Najnovije
U Republici Srpskoj obilježavanje 9. januara uprkos neustavnosti i ranijim reakcijama
Nakon održavanja svečane akademije povodom 9. januara, Dana Republike Srpske uz prisustvo političkog vrha RS i Srbije u Banjoj Luci, visoki predstavnik i ambasada SAD-a podsjetili su na odluku Ustavnog suda BiH o neustavnosti ovog dana, te pozvali na reakciju Državno tužilaštvo.
Početku obilježavanja 9. januara u sportskoj dvorani „Borik“ nije prisustvovao Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i SNSD-a, te su se prisutnima obratili predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, kao i srpski član Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović.
Stevandić je na početku svog govora rekao da je Republika Srpska prije deset dana službeno vratila u upotrebu grb Nemanjića i himnu Bože pravde.
“Sve što pokušavaju da nam otmu, više ćemo braniti, vraćati i slaviti. Zato je 9. januar Dan RS koji ćemo slaviti zauvijek. RS nije list papira da se tek tako prepravlja”, izjavio je Stevandić.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska danas, čuvajući sebe, imovinu i institucije, prava i budućnost, ne gradi mržnju i ne izaziva neprijateljstvo prema konstitutivnim narodima i drugom entitetu.
“Nismo neprijatelji sa SAD, sa zemljama Kvinte. Držimo se neutralno i ne odričemo svojih prijatelja, ali se to danas knjiži kao prekršaj, te nas surovo kažnjavaju, prijete i sankcionišu”, dodao je Stevandić.
Delegaciju Republike Srbije predvodio je Miloš Vučević, zajedno sa ministrima u Vladi Srbije, a prisutni si bili i predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, kao i patrijarh srpski Porfirije, te Danilo Vučić, sin predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića.
Premijer Vučević je, osvrćući se na zabranu Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine za prelet vojnog aviona ili helikoptera Srbije preko teritorije BiH, a prema planu leta dostavljenom od ambasade Srbije u BiH za 8. i 9. januar, kazao da bi on na ovaj događaj došao i pješke, te da su u krivu oni koji misle da će „ponižavajući srpski narod izgraditi održivi mir i stabilnost na Balkanu“.
“Dejtonski sporazum zaustavio je patnje naroda i poštovao stvarnost na području BiH. Danas vidimo svjesne namjere da se sruši taj sporazum. Republika Srbija, na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, ponudila je, a danas nudi inicijative i projekte koji su u korist svih naroda i bez razmišljanja, odbijeni su iz središta moći koja ne odražava želje svih naroda”, kazao je Vučević.
Dodao je da se Srbija zalaže za stajalište kako su bilo kakve promjene moguće samo s apsolutnim pristankom svih birača iz dva entiteta koji čine BiH.
Napomenuo je da se sve što se događa u Banjaluci, prelijeva na Beograd, a sve što se događa u Kosovskoj Mitrovici na Republiku Srpsku.
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) podsjetila je danas da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine više puta donio odluku da je obilježavanje dana Republike Srpske 9. januara neustavno.
„Ova odluka važi bez obzira ko učestvuje u proslavi. Nije u pitanju samo obilježavanje praznika, već konkretno odabir 9. januara, koji se poklapa s pravoslavnim vjerskim praznikom i krši nekoliko odredbi Ustava BiH koje zabranjuju diskriminaciju“, navela je ambasada, kao i da su oduke Ustavnog suda obavezujuće za sve.
„Sjedinjene Američke Države očekuju da će organi za provođenje zakona i pravosudni organi poduzeti brze i odlučne mjere da istraže svako kršenje zakona u vezi s proslavom dana RS 9. januara“, dodaje se u objavi, kao i da će SAD ostati posvećene borbi za vladavinu prava.
Detektor je ranije pisao da su SAD uvele nove sankcije među kojima i državnom ministru vanjske trgovine i ekonomskih poslova Staši Košarcu, te za još četiri kompanije iz naše zemlje koje se dovode u vezu s porodicom Milorada Dodika i kompanijama iz Republike Srpske koje su ranije sankcionisane.
Danas je saopšteno i da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država u odlasku, Joe Biden, proširio sankcije na supružnike i odraslu djecu sankcionisanih pojedinaca i grupa uključenih u destabilizirajuće aktivnosti u zemljama Zapadnog Balkana.
U martu 2024. godine američko Ministarstvo finansija uvelo je sankcije za troje funkcionera Republike Srpske jer su organizacijom neustavnog dana Republike Srpske potkopali mir i stabilnost Bosne i Hercegovine.
Da je nepoštivanje odluka Ustavnog suda krivično djelo prema Krivičnom zakonu BiH podsjetio je i visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, reagujući na obilježavanje 9. januara.
“Izbor 9. januara kao datuma za obilježavanje praznika Dana Republike Srpske nema simboliku kolektivnog zajedničkog sjećanja koje može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta kao vrijednostima koje imaju poseban značaj u multietničkom društvu koje se zasniva na poštivanju različitosti kao osnovnih vrijednosti modernog demokratskog društva”, podsjetio je on na odluku Ustavnog suda, pojašnjavajući da ljudi koji nisu pripadnici srpskog naroda, a žive u RS, mogu se osjećati kao građani drugog reda.
I Schmidt je pozvao organe za provođenje zakona, Tužilaštvo BiH i policiju, da poduzmu odgovarajuće zakonom propisane naredne korake, posebno u slučajevima koji se odnose na javne zvaničnike i državne službenike i njihovo učešće u pripremi ili organizaciji proslave 9. januara.
Obilježavanju u Banjoj Luci je prisustvovao i ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov, koji je čestitao svim građanima Republike Srpske 9. januar – Dan Republike, govoreći kako očekuje jačanje veza između RS i Rusije.
Kalabuhov je rekao da se Rusija, kao jedan od garanata Dejtonskog sporazuma, zalaže za poštovanje ovog sporazuma i prava Republike Srpske.
Sutra je planiran svečani defile kojim će se obilježiti 9. januar u Banjoj Luci.
Ranijih godina Detektor je pisao kako su 9. januar obilježavale desničarske organizacije iz Republike Srpske i Srbije i kao i da su brojne navijačke grupe organizovale slavlja uz baklje i vatromete širom ovog entiteta.
Nekoliko udruženja ranije je predalo Državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv Dodika i političara te nepoznatih osoba zbog veličanja ratnih zločinaca, javnog propagiranja, poziva i organizovanja obilježavanja Dana Republike Srpske 9. januara.
Zašto Trump želi da zauzme Grenland?
Udaljen, leden i uglavnom neistražen, Grenland ima veliku ulogu u svakodnevnim vremenskim prilikama za milijarde ljudi i u globalnim klimatskim promjenama.
Grenland je mjesto klimatskih promjena, oskudnih resursa, napete geopolitike i novih trgovinskih načina i to se sve ukršta, rekao je profesor bezbjednosti i životne sredine Univerziteta u Ohiou, Geoff Dabelko.
Ostrvo je sada centar za geopolitičku i geoekonomsku konkurenciju na mnogo načina, dijelom zbog klimatskih promjena, rekao je Dabelko.
Još u prvom mandatu, novoizabrani predsjednik Donald Trump izrazio je interesovanje za kupovinu Grenlanda, koji je poluautonomna teritorija Danske, američke saveznice i jedne od zemalja koje su osnovale NATO.
Također se tu nalazi i velika američka vojna baza.
Zašto je Grenland poželjan?
Zamislite Grenland kao otvorena vrata frižidera ili termostat za globalno zagrijavanje, a nalazi se u regionu koji se zagrijava četiri puta brže od ostatka svijeta, kaže klimatski naučnik sa Univerziteta New York Dejvid Holland.
Na njemu se nalaze rijetki minerali od ogromne vrijednosti za telekomunikacije, kao i uranijum, zatim milijarde neiskorištenih barela nafte i ogromna zaliha prirodnog gasa koja je nekada bila nedostupna, i sve manje ga ima.
Mnogi od tih minerala trenutno se uglavnom isporučuju iz Kine, pa su zainteresovane i druge zemlje poput Sjedinjenih Država, rekao je Dabelko. Prije tri godine, vlada Danske je obustavila eksplotaciju nafte na moru sa teritorije koju nastanjuje 57.000 ljudi.
Ali više od nafte, gasa ili minerala, tu je orgomna količina leda, rekao je klimatski naučnik Erik Rignot sa Univerziteta Kalifornije. Ako se taj led otopi, to bi promenilo primorje u cijelom svetu i potencijalno promijenilo vremenske prilike toliko dramatično da izgleda kao scenario za holivudski film o katastrofi
Grenland ima dovoljno leda da bi se svjetska mora podigla za 7,4 metra ako bi se sav otopio. Skoro metar od toga je takozvani zombi led, koji će da se otopi šta god da se dogodi, pokazalo je istraživanje iz 2022.
Od 1992. Grenland je izgubio oko 182 milijarde tona leda svake godine, do 2019. kada je izgubio 489 milijardi tona.
Grenland će biti u fokusu u 21. vijeku zbog efekta koji će topljenje njegovog ledenog pokrivača imati na nivo mora, rekao je Mark Serreze, direktor Nacionalnog centra podataka o snegu i ledu u Boulderu u Coloradu.
"Vjerovatno će postati još veće u budućnosti. Taj uticaj je možda nezaustavljiv", rekao je Holland.
Da li su u igri drugi klimatski faktori?
Grenland također služi kao motor i prekidač za uključivanje i isključivanje ključne okeanske struje koja utiče na klimu Zemlje na mnogo načina, uključujući aktivnost uragana i zimske oluje. Zove se Atlantska meridijalna cirkulacija, ili AMOC, i usporava se jer se više sveže vode izbacuje u okean topljenjem leda na Grenlandu, rekao je Serrez.
Gašenje AMOC je klimatska prekretnica od koje se mnogo strahuje i koja bi mogla gurnuti Evropu i dijelove Sjeverne Amerike u dugotrajno smrzavanje, scenario je prikazan u filmu „Dan poslije sutra” iz 2004. godine.
„Ako bi se ovaj globalni sistem značajno usporio ili čak potpuno urušio, kao što znamo da je bilo prije, normalne razlike u temperaturama i padavine širom svijeta bi se drastično promijenili“, rekla je klimatološkinja Jennifer Francis iz Centra za istraživanje klime Woodwell.
„Poljoprivreda bi ispala iz kolosijeka, ekosistemi bi se urušili, a normalne vremenske prilike bi bile stvar prošlosti”, dodaje ona.
Grenland također mijenja boju dok se topi od bjeline leda, koja reflektuje sunčevu svjetlost, toplotu i energiju daleko od planete, do plave i zelene boje okeana i kopna, koje apsorbuju mnogo više energije, rekao je Holland.
Grenland igra ulogu u dramatičnom zamrzavanju koje trenutno vlada u dvije trećine Sjedinjenih Država. Još 2012. godine, vremenske prilike iznad Grenlanda dovele su do toga da se superoluja Sendi usmjeri u New Yrok i New Jersey, prema ekspertu za zimske vremenske prilike Judah Cohenu iz privatne firme Atmospheric and Environmental Research.
Zbog grenlandskih ledenih planina takođe se mijenja kurs u mlaznoj struji, koja donosi oluje širom svijeta i diktira vremenske prilike. Često, posebno zimi, sistem visokog pritiska kod Grenlanda uzrokuje da arktički vazduh pada na zapad i istok, udarajući Sjevernu Ameriku i Evropu, rekao je Cohen.
Zašto je pozicija Grenlanda toliko važna?
Pošto se nalazi na arktičkom krugu između Sjedinjenih Država, Rusije i Evrope, Grenland je geopolitički ulov koju SAD i drugi žele više od 150 godina.
To je još vrijednije jer se Arktik više otvara za pomorstvo i trgovinu. Ne uzima se u obzir jedinstveni izgled ostrva pokrivenog ledom koje ima neke od najstarijih stena na Zemlji.
„Neviđeno je lijepo. Zanimljivo je biti tamo. Komadi leda veličine Empire State Buildinga samo se raspadaju sa litica i padaju u okean. I također, prelijepe divlje životinje, foke i kitovi ubice. To jednostavno oduzima dah”, rekao je Holland, koji je sproveo istraživanje leda više od 30 puta od 2007. godini.
