Najnovije
Požar u jednoj od najvećih svjetskih tvornica baterija, u Kaliforniji, uzrokovao evakuacije
Stotinama ljudi naređeno je da se evakuišu, a dio autoputa 1 u sjevernoj Kaliforniji zatvoren je u petak rano nakon što je izbio veliki požar u jednom od najvećih svjetskih pogona za skladištenje baterija.
Požar je izbio u četvrtak popodne i izazvao jak plamen i crni dim, a oko 1.500 ljudi dobilo je instrukcije da napusti Moss Landing i oblast Elkhorn Slough, izvještava The Mercury News.
Prema glasnogovorniku okruga Monterey Nicholas Pasculli, vatra je još uvijek buktila rano u petak uz određene mjere suzbijanja i nije prešla dalje od objekta. Do četvrtka kasno, nekoliko desetina ljudi bilo je u privremenom centru za evakuaciju, a ostali su otišli kod prijatelja ili porodice ili su napravili druge dogovore, rekao je Pasculli.
Moss Landing Power Plant, koji se nalazi oko oko 124 kilometra južno od San Francisca, u vlasništvu je teksaške kompanije Vistra Energy i sadrži desetine hiljada litijumskih baterija. Baterije su važne za skladištenje električne energije iz obnovljivih izvora energije kao što je solarna energija, ali ako se zapale, požar može biti izuzetno teško ugasiti.
„Ne postoji način da se ublaži. Ovo je katastrofa, to je ono što jeste”, rekao je za KSBW-TV nadzornik okruga Monterey Glenn Church. Ali on je rekao da ne očekuje da će se vatra proširiti izvan betonske zgrade u kojoj je bila zatvorena.
U fabrici Vistra 2021. i 2022. godine bilo je požara koji su bili uzrokovani kvarom sistema prskalica za požar koji je rezultirao pregrijavanjem nekih jedinica, navodi The Mercury News.
Nije jasno šta je izazvalo najnoviji požar. Vistra je u saopćenju navela da su nakon što je otkriveno, svi na lokaciji bezbjedno evakuisani. Nakon gašenja požara, pristupiće se uviđaju.
“Naš glavni prioritet je sigurnost zajednice i našeg osoblja, a Vistra duboko cijeni kontinuiranu pomoć naših lokalnih hitnih službi,” izjavila je Jenny Lyon, glasnogovornica Vistre.
Ujedinjeni školski okrug okruga North Monterey saopštio je da će sve škole i uredi biti zatvoreni u petak zbog požara.
Biden postavio rekord ublažavanjem kazni za skoro 2.500 ljudi osuđenih za nenasilne optužbe povezane sa drogom
Predsjednik Joe Biden objavio je u petak da ublažava kazne za skoro 2.500 ljudi osuđenih za nenasilna krivična djela sa drogom, koristeći svoje posljednje dane na funkciji za talas pomilovanja čiji je cilj poništiti zatvorske kazne koje smatra prestrogim.
Nedavni krug pomilovanja daje Bidenu predsjednički rekord za broj izdatih pojedinačnih pomilovanja i zamjenjivanja. Demokrata je rekao da nastoji poništiti "neproporcionalno duge kazne u poređenju sa kaznama koje bi dobili danas prema važećem zakonu, politici i praksi".
"Današnja akcija pomilovanja pruža olakšanje pojedincima koji su dobili dugačke kazne na osnovu diskreditiranih razlika između kreka i kokaina u prahu, kao i zastarjelih poboljšanja kazni za zločine protiv droge", rekao je Biden u saopćenju. "Ova akcija je važan korak ka ispravljanju istorijskih nepravdi, ispravljanju nejednakosti u izricanju kazni i pružanju mogućnosti pojedincima da se vrate svojim porodicama i zajednicama nakon što su previše vremena proveli iza rešetaka."
Bijela kuća nije odmah objavila imena onih koji su dobili pomilovanja.
