razlog za novi napad na Srpsku”, objavljen 20. oktobra 2024. godine.

U tekstu istog državnog medija, dan kasnije objavljen je tekst “Ruska NTV: Predsjednik Republike Srpske objasnio razliku između EU i BRICS-a”.

“BRICS je organizacija zemalja koje se međusobno poštuju i sarađuju. Ovo je svijet saradnje, a ne ultimatuma. Evropska unija je organizacija za ucjene”, kazao je Dodik u tekstu, gdje se dodaje da “za Republiku Srpsku, koja je dio BiH, kao i za Srbiju, svaki dijalog sa zvaničnicima EU predstavlja još jednu pritužbu” te da, “za mnoge na Balkanu, BRICS je veoma privlačan savez”.

Fokus regije prema BRICS-u je problem ako predstavlja realnu spoljnopolitičku alternativu za države koje su geografski u Evropi, smatra Aleksandar Jakovljević, spoljnopolitički saradnik ISAC fonda iz Beograda.

“BRICS se fokusira na ekonomsku i političku saradnju država članica, prvenstveno u vidu stvaranja alternativne globalne strukture. Međutim, dok organizacija služi kao mesto dijaloga i saradnje, u institucionalnom smislu je trenutno nedovoljno razvijena da bi ostvarila ozbiljnije promene u svetu”, kaže Jakovljević i naglašava da to prvenstveno dolazi iz činjenice da je Rusija jedna od članica osnivača BRICS-a.

A suština popularizacije teme o ekonomskom potencijalu BRICS-a za Republiku Srpsku ogleda se u tekstu i videoprilogu RTRS-a “Zašto je BRICS u uslovima krize u EU dobra šansa za privredu Srpske?”.

Između ostalog, RTRS u objašnjenju piše kako populacija zemalja ove organizacije čini skoro polovinu svijeta, da je njihov bruto domaći proizvod tri puta veći od država G7, te kako zemlje BRICS-a dominiraju u proizvodnji nafte i značajno doprinose globalnom ekonomskom prosperitetu.

“EU je u krizi i ta kriza neće trajati kratko. Trajat će duže i politike koje je EU vodila sada su došle na naplatu Evropskoj uniji. (…) Sada treba da se na jedan sistematičan način pokuša ući na tržište BRICS-a u smislu pripreme naših preduzeća da vidimo koja preduzeća imaju potencijale i kroz proizvode i ljudske kapacitete, da istražuju i da vidimo gdje se mogu pozicionirati”, kaže u prilogu RTRS-a predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Đorić.

Ali trenutna vanjskotrgovinska razmjena sa zemljama BRICS-a je nepovoljna, a u nekim slučajevima minimalna i zanemariva. Hadžić ilustruje bitnost BRISC-a za ekonomiju BiH.

“Na svakih stotinu maraka koje uvozimo iz zemalja članica BRICS-a, mi vratimo 5,5 konvertibilnih maraka. A najbolja ilustracija koliko mi imamo značajnu trgovinsku razmjenu s Rusijom i Kinom jeste da mi više izvozimo naših proizvoda u Sjevernu Makedoniju nego u Kinu i Rusiju – zajedno”, kaže Hadžić.

Dodaje kako Bosna i Hercegovina upravo s Kinom ima jedan od najvećih vanjskotrgovinskih deficita, odnosno da je izvoz bh. proizvoda u odnosu na uvoz kineskih proizvoda gotovo zanemariv.

Izvoz je ključan, kaže Hadžić, i dodaje kako bez izvoza nema ni ekonomskog rasta, nema rasta bruto domaćeg proizvoda, a upravo zbog te povezanosti i blizine Evropskoj uniji ostvarujemo značajne pozitivne efekte koji bi mogli biti daleko veći.

A odnos uvoz-izvoz sa Evropskom unijom, prema Hadžiću, izgleda ovako: S Evropskom unijom imamo najveću trgovinsku razmjenu – više od 70 procenata ukupnog izvoza. Zajedno sa zemljama Zapadnog Balkana, koje su također kandidati za članstvo u Evropskoj uniji, to je više od 90 procenata.

Također, prema njegovim riječima, carina na proizvode iz Evropske unije nema, kao niti carine na proizvode iz BiH.

“Ako bismo se u potpunosti sada, hipotetički, okrenuli prema zemljama članicama BRICS-a, mi bismo došli preko noći u fazu ekonomskog kolapsa. Jer mi ne bismo mogli sav taj izvoz prema Evropskoj uniji nadoknaditi među ovim zemljama članicama”, kaže Hadžić.

O BRICS-u se slično piše i u Srbiji. Kako kaže Jakovljević, predstavljanje BRICS-a kao moćne organizacije u proruskim medijima u Srbiji je sistematsko.

“Svrha toga jeste stvaranje slike u kojoj se globalna scena ubrzano menja u korist Rusije. Veliki samit u Kazanju ovog oktobra je često predstavljen kao istorijska prekretnica, i retko se propušta prilika da se BRICS oceni kao slobodan, a Evropska unija kao ucenjivačka”, govori Jakovljević.

Kaže kako se u medijima često naglašava činjenica da velika većina država BRICS-a, sa izuzetkom Egipta i Ujedinjenih Arapskih Emirata, ne priznaje Kosovo, što se predstavlja kao pozitivna strana u odnosu na Evropsku uniju.

Također, medijsko predstavljanje BRICS-a često prate antizapadne poruke koje su dominantne, kaže Jakovljević.

“U skladu sa stavovima članica, ovaj antizapadni stav se najčešće pojavljuje u proruskim medijima u regionu. Ti mediji neretko o BRICS-u pišu kao o faktoru koji će oblikovati novi svetski poredak, dok se u isto vreme piše o propasti Zapada i raspadu NATO-a. Dakle, netačne osnove su dosta prisutnije”, kaže Jakovljević.