Građani i političari odali poštu predsjedniku Carteru na Capitol Hillu
Hiljade ljudi, uprkos izuzetno niskim temperaturama, došlo je u zgradu Kongresa na Capitol Hill da oda počast preminulom predsjedniku SAD Jimmyju Carteru.
Među njima je bila i potpredsjednica SAD Kamala Harris, koja je istakla dostignuća i humanost predsjednika koji je preminuo u 101. godini 29. decembra prošle godine.
David Smith, profesor Carter škole za mir i rješavanje konflikta na Univerzitetu George Mason, rekao je Glasu Amerike da je Carter utjecao na njegovu karijeru. Došao je da mu oda poštu.
"Imao je veliki utjecaj na mnoge. Njegov rad na unapređenju prava manjina, imenovanje žena u pravosuđu, zaštita životne sredine, promovisanje ljudskih prava - za mene su sve to bile jako važne stvari", kaže Smith.
Kovčeg sa tijelom 39. američkog predsjednika stoji u dijelu Kongresa koji se zove rotunda i tu će biti do zvanične komemoracije u Nacionalnoj katedrali u četvrtak u 10 ujutro po lokalnom vremenu.
Lider senatske republikanske većine Džon Thune je Cartera opisao kao "veterana mornarice, uzgajivača kikirikija, guvernera Georgije, predsjednika SAD, dobitnika Nobelove nagrade, borca za mir i ljudska prava, ali na prvom mjestu - odanog sluge boga i ljudi".
Potpredsjednica Harris je veličala njegovu politiku.
"Bio je prvi predsjednik SAD koji je imao sveobuhvatnu energetsku politiku i prvi koji je podržao proizvodnju čiste energije. Inicirao je donošenje više od deset velikih zakona o zaštiti životne sredine. On je više nego udvostručio broj američkih nacionalnih parkova", rekla je Harris.
Carter je preminuo u svom domu u Georgiji, poslije dvije godine na palijativnoj njezi. Njegovo telo je dovezeno u Washington iz njegovog rodnog mesta Plains, gdje će biti sahranjen poslije državne komemoracije u Nacionalnoj katedrali.
Članovi Kongresa su za Glas Amerike govorili šta je za njih značio Carter.
Demokrata iz Sjeverne Karoline, Alma Adams, rekla je da je 39. predsjednika smatrala "moralnom osobom".
"Držao je propovijed u crkvi nedjeljom, a i ja sam! Ali mislim da je presudno to što je brinuo o ljudima. Bio je narodni predsjednik", rekla je.
Republikanac iz Sjeverne Karoline Ralph Norman je rekao da nije saglasan sa Carterovim političkim stavovima, ali da smatra da je bio "dobar čovek i da je služio svojoj zemlji".
"Volio je Ameriku. Nisam se slagao sa njegovim politikama, ali ne možete da mu osporite patriotizam. Jednostavno je volio svoju zemlju", rekao je Norman.
Govor na komemoraciji održaće predsednik SAD Džo Bajden.
"Možda nikada neće biti sličnih njemu, ali možemo samo da se trudimo da budemo malo više kao Jimmy Carter", naveo je Biden u pismu povodom njegove smrti.
Na komemoraciji se očekuje i novoizabrani predsjednik Donald Tramp.
Bill Galston iz Instituta Brookings za Glas Amerike je rekao da su "Biden i Carter imali nešto zajedničko - obojica su bili predsjednici u samo jednom mandatu i platili su cijenu što su neke svoje političke odluke stavljali iznad dnevne politike".
Upitan da li Carter i Trump imaju nešto zajedničko, Galston je odgovorio da je riječ o "dijametralno različitim ljudima u svakom asopektu sem jednog - da su na poziciju predsjednika došli kao autsajderi".
Nove sirijske vlasti kažu da će srušiti Assadovo carstvo droge
Oko 20 kilometara sjeveroistočno od Damaska, put vodi do udaljenog područja Dume i ove fabrike. Nekada su u njoj proizvodili čips, ali režim predsjednika Basara al-Assada ju je pretvorio u fabriku kaptagona, zabranjenog stimulansa poznatog i pod nazivom „kokain za siromašne”.
„Assadov klan je bio najveći proizvođač droge na svijetu“, kaže Basel, pripadnik grupe Hayat Tahrir al-Sham koja je nedavno preuzela vlast od Assada. Nije želio da otkrije svoje prezime.
Unutar kutija sa elektronikom, on je otkrio skrivene količine stimulansa koji podsjeća na amfetamin, spremne za izvoz.
„Sav kaptagon koji je ovdje sakriven je odgovornost Mahira al-Assada, Basharovog brata, i njegovih saveznika. Oni su sakrivali tablete u ove električne uređaje, bilo je do dva kilograma kaptagona u svakom od njih, a onda su ih distribuisali u zemlje širom svijeta”, kaže Basel.
Eksperti kažu da je trgovina kapatagonom postala ključni izvor prihoda za Assadov režim, te da mu je pomogla da ublaži posljedice međunarodnih sankcija. Droga je Assadovoj porodici donosila oko 2,4 milijarde dolara profita svake godine, navode iz Instituta New Lines iz Washingtona.
U fabrici, alati i hemikalije od kojih se kaptagon proizvodi su i dalje prisutni. Kutije sa tabletama su raštrkane po prostorijama, uz materijale za pakovanje u kojima je droga sakrivana. Kažu da je kaptagon često krijumčaren u kutijama soka od pomorandže, elektičnim uređajima, pa i u namještaju.
Članovi Hayat Tahrir al-Shama navode da su radnici zapalili fabriku prije nego su pobjegli, kako bi prikrili dokaze.
Kažu i da su otkrili do 160 sličnih objekata širom Sirije. Pronašli su i dokumenta sa detaljima o komercijalnim aktivnostima, uključujući podatke o kupcima, na kojima se nalaze zemlje, kompanije i pojedinci. Britanska vlada je 2023. godine procijenila da oko 80% svjetskih zaliha kaptagona dolazi iz Sirije.
Nova vlast kaže da je vrijeme da se zaustavi proizvodnja droge u Siriji i da se prodaja narkotika s ciljem finansiranja aktivnosti ne poklapa sa njihovim vrijednostima.
