Ova djeca oblikovaće svijet obilježen umjetnom inteligencijom i virtuelnom stvarnošću, ali suočiće se i s globalnim izazovima poput klimatskih promjena.

Demograf i futurist Mark McCrindle, ispred kompanije McCrindle, koji je skovao i naziv Generation Alpha, definišea novu grupu kao one rođene od 2025. do 2039. godine.

Nova generacija, novi izazovi

Generacijski prelaz događa se svakih 15 do 20 godina, a posljednji put svijet je svjedočio ovoj promjeni 2010. godine, kada su rođeni prvi pripadnici Generacije Alfa. Godina 2024. označava kraj te generacije, dok 2025. otvara vrata Generaciji Beta, koja će trajati do 2039. godine.

Prema demografskim procjenama, djeca rođena između 2025. i 2039. će činiti između 13% i 16% svjetske populacije. Očekuje se da mnogi pripadnici ove generacije dožive 22. vijek, što dodatno naglašava njihov značaj u oblikovanju budućnosti.

Svijet pod dominacijom tehnologije

„Dok je Generation Alpha doživjela uspon pametne tehnologije i umjetne inteligencije, Generation Beta će živjeti u eri u kojoj su AI i automatizacija potpuno ugrađeni u svakodnevni život - od obrazovanja i radnih mjesta do zdravstvene zaštite i zabave”, objašnjavaju iz McCrindle na njihovom websiteu.

Generacija Beta će odrasti u svijetu u kojem su umjetna inteligencija (AI) i virtuelna stvarnost (VR) standard, a ne izuzetak. Već sada, tehnologije poput ChatGPT-a transformišu način na koji ljudi rade i uče, a škole se sve više oslanjaju na digitalne alate.

Međutim, postoji zabrinutost da bi ovisnost o tehnologiji mogla ograničiti razvoj kreativnosti i interpersonalnih vještina kod ove djece. Psiholozi upozoravaju da rana i prekomjerna izloženost ekranima može negativno utjecati na socijalizaciju i sposobnost kritičkog mišljenja.

Generacija izazova i prilika

Gen Beta će naslijediti svijet prepun složenih problema. Klimatske promjene, prenaseljenost i ekološke krize oblikovaće njihove prioritete. Očekuje se da će ova generacija raditi na održivosti, promovišući inovacije koje će ublažiti utjecaj ekoloških prijetnji.

Roditelji Generacije Beta suočiće se s izazovom balansiranja između prednosti i rizika tehnologije. Stručnjaci savjetuju da djeca što duže ostanu izvan društvenih mreža, jer istraživanja ukazuju na štetne utjecaje na mentalno zdravlje mladih.

Generacije kroz historiju

Kako bismo bolje razumjeli Generaciju Beta, korisno je pogledati prethodne generacije. Prva generacija koja je rasla uz internet bili su Milenijalci (1981–1996). Generacija Z (1997–2009) je generacija digitalnih urođenika dok je Generacija Alfa (2010–2024) poznata i kao „iPad djeca”, odrasla je uz pametne uređaje.

Budućnost Generacije Beta

Dok će Gen Beta profitirati od tehnološkog napretka, njihova uloga u rješavanju globalnih izazova biće ključna.

Kako naučnici i stručnjaci budu pratili razvoj Generacije Beta, važno je da roditelji i edukatori ulože napore u razvijanje uravnoteženog odnosa prema tehnologiji i održivim vrijednostima.

O tome je obavijestio Kancelariju visokog predstavnika u BIH (OHR), NATO štab u Sarajevu, EUFOR i Delegaciju EU u BiH.

"Ovaj prelet helikoptera Republike Srbije i posjeta delegacije Ministarstva odbrane Srbije nedvojbeno upućuje na zaključak da je namjera prisustva događajima vezanim za obilježavanje 9. januara, koji je 2015. i 2019. godine Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim danom Republike Srpske", istakao je Helez u objavi na društvenoj mreži Facebook.

Naveo je i kako nepoštivanje odluka Ustavnog suda u svim demokratskim državama predstavlja podrivanje vladavine prava, a u Bosni i Hercegovini i potencijalno činjenje krivičnog djela.

Vlasti RS slave 9. januar, datum kada je 1992. godine u Sarajevu tadašnja Skupština srpskog naroda u BiH, donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, kao nezavisne cjeline unutar Bosne i Hercegovine.

Cilj je bio da se taj dio BiH potom pripoji Jugoslaviji, koja se tada raspadala.

Na čelu samoproglašene republike su bili Radovan Karadžić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik, koji su osuđeni u Haškom tribunalu zbog ratnih zločina. U donošenju deklaracije nisu učestvovali predstavnici Bošnjaka i Hrvata.

Ova dva naroda na 9. januar gledaju kao na početak rata u Bosni i Hercegovini, te početak etničkog čišćenja, ratnih zločina i genocida nad nesrpskim stanovništvom na teritoriji RS.