Ipak, Biden je rekao da bi još moglo doći, obećavši da će iskoristiti vrijeme prije inauguracije novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa u ponedjeljak kako bi "nastavio razmatrati dodatne izmjene i pomilovanja".
Akcija od petka prati Bidenovo ublažavanje prošlih kazni za oko 1.500 ljudi, prošli mjesec, koji su pušteni iz zatvora i stavljeni u kućni pritvor tokom pandemije koronavirusa, kao i pomilovanje 39 Amerikanaca osuđenih za nenasilne zločine. To je bio najveći jednodnevni čin pomilovanja u modernoj istoriji.
Sve ovo dolazi dok Biden nastavlja da vaga da li da izda sveobuhvatna pomilovanja za zvaničnike i saveznike za koje se Bijela kuća plaši da bi mogli biti nepravedno na meti Trumpove administracije. Iako su predsjednička ovlaštenja za pomilovanje apsolutna, takav preventivni potez bio bi nova i rizična upotreba predsjednikove vanredne ustavne ovlasti.
Prošlog mjeseca, Biden je također ublažio kazne za 37 od 40 ljudi osuđenih na smrt, pretvarajući njihove kazne u doživotni zatvor samo nekoliko sedmica prije nego što je Trump, otvoreni zagovornik proširenja smrtne kazne, preuzeo dužnost. Trump je obećao da će povući tu naredbu nakon početka njegovog mandata.
Biden je također nedavno pomilovao svog sina Huntera, ne samo zbog njegovih osuda za federalno kršenje oružja i poreza, već i za bilo koji potencijalni federalni prekršaj počinjen u periodu od 11 godina, jer se predsjednik boji da će Trumpovi saveznici tražiti da krivično gone njegovog sina za druga krivična djela.
U međuvremenu, ako je historija vodič, Biden će vjerovatno izdati ciljanija pomilovanja kako bi pomogao saveznicima prije nego što napuste Bijelu kuću, kao što predsjednici obično čine u nekim od svojih konačnih postupaka.
Nešto prije ponoći posljednje noći svog prvog mandata, Trump, republikanac, potpisao je niz pomilovanja i zamjene za više od 140 ljudi, uključujući svog bivšeg glavnog stratega, Stevea Bannona, repere Lil Waynea i Kodak Blacka i bivše članove Kongresa.
Trumpov posljednji čin kao predsjednika u svom prvom mandatu bio je da objavi pomilovanje za Al Pirra, bivšeg supruga voditeljke Fox News Channela Jeanine Pirro, jednog od njegovih vatrenih branilaca. Al Pirro je osuđen za zavjeru i utaju poreza i osuđen na više od dvije godine zatvora.
Ključne informacije o Tuskovim optužbama da Rusija planira terorističke aktivnosti na letovima u Evropi?
Optužba je bila direktna i ozbiljna: Rusija planira terorističke napade na nepoznate mete koristeći avione, izjavio je poljski premijer.
"Neću ulaziti u detalje, mogu samo potvrditi opravdanost strahova da je Rusija planirala akte zračnog terora, ne samo protiv Poljske, već i protiv aviokompanija širom svijeta", rekao je Donald Tusk na konferenciji za novinare 15. januara.
Iako šokantni, komentari poljskog lidera nisu bili iznenadni: sve je više sumnjivih i alarmantnih incidenata u posljednjim mjesecima. Neki su uključivali međunarodne aviokompanije i optužbe da Rusija pokušava postaviti tajne eksplozive u teretnim letovima; drugi su uključivali brodove koji su ometali podmorske kablove, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
U sve većem broju evropskih prijestolnica postaje sve jasnije ko je krivac i šta se dešava: Moskva vodi prikrivenu kampanju protiv Zapada.
Ozbiljnost problema dodatno su naglasili izvještaji da su američki obavještajci presreli komunikacije ruskih vojnih obavještajaca o planiranju bombaških napada te da je predsjednik Joe Biden naložio dvojici vodećih savjetnika za nacionalnu sigurnost da upozore ruske zvaničnike.
Moskva rutinski negira zapadne optužbe za terorističke napade, uključujući paljevine, provale, trovanja i napade na pojedince na Zapadu.
Šta treba znati
U julu prošle godine, paket poslan iz Litvanije neočekivano se zapalio u skladištu DHL-a u istočnonjemačkom gradu Leipzigu, izazvavši požar. Vatra je brzo ugašena, a šteta je bila minimalna. No, to nije bio jedini slučaj.
Otprilike u isto vrijeme, 1.300 kilometara zapadnije, sličan zapaljivi uređaj aktivirao se u skladištu DHL-a u Birminghamu, Engleska. Uređaj je stigao DHL-ovim avionom. Također u približno isto vrijeme, uređaj u skladištu transportne kompanije u Jablonowu, blizu poljske prijestolnice Varšave, eksplodirao je i izazvao požar koji su vatrogasci gasili dva sata.
Kada se ovi incidenti posmatraju zajedno, ukazuju na jasan obrazac – neko namjerno postavlja zapaljive uređaje u teretnim letovima. Ovi događaji alarmirali su policijske i obavještajne agencije širom Evrope i Sjeverne Amerike.
Ne samo bombe: Novi incidenti potpiruju sumnje
Zapaljivi paketi podudarili su se s vijestima o još jednom incidentu koji je izazvao dodatne sumnje.
Početkom 2024. godine, prema izvještajima Financial Timesa, CNN-a i The New York Timesa, Armin Papperger, izvršni direktor njemačkog industrijskog giganta Rheinmetall, bio je meta neuspjelog pokušaja atentata.
Rheinmetall, jedan od najvećih svjetskih proizvođača artiljerijskih i tenkovskih granata, značajno je povećao proizvodnju za Ukrajinu nakon ruske invazije 2022. godine.
Američki zvaničnici obavijestili su Njemačku o zavjeri, nakon čega su njemačke obavještajne službe pružile zaštitu Pappergeru, napisao je The New York Times.
Na moru, posebno u Baltičkom moru, dogodio se niz incidenata u kojima su brodovi oštetili podvodne telekomunikacijske ili elektroenergetske kablove.
Prošlog mjeseca finske vlasti zadržale su tanker Eagle S koji je plovio iz Sankt Petersburga prema Port Saidu u Egiptu. Istraga je otkrila da je brod vukao sidro i oštetio kabl u Finskom zaljevu.
Iako brodovi nisu bili ruski, već pod zastavama pogodnosti drugih država, finski i drugi zvaničnici optužuju ih za pripadnost ruskoj "floti u sjeni".
Ta flota, prema izvještajima, koristi neobilježene brodove i zastave pogodnosti kako bi Rusija zaobišla zapadne sankcije. Većina ruske nafte sada se prodaje putem ove flote, tvrde ukrajinski istraživači.
"Flota u sjeni" također može pomoći Rusiji u provođenju obavještajnog nadzora. Jedan izvještaj objavljen nakon što je Eagle S zadržan kaže da je bio opremljen "posebnim odašiljačkim i prijemnim uređajima koji su korišteni za praćenje mornaričke aktivnosti".
"Cijele godine bilo je 500 sumnjivih incidenata u Evropi", izjavio je prošlog mjeseca češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky. "Do 100 njih može se pripisati ruskim hibridnim napadima, špijunaži i operacijama utjecaja."
Šta je uslijedilo?
Ranije ovog mjeseca, finske vlasti zaplijenile su Eagle S, proglasivši ga nesposobnim za plovidbu. Još jedan brod, Yi Peng 3, u vlasništvu kineske kompanije, zaustavljen je u međunarodnim vodama kod Danske i Švedske zbog sumnje da je oštetio dva telekomunikacijska kabla. Kasnije je pušten i nastavio plovidbu prema Egiptu.