Trump traži od Vrhovnog suda odlaganje izricanja kazne u slučaju tajnih isplata porno zvijezdi
Izabrani američki predsjednik Donald Trump zatražio je od Vrhovnog suda da odloži izricanje kazne zakazano za petak u slučaju davanja novca porno zvijezdi Stormy Daniel da bi šutila o aferi koja se vodi u New Yorku.
Trumpovi advokati obratili su se najvišem sudskom organu u državi nakon što su njujorški sudovi odbili zahtjev za odlaganjem.
Presudu u ovom slučaju izreći će sudija Juan Merchan koji je vodio proces, a bivši i budući predsjednik u maju prošle godine proglašen je krivim po 34 tačke optužnice za falsifikovanje poslovnih podataka.
Vrhovni sud je od tužilaca u New Yorku zatražio odgovor do četvrtka.
Trumpovi advokati zatražili su hitnu obustavu izricanja presude u petak „kako bi se spriječila teška nepravda i nanošenje štete instituciji predsjednika i poslovima savezne vlade”.
Portparol novoizabranog republikanskog predsjednika Steven Cheung pozvao je u saopštenju da se slučaj odbaci. Kancelarija okružnog tužioca Manhattana saopštila je da će odgovoriti u sudskim dokumentima.
Merchan je nagovijestio da neće izreći zatvorsku kaznu, novčane kazne ili uslovnu kaznu.
Trumpovi advokati su ukazali na presudu Vrhovnog suda koja mu daje širok imunitet od krivičnog gonjenja dok su pokušavali da ponište odluku suda u New Yorku.
Iako je to mišljenje došlo u odvojenom slučaju protiv njega po optužbi o pokušaju prekrajanje izborne volje 2020, Trumpovi advokati kažu da to znači da su neki od dokaza korištenih protiv njega u suđenju za isplate tajnog novca trebalo da budu zaštićeni predsjedničkim imunitetom. Sudija Merchan se nije složio.
Podnesak od srijede potpisao je John Sauer, Trumpov izbor za zamjenika sekretara pravde, koji ga je također zastupao pred visokim sudom u slučaju miješanja u izbore.
Danska poručila da Grenland neće biti dio SAD, a evropski lideri da su granice nepovredive
Grenland može da bude nezavisan, ako to žele njegovi stanovnici, ali je malo vjerovatno da će postati američka država, saopštio je danski šef diplomatije, nakon što je novoizabrani predsjednik Donald Trump odbio da isključi upotrebu sile da bi preuzeo kontrolu nad tim arktičkim ostrvom.
Lider Grenlanda je razgovarao sa danskim kraljem u Kopenhagenu, dan pošto je Trumpova izjava o sudbini strateški važnog ostrva, bogatog mineralima, dominirala u svjetskim medijima.
Trump, koji dužnost predsjednika preuzima 20. januara, rekao je da ne bi isključio vojnu ili ekonomsku akciju da osigura da Grenland postane dio Amerike. Istog dana, njegov sin Donald Trump mlađi, boravio je u privatnoj posjeti ostrvu.
Grenland, autonomna teritorija Danske - članice NATO-a, ima strateški značaj za američku vojsku i njen sistem ranog upozorenja na balističke rakete, s obzirom na to da najkraća ruta od Evrope do Sjeverne Amerike vodi preko ostrva.
Novoizabrani predsjednik sugerisao je da će se zalagati za ratoborniju spoljnu politiku, kojom se zanemaruju tradicionalne diplomatske formalnosti, ocjenjuje Reuters.
Grenland, najveće svjetsko ostrvo, dio je Danske 600 godina, mada njegovi stanovnici - njih 57.000, sada sami upravljaju unutrašnjim pitanjima. Cilj vlade, koju predvodi Mute Egede, je eventualna nezavisnost ostrva.
"Prepoznajemo da Grenland ima svoje ambicije. Ako se ostvare, Grenland će biti nezavisan, ali teško sa ambicijom da postane američka država", rekao je danski ministar spoljnih poslova Lars Lokke Rasmussen.
Rasmussen je novinarima rekao da je legitimno što SAD više brinu zbog bezbjednosti u Arktičkom regionu zbog povećane ruske i kineske aktivnosti.
"Ne mislim da smo u spoljnopolitičkoj krizi. Otvoreni smo za dijalog sa Amerikancima o tome kako možemo još bliže sarađivati da bi osigurali ispunjavanje američkih ambicija", rekao je Rasmussen.
Iako Danska pokušava da umanji ozbiljnost Trumpove prijetnje, ambicija budućeg američkog predsjednika da proširi američku teritoriju uzdrmala je evropske saveznike, manje od dvije nedelje uoči inauguracije u Washingtonu.
Francuski ministar spoljnih poslova Jean-Noel Barrot rekao je da Evropa neće dozvoliti drugim zemljama da napada njene suverene granice, ali je poručio da ne vjeruje da će Amerika to učiniti.
Njemački kancelar Olaf Scholz izrazio je iznenađenje Trumpovim izjavama o pripajanju Grenlanda i poručio da evropski partneri jednoglasno podržavaju nepovredivost granica, kao jedan od temelja međunarodnog prava.
Odlazeći američki državni sekretar Antony Blinken pokušao je da uvjeri evropske saveznike da neće doći do američke vojne intervencije.
"Očigledno je da ideja o Grenlandu nije dobra, ali što je možda još važnije, neće se ostvariti", rekao je Blinken na konferenciji za novinare u Parizu.
Napeti odnosi
Odnosi Grenlanda i Danske su trenutno napeti zbog optužbi o kolonijalnom lošem tretmanu stanovnika ostrva. Egede je rekao da ostrvo nije na prodaju, a u novogodišnjem obraćanju je govorio o nezavisnosti Grenlanda. Danski zvaničnici navode da o sudbini Grenlanda mogu da odlučuju samo njegovi stanovnici.
Danska premijerka Mette Frederiksen rekla je da ne može da zamisli da bi Trumpove amibicije mogle da dovedu do američke vojne intervencije na Grenlandu. Komentarišći Trumpovu prijetnju tarifama, Frederiksen je rekla da ne smatra da je trgovinski rat sa SAD dobar put naprijed.