Ustavni sud BiH utvrdio da je Dan RS neustavan

Ustavni sud tadašnje Republike BiH donio je 28. februara 1992. Odluku kojom se poništavaju i deklaracija i Ustav Srpske Republike BiH.

Ustavni sud BiH je, 23 godine kasnije, u novembru 2015. donio odluku prema kojoj je član Zakona o praznicima RS-a koji govori o Danu RS-a, neustavan.

Osim što se Ustavni sud u obrazloženju osvrnuo i na događaje iz 1992. godine, utvrdio je i da se tad obilježava i krsna slava Republike Srpske – Sveti arhiđakon Stefan, pa se doživljava i kao vjerski praznik.

Ustavni sud BiH nije osporio pravo na dan Republike Srpske, ali je utvrdio da "Dan RS-a" ne može biti 9. januar.

Kao odgovor na odluku Ustavnog suda BiH, u RS je 25. septembra 2016. godine održan referendum o 9. januaru, iako je Ustavni sud BiH sedam dana ranije obustavio Odluku o raspisivanju referenduma.

Uprkos tome, referendum je održan, nakon čega je u Skupštini RS u oktobru iste godine usvojen Zakon o Danu RS-a kojim je ponovo definisan 9. januar kao praznik.

Devet delegata Bošnjaka i Hrvata u Vijeću naroda RS-a, kao jednom od dva doma Narodne skupštine RS-a, podnijelo je novu apelaciju Ustavnom sudu BiH.

Sud je u martu 2019. donio odluku prema kojoj je član tog zakona da se "na osnovu potvrđene volјe građana Republike Srpske, 9. januar utvrđuje kao Dan Republike" neustavan i protivan Međunarodnoj konvenciji o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.

Utvrđeno je i da je protivan Protokolu uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Prethodno je i Venecijanska komisija u mišljenju ocijenila da je Dan RS na taj datum "diskriminatorski, jer nije u skladu s univerzalnim vrijednostima dijaloga, tolerancije i razumijevanja".

Ogroman olujni sistem doveo je do poremećaja čak i u dijelovima zemlje koji obično ostaju izvan gnjeva zime, rušeći drveće u nekim južnim državama, preteći smrzavanjem na Floridi i navodeći ljude u Dallasu da zarone duboko u svoje garderobere tražeći šešire i rukavice.

Do utorka rano, temperature hladnog vjetra mogle bi da padnu i do minus 10,5 stepeni celzijusa od Texasa preko obale Meksičkog zaliva, prema Nacionalnoj meteorološkoj službi. Očekuje se da će se sistem niskog pritiska formirati već u srijedu u blizini južnog Texasa, donoseći potencijal za snježne padavine u dijelovima države koji uključuju Dallas, kao i u Oklahomu, Arkansas i Louisianu.

Polarni vrtlog koji se spustio na jug tokom vikenda držao je veći dio zemlje istočno od Stjenovitih planina u svom hladnom stisku u ponedjeljak, čineći mnoge puteve teško prohodnim i opasnim za vožnju i primoravajući vlasti da zatvore škole, dok su prekidi u snabdijevanju strujom bili rasprostranjeni, a letovi otkazani.

Led i snijeg prekrili su glavne puteve u Kansasu, zapadnoj Nebraski i dijelovima Indiane, gdje su aktivirani pripadnici Nacionalne garde kako bi pomogli zaglavljenim vozačima.

Nacionalna meteorološka služba izdala je upozorenja na zimsku oluju za Kansas i Missouri, gdje su mećave donijele udare vjetra do 72 kilometara na čas. Upozorenja su se proširila na New Jersey do utorka rano ujutru.

Kamionsko stajalište u Kentuckyju bilo je zakrčeno kamionima koji su istjerani sa zaleđenog i snijegom prekrivenog Interstatea 75 u ponedjeljak nedaleko od Cincinattija.

Vozač na duge relacije iz Los Angelesa koji je prevozio tovar ćilima za Georgiju rekao je da je vidio brojne automobile i kamione zaglavljene u jarcima i da je imao muku sa zaleđenim brisačima prije nego što je sišao sa međudržavnog puta.

"Bilo je previše opasno. Nisam želio da ubijem sebe ili bilo koga drugog", rekao je.

Polarni vrtlog ultra-hladnog vazduha obično se okreće oko Sjevernog pola, ali ponekad uranja na jug u SAD, Evropu i Aziju. Studije pokazuju da je Arktik koji se brzo zagrijava djelimično kriv za sve veću učestalost polarnog vrtloga koji širi svoj zahvat.

Temperature padaju širom zemlje

Dvije trećine SAD, na istoku, u ponedjeljak su se suočile sa hladnoćom i hladnim vjetrovima, sa temperaturama u nekim oblastima daleko ispod normale.

Upozorenje izdato zbog hladnoće stupiće na snagu u utorak rano na obali Meksičkog zaliva.

U glavnom gradu Texasa, Austinu i okolnim gradovima, hladnoća od vjetra mogla bi da padne na minus 9,4 C.

Na sjeveroistoku se očekuje nekoliko hladnih dana.

Veliki broj saobraćajnih nesreća, ima i poginulih

Na stotine saobraćajnih nesreća prijavljeno je u Virginiji, Indiani, Kansasu i Kentuckyju, gdje je jedan policajac medicinski zbrinut zbog zadobijenih povreda koje nisu opasne po život nakon što je njegov patrolni automobil udaren.

Državna policija Virginije odgovorila je na najmanje 430 nesreća u nedjelju i ponedjeljak, uključujući i jednu koja je bila fatalna.

Policija je saopštila da su se druge nezgode sa smrtnim ishodom povezane sa vremenskim prilikama dogodile u nedjelju u blizini Charlestona u Zapadnoj Virginiji i u ponedjeljak u Winston-Salemu u Sjevernoj Karolini. U Kansasu su se tokom vikenda dogodile dvije smrtonosne nesreće.

Više od 2.300 letova je otkazano, a još najmanje 9.100 je odloženo širom zemlje od ponedjeljka uveče, prema platformi za praćenje FlightAvare.

Očekuje se više snijega i leda

U Indiani je sneg prekrio dijelove međunarodnih autoputeva Interstate 64, Interstate 69 i američke rute 41, što je navelo vlasti da apeluju na ljude da ostanu kod kuće.

"Snijeg pada toliko jako, grtalice prolaze i onda u roku od pola sata putevi bivaju ponovo potpuno prekriveni", rekao je narednik državne policije Todd Ringle.

Desetine hiljada bez struje, ponegdje i bez vode

Mnogi su bili u mraku dok su temperature padale. Više od 218.000 potrošača bilo je bez struje u ponedjeljak uveče širom Kentuckyja, Indiane, Virginije, Zapadne Virginije, Illinoisa, Missourija i Sjeverne Karoline, prema web stranici za praćenje elektroprivrede PowerOutage.us.

U glavnom gradu Virginije nestanak struje je prouzrokovao privremeni kvar u vodovodnom sistemu, saopštili su zvaničnici u ponedjeljak popodne.

Zvaničnici Richmonda zatražili su od više od 200.000 žitelja grada da se uzdrže od pijenja vode iz česme ili pranja suđa bez prethodnog prokuhavanja vode. Grad je također zamolio ljude da čuvaju vodu, na primjer, kraćim tuširanjem.

Gradski zvaničnici su rekli da rade bez prestanka na vraćanju sistema na mrežu.

Protesti su izbili u Siriji zbog paljenja božićnog drvca 23. decembra u gradu sa većinskim kršćanima u Hamahu usred drugih izvještaja o uznemiravanju, što je potaknulo pozive novim islamističkim vlastima da preduzmu korake za zaštitu etničkih manjina.

Prema Sirijskoj opservatoriji za ljudska prava (SOHR), nezavisnoj organizaciji za ljudska prava sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, „uzbekistanski naoružani ljudi zapalili su božićno drvce u Al-Saqilibiya u Hamahu... koja je naseljena kršćanskim stanovnicima.”

Državna sirijska arapska novinska agencija izvijestila je o Sharaainom sastanku s katoličkim, pravoslavnim i anglikanskim sveštenicima, uključujući objavljivanje slika sa događaja.

Sirijski katolički nadbiskup Jacques Mourad od Homsa, koji je prisustvovao sastanku, rekao je da je Sharaa izbjegavao korištenje izraza „manjina”, prema francuskoj La Croix International, katoličkoj publikaciji od opšteg interesa.

„Rekao je da su kršćani i druge grupe dio sirijskog naroda”, rekao je nadbiskup za La Croix. „On je svjestan da smo mi kršćani temelj ove zemlje.”

Nada i skepticizam

Rafif Jouejati, naučnica na Institutu za Bliski istok sa sjedištem u Washingtonu, izrazila je optimizam u pogledu javnih skupova na kojima se zahtijeva odgovornost.

„Ako gledate demonstracije koje se održavaju u Siriji, odmah vidite da ljudi slobodno izražavaju svoje stavove”, rekla je ona za Glas Amerike. „Ovo nije nešto što smo mogli da uradimo za pola vijeka.”

Također je podijelila svoje uvjerenje da se Sirija kreće u pravom smjeru, odbacujući zabrinutost oko tranzicije zemlje u islamističku državu.

Ali drugi nisu tako sigurni.

Richard Ghazal, izvršni direktor neprofitne organizacije „U odbrani kršćanja”, rekao je za Glas Amerike da nema „razlike [između HTS-a] i njihovog organizacionog prethodnika, Jabhat al-Nusre, što je Nusra front, al-Qaide ili čak [Islamske države]”.

„Izvukli su lekcije iz grešaka ISIS-a i al-Qaide”, rekao je, koristeći drugi izraz za Islamsku državu, koja je također poznata kao ISIS, ISIL, IS ili Daesh. „Koristili su to da uglancaju svoje poruke, njihov medijski angažman i pokušaj da zavaraju Zapad, ako ne i uvjere Zapad.”

Iako je Sharaa brzo naglasio jezik tolerancije nakon svrgavanja Assada s vlasti, proglašavajući „Siriju za sve” dan nakon zauzimanja Damaska, Ghazal kaže kako će oni vladati ostaje da se vidi.

Jouejati ukazuje na 2016. godinu, kada su se čelnici HTS-a distancirali od radikalnijih militantnih grupa.

„Oni su se pokazali kao daleko umjereniji od svojih islamističkih kolega”, rekla je ona. „Primjećujemo postepeni pomak od bilo kakvog privida islamske diktature. Oni sve više počinju više ličiti na civile nego na vojnike.”

Sankcije

Američki zvaničnici nedavno su ukinuli nagradu od 10 miliona dolara za Sharaau, odluku koju je najviši američki diplomata za Bliski istok Barbara Leaf nazvala „političkom odlukom” koja ima za cilj olakšavanje angažmana s HTS-om.

Izaslanik UN-a za Siriju Geir Pedersen je krajem decembra izrazio nadu u brzo ukidanje sankcija UN-a Sharaainoj organizaciji kako bi se olakšao ekonomski oporavak Sirije.

Jouejati zamišlja da će Sirija evoluirati u „demokratiju bliskoistočnog stila”.

„Vjerujem da ćemo imati zemlju koja se zasniva na... svim ljudskim pravima. Vjerujem da imamo priliku da uspostavimo državu koja se temelji na vladavini prava, koja uključuje tranzicionu pravdu, koja ima slobodne i poštene izbore, koja ima podjelu vlasti, i možda najvažnije, razdvajanje vjere i države”, rekla je.

Izvještaj američkog State Departmenta o međunarodnoj vjerskoj slobodi u vezi sa Sirijom za 2023. napominje da otprilike 2,5% stanovništva koje je ostalo u zemlji čine kršćani.

Gazal je rekao da očekuje novi talas emigracije.

Znakovi netolerancije

Ghazal je rekao da su znakovi netolerancije već evidentni, uključujući zabranu alkohola, odvajanje žena od muškaraca u javnom prevozu i prisustvo zastava Islamske države u blizini nekih predgrađa Damaska.

„Vrlo je alarmantno što ovo vidimo u kršćanskim četvrtima”, rekao je za Glas Amerike. „Ovakvi znakovi vam govore da, iako još nije zabilježeno nasilje u velikim razmjerima, bojim se da bi ono moglo prijetiti u budućnosti.”

Jouejati je naglasila važnost jedinstva i zajedničkog sirijskog identiteta za budućnost zemlje.

„Verujem da su trenutno najveći problem manjina njihov sopstveni strah“, rekla je ona za Glas Amerike. „Vidjeli smo i čuli primjere ove potpune spremnosti da se prihvati da postoje kršćanske i druge manjine. Vidjeli smo da veoma poštuju sve, a ne samo manjine.”

Nadine Maenza, iz Međunarodnog sekretarijata za vjerske slobode sa sjedištem u Washingtonu, zabilježila je najmanje desetak izjava očevidaca o napadima na vjerske i etničke manjine u regiji Shehba izvan Alepa krajem decembra.

„I HTS i milicije koje podržava Turska imaju historiju teških vjerskih kršenja protiv [manjina]”, rekla je ona za Glas Amerike. „Zvjerstva se nastavljaju protiv Kurda, Jezida, kršćana i drugih vjerskih manjina, ali posebno ih vidimo od islamističkih milicija koje podržavaju Turci.”

Ghazal je rekao da očekuje egzodus vjerskih manjina iz zemlje.

„Jedini razlog zašto kršćani koji su trenutno u Siriji nisu migrirali na zapad u Evropu, u Sjedinjene Države, Australiju, nije zato što to nisu htjeli”, rekao je za Glas Amerike. „To je jednostavno zato što nisu imali prilika i to je tragični dio.”

Jouejati je, međutim, opisla izvještaje o uznemiravanju kao izolovane slučajeve, a ne kao konzistentan obrazac šire netolerancije.

Upitan da prokomentariše Sharaain direktan angažman s kršćanskim vođama, talijanski nadbiskup Mario Zenari, papin izaslanik u Siriji, rekao je da činjenica samog sastanka dovoljno govori.

„Ovaj događaj bi bio nezamisliv prije samo tri sedmice, a biskupi i svećenici... otišli su s osjećajem nade za budućnost Sirije”, rekao je Zenari.

Ova priču je uradio jermenski servis Glasa Amerike.

Zvaničnici u regionu rekli su na kratkoj konferenciji za novinare da je još 130 povrijeđeno, javila je državna televizija CCTV.

Državni mediji izvještavaju da je, pored smrtnih slučajeva, oštećeno oko 1.000 kuća, a 130 ljudi je povrijeđeno, pozivajući se na štab za pomoć u potresu na Tibetu.

Američki geološki zavod saopćio je da je potres bio magnitude 7,1 i da je bio relativno plitak na dubini od oko 10 kilometara. Kina je zabilježila magnitudu od 6,8.

Epicentar zemljotresa bio je oko 75 kilometara sjeveroistočno od Mont Everesta, koji se nalazi na granici Kine i Nepala. Područje je seizmički aktivno i na njemu se sukobljavaju indijska i euroazijska ploča i uzrokuju izdizanje u planinama Himalaja dovoljno snažno da promijene visine nekih od najviših svjetskih vrhova.

Zabilježeno je oko 50 naknadnih potresa u tri sata nakon potresa, a područje Mount Everesta na kineskoj strani zatvoreno je nakon potresa.

Oko 1.500 vatrogasno-spasilačkih radnika angažovano je u potrazi za ljudima, saopštilo je Ministarstvo za vanredne situacije. Dvije stotine vojnika se pridružilo potrazi, saopštila je CCTV.

Kineski lider Xi Jinping je pozvao na sveobuhvatne napore u spašavanju ljudi, smanjenju žrtava i preseljenju onih čiji su domovi oštećeni. Potpredsjednik premijera Zhang Guoqing, poslat je u to područje da vodi radove.

CCTV navodi da postoji nekoliko zajednica unutar 5 kilometara od epicentra, koji je bio 380 kilometara od Lhase, glavnog grada Tibeta, i oko 23 kilometra od drugog najvećeg grada u regiji Shigatsea.

Prosječna nadmorska visina u području oko epicentra je oko 4.200 metara, objavio je Kineski centar za mreže potresa u objavi na društvenim mrežama.

U Nepalu su vlasti zatražile od zvaničnika u planinskom području u blizini epicentra da potraže eventualne žrtve ili štetu.

Nacionalni operativni centar za hitne slučajeve u Katmanduu saopćio je da su ljudi na sjeveroistoku Nepala snažno osjetili potres, ali nema neposrednih izvještaja o povrijeđenim ili oštećenjima kuća.

Biden, čiji mandat ističe za dvije nedjelje, rekao je da koristi zakonska ovlaštenja kako bi zaštitio priobalna područja duž istočne i zapadne obale, istočnog Meksičkog zaliva i dijelova severnog Beringovog mora uz Alasku od buduće eksploatacije nafte i prirodnog gasa.

"Moja odluka odražava ono što priobalne zajednice, kompanije i posjetioci plaža znaju već duže vrijeme: da bušenje na ovim obalama može da izazove nepovratnu štetu mjestima koja su nam draga i da je ono nepotrebno da bi se zadovoljile energetske potrebe naše nacije", naveo je Biden u saopštenju.

"Kako klimatska kriza nastavlja da ugrožava zajednice širom zemlje, a mi prelazimo na ekonomiju čiste energije, sada je vrijeme da zaštitimo ove obale za našu djecu i unuke", rekao je on.

Bidenove uredbe ne bi utjecale na velike dijelove Meksičkog zaliva, gdje se vrši većina američkih priobalnih bušenja morskog dna, ali bi zaštitile obale duž Kalifornije, Floride i drugih država od budućih bušenja.

Bidenove akcije, kojima se u zaštitu stavlja više od 625 miliona hektara federalnih voda, mogle bi da otežaju pokušaje novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da ih poništi, jer će vjerovatno biti neophodno da Kongres reaguje da bi bile ukinute.

Trump je 2020. godine potpisao memorandum kojim je naložio sekretaru za unutrašnju bezbjednost da zabrani bušenje u vodama uz obale Floride, kao Georgije i Južne Karoline do 2032. godine.

Prvobitno je planirao da znatno proširi bušenje na moru, prije nego što se povukao usred širokog protivljenja na Floridi i drugim priobalnim državama.

Trump je obećao da će uspostaviti ono što on naziva američkom "energetskom dominacijom" širom svijeta, dok nastoji da podstakne američko bušenje nafte i gasa.

Zagovornici zaštite životne sredine pozdravili su Bidenovu akciju, rekavši da nova bušenja nafte i gasa moraju biti oštro ograničena kako bi se smanjile emisije gasova staklene bašte koji doprinose globalnom zagrijavanju. Godina 2024. bila je najtoplija u zabilježenoj ljudskoj historiji.

"Ovo je epska pobeda okeana", rekao je Joseph Gordon, direktor kampanje ekološke grupe Oceana.

Gordon je zahvalio Bidenu "što je slušao glasove priobalnih zajednica" koje se protive bušenju i doprinio "dvopartijskoj tradiciji zaštite naših obala".

Bidenove akcije se zasnivaju na nasljeđu poteza demokratskih i republikanskih predsjednika kojima se štite priobalne vode od bušenja, rekao je Gordon, dodajući da su američke obale dom desetinama miliona Amerikanaca i da podržavaju milijarde dolara ekonomske aktivnosti koje zavise od čiste životne sredine, raznolike populacije divljih životinja i ribarstva.