U oktobru je Ured državnog tužioca Poljske objavio saopćenje o paketima-bombama u avionima, navodeći da su četiri osobe uhapšene zbog sudjelovanja u međunarodnoj grupi za sabotažu, dok se za dvije osobe još uvijek traga.
"Njihove aktivnosti uključivale su sabotažu i diverziju povezane sa slanjem paketa koji su sadržavali kamuflirane eksplozive i opasne materijale preko kurirskih kompanija u zemlje Evropske unije i Veliku Britaniju", izjavila je glasnogovornica. "Paketi su se spontano palili ili detonirali tokom kopnenog i zračnog transporta. Cilj grupe bio je testirati kanale prenosa takvih paketa, koji su na kraju trebali biti poslani u Sjedinjene Američke Države i Kanadu."
Nagovještaji šire zavjere dolaze i od Thomasa Haldenwanga, šefa njemačke domaće obavještajne agencije, koji je izjavio kako je došlo do značajnog porasta ruskih špijunskih i saboterskih aktivnosti u Njemačkoj.
Da je paket iz Leipziga zapaljen tokom leta, Haldenwang je rekao zakonodavcima u septembru, "rezultiralo bi padom aviona".
Nakon prošlog avgusta, američki i evropski zvaničnici počeli su sarađivati s vodećim ljudima aviokompanija kako bi uveli nove procedure pregleda tereta na letovima. Predsjednik Joe Biden naložio je dvojici svojih najvažnijih sigurnosnih zvaničnika – direktoru CIA-e Williamu Burnsu i savjetniku za nacionalnu sigurnost Jakeu Sullivanu – da kontaktiraju najbliže saradnike Vladimira Putina i upozore ih, prenosi The Times.
Američke obavještajne službe presrele su razgovore među visokim zvaničnicima ruske vojne obavještajne službe GRU, koji su opisivali kako su zapaljeni paketi – uključujući male elektronske uređaje – predstavljali probni test za daljnje operacije.
U oktobru je šef britanske kontraobavještajne službe MI5 posebno optužio GRU za "kontinuiranu misiju stvaranja haosa na britanskim i evropskim ulicama: svjedočili smo podmetanju požara, sabotažama i drugim opasnim djelima izvedenim s rastućim nemarom".
Panika i reakcije
Iako nije iznio detalje, premijer Poljske Donald Tusk, tokom zajedničke konferencije za novinare s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, dao je upečatljivu izjavu optužujući Moskvu za terorizam.
Njegove izjave odražavaju i stavove drugih zapadnih zvaničnika, koji sumnjaju da Rusija "iz sjene" vodi kampanju sabotaže, špijunaže i dezinformacija širom Evrope i Sjeverne Amerike. Cilj? Destabilizirati Zapad i oslabiti njegovu podršku Ukrajini u njenoj odbrani od ruske invazije.
Rusija, s druge strane, kontinuirano i glasno negira bilo kakvu umiješanost u eksplozivne pakete ili oštećenja kablova. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je izvještaje o sabotaži aviona primjerom "nejasne izmišljotine".
Rusija osudila advokate Navaljnog na godine iza rešetaka jer su prenosili njegove poruke
Rusija je u petak osudila trojicu advokata koji su branili Alekseja Navaljnog na višegodišnje zatvorske kazne jer su prenosili poruke umrlog opozicionog lidera iz zatvora u vanjski svijet.
Presude dolaze u trenutku kada Rusija nastoji da kazni Navalnijeve saradnike od njegove neobjašnjive smrti u arktičkoj zatvorskoj koloniji prošlog februara.
Vadim Kobzev, Aleksej Lipcer i Igor Sergunin -- koji su uhapšeni u oktobru 2023. godine -- proglašeni su krivim za učešće u "ekstremističkoj organizaciji", presudio je sud u ruskom gradu Petuški.