U tekstu ISAC-a iz oktobra 2024. godine posvećenom stavovima o BRICS-u u Srbiji – RT, Sputnik, Informer i Srbin.info identifikovani su kao proruski mediji.

Ali, prema Jakovljeviću, BRICS nema mehanizam donošenja odluka pa je grupaciji veoma otežan jedinstveni nastup na međunarodnoj sceni, što dovodi do čestog pitanja da li BRICS treba okarakterisati kao antizapadnu organizaciju, ili kao neutralnu organizaciju koja se zalaže za reforme svjetskih institucija.

“Zbog toga na članice treba posmatrati kao na spektar, od antizapadnih kao što su Rusija i Iran, do neutralnih kao što su Indija i Brazil, i onih između kao što je Kina”, kaže Jakovljević.

Ovaj zahtjev se, kako se navodi, temelji na osnovu Zakona o krivičnom postupku BiH i dostupnih podataka koji ukazuju na sumnju u počinjenje više krivičnih djela, uključujući "Dogovor za činjenje krivičnog djela", "Pripremanje krivičnog djela" i "Napad na ustavni poredak".

Tužilaštvo je istaknulo sumnju i u krivična djela - "Neizvršavanje odluke Ustavnog suda BiH, Suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava", te "Sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje".

Od Skupštine RS i Stevandića se traži da hitno dostave službene dokumente koji se odnose na sazivanje Kolegija Skupštine RS, kao i sve prateće dokumente sa prijedlozima dnevnog reda za posebnu sjednicu Skupštine RS 24. decembra.

Skupština Republike Srpske (RS) razmatraće u utorak, 24. decembra, na posebnoj sjednici "Informaciju o urušavanju pravnog sistema u Bosni i Hercegovini kršenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma".

U informaciji koja je pred poslanicima suđenje Miloradu Dodiku, predsjedniku RS, pominje se kao politički montirani proces.

"Informacija se odnosi i na zakon po kome se sudi predsjedniku RS, koji je nametnuo visoki predstavnik. Odluke koje nameće Šmit prijete da se BiH uvede u fazu po funkcionisanju po zakonima visokog predsavnika, a ne po odlukama institucija u BiH", kazao je Nenad Stevandić, predsjednik Skupštine RS 23. decembra.

On je dodao da će uoči skupštinskog zasijedanja biti sačinjeni prijedlozi zaključaka, ne navodeći da li će se neki od njih odnositi na suđenje Dodiku

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je 11. avgusta prošle godine podiglo optužnicu protiv Dodika, jer je potpisao predsjedničke ukaze i time proglasio važećim dva entitetska zakona, koja je ranije poništio visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt).

Pored njega, Tužilaštvo tereti i Miloša Lukića da je, kao v.d. direktora Službenog glasnika RS-a, omogućio objavu Dodikovih ukaza u ovoj publikaciji.

Riječ je o izmjenama Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS i Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je poništio oba zakona 1. jula 2023. dok je zakonodavna procedura zvanično još trajala.

Istog dana je Schmidt, koristeći svoje Bonske ovlasti, nametnuo i izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima je dodano krivično djelo "neizvršavanje odluka visokog predstavnika" za šta je Dodik i optužen.

Milorad Dodik se nalazi na listi sankcija SAD od jula 2017. godine za ometanje ili prijetnju ometanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Početkom januara 2022., ponovo je sankcionisan, jer je direktno ili indirektno učestvovao u kršenju ili činu koji je ometao ili prijetio provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, kao i za koruptivne aktivnosti.

Clinton koji ima 78 godina je hospitalizovan zbog testova i na posmatranju je, naveo je u saopštenju Angel Urena, zamjenik šefa kabineta Clintona.

„Dobro je raspoložen i duboko cijeni odličnu njegu koju dobija”, rekao je Jurina.

Clinton, demokrata koji je imao dva mandata kao predsjednik od januara 1993. do januara 2001, obratio se ovog ljeta Nacionalnoj konvenciji Demokratske stranke u Chicagu i vodio kampanju uoči novembarskih izbora za potpredsjednicu Kamalu Harris, demokratsku predsjedničku kandidatkinju.

Otkako je napustio Bijelu kuću, Clinton je imao neke zdravstvene probleme. Urađen mu je četvorostruk bajpas 2004. godine, nakon dugotrajnih bolova u grudima i kratkog daha. Clinton se 2005. vratio u bolnicu na operaciju zbog djelimičnog kolapsa pluća, a 2010. mu je ugrađen par stentova u koronarnu arteriju.

Clinton je od tada prešao na uglavnom vegansku hranu zbog koje je izgubio težinu i naveo da mu se poboljšalo zdravlje.

Bivši predsjednik je 2021. godine bio šest dana bio u bolnici u Kaliforniji dok se liječio od infekcije koja nije imala veze sa Covidom, kada je pandemija još bila na vrhuncu.

Pomoćnik bivšeg predsjednika rekao je tada da je Clinton imao urinarnu infekciju koja se proširila u krvotok, ali da se oporavlja i da nije imao septički šok, stanje koje je potencijalno opasno po život. Pomoćnik je rekao da je Clinton tada bio na odjeljenju intenzivne nege, ali predostrožnosti radi.

Policija je privela osumnjičenog nakon što je primila dojavu od trojice srednjoškolaca koji su prepoznali muškarca. Vidjeli su slike osumnjičenog sa nadzora i video snimke koje je policija objavila.

"Njujorčani su ponovo uspjeli", rekla je komesarka njujorške policije Jessica Tisch, koja je slučaj opisala kao jedan od najrazvratnijih zločina koje jedna osoba može počiniti protiv drugog ljudskog bića.

Ona je rekla da su se osumnjičeni i žena, oboje nisu identifikovani, vozili u vozu bez ikakvog kontakta do kraja linije u Brooklynu oko 7:30.

Nakon što se voz zaustavio, snimak nadzora iz vagona metroa pokazao je kako muškarac opušteno prilazi žrtvi, koja je nepomično sjedila, vjerovatno spavala, i zapalio joj odjeću nečim što je izgledalo kao upaljač. Plamen odjeće ju je progutao za nekoliko sekundi, rekla je Tisch.

Policija ne vjeruje da su se njih dvoje poznavali. Policajci u rutinskoj patroli na stanici metroa osjetili su miris i vidjeli dim i otkrili ženu u plamenu, kako stoji u sredini vagona metroa. Nakon gašenja požara, hitna medicinska pomoć je konstatovala smrt na licu mjesta.

Bez znanja policajaca, osumnjičeni je ostao na licu mjesta i sjedio je na klupi na peronu metroa, odmah ispred vagona, rekla je Tisch. Kamere na uniformama koje su nosili policajci uhvatile su veoma jasno i detaljno kako on izgleda i te slike su objavljene.

Nakon što su kasnije dobili poziv hitne pomoći od tinejdžera, službenici su ga identifikovali u drugom metrou i javili sljedećoj stanici, gdje je više policajaca držalo vrata voza zatvorena, pretresli svaki vagon i na kraju ga uhapsili bez incidenata, rekao je načelnik za saobraćaj Joseph Gulotta. Čovjek je imao upaljač u džepu kada je priveden, rekla je Tisch.

Gulotta je rekao da se istraga nastavlja o tome da li je žena beskućnica kao i o porijeklu osumnjičenog. Slučaj je druga nasilna smrt u njujorškom metrou u nedjelju.

Policija je u 00:35 reagovala na hitni poziv zbog napada u Queensu i pronašla 37-godišnjeg muškarca sa ubodom u torzo i 26-godišnjeg muškarca sa više rana po cijelom tijelu. Stariji muškarac je proglašen mrtvim u obližnjoj bolnici, dok je mlađi u stabilnom stanju, saopštila je policija

Guvernerka New Yorka Kathleen Hochul je ove godine poslala pripadnike Nacionalne garde New Yorka u sistem gradske podzemne željeznice da pomognu policiji da sprovede nasumične pretrage vozačkih torbi u potrazi za oružjem nakon niza zločina u metrou. Također je rasporedila dodatne snage da pomognu u patrolama tokom sezone praznika.

Protivnici smrtne kazne su sve više apelovali na Bidena, kome je preostalo manje od mjesec dana na funkciji, da se kazne osuđenicima na smrt preinače u doživotni zatvor bez uslovnog otpusta, što je kazna koju će sada služiti 37.

Poslije ove odluke, ostalo je samo nekoliko ubica visokog profila koji su djelovali iz mržnje ili počinili akt terorizma koji će se suočiti sa federalnom smrtnom kaznom - za čija je izvršenja postojao moratorijum pod Bidenom.

"Ove promjene su u skladu sa moratorijumom koji je moja administracija nametnula na federalna pogubljenja, u slučajevima koji nisu terorizam i masovna ubistva motivisana mržnjom", naveo je Biden u saopštenju.

"Preinačujem kazne za 37 od 40 pojedinaca koji su osuđeni na smrtnu kaznu u doživotne kazne (zatvora) bez mogućnosti uslovnog puštanja", rekao je on.

Trojica zatvorenika kojima je ostala na snazi federalna smrtna presuda su Dzhokhar Tsarnaev, koji je pomogao u izvršenju bombaškog napada na Bostonskom maratonu 2013. i Dylann Roof, deklarisani bijeli rasista koji je 2015. godine pucao i ubio devet crnačkih vernika u Charlestonu u Južnoj Karolini.

Robert Bowers, koji je ubio 11 jevrejskih vjernika tokom masovne pucnjave u sinagogi Drvo života u Pittsburghu 2018, također ostaje osuđen na smrt.

Među onima kojima je smanjena kazna je devet osoba osuđenih za ubistvo drugih zatvorenika, četiri za ubistva počinjena tokom pljački banke i jedna osoba koja je ubila zatvorskog čuvara.

"Da ne bude zabune: osuđujem ove ubice, tugujem za žrtvama njihovih djela i bolujem sa svim porodicama koje su pretrpjele nezamisliv i nenadoknadiv gubitak", rekao je Biden.

"Ali vođen svojom savješću i svojim iskustvom... uvjeren sam više nego ikad da moramo zaustaviti primjenu smrtne kazne na federalnom nivou", dodao je on.

Trump najavljuje proširenje smrtne kazne

Biden je vodio kampanju za Bijelu kuću kao protivnik smrtne kazne, a Sekretarijat za pravosuđe izdao je moratorijum na njenu upotrebu na federalom nivou nakon što je Biden postao predsjednik.

Tokom svoje predizborne kampanje, Trump je često govorio o proširenju primjene smrtne kazne na migrante koji ubijaju američke građane i trgovce drogom i ljudima.

Od 2003. godine u Sjedinjenim Državama nije bilo pogubljenih federalnih zatvorenika sve dok Trump nije nastavio sa federalnim pogubljenjima u julu 2020.

Tokom Trumpovih posljednjih šest mjeseci na vlasti, dogodilo se 13 izvršenja smrtne kazne davanjem smrtonosne injekcije, što je više nego za vrijeme bilo kog američkog lidera u posljednjih 120 godina.

Posljednje federalno pogubljenje – koje je izvršeno smrtonosnom injekcijom u zatvoru u Terrr Haut u Indiani – dogodilo se 16. januara 2021, četiri dana prije nego što je Trump napustio funkciju.

Smrtna kazna je ukinuta u 23 od 50 američkih država, dok je u šest drugih država - Arizona, Kalifornija, Ohio, Oregon, Pennsylvania i Tennessee - na snazi moratorijum.

U 2024. godini u Sjedinjenim Državama je izvršeno 25 pogubljenja, sva na državnom nivou.

„Vrlo je hladno. Kiša je padala tokom noći. … Očekujemo veoma jaku kišu danas ovdje, a ovo je dok je 1,9 miliona ljudi raseljeno,” rekla je Louise Wateridge, viša službenica za hitne slučajeve UNRWA - Agencije UN-a za pomoć i rad palestinskim izbjeglicama - novinarima u Ženevi u petak iz izbjegličkog kampa Nuseirat u centralnoj Gazi.

Nuseirat, jedan od osam historijskih izbjegličkih kampova u Gazi osnovanih 1948. godine, prošle sedmice se našao pod izraelskiom napadom, koji je ubio više od 30 Palestinaca i povrijedio desetine drugih.

„Palestinci nemaju pristup adekvatnom skloništu, 69% zgrada je oštećeno ili uništeno širom Pojasa Gaze”, rekla je Wateridge.

Iako će mnogim ljudima nedostajati sklonište koje bi ih moglo zaštititi od zimske hladnoće i kiše, Wateridge je rekla “morali smo dati prednost hrani nego skloništu prilikom ulaska u pojas Gaze”.

Wateridge je objasnila da su osnovne zalihe pomoći bile u kamionima „izvan pojasa Gaze i čekale da uđu u posljednjih šest mjeseci”.

Zvaničnik UNRWA je također primijetio da su široko rasprostranjena oštećenja i uništavanje zgrada širom Gaze ostavili palestinske porodice nezaštićene od nemilosrdnih izraelskih zračnih napada.

This image contains sensitive content which some people may find offensive or disturbing. Click to reveal

This image contains sensitive content which some people may find offensive or disturbing - Click to reveal

---

Palestinac nosi ranjeno dijete, 20. decembar 2024. (Foto: REUTERS/Khamis Said)

„Od ljekara čujemo da djeca dobijaju povrede od gelera koji je doletio preko kilometar od mjesta udara, jer nema ničega osim šatora i tkanina da ih zaštiti od bilo kakvih bombi i metaka”, rekla je ona.

Wateridge je rekla da su neke od najgrubljivijih scena kojima je svjedočila „vidjeti mališane u bolnicama kojima nedostaju udovi nakon udara… i vidjeti djecu kako u hrpama smeća traže komadiće hrane ili materijala za sklonište”.

Rosalia Bollen, UNICEF-ova specijalistica za komunikacije u Gazi, koja je protekla tri mjeseca provela u palestinskoj enklavi, upozorava da glad, pothranjenost i teški životni uslovi dovode živote djece u opasnost.

Govoreći na video linku iz Amana u Jordanu, u petak, Bollen je rekla da više od 96 posto žena i djece u Gazi ne može zadovoljiti svoje osnovne prehrambene potrebe.

„Većina preživljava od porcija brašna, tjestenine, sočiva, konzervi u najboljem slučaju… ishrane koja polako ugrožava njihovo zdravlje”, rekla je ona, napominjući da zdravija hrana nije dostupna u Gazi jer je samo 65 kamiona pomoći dnevno ulazilo u Gazu, u poređenju sa 500 kamiona koji su ulazili dnevno prije rata.

„Sva djeca mlađa od 2 godine u Gazi konzumiraju u najboljem slučaju dvije grupe hrane. Ovo je veoma, veoma opasno jer maloj djeci koja brzo rastu treba pristup kvalitetnijoj ishrani... u suprotnom su u opasnosti od gubitka ili zaostajanja u razvoju”, rekla je Bollen.

„Posljedice toga su doživotne. Djeca se od toga kasnije ne oporavljaju”, rekla je ona, ističući da je patnja fizička i psihička. “Djeca su bolesna, umorna i traumatizirana.”

Ona je rekla da su uslovi za djecu posebno loši u sjevernoj Gazi, koja je pod „skoro potpunom opsadom već 75 dana”.

„Gaza mora biti jedno od najsrdačnijih mjesta za nas humanitarce za rad, jer svaki mali napor koji uložimo da spasimo život djeteta poništava se razaranjem”, rekla je ona. „Više od 14 mjeseci djeca su bila na oštroj ivici ove noćne more, sa više od 14.500 ubijenih djece i više hiljada povrijeđenih.”

Ured za koordinaciju humanitarnih poslova, ili OCHA, UNICEF, UNRWA i druge agencije UN-a izvršile su u četvrtak procjenu na četiri lokacije u kojima je boravilo oko 1.600 porodica koje su stigle iz Sjeverne Gaze od početka izraelske opsade prije skoro 11 sedmica.

„Porodice su smještene u šatore ili oštećene zgrade bez struje", navodi OCHA.

„Ljudi koji se sklanjaju na ovim lokacijama nemaju najosnovnije stvari, uključujući cipele, odjeću, dušeke, deke i kuhinjske potrepštine. Također su prijavili nedostatak lijekova, a bolesti se brzo šire zbog hladnoće.”

Bollen iz UNICEF-a napomenula je da je početak zime u Gazi nanio dodatni bol i patnju djeci kojoj je jako potrebna pomoć koja bi mogla ublažiti njihovu bijedu.

„Djeci je hladno. Ona su mokra. Ona su bosa. Vidim mnogu djecu koja još uvijek nose ljetnu odjeću, a pošto nema plina za kuhanje, također vidim puno djece kako čeprkaju po hrpama smeća tražeći plastiku koju mogu spaliti. Bolesti u međuvremenu pustoše njihova mala tijela, dok bolnice oskudijevaju i stalno su napadnute”, rekla je ona.

„Budući da mnogi od nas kreću u proslave Božića i Nove godine okruženi toliko toga, hajde da odvojimo trenutak da se sjetimo ove djece koja imaju tako malo, a opet gube sve više iz dana u dan.

„Svaki dan bez akcije krade još jedan dan djeci Gaze. ... Djeca Gaze ne mogu čekati”, rekla je Bollen.

U Bosni Hercegovini (BiH), Kina je posljednjih godina prisutna mahom kroz kreditiranje i gradnju u RS-u, što je još jedan primjer Dodikovog udaljavanja od Zapada.