Biden je rekao da je jasno da oblasti u kojima zabranjuje eksploataciju fosilnih goriva pokazuju "relativno minimalan potencijal" koji ne opravdava moguće ekološke, ekonomske i rizike u oblasti javnog zdravstva koji bi proizašli iz novog zakupa i bušenja.

Trumpova portparolka ismijala je Bidena, rekavši: "Joe Biden očigledno želi da visoke cijene gasa budu njegova zaostavština".

Portparolka Karoline Levitt nazvala je Bidenovu akciju "sramotnom odlukom koja je osmišljena da se izvrši politička osveta američkom narodu koji je predsjedniku Trumpu dao mandat da poveća bušenje i snizi cijene benzina".

"Budite sigurni, Joe Biden neće uspjeti, a mi ćemo 'bušiti, dušo, bušiti'", izjavila je ona.

Biden je predložio mogućnost izdavanja do tri dozvole za zakup nalazišta i eksploataciju nafte i gasa u Meksičkom zalivu, ali nijednu na Alasci, dok pokušava da se balansira između zahtjeva energetskih kompanija koje traže veću proizvodnju nafte i gasa i aktivista za zaštitu životne sredine koji žele da se obustave nova bušenja na moru u sklopu borbe protiv klimatskih promjena.

Prema odredbama zakona o klimi iz 2022. godine, vlada mora da ponudi najmanje 24,2 miliona hektara za zakup u cilju eksploatisanja nafte i gasa na moru u bilo kom jednogodišnjem periodu, prije nego što može da ponudi lokacije za zakup i podizanje vetrogeneratora na moru.

Biden, čija je odluka da odobri veliki projekat nafte na Alasci izazvala oštru osudu ekoloških grupa, ranije je ograničio bušenje na moru u drugim oblastima Alaske i Arktičkog okeana.

Kina je prošle godine bila potresena istragama o korupciji visokoprofiliranih pojedinaca, od zamjenika guvernera centralne banke do bivšeg predsjednika njene najveće naftne i plinske kompanije, što je dodatno pojačalo nelagodu u ekonomiji koja se bori da osigura čvrst temelj i društvu koje se bori sa nestajućim osjećajem bogatstva.

Na listi se našao i visoki kineski admiral, Miao Hua, čiji pad dolazi u vrijeme kada Peking pokušava modernizirati svoje oružane snage i povećati svoju borbenu gotovost.

Ne samo da korupcija još uvijek prožima Kinu, ona je zapravo u porastu, rekao je Xi na početku trodnevnog kongresa Centralne komisije za inspekciju discipline, CCDI, najvećeg nadzornika protiv korupcije u zemlji.

„Korupcija je najveća prijetnja našoj stranci”, upozorio je on.

Kako bi podvukao razmjere problema, CCDI je posljednjih dana rekao da je prošle godine ispitano rekordnih 58 „tigrova” ili visokih zvaničnika.

Od tog broja, 47 je bilo na nivou zamjenika ministara ili više, uključujući Tang Renjiana, bivšeg ministra poljoprivrede i ruralnih poslova, i Gou Zhongwena, bivšeg šefa Opće uprave za sport.

Čak ni bivši visoki zvaničnici nisu bili pošteđeni, kao što je Wang Yilin, koji je 2020. godine podnio ostavku na mjesto predsjednika China National Petroleum korporacije u državnom vlasništvu nakon što je dostigao starosnu granicu za penzionisanje.

„Ne vidim kako bi Xi mogao priuštiti odustajanje u ovom trenutku”, rekao je rekao je Andrew Wedeman, profesor na Univerzitetu Georgia State. „Desetak godina nakon što je krenuo u čišćenje visokih pozicija, Xi još uvijek otkriva raširenu korupciju u vrhu partije-države i PLA-a.”

Kinesku narodnooslobodilačku vojsku (PLA) također je zahvatio val čistki od 2023. Li Shangfu je smijenjen s mjesta ministra odbrane nakon sedam mjeseci, a njegov prethodnik Wei Fenghe izbačen je iz stranke zbog „ozbiljnog kršenja discipline”, što je eufemizam za korupciju.

Wedeman je rekao da se čini da ljude koje Xi koristi kao zamjenu uključuje i korumpirane zvaničnike.

„Ako Xi promiče korumpirane zvaničnike, to sugerira da partijski interni aparat za provjeru ne funkcionira efikasno ili, što je ozbiljnije, sam je korumpiran”, rekao je Wedeman.

Kina priznaje da se njeni napori u borbi protiv korupcije suočavaju s novim izazovima, s tradicionalnim oblicima korupcije, poput prihvatanja gotovine, koji postaju podmukliji.

Najavio je da će ostati na funkciji predsjednika vlade dok partija ne izabere njegovog nasljednika.

Rekao je i da kanadski parlament neće zasjedati sve do 24. marta.