Kobzev, najistaknutiji član advokatskog tima Navaljnog, dobio je 5,5 godina, dok je Lipcer dobio pet godina, a Sergunin 3,5 godine.
Dok je služio svoju 19-godišnju kaznu, Navalny je komunicirao sa svijetom tako što je preko svojih advokata slao poruke koje je njegov tim potom objavljivao na društvenim mrežama.
Vlasti su ga premjestile u stroži zatvorski režim koji je ograničavao kontakte izvana, prije nego što su ga poslali u udaljenu koloniju iznad Arktičkog kruga gdje je umro.
"Sudi nam se jer smo Navalnijeve misli prenijeli drugim ljudima", rekao je Kobzev na sudu prošle sedmice.
Sud je rekao da su muškarci "koristili svoj status advokata dok su posjećivali osuđenika Navaljnog... kako bi osigurali redovan prijenos informacija između članova ekstremističke zajednice, uključujući one koji se traže i skrivaju izvan Ruske Federacije, i Navaljnog".
'Nečuveno'
Kako se navodi, to je Navaljnom omogućilo da nastavi "planiranje priprema i stvaranje uslova za činjenje zločina ekstremističkog karaktera".
Navalny je osudio hapšenja advokata kao "nečuvene" i dio kampanje za njegovu daljnju izolaciju u zatvoru.
Sudski postupak, koji je počeo u septembru u Petuški, gradu oko 115 kilometara istočno od Moskve, vodi se iza zatvorenih vrata.
Presude dolaze nekoliko dana prije nego što će se četiri nezavisna novinara optužena za pomaganje Navaljnom vratiti na sud, prijeti im do šest godina zatvora.
U svojim porukama vanjskom svijetu, Navalny je osudio ofanzivu Kremlja na Ukrajinu kao "zločinačku" i poručio pristalicama "da ne odustaju".
Zatvorski tekstovi su također bili puni šaljivih depeša iz svakodnevnog života iza rešetaka.
U svom prošlosedmičnom govoru, Kobzev je uporedio trenutni obračun Moskve protiv neslaganja sa masovnom represijom iz Staljinove ere.
"Osam godina je prošlo... a na sudu Petuški ponovo se sudi ljudima za diskreditaciju zvaničnika i državnih agencija", rekao je on u govoru koji je objavio novine Novaja gazeta.
'Divljačke' kazne
Druga članica bivšeg pravnog tima Navaljnog, Olga Mihajlova, koja je u egzilu, osudila je tražene kazne kao "divljačke", rekavši da su ljudi "pošteno i profesionalno branili Navaljnog dugi niz godina".
Navalnyjeva supruga Julija Navalnaya obećala je da će nastaviti njegov rad.
Prošle sedmice je rekla da je Rusija odbila da skine njenog mrtvog muža sa svoje liste terorista i ekstremista.
Ona je 16. decembra objavila pismo ruskog finansijskog nadzornog tijela Rosfinmonitoring upućeno Navalnijevoj majci u kojem se navodi da je pokojni opozicioni lider još uvijek pod istragom zbog pranja novca i "finansiranja terorizma".
"Zašto je Putinu to potrebno? Očigledno da spriječi Alekseja da otvori bankovni račun. To je sada nemoguće", rekla je Navalnaya.
"Putin to radi da bi vas uplašio. On želi da se plašite da čak i spomenete Alekseja i da postepeno zaboravite njegovo ime."
Rusija je dodala Navaljnog na crnu listu "terorista i ekstremista".
Moskva je 2021. zabranila Navalnyjevu Fondaciju za borbu protiv korupcije, poznatu po istragama o navodnoj korupciji Putinovih zvaničnika, nazvavši je "ekstremističkom".
Umalo je umro 2020. godine nakon što je bio otrovan tokom predizbornog putovanja u Sibir uoči regionalnih izbora.