„Bez obzira koliko nas sankcionisala Amerika, što nije ugodno, što je teško, i nije nimalo lako, mi imamo alternativu. I mi ćemo tu alternativu zgrabiti i gurati”, rekao je predsjednik RS-a na ceremoniji otvaranja bolnice u Doboju u septembru ove godine.

U odnosu na jugoistočnu Evropu, infrastrukturno prisustvo Kine u BiH je relativno skromno, što znači i manje rizika, ocjenuju ekonomski stručnjaci.

Prema stručnjacima, kineski kreditori ne postavljaju uslove u smislu reformi, okolišnih dozvola i slično kao što to zahtijevaju zapadne finansijske institucije, pa su iz tog razloga prikladniji za domaće donosioce odluka.

„Istina”, pojašnjava ekonomski stručnjak Admir Čavalić, „kamatna stopa ili neki drugi kreditni uvjeti su blago nepovoljniji u komparaciji sa renomiranim međunarodnim kreditorima.”

„I ono što je specifičnost ovih kreditora i kredita jeste da oni prate konkretni projekat. Dakle, oni se vežu za projekat, nosioci tog projekta obično su kineske kompanije, kineski konzorciji”, kaže Čavalić za bosanski servis Glasa Amerike.

Ključne godine za novi kineski angažaman na Balkanu su 2012. i 2013. godina, kaže se u izvještaju Takmičenje Kine i SAD-a na Balkanu, autora Ivana Lidareva, koji je doktorirao međunarodne odnose i političke nauke na Kings koledžu London.

Peking pokreće incijativu 16+1, sa planom za bliže ekonomske odnose između Kine i zemalja srednje i istočne Evrope. Istovremeno, kineski predsjednik Xi Jinping je najavio i incijativu Pojas i put, a što uključuje infrastrukturne i investicione projekte, stoji u izvještaju.

Uoči ovogodišnjih lokalnih izbora, u Doboju je otvorena bolnica Sveti apostol Luka koju su izgradile kineske kompanije. Pred kineskim partnerima, Dodik je pozitivno govorio o kineskim inicijativama.

„Kada smo razumjeli o čemu se radi, nismo oklijevali da pokušamo da animiramo kineske kompanije da sa nama sarađuju”, rekao je Dodik. „I danas imamo odličnu saradnju sa kompanijama iz Narodne Republike Kine. I nastavićemo da radimo (…).”

Novac za izgradnju bolnice je osiguran iz budžeta RS-a, a posao je povjeren kompanijama Sinopharm i Shanxi Construction Investment Group. Bolnica od šest spratova i sa 450 kreveta koštala je više od 104 miliona KM.

„Jedan od osnovnih projekata koji hoćemo da završimo za četiri-pet godina narednih jeste da odavde od Johovca [mjesto gdje se nalazi petlja autoputa Doboj-Banjaluka] dođemo do Rače. Da izgradimo autoput koji će povezati Banjaluku i Beograd”, rekao je Dodik na otvaranju bolnice u Doboju.

Ali, da u „odličnoj saradnji”, kako Dodik opisuje odnose Republike Srpske sa Kinom, nije baš sve tako odlično pokazuju drugi infrastrukturni projekti.

Vlasti RS-a nastoje uključiti Kineze u što više infrastrukturnih projekata u tom entitetu, od putne infrastrukture do energetskog sektora. Ali, ne ide sve onako kako su zvaničnici RS-a najavljivali građanima. Prema dostupnim podacima, kineske kompanije trenutno izvode radove na dva projekta.

U toku je izgradnja Hidroelektrane na rijeci Bistrica kod Foče. Tri mini hidroelektrane na Bistrici gradi kineska kompanija AVIC-ENG, a prije nekoliko dana su vlasti Republike Srpske osigurale dodatna sredstva u vidu kredita od 78 miliona eura kod Izvozno-uvozne banke Kine (EXIM).

Također, u toku su radovi na izgradnji Hidroelektrane Dabar na Trebišnjici kod Bileće. Izvođač radova je kineska kompanija Gezhouba. Preko kineske EXIM banke se osiguralo oko 190 milina eura.

Dvadesetak dana nakon otvaranja bolnice u Doboju, vlasti Republike Srpske su po treći put najavile izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor. Početak radova je bio ozvaničen 2021. godine, nakon što je koncesioni ugovor sklopljen sa kineskom kompanijom SDHS-CSI BH.

Vlada RS, kako je izvijestio poslovni portal Capital.ba prošlog mjeseca, potrošit će dodatni novac za analizu opravdanosti zahtjeva kineske firme o povećanju cijene za izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor. Entitetske vlasti planiraju se zadužiti kod EXIM banke.

Također, radovi nisu počeli na izgradnji autoputa Vukosavlje – Brčko. Kamen temeljac je položen 2022. godine, a autoput je trebala graditi kompanija China State Construction Engineering Corporation Limited. Prema izvještajima portala Capital.ba, EXIM banka još nije odobrila kredit. Procijenjena vrijednost izgradnje autoputa je 375 miliona eura.

U Federaciji, ekonomska vidljivost Kine nije tolika kao u RS-u. Kineske kompanije obično se pojavljuju kao izvođači radova na autoputu ili obnove tramvajske pruge u Sarajevu, ali novac nije osiguran u Kini već kod zapadnih kreditora.

Najveći kineski projekat u BiH trebao je biti Blok 7 Termoelektrane u Tuzli. Kredit od 750 miliona eura trebala je osigurati EXIM banka, a posao bi vodio kineski konzorcijum. Ali, taj projekat je propao.

Admir Čavalić ocjenjuje skromnom poziciju BiH u kontekstu ekonomskog prisustva Kine na Zapadnom Balkanu, pojašnjavajući da je kompleksna struktura odlučivanja općenito otežavajući faktor kod investicionih projekata.