„Namjeravam da podnesem ostavku na funkciju predsjednika stranke i premijera – pošto stranka izabere svog sljedećeg lidera. Ova zemlja zaslužuje pravi izbor na sljedećem glasanju i jasno mi je da ukoliko moram da vodim unutrašnje bitke, ne mogu biti najbolja opcija na tim izborima”, rekao je Trudeau – koji će obavljati premijersku funkciju 20. januara kada novoizabrani američki predsjednik Donald Trump bude preuzeo mandat.

Trump je ranije najavljivao da će Kanadi uvesti carine koje bi mogle nanijeti ozbiljnu štetu njenoj ekonomiji. U ponedjeljak je ponovo predložio da se Kanada spoji sa Amerikom, što nije vjerovatno.

„Kada bi se Kanada spojila sa SAD, ne bi bilo tarifa, porezi bi bili znatno smanjeni i bili bi potpuno bezbjedni od prijetnje od ruskih i kineskih brodova koji ih stalno okružuju. Kakva bi to velika nacija bila, da smo zajedno”, poručio je Trump na društvenim mrežama.

Trudeau se na funkciji stranačkog lidera i kanadskog premijera nalazi posljednjih devet godina.

Bio je, međutim, pod pritiskom liberalnih poslanika da se povuče usljed anketa koje pokazuju da će stranka doživjeti slom na narednim izborima.

Dužnost je preuzeo novembra 2015. i dva puta je bio reizabran, što ga čini jednim od kanadskih premijera sa najdužim stažom.

Međutim, počeo je prije dvije godine da gubi popularnost, usljed nezadovoljstva javnosti visokim cijenama i nedostakom opcija za stanovanje, koju nikada nije uspio da povrati.

Trenutne ankete pokazuju da će kanadski liberali izgubiti od opozicionih konzervativaca na izborima koji bi morali da se održe do kraja oktobra – bez obzira na to ko je lider stranke.

Kanadski parlament je trebalo da nastavi sa radom 27. januara, a opozicione stranke su najavljivale da će pokušati da obore vladu što je prije moguće, najverovatnije krajem marta. Međutim, ukoliko rad parlamenta bude odložen do 24. marta, zahtjev za izglasavanje nepovjerenja može da bude podnesen najranije u maju.

Trudeau je do skoro bio u stanju da se nosi sa zabrinutošću liberalnih poslanika zbog njegovog lošeg rejtinga u anketama.

Ministarstvo odbrane Rusije saopćilo je da su njegove snage zauzele grad Kurahov, 32 kilometra južno od Pokrovska, ukrajinskog logističkog čvorišta prema kojem ruske snage napreduju mjesecima.

Ministarstvo je saopštilo da zauzimanje Kurahova, koje je trajalo mnogo sedmica, omogućava moskovskim snagama da pojačaju tempo svog napredovanja u ukrajinskom regionu Donjeck. Takođe je rečeno da je zauzeo Dachenske, naselje udaljeno pet milja od Pokrovska.

Ukrajinska grupa za praćenje DeepState, koja prati liniju fronta koristeći otvorene izvore, pokazala je veći dio Kurahova pod ruskom kontrolom.

Obje strane se bore da poboljšaju svoje pozicije na bojnom polju prije nego što novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, koji je obećao da će brzo okončati gotovo trogodišnji rat, preuzme dužnost 20. januara.

Glavno dostignuće Ukrajine u proteklih pet mjeseci borbi bilo je zauzimanje i držanje dijela teritorije unutar ruske Kurske oblasti koja bi joj mogla pružiti važnu polugu u mogućim mirovnim pregovorima.

Ukrajina nije otkrila detalje nove ofanzive koju je pokrenula na Kursk u nedjelju, iako je visoki ukrajinski zvaničnik rekao da Rusija „dobiva ono što zaslužuje”.

Ministarstvo odbrane Rusije saopćilo je da je pokušaj ukrajinskog proboja osujećen i da su glavne ukrajinske snage uništene u blizini naselja Berdin, blizu puta koji ide na sjeveroistok prema gradu Kursk.

Viši ruski komandant rekao je da se očekuje dalji napad.

„Naravno, ovo nije kraj. Sada bilježimo koncentraciju neprijateljske opreme u drugom pravcu i naravno razumijemo da će (Ukrajina) pokušati da udari u ovom pravcu. Trenutno neću reći gdje”, rekao je General-major Apti Alaudinov, komandant čečenske jedinice koja se bori za Rusiju u Kursku.

Nezavisni vojni analitičar Franz-Stefan Gady rekao je da Ukrajina pokušava da zadrži teritoriju u Kursku što je duže moguće, iako je Rusija nastavila da se probija dublje u istočnu Ukrajinu.

„Postoji vjerovatnoća da još uvijek nismo vidjeli glavni poticaj ove ukrajinske ofanzivne operacije”, rekao je on za Reuters. „U suštini govorimo o napadima veličine voda, čete sa prilično ograničenim dobitkom do sada. Pošteno je pretpostaviti da je nekoliko stotina ukrajinskih vojnika uključeno u ovaj napad.”