Trump je pitanje preuzimanja Grenlanda pokretao i tokom prvog mandata. Mnogi Danci su međutim bili zbunjeni njegovim najnovijim izjavama.
"Mislim da su izuzetno apsurdne. Imamo savez, saveznici smo. I izjavama se to ne poštuje", rekao je jedan stanovnik Kopenhagena za Reuters.
Izraelska vojska u Gazi pronašla tijela dvoje talaca - oca i sina
Izraelski ministar odbrane saopštio je da je vojska te zemlje pronašla tijela još dvoje talaca u Gazi.
Ministar Izrael Kac kazao je da su u operaciji IDF-a pronađena tijela Josefa al-Zajdanija i njegovog sina Hamze, ali nije otkrio više detalja o akciji.
Al-Zajdanija i njegovog sina oteli su pripadnici Hamasa, kada su 7. oktobra 2023. upali na teritoriju južnog Izraela.
Vojska je pronašla tijela dva taoca u danima kada Izrael i Hamas, preko posrednika, vode novu rundu sporazumu koji bi donio prekid vatre u Pojasu Gaze i oslobađanje još oko 100 preostalih talaca koje je Hamas oteo.
Izraelske vlasti vjeruju da oko trećina preostalih talaca u Gazi više nije živa.
Međutim, za Josefa i Hamzu al-Zajdanija se vjerovalo da su živi i pronalaženje njihovih tijela moglo bi da poveća pritisak na izraelske vlasti da pristanu na sporazum sa Hamasom.
Hamas je organizacija koju SAD, EU i Velika Britanija smatraju za terorističku. U izraelskoj ofanzivi na Pojas Gaze, kao odgovor na napad 7. oktobra, do sada je ubijeno više od 45.000 ljudi, prema podacima Hamasovog ministarstva zdravlja koje na pravi razliku između boraca i civila.
Nema povratka, minimalna plaća je 1.000 KM, poručio federalni premijer Nikšić
"Pozivam sve radnike koji budu izloženi pritiscima i zloupotrebama da nam se obrate. To je prvi korak ka uvođenju reda u ovoj oblasti i ne smijemo dopustiti nikakve ucjene i kalkulacije", poručio je predsjednik Vlade Federacije BiH Nermin Nikšić, na konferenciji za novinare u Sarajevu 8. januara.
Obraćanje medijima je zakazano nakon odluke ove izvršne institucije da donese krajem prošle godine uredbu o povećanju minimalne plate u ovom bh. entitetu za 62 posto, odnosno sa 619 maraka (oko 316 eura) na 1.000 maraka (511 eura).
Najveće povećanje primanja, zabilježeno u Bosni i Hercegovini u protekle tri decenije, su podržali radnički sindikati, dok su mu se oštro usprotivila udruženja poslodavaca, navodeći da će dovesti do masovnih otkaza.
"Procjena da će odluka vlade ugroziti sto hiljada radnika je paušalna i nije utemeljena. Vlada će značajnom broju poslodavaca osigurati adekvatne podsticaje kako ne bi osjećali opterećenje za povećanje doprinosa", rekao je Nikšić, dodajući da će Vlada zaštititi radnike kako bi spriječile zloupotrebe da ih poslodavci pošalju na biro ili da nastave raditi 'na crno' nakon uredbe o povećanju minimalne plate.
Nikšić je izjavio i kako je odluka o povećanju minimalnih plata donesena nakon saznanja kako su poslodavci u protekloj godini isplatili 144 miliona maraka (oko 72 miliona eura) pomoći radnicima, a na osnovu nekoliko uredbi vlade, s ciljem ublažavanja ekonomskih posljedica uzrokovanih rastom cijena osnovnih životnih namirnica.
Prema njegovim riječima, radi se o šest posto radnika koji su dobili pomoć.
"Imajući u vidu ove porazne rezultate i odnos poslodavaca prema radnicima, došli smo do situacije da donesemo uredbu o minimalnim primanjima. Shvatili smo u razgovorima sa poslodavcima da oni kod neoporezive isplate toplog obroka, regresa, reketiraju svoje radnike, čak i kroz isplate, da ljudi moraju vratiti svoj novac. Ova saznanja su nas najviše motivisali da da donesemo odluku da se poveća minimalna plata", kazao je Nikšić.
Inače, zakonski minimalac rastao je u prethodnoj deceniji za ukupno 37 posto.
Prema podacima penzijskih fondova i Agencije za statistiku BiH u BiH je oko 855.000 zaposlenih.
Minimalnu platu u Federaciji BiH prima oko 48 posto, a u Republici Srpskoj oko 31 posto zaposlenih.
Kako se Putin obračunava sa LGBT populacijom?
Represija protiv LGBTQ+ zajednice pojačana je 2024. godine nakon što je u januaru stupila na snagu odluka ruskog Vrhovnog suda da prizna Međunarodni LGBT pokret kao ekstremističku organizaciju.
Prošlu godinu obilježili su prvi krivični postupci po Zakonu o ekstremizmu, prva hapšenja zbog „ekstremističkih simbola” kao što su dugine boje i ogromne kazne za LGBT „propagandu”.
Ruski servis Glasa Amerike razgovarao je sa aktivistima za ljudska prava o represiji nad LGBTQ+ osobama 2024. i šta će se sljedeće desiti sa njima u Rusiji.
12 krivičnih predmeta protiv LGBTQ+ osoba
Sistemska represija protiv LGBTQ+ zajednice u Rusiji nastavljena je u prošloj godini. Od kada je LGBTQ+ zavedena kao ekstremistička organizacija, otvoreno je 12 krivičnih predmeta po tačkama vezanim za ekstremizam, prema projektu OVD-Info, koji je objavio opširan pregled represije u Rusiji 2024. godine.
Mnogi od slučajeva su otvoreni kao rezultat racija u klubovima u mnogim gradovima Rusije, rekao je sekretar za štampu organizacije Dmitrij Anisimov.