„Daleko dalje su otišli… prije svega, Srbija, koja je možda najznačajniji ekonomski partner Kine na području Zapadnog Balkana, ali i neke druge zemlje poput Crne Gore i Sjeverne Makedonije”, kaže Čavalić.

On pojašnjava da su upravo te zemlje i više izložene riziku „u slučaju da te investicije ne idu na način kako je planirano, da se ne mogu isplatiti krediti kako je ranije to bilo planirano pa se onda moraju neki davati zalozi”.

Obzirom da BiH nema riješeno pitanje državne imovine, vrlo teško je garantovati kineske kredite, kaže Čavalić.

„Nešto što kineske banke traže tradicionalno, da imate snažne garancije u vidu nekih poduzeća, u vidu državne imovine ili nečega drugoga”, pojašnjava Čavalić.

Podsjećajući na finansijske probleme koje imaju vlasti u Republici Srpskoj, Čavalić kaže kako Dodikovo insistiranje na pitanju državne imovine „treba vezati opštu priču inteziviranja budućih kreditorskih ili nekih drugih odnosa sa Kinom, odnosno sa kineskim kreditorima”.

Kineski model poslovanja sa zemljama u razvoju u svijetu, pa tako i sa Zapadnim Balkanom, podrazumijeva i tajnost ključnih detalja iz ugovora o kreditima i radovima.

Na primjer, pravosnažne sudske presude nisu pomogle da javnost sazna detalje ugovora o izgradnji autoputa Banja Luka – Prijedor.

„Nijedan drugi ugovor, poput ulaganja u izgradnju bolnice u Doboju ili u ulaganja elektroenergetski sektor, vlast nikada nije dala javnosti, pravdajući to interesom kineskih partnera”, rekao je ranije za Glas Amerike Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba.

Čavalić dodaje da Kina koristi drugačiji pristup „koji ide u pravcu da se posao mora završiti, zaključiti po svaku cijenu bez obzira na neke ekonomske posljedice, ekološke posljedice i slično.”

Paul McCarthy, direktor za Evropu Međunarodnog republikanskog instituta (IRI), objašnjava za makedonski servis Glasa Amerike da Kinu u suštini zanimaju samo njeni ekonomski interesi, i da nije zainteresovana za stvarni razvoj regiona u saradnji sa Evropskom unijom ili Sjedinjenim Državama.

Zapadni Balkan je interesantan Kini zbog tri razloga, kaže za makedonski servis Glasa Amerike Caitlin Dearing Scott, direktorica za borbu protiv stranog autoritarnog utjecaja (CFAI) i strategije u Centru za globalni utjecaj Međunarodnog republikanskog instituta (IRI).

Kina nastoji da iskoristi Zapadni Balkan kako bi olakšala svoj pristup evropskim tržištima, navodi Dearing Scott. Također, region je, kako kaže, važan za autoritarne vlade kao ulazna tačka za utjecaj u NATO-u i eventualno na političke procese u Evropskoj uniji. A treći je prestiž, zaključuje Dearing Scott, objašnjavajući kako Kina želi izgraditi međunarodnu reputaciju kao dobronamjernu alternativu Zapadu.

Govoreći pred pristalicama u Arizoni u nedjelju, Trump je također rekao da neće dozvoliti da kanal padne u "pogrešne ruke", upozoravajući na potencijalni kineski utjecaj u tom prolazu.

Kina ne kontroliše niti upravlja kanalom, ali podružnica kompanije CK Hutchison Holdings sa sjedištem u Hong Kongu već dugo upravlja dvjema lukama koje se nalaze na ulazima u kanal na Karibima i Pacifiku.

Komentari novoizabranog predsjednika uslijedili su nekoliko sati nakon što je izrekao sličnu pretnju Panami u objavi na svojoj društvenoj meži Truth Social u subotu uveče.

"Da li je neko ikada čuo za Panamski kanal", upitao je Trump u nedjelju na AmericaFestu, godišnjem događaju koji organizuje konzervativna gruša Turning Point. "Zato što nas kradu na Panamskom kanalu kao što nas kradu svuda drugdje."

Trumpovi komentari izuzetno su rijedak slučaj da neki američki lider izjavljuje da bi mogao da podstakne neku suverenu zemlju da preda teritoriju. Također naglašava očekivanu promjenu u američkoj diplomatiji pod Trumpom, koji ni u prošlosti nije bježao od prijetnji saveznicima i upotrebe ratoborne retorike kada je imao posla sa kolegama.

"Naknade koje naplaćuje Panama su smiješne, veoma nepravedne", rekao je Trump. "To je dato je Panami i narodu Paname, ali postoje odredbe. Morate da se ponšate fer prema nama, a oni nas nisu fer. Ako principi - i moralni, i pravni - ovog velikodušnog gesta davanja nisu uslijedili, onda ćemo zahtijevati da nam se vrati Panamski kanal, u potpunosti, brzo i bez pitanja."

Predsjednik Paname Mulino rekao je u snimljenoj poruci koju je objavio u nedjelju popodne da se o nezavisnosti Paname ne može pregovarati i da Kina nema utjecaj na administraciju kanala. On je također branio stope prolaza koje Panama naplaćuje, rekavši da one nisu određene "iz hira".

"Svaki kvadratni metar Panamskog kanala i okoline pripada Panami i nastaviće da pripada [Panami]", rekao je Mulino u saopštenju, objavljenom X-u.

Nekoliko drugih panamskih političara, uključujući i članove opozicije, također je izašlo na društvene mreže da kritikuju Trumpove izjave.

Sjedinjene Države su u velikoj mjeri izgradile kanal i upravljale teritorijom oko tog prolaza decenijama, ali su 1977. potpisale dva sporazuma sa Panamom kojim je otvoren put za povratak kanala pod punu kontrolu Paname. Sjedinjene Države su predale kontrolu nad prolazom 1999. nakon perioda zajedničkog administriranja.