Zapad i Moskva su pregovarali o oslobađanju Navaljnog u razmjeni zarobljenika kada je umro. Nekoliko njegovih saradnika je kasnije oslobođeno u konačnom dogovoru.
Trumpov tim bi mogao uskočiti kako bi spasio TikTok od američke zabrane
Uz zakon kojim se aplikacija društvenih medija TikTok proglašava ilegalnom u Sjedinjenim Državama, a koji bi trebao stupiti na snagu u nedjelju, nova administracija novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa signalizira da planira pokušati pronaći način da spriječi gašenje usluge.
Prema sadašnjem zakonu, matična kompanija usluge, ByteDance sa sjedištem u Kini, mora ili prodati TikTok nekineskoj firmi ili ga ugasiti u SAD.
Predstavnik Mike Waltz, koji je imenovan da bude Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao je za Fox News u četvrtak da novoizabrani predsjednik ima na raspolaganju opcije da odgodi provođenje zakona dok se razradi mogući dogovor za prodaju kompanije. To uključuje dio zakona koji dozvoljava predsjedniku ByteDanceu 90 dana produženja za završetak prodaje.
„Uvešćemo mjere da spriječimo da TikTok ugase“, rekao je Waltz, „sve dok je održiv dogovor na stolu. To u suštini daje predsjedniku Trumpu vrijeme da nastavi sa radom TikToka“.
Izvršna radnja se navodno razmatra
Takođe u srijedu, nekoliko medija je objavilo da Trump razmatra izdavanje izvršne naredbe koja bi zaštitila TikTok.
Zakonitost takvog poteza je nejasna i dodatno je dovedena u sumnju činjenicom da je Vrhovni sud spreman da donese odluku o zahtjevu kompanije da se poništi zakon.
Viši sud je saslušao argumente u slučaju prošle sedmice i očekuje se da će donijeti odluku uskoro. Ishod nije siguran. Međutim, u usmenim raspravama, činilo se da je većina sudija podržavala zakon.
Trumpov stav prema TikTok-u je značajno evoluirao tokom godina. Tokom svog prvog mandata, pokušao je da ugasi uslugu u SAD-u, no od tada je koristio uslugu, sa značajnim uspjehom, da se poveže sa svojim pristalicama.
Na konferenciji za novinare na Floridi prošlog mjeseca, Trump je rekao: "Imam toplu točku u srcu za TikTok" i pripisao je aplikaciji da mu je pomogla da svoju poruku prenese mlađim američkim glasačima.
Trump je negirao da je na njegovu promjenu mišljenja o TikToku uticao kratak sastanak u martu s republikanskim megadonatorom i ByteDance investitorom Jeffom Yassom.
Izvještaji o otkrivanju lobiranja iz 2024. godine pokazuju da je ByteDance platio bivšem pomoćniku Trumpove kampanje da lobira kod zakonodavaca u Washingtonu u korist TikToka, a da je bivša viša Trumpova pomoćnica Kellyanne Conway plaćena da se zalaže za TikTok u Kongresu preko konzervativne grupe Club for koju financira Yass. Rast.
Trump je takođe rekao da TikTok nije pominjan tokom njegovog sastanka sa Jasom.
Ekonomski problemi
U godinama otkako je TikTok uzeo maha, hiljade kreatora sadržaja sa sjedištem u SAD razvile su veliku publiku na aplikaciji i u mnogim slučajevima uspjele su unovčiti svoje TikTok feedove.
Mnoga mala preduzeća su uspjela reklamirati svoje proizvode korisnicima TikTok-a. Druge TikTok ličnosti su prenijele slavu na aplikaciju u šire poznate ličnosti što je dovelo do unosnih preporuka proizvoda i drugih dogovora.
Neki članovi Kongresa izrazili su zabrinutost da bi naglo gašenje aplikacije moglo imati ekonomske posljedice.