„U našem izvještaju govorimo o 12 osoba uključenih u slučajeve u vezi sa pritiskom na LGBTQ+ osobe, a 11 od njih su ljudi koji su radili u takvim klubovima, pružali neke usluge posebno LGBTQ+ osobama, nekako su možda radile u nekim tadašnjim organizacijama koje su također vezano za tu zajednicu. Znači, ne radi se o direktnim aktivistima koji, na primjer, objavljuju neke informacije na društvenim mrežama i, prema riječima nadležnih, bave se 'propagandom netradicionalnih seksualnih odnosa'”, naglasio je predstavnik organizacije.
Tokom 2024. godine policija je izvršila najmanje 24 racije u klubovima, pod izgovorom da navodno sprovode „LGBT propagandu”.
Prilikom takvih provjera posjetioci su morali da legnu na pod, dobijali su batine, provjeravana su im dokumenta i dobijali pozive. Nakon racija, mnoge ustanove su bile prinuđene da se zatvore.
Upad u klub je najlakši način da se pokrene krivično gonjenje, objašnjava advokat za prava LGBT osoba Maks Oleničev.
„Lakše im je da dođu na u ove klubove. Lakše je prikupiti dokaze za koje vjeruju da se radi o navodnom kriminalu i lakše je istražiti takve slučajeve. I prilično je teško identifikovati bilo kakve događaje koje održavaju LGBT inicijative, jer ako se ljudi okupljaju, recimo, za grupu podrške, kako onda možete opisati da je ova aktivnost kriminalna?”, kaže stručnjak.
Prema njegovom mišljenju, i u ovoj godini klubovi i barovi će također biti pod velikom pažnjom nadležnih organa.
Umiješanima u krivične slučajeve ekstremizma prijeti kazna do 10 godina zatvora. Do sada se niko od njih nije obratio sudu, pa je stručnjacima teško predvidjeti kako će se dalje razvijati krivično gonjenje LGBTQ+ osoba.
Prva smrt u istražnom zatvoru
Optužena osoba u krivičnom predmetu „organizovanje aktivnosti ekstremističke organizacije”, generalni direktor turističke agencije „Men Travel” Andrej Kotov preminuo je u moskovskom istražnom zatvoru, za šta se saznalo 29. decembra 2024. godine. On je priveden mjesec dana ranije, pod optužbom da je organizovao putovanja za LGBTQ+ osobe.
Ruski državni mediji pisali su da je uzrok smrti samoubistvo, ali prema projektu Gulagu.net nema dokaza o tome.
Aktivisti organizacije za ljudska prava objavili su da su operativci među zatvorenicima širili informacije da je Kotov organizator putovanja za LGBT parove i namjerno stvarali uslove za pritisak na njega kako bi ga slomili. Kako prenosi Gulagu.net, on je stalno bio ponižavan u istražnom zatvoru i od njega je iznuđivan novac.
Hapšenja i novčane kazne za „ekstremističke simbole”
Mnoge odluke u administrativnim predmetima u vezi sa „ekstremističkim simbolima” su donijete tokom prošle godine.
Rusi su hapšeni na po petnaest dana zatvora i kažnjeni sa do dvije hiljade rubalja (oko 18 eura) za objave na društvenim mrežama sa zastavom duge, čak i ako su postavljene prije mnogo godina ili objavljene u diskusiji sa samo 11 ljudi. Jedan od slučajeva podnijet je protiv osobe iz Zelenograda, koja je uputila žalbu tužilaštvu uz priloženu fotografiju sa zastavom duge.
Stanovnica Nižnjeg Novgoroda Anastasija Eršova uhapšena je u januaru na 5 dana jer je nosila minđuše duginih boja, i to ne šestobojnih, koje se smatraju simbolom LGBTQ+, već običnih.
Kazne za „LGBT propagandu”
Ove godine su aktivno kažnjavali i za takozvanu „LGBT propagandu”, koja je bila zabranjena među Rusima svih uzrasta još 2022. godine.
„Sudovi su došli do zaključka da je sve propaganda: svako pominjanje LGBTQ+, bilo kakva stvarna manifestacija seksualne orijentacije, bez obzira i da li je to kad ih niko ne vidi, ili van kuće”, kaže advokat LGBTQ+ grupe „Выход”.
Jedna moskovska studentkinja u novembru je kažnjena sa pola miliona rubalja (preko 4 i po hiljade eura) na osnovu tačaka Zakona o „LGBT propagandi”. Razlog je bilo pet slika na mreži VKontakte, objavljenih prije pet godina. Protiv djevojke su podnijete i prijave u vezi sa „ekstremističkim” simbolima, o kojima još nisu donijete odluke.
Kakva ih represija očekuje ove godine?
Zbog proizvoljne primene anti-LGBTQ+ zakona, članovi zajednice sve manje govore na društvenim mrežama i plaše se da idu u klubove, kaže Oleničev.
„Ljudi se sve više kriju, ne posjećuju takva mjesta, ali uvijek kažem da je važno održavati društvene veze. Nijedan zakon ne može zabraniti ljudima da zajedno idu u bioskop, prave zabave kod kuće i na neki način komuniciraju jedni s drugima o bilo kojoj temi”, kaže advokat.
Aktivisti za ljudska prava vjeruju da će u narednoj godini biti više krivičnih slučajeva, više racija u klubovima i manje zastupljenosti LGBTQ+ osoba u umjetnosti. Tako su, zbog višemilionskih kazni u slučajevima „LGBT propagande”, filmovi poput „Planina Broubek”, „Zovi me svojim imenom” i „Život Adele” nestali iz ruskih online bioskopa 2024. godine.
Musk se ponovo umiješao u evropsku politiku, „na meti” Britanija
Premijer Velike Britanije Keir Starmer kritikovao je one koji, prema njegovim riječima, šire laži i dezinformacije, nakon što se našao na udaru kritika milijardera Elona Muska.
Saveznik novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa optužio je Starmera da u prošlosti nije procesuirao slučajeve seksualne eksploatacije djece.
Milijarder, vlasnik kompanije Tesla, kritikovao je proteklih dana britansku vladu u nizu postova na svojoj društvenoj mreži X. Musk je, bez iznošenja dokaza, optužio britansku vladu za saučesništvo u navodnom neuspjehu da se krivično gone takozvane pedofilske bande.
Riječ je o periodu od više 20 godina tokom kojeg su, kako se navodi, bande muškaraca seksualno iskorištavale djecu.
„Vladalo je mišljenje da pedofilske bande, posebno one koje čine muškarci pakistanskog porijekla, nisu bile krivično gonjene i da ih policija nije istraživala kao što je trebalo. Dijelom, mislim, zbog stava policije prema podnosiocima tužbi, uglavnom djevojčicama iz radničke klase koje policija nije shvatala ozbiljno. I također, kako neki tvrde, zbog osjetljivosti odnosa sa pakistanskom zajednicom. Drugim riječima, smatralo se da su se policija i vlasti plašili da ih ne nazovu rasistima”, rekao je Tim Bale sa Univerziteta Queen Mary u Londonu.
Među onima koji su iznosili optužbe za zataškavanje u to vrijeme, bio je ekstremno desničarski aktivista Tommy Robinson, koji se trenutno nalazi u zatvoru zbog drugih optužbi. Musk je napisao na X-u da bi Robinson trebalo da bude oslobođen i da bi, kako je naveo „oni koji su sve prikrivali trebalo da zauzmu njegovo mjesto u ćeliji”.
Musk je optužio britanskog premijera Keira Starmera da nije procesuirao pedofilske bande dok je bio glavni britanski tužilac. Starmer je u ponedjeljak odgovorio na optužbe.
„Oni koji šire laži i dezinformacije nisu zainteresovani za žrtve, već za sebe. Oni koji su navijali za Tommyja Robinsona nisu zainteresovani za pravdu. Oni podržavaju čovjeka koji je otišao u zatvor zato što je zamalo doveo da kraha slučaja protiv pedofilske bande”, rekao je britanski premijer.
Starmer je dodao da je kao glavni tužilac ponovo otvorio brojne slučajeve zlostavljanja djece i pokrenuo prvo krivično gonjenje jedne azijske pedofilske bande. Musk je kasnije ponovio svoje kritike, ocjenjujući da je britanski premijer „potpuno vrijedan prezira”.
Starmer nije pomenuo imenom Elona Muska, primjećuje analitičar Bale.
„Zbog njegove bliskosti, u ovom trenutku, sa Donaldom Trumpom, Starmer mora da bude veoma oprezan, mora pažljivo da bira riječi i zato ne može da proziva Muska”, kaže Bale.
Musk je također kritikovao nemačkog kancelara Olafa Scholza i otvoreno je podržao ekstremnu desničarsku partiju Alternativa za Njemačku. Neki poslanici su pozvali evropske regulatorne organe da preduzmu mjere protiv X-a zbog navodnog širenja dezinformacija.
„Sumnjam, međutim, da će se mnogo toga dogoditi u tom pogledu. Elon Musk sebe predstavlja kao nekog ko je apsolutno za slobodu govora, ali je za tu slobodu i većina političara, u većini zemalja i većini stranaka”, smatra Bale.
Musk se u ponedjeljak okrenuo i protiv Nigela Faragea, dugogodišnjeg saveznika Donalda Trumpa.
Musk je napisao na X-u da Farage „nema ono što je potrebno” da predvodi britansku Reformsku stranku – nakon što je odbio da podrži zatvorenog aktivistu Tommyja Robinsona.
Farage je odgovorio da stoji iza svog stava.
Palestinski izbjeglički kamp u Yarmouku pokazuje svu brutalnost rata u Siriji
Sva brutalnost građanskog rata u Siriji oslikana je na palestinskom izbjegličkom kampu Yarmouk. Nalazi se na periferiji Damaska i nekada je bio dom za više od 150.000 ljudi. Iako je uništen tokom prvih godina rata, sada se mnogi vraćaju kako bi pokušali obnoviti svoje devastirane domove, i živote. Yarmouk je posjetio novinar Glasa Amerike Yan Boechat.
Sarajevo: Otvorena Despića kuća nakon restauracije
Nakon restauracije i uređenja, za javnost je ponovo otvorena Despića kuća u Sarajevu. Riječ je o historijskom spomeniku koji pokazuje kulturu stanovanja bogate, trgovačke, pravoslavne porodice. Postavljena je i izložba posvećena temi stanovanja stare srpske porodice, u sjećanje na porodicu Despić, koja je ostavila veliki trag u jednoj epohi Sarajeva.
U Gvantanamu ostalo još 15 pritvorenika
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena prepolovila je broj zatvorenika u pritvorskom centru Gvantanamo na Kubi, pošto je u ponedjeljak poslala 11 zatvorenika u Oman.
Američka vojska je saopštila da je samo 15 pritvorenika ostalo tamo nakon transfera, nakon što Biden čini sve što može da zatvori Gvantanamo u posljednjim danima na funkciji.
Pritvorski centar otvorio je 11. januara 2002. predsjednik George W. Bush, za osumnjičene za terorizam i neprijateljske borce tokom američkog „Rata protiv terorizma” poslije napada na New York i Washington 11. septembra 2001. godine.
Prema podacima Pentagona, u zalivu Gvantanamo je bilo smješteno oko 680 zatvorenika 2003. godine.
„Sjedinjene Države cijene spremnost vlade Omana i drugih partnera da podrže rad SAD na odgovornom smanjenju populacije pritvorenika i konačnom zatvaranju objekta u zalivu Gvantanamo”, navodi se u saopštenju američke vojske.
Od preostalih 15 pritvorenika, Pentagon je saopštio da trojica ispunjavaju uslove za transfer, a da isti broj ima pravo na periodičnu reviziju ispitivanja njihovih slučajeva. Ostali su optuženi ili osuđeni za ratne zločine.
Gvanatamo su dugo kritikovale grupe za ljudska prava zbog potencijalnih kršenja međunarodnih zakona o ljudskim pravima i uslova u zatvoru.
Meta ukida program provjere činjenica
Vlasnik Facebooka i Instagrama, kompanija Meta, saopštila je da ukida svoj program provjere činjenica koju obavlja nezavisna, treća strana, i zamjenjuje ga modelom sličnim onom koji koristi mreža Elona Muska X, gdje korisnici platforme dodaju kontekst i provjeravaju tvrdnje drugih korisnika.
Meta će program nezavisne provjere činjenica prvo ukinuti u Americi. Kompanija kaže da je odlučila da okonča program zato što stručnjaci za provjeru činjenica također imaju svoje predrasude, ističući da je suviše mnogo sadržaja bilo podvrgnuto provjeri.