Plovni put, koji omogućava prelazak do 14.000 brodova godišnje, čini 2,5 odsto globalne pomorske trgovine i ključan je za američki uvoz automobila i komercijalne robe iz Azije brodovima za prevoz kontejnera, kao i za američki izvoz robe, uključujući tečni prirodni gas.

Nije jasno kako bi Trump nastojao da povrati kontrolu nad kanalom, a ne bi imao nikakvo pravo na pristup prema međunarodnom pravu, ako bi odlučio da uđe u igru za kontrolu nad prolazom.

Ovo nije prvi put da Trump otvoreno razmišlja o teritorijalnom proširenju.

Tokom svog mandata 2017-2021, Trump je izrazio interesovanje za kupovinu Grenlanda, autonomne teritorije Danske. Danske vlasti su to javno odbile prije bilo kakvih razgovora.

Trumpovo pojavljivanje na AmericaFestu završilo je četvorodnevni događaj koji je okupio više od 20.000 aktivista.

"Neka utihne oružje i neka zazvone božićne pjesme", rekao je Franjo, dajući svoj nedjeljni blagoslov iz zatvorenog prostora zbog prehlade i zbog pridržavanja mjera predostrožnosti uoči napornog božićnog perioda.

"Pomolimo se da na Božić dođe do prekida vatre na svim ratnim frontovima, u Ukrajini, u Svetoj zemlji, širom Bliskog istoka i širom svijeta", rekao je papa.

Franjo je podsjetio, kao što to često čini, na "razbijenu Ukrajinu" koja je i dalje pogođena napadima na gradove, "u kojima se ponekad oštećuju škole, bolnice i crkve".

Također je izrazio svoj bol misleći na Gazu, "na takvu okrutnost, na pucanje na djecu, na bombardovanje škola i bolnica... koliko okrutnosti!"

Franjo je u subotu također kritikovao akcije Izraela u Gazi i rekao da njegov izaslanik nije mogao da uđe na teritoriju zbog izraelskog bombardovanja. Izraelske vlasti su u nedjelju dozvolile kardinalu Pjerbatisti Picabali, vođi Katoličke crkve u Svetoj zemlji, da uđe u Gazu i odsluži predbožićnu misu sa članovima male hrišćanske zajednice na toj teritoriji.

Izrael tvrdi da je uložio velike napore da poštedi civile i da je u ratu samo sa Hamasom, kojeg optužuje za genocidno nasilje u napadu koji je rasplamsao sukob.

Papa, koji je prošle nedjelje napunio 88 godina, izgledao je u nedjelju kao da je u dobroj formi, nakon što je djelovalo da je otežano disao i bio skrušen tokom svoje godišnje božićne čestitke vatikanskim birokratama u subotu.

Vatikan je naveo niske spoljašnje temperature i Francisovu napornu nedjelju koja je pred nama kada je odlučio da svoj nedjeljni blagoslov da u zatvorenom prostoru.

Papa će u utorak inaugurisati svoju veliku Svetu godinu i predvoditi Badnje veče i Božić u Bazilici Svetog Petra. U četvrtak bi trebalo da otputuje u posjetu glavnom rimskom zatvoru.

Franjo je dugo patio od napada bronhitisa, posebno zimi. Godine 2023. završio je u bolnici da bi primio intravenske antibiotike. Odstranjen mu je dio jednog pluća dok je bio mladić i često se čini da ostaje bez daha, posebno nakon hodanja ili napora.

Iako je Njemačka vitalni saveznik Ukrajine, njeno oklijevanje u obezbjeđivanju krstarećih raketa dugog dometa Taurus je izvor frustracije u Kijevu, koji se bori protiv neprijatelja naoružanog moćnim oružjem dugog dometa.

"Često sam govorio Zelenskom da treba da prestane da kritikuje Olafa Scholza, jer mislim da je to nepravedno", rekao je Rutte u ponedeljak u intervjuu, prenosi DPA.

Rutte je također rekao da će on, za razliku od Scholza, snabdjeti Ukrajinu krstarećim projektilima Taurus i da neće postavljati ograničenja u njihovoj upotrebi.

"Uopšteno govoreći, znamo da su takve sposobnosti veoma važne za Ukrajinu", rekao je Rutte, dodajući da nije na njemu da odlučuje šta saveznici treba da isporuče.

Nakon novembarskog telefonskog razgovora Scholza s ruskim liderom Vladimirom Putinom u novembru, Zelenski je rekao da je otvorio Pandorinu kutiju koja je potkopala napore da se izoluje ruski lider i okonča rat u Ukrajini "poštenim mirom".

Fico je stigao u Rusiju u "radnu posjetu" i sastao se sa Putinom jedan na jedan, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov ruskoj državnoj novinskoj agenciji RIA Novosti.

Prema riječima Peskova, sastanak je trebalo da bude usredsređen na "međunarodnu situaciju" i vjerovatno će biti riječi o isporuci ruskog prirodnog gasa.

Fico, čiji se stavovi o ratu Rusije protiv Ukrajine oštro razlikuju od stavova većine evropskih lidera, vratio se na vlast prošle godine nakon što je njegova ljevičarska partija "Smer" pobijedila na parlamentarnim izborima na proruskoj i antiameričkoj platformi.

Od tada je prekinuo vojnu pomoć svoje zemlje Ukrajini, kritikovao je sankcije EU Rusiji i obećao da će blokirati ulazak Ukrajine u NATO.

Posjeta lidera zemlje članice NATO-a i EU ranije nije bila najavljena. To je prva Ficova posjeta Moskvi od početka ruske invazije velikih razmjera na Ukrajinu.

Mađarski premijer Viktor Orban posjetio je Rusiju u julu nakon što je njegova zemlja preuzela rotirajuće predsjedavanje EU, što je naišlo na osudu Kijeva i evropskih lidera.