Ostalo je da se vidi da li bi kijevske snage mogle otvoriti još jednu osovinu napredovanja, dodao je Gady.

Procjene Ukrajine i Zapada pokazuju da je oko 11.000 vojnika iz ruskog saveznika Sjeverne Koreje raspoređeno u regiji Kursk da podrže moskovske snage. Rusija nije ni potvrdila ni demantovala njihovo prisustvo.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u ponedjeljak da je više od 1.000 sjevernokorejskih vojnika ubijeno ili ranjeno. Reuters nema pristup ratnoj zoni Kursk i ne može provjeriti podatke o žrtvama.

Reagujući na novu ukrajinsku ofanzivu, Sjedinjene Države, Britanija i Evropska unija ponovo su potvrdile svoju podršku Kijevu.

„Ukrajina ima pravo da se brani, a prema međunarodnom pravu, ovo pravo seže izvan njenih granica”, rekla je visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbednost Kaja Kallas u izjavi za Reuters.

„Nezakoniti rat Moskve protiv Ukrajine uključivao je brojne ruske napade koji potiču iz regije Kursk. Dakle, ruske vojne snage su tu legitimne mete prema međunarodnom pravu.”

Glasnogovornik američkog State Departmenta rekao je u nedjelju: „Posvećeni smo postavljanju Ukrajine u najjaču moguću poziciju na bojnom polju, uključujući povećanje sigurnosne pomoći i korištenje svih raspoloživih resursa odobrenih od Kongresa.”

Britanija je rekla da će podržavati Ukrajinu „koliko god bude potrebno”.

Snijeg i led prekrili su glavne ceste diljem Kansasa, zapadne Nebraske i dijelova Indiane, gdje je državna Nacionalna garda bila aktivirana kako bi pomogla zaglavljenim vozačima.

Očekivalo se najmanje 20 centimetara snijega, uz olujne vjetrove do 72 km/h.

Nacionalna meteorološka služba izdala je upozorenja na zimske oluje od Kansasa i Missourija pa sve do New Jerseyja.

"Za lokacije u ovoj regiji koje imaju najveću ukupnu količinu snijega, to bi mogle biti najteže snježne padavine u najmanje deset godina", rekla je meteorološka služba.

Polarni vrtlog ultrahladnog zraka obično se vrti oko sjevernog pola. Ljudi u SAD-u, Evropi i Aziji doživljavaju intenzivnu hladnoću kada vrtlog pobjegne i zaroni prema jugu.

Studije pokazuju da je brzo zagrijavanje Arktika djelomično krivo za sve veću učestalost polarnog vrtloga.

Očekuje se da će zatvaranje škola biti široko rasprostranjeno u ponedjeljak. Okruzi u Indiani, Virginiji i Kentuckyju počeli su najavljivati otkazivanja i odgode u nedjelju poslijepodne.

Državne škole okruga Jefferson u Kentuckyju otkazale su nastavu, izvannastavne aktivnosti i atletiku za svojih gotovo 100.000 učenika.

Nastava je također otkazana u Marylandu, gdje je guverner Wes Moore u nedjelju proglasio izvanredno stanje i najavio da će državna vlada biti zatvorena u ponedjeljak.

"Poštovane građanke i građani Srbije, mi, nastavnici, saradnici i istraživači univerziteta širom Srbije odlučno stojimo uz svoje studente u zajedničkoj borbi za bolje društvo", poručili su profesori univerziteta u Srbiji u pismu od 5. januara.

Oni su osudili pokušaje vlasti da zastraši studente, kako su naveli, javnim dijeljenjem njihovih privatnih podataka, širenjem neistina o njima, kao i slanjem policijskih službenika i agenata Bezbjednosno-informativne agencije na njihove i adrese njihovih roditelja.

"Ponovo apelujemo na nadležne organe da savesno i odgovorno obavljaju svoj posao", poručili su profesori.

Studenti su prije više od mjesec dana počeli blokade u kojima je sada više od 60 fakulteta širom Srbije, kao i dva sjedišta univerziteta.

Zahtijevaju objavljivanje kompletne dokumentacije u vezi sa padom nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, u kojem je poginulo 15 ljudi, odbacivanje krivičnih prijava protiv studenata i aktivista uhapšenih na protestima, kao i obustavljanje postupaka ako su prethodno pokrenuti.

Vlast osuđuje proteste i blokade, koji se u proteklih više od mjesec dana održavaju u gradovima širom Srbije.

Uprave osam fakulteta Univerziteta u Beogradu izdale su 26. decembra zajedničko saopštenje u kojem su ukazali na prijetnje koje dobijaju studenti tih fakulteta i zatražili od nadležnih organa da identifikuju, privedu i procesuiraju one koji ugrožavaju bezbjednost studenata.