Umjesto toga, Meta se okreće modelu zvanom „bilješke zajednice” (community notes), gdje različiti korisnici provjeravaju činjenice u tuđim objavama.
„Vidjeli smo da taj pristup funkcioniše na X-u, gdje su njihovi korisnici dobili ovlaštenje da odlučuju kada su neke objave potencijalno obmanjujuće i potreban im je veći kontekst”, objavio je u svom blogu direktor Mete za globalna pitanja Joel Kaplan.
AP je ranije bio dio programa provjere činjenica na platformama Mete, ali je prije godinu dana prestao da učestvuje u njemu.
Kompanija za društvene medije također kaže da planira da dozvoli „više govora” što uključuje ukidanje nekih restrikcija na određene teme koje su dio uobičajenih, konvencijalnih diskusija, kako bi se fokusirala na ilegalne radnje i „izuzetno ozbiljna kršenja” kao što su terorizam, seksualna eksploatacija djece i droga.
Meta navodi da je u pristupu izgradnje kompleksnih sistema moderacije sadržaja na svojim platformama - otišla predaleko, i načinila „suviše mnogo grešaka” cenzurišući suviše mnogo sadržaja.
Direktor kompanije Mark Zuckerberg je priznao da su promjene djelimično podstaknute političkim događajima kao što je pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima.
„Nedavni izbori još djeluju kao kulturna prekretnica gdje se prioritet, još jednom, daje govoru”, rekao je Zuckerberg u video snimku koji je objavljen na internetu.
Na svojoj press konferenciji u utorak, novoizabrani predsjednik rekao je da je iznenadna promjena politike kompanije Meta o moderaciji sadržaja „vjerovatno” motivisana prijetnjama koje je uputio Marku Zuckerbergu.
Trump je, u obraćanju novinarima na imanju Mar-a-Lago, izrazio zadovoljstvo potezom Mete. Na pitanje da li vjeruje da je to rezultat njegovih prijetnji Zuckerbergu, odgovorio je - „vjerovatno, da”.
Sejšeli: Mala ostrvska država gdje se takmiče Amerika i Kina
Mala ostrvska država Sejšeli na istočnoj obali Afrike postala je mjesto rivalstva velikih sila. Kina već godinama vrši diplomatske prodore, dok su se SAD tek nedavno vratile na strateški arhipelag Indijskog okeana.
Novinarka Glasa Amerike Kate Bartlett otputovala je na ostrvo Mahe na Sejšelima kako bi saznala više o tome šta Kina i SAD rade da bi osvojile srca tamošnjih stanovnika.
Sejšelski otoci nisu samo savršena slika za mladence, već dugo privlače i globalne velesile.
„Primjećujemo da postoje razne sile, razne države koje žele, kako kažete, da nam se udvaraju. Sejšeli su donijeli odluku da na njihovoj teritoriji neće biti, nikada neće biti vojne baze, strane vojne baze”, kaže ministar vanjskih poslova Sejšela Sylvestre Radegonde.
Strateški položaj arhipelaga u Indijskom okeanu, istočno od Afrike i južno od Zaljevskih država odavno je od interesa za zemlje poput SAD-a, Indije i Kine.
1963. godine, tokom Hladnog rata, SAD su izgradile stanicu za praćenje ruskih satelita na glavnom ostrvu Mahe.
Sedamdesettrogodišnji stanovnik ostrva Paul Chow sjeća se Amerikanaca kada su bili stacionirani na ostrvu.
„Bio sam šef košarkaške, lokalne ostrvske košarkaške ekipe. A nekada smo igrali protiv tehničara sa stanice za praćenje”, prisjeća se on.
Zatim, devedesetih godina, nekoliko godina nakon raspada Sovjetskog Saveza, SAD su zatvorile svoju ambasadu i zatvorile stanicu za praćenje mjesec dana kasnije.
Gotovo tri decenije kasnije, u vrijeme kada se zahuktava američko-kineska konkurencija, Washington ponovo baca oko na Sejšele.
„Ponovno otvaranje ambasade naglašava važnost koju Sjedinjene Države pridaju partnerstvu koje imamo sa Sejšelima”, kaže Adham Loutfi, trenutni zvaničnik Američke ambasade na Sejšelima.
Kineska ambasada u Maheu odbila je zahtjev za intervju.
Ali u godinama odsustva Washingtona, Kina je ostvarivala diplomatske uspjehe na Sejšelima.
Šalje doktore i gradi bolnice, pristupačne stanove, parlament i sudove - sve besplatno. Kina je državnoj televizijskoj kompaniji takođe poklonila novu zgradu.
„Razlika je u tome što je podrška Kine Sejšelima opipljiva. Možete ih vidjeti. Ne vidite podršku koju nam pružaju SAD”, kaže ministar vanjskih poslova Sejšela.
Loutfi kaže: „Umjesto da gradimo zgrade, gradimo kapacitet i gdje god možemo pomoći da pružimo doprinos i stručnost, bilo da se radi o trgovini drogom ili pravnom sustavu ili policijskim snagama, rado to činimo i tu vidi stvarno ulaganje. Sadite sjeme za budućnost. To opet nije isto što i zgrada, ali vjerujemo da je još važnije dati doprinos.”
Ali to možda neće biti dovoljno da osvoji srca nekih stanovnika ovdje.
„Kina puno pomaže Sejšelima, tako da ljudi općenito imaju vrlo pozitivan pogled na Kinu, ali pošto su SAD, oni su otišli još devedesetih, tako da mi zapravo ne stupamo u kontakt s Amerikancima toliko”, kaže stanovnik Sejšela Francis Woodcock
Dok se neki stanovnici boje da se njihova zemlja koristi kao pijun u geopolitičkoj igri moći, riječi predsjednika Wavela Ramkalawana su jasne: „Sejšeli nisu dio ovoga. Primićemo kineske ratne brodove u luci, indijske ratne brodove, evropske ratne brodove, američke ratne brodove, jer smo sa svima prijatelji.”
Sa dvije trećine svjetskih pošiljki nafte, Indijski okean je ključni plovni put, koji Sejšele drži na mapi geopolitičkih rivala kao što su Kina i SAD dok se nadmeću za utjecaj.