Mihal Simecka, lider Progresivne Slovačke, opisao je Ficov put da se sastane sa Putinom kao "sramotu za Slovačku i izdaju nacionalnih interesa".

"Ako je premijeru zaista stalo do tranzita gasa trebalo je da pregovara sa Ukrajinom, a ne da pretvara Slovačku u oružje Putinove propagande", napisao je Simecka na mreži X.

Peskov je rekao da se može "pretpostaviti" da će se tokom Ficovog sastanka sa Putinom razgovarati o isporuci ruskog gasa.

Slovačka i Mađarska, koje se oslanjaju na ruski gas, izrazile su zabrinutost zbog mogućnosti gubitka snabdijevanja nakon što je Ukrajina saopštila da neće obnoviti ugovor koji ističe 31. decembra i dozvoljava tranzit ruskog gasa preko njene teritorije.

Činilo se da je Ukrajina ublažila svoj stav ranije ove nedjelje kada je predsjednik Volodimir Zelenski rekao da bi Kijev mogao da razmotri nastavak tranzita ruskog gasa pod uslovom da Moskva ne dobije novac do kraja rata.

"Nećemo dopustiti da se dodatne milijarde zarade na našoj krvi, na životima naših građana", rekao je Zelenski na konferenciji za novinare 19. decembra tokom samita EU u Briselu.

No dodao je da ako Rusija osigura plin, ali ne zahtijeva plaćanje do kraja rata, "onda je to moguće. Možemo razmisliti o tome", rekao je.

Zelenski je kritizirao Fitza koji tvrdi da će se njegova zemlja suočiti s ekonomskim udarom ako izgubi jeftini plin iz Rusije.

"Da budem iskren, u ratu je pomalo sramotno govoriti o novcu jer gubimo ljudske živote", rekao je Zelenski.

Zelenski je rekao da je rekao Fitzu da će Ukrajina biti otvorena za transport plina druge zemlje kroz svoju cjevovodnu infrastrukturu do Europe, ali će trebati garancije da plin nije ruski.

Europska komisija objavila je da je spremna dočekati istek trenutnog ugovora, a sve zemlje koje dobivaju ruski plin preko ukrajinske rute imaju pristup alternativnim opskrbama.

Američki predsjednik Joe Biden odobrio je u subotu pružanje do 571 miliona dolara u materijalu i uslugama Ministarstva odbrane te u vojnom obrazovanju i obuci za samoupravni Tajvan, koji Peking smatra svojom teritorijom i kaže da mora biti pod njegovom kontrolom. Odvojeno, Ministarstvo odbrane je u petak saopćilo da je odobreno 295 miliona dolara vojne prodaje.

U saopćenju Ministarstva vanjskih poslova Kine apelira se na SAD da prestanu s naoružavanjem Tajvana i zaustave, kako je rečeno, "opasne poteze koji potkopavaju mir i stabilnost u Tajvanskom moreuzu".

Američka vojna prodaja i pomoć imaju za cilj da pomognu Tajvanu da se odbrani i odvrati Kinu od pokretanja napada.

Vojna pomoć od 571 milion dolara dolazi povrh Bidenovog odobrenja od 567 milijuna dolara za iste svrhe krajem septembra. Vojna prodaja uključuje 265 miliona dolara za oko 300 taktičkih radijskih sustava i 30 miliona dolara za 16 nosača oružja.

Ministarstvo vanjskih poslova Tajvana pozdravilo je odobrenje dvije prodaje, rekavši u objavi na X da je time ponovo potvrđena "predanost američke vlade našoj odbrani".

U oktobru su SAD odobrile prodaju oružja Tajvanu od dvije milijarde dolara, uključujući prvu isporuku naprednog odbrambenog sistema od raketa zemlja-vazduh, što je također izazvalo kritike Kine, dok je Peking odgovorio ratnim vježbama oko Tajvana.

Tajvan je ranije ovog mjeseca zatražio od Kine da prekine svoju tekuću vojnu aktivnost u obližnjim vodama, za koje je rekao da potkopavaju mir i stabilnost i remete međunarodno pomorstvo i trgovinu.

Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump rekao je da se neće posvetiti odbrani Tajvana ako bi Kina izvršila invaziju tokom njegovog mandata.

Trump je također rekao da Tajvan treba da plati SAD-u za odbranu od Kine. Tajvan troši oko 2,5% svog BDP-a na odbranu.

Vlada Srbije je više od sedam nedelja pod pritiskom demonstracija širom zemlje nakon pogibije u Novom Sadu na sjeveru, a mnogi demonstranti optužuju vlasti za korupciju i neadekvatan nadzor.

Nedjeljni protest koji su organizovali studenti univerziteta počeo je 15-minutnom šutnjom u znak počasti za 15 žrtava u incidentu.

Demonstracije su zauzele trg Slavija, ključnu kružnu raskrsnicu, u centru grada za užurbani saobraćaj.

"Država je dječja svojina" i "Protesti su ispiti" pisalo je na nekim od transparenata demonstranata koji su zahtijevali da premijer i gradonačelnik Novog Sada podnesu ostavke, a da odgovorni budu procesuirani.

Poljoprivrednici, glumci i ostali građani iz cijele Srbije došli su da podrže studente.

Studenti su takođe pozvali da se obustavi sudski postupak protiv demonstranata i da se procesuiraju napadači koji su napali demonstrante.

U pokušaju da razblaže bijes i smire proteste, vlasti su proteklih sedmica obećavale razne subvencije za mlade.

Vlada je u petak objavila planove za rano zatvaranje škola zbog zimskog raspusta.

Studenti su nastavili protestirati, rekavši da su njihovi zahtjevi samo djelimično ispunjeni.

Četrnaest osoba, starosti između šest i 74 godine, poginulo je 1. novembra kada se urušio krov željezničke stanice u Novom Sadu, nakon velikih radova na rekonstrukciji stanice.

15. žrtva umrla je u bolnici nekoliko nedelja kasnije.