U ponedjeljak, demokratski senator Edward Markey uveo je zakon koji će odgoditi zabranu TikToka za 270 dana.
"Da budem jasan: TikTok ima svojih problema", rekao je Markey u izjavi koju je objavio njegov ured. "Kao i svaka platforma društvenih medija, TikTok predstavlja ozbiljan rizik za privatnost i mentalno zdravlje naših mladih ljudi. Nastavit ću smatrati TikTok odgovornim za takvo ponašanje. Ali zabrana TikToka bi nametnula ozbiljne posljedice za milione Amerikanaca koji zavise od aplikacija za društvene veze i njihov ekonomski život Ne možemo dozvoliti da se to dogodi."
Nejasna isplativost prodaje
Kako se bliži rok u nedjelju, pojavile su se brojne glasine o mogućoj prodaji kompanije. Bloomberg je u srijedu izvijestio da kineski zvaničnici razmatraju mogućnost prodaje usluge milijarderu Elonu Musku, bliskom Trumpovom savjetniku koji već posjeduje medijski servis X, nekadašnji Twitter.
Drugi američki milijarder, developer za nekretnine Frank McCourt, rekao je Reutersu u četvrtak da je konzorcij investitora koji je on formirao već dao zvaničnu ponudu za kupovinu TikToka, procjenjujući uslugu na 20 milijardi dolara.
Međutim, daleko je od jasnog da je prodaja nešto što je kineska vlada spremna da dozvoli. Svaka prodaja vrijedna ulaganja kupca morala bi uključiti "preporučni mehanizam", TikTok-ov naziv za algoritam koji uslugu čini tako popularnom i, mnogi bi rekli, zaraznom.
Prošle godine u sudskom podnesku, TikTok je takav posao okarakterisao kao nedostupan.
"Baš kao što Sjedinjene Države ograničavaju izvoz tehnologija porijeklom iz SAD-a (npr. određenih kompjuterskih čipova), kineska vlada regulira transfer tehnologija razvijenih u Kini", tvrdi kompanija u sudskom podnesku. "Kineska vlada je u javnim izjavama jasno stavila do znanja da neće dozvoliti prisilno odustajanje od pokretača preporuka."
Privatnost, brige o nacionalnoj sigurnosti
Najpoznatija usluga za dijeljenje kratkih video zapisa, TikTok ima oko 170 miliona korisnika u SAD-u. Federalni zvaničnici godinama su zabrinuti za TikTok jer prikuplja ogromne količine informacija o svojoj korisničkoj bazi.
Tvrdili su da bi kineski zakoni koji primoravaju domaće kompanije da sarađuju sa obavještajnim agencijama mogli biti korišteni da bi se kompanija prisilila da podijeli te podatke s Komunističkom partijom Kine.
Američki zvaničnici izrazili su zabrinutost da bi Kina mogla zloupotrijebiti privatne podatke o američkim korisnicima usluge. Oni su također upozorili da bi Peking mogao koristiti TikTokov moćni algoritam preporuka za oblikovanje javnog diskursa u SAD-u u korist Kine.
U decembru, kada je savezni žalbeni sud potvrdio zakon koji nalaže prodaju ili gašenje kompanije, demokratski predstavnik Raja Krishnamoorthi, jedan od prvobitnih sponzora zakona, objavio je izjavu u kojoj je izrazio mišljenja mnogih pristalica zakona.
"S današnjim mišljenjem, sve tri grane vlasti su došle do istog zaključka: ByteDance je pod kontrolom Komunističke partije Kine, a vlasništvo nad TikTokom od strane ByteDancea predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti koja se ne može ublažiti ni na koji drugi način osim otuđivanjem", rekao je Krishnamoorthi.
"Svaki dan kada TikTok ostane pod kontrolom Komunističke partije Kine je dan kada je naša sigurnost ugrožena", dodao je Krishnamoorthi.
