Ako sudije ne ukinu zakon usvojen u Kongresu, ili pak ne donesu odluku kojom se zabrana privremeno suspenduje, ta platfoma će se "u suštini zatvoriti" 19. januara, rekao je u petak sudijama Vrhovnog suda advokat TikToka Noel Francisco.

On tvrdi da principi slobode govora koji se pominju u Prvom amandmanu američkog Ustava znače da je zabrana - neustavna.

Prije deset mjeseci Kongres je donio zakon da kineska kompanija ByteDance mora da odvoji američki TikTok od kineskog vlasnika ili da bude zabranjena zbog prijetnje za nacionalnu bezbjednost.

Članovi Kongresa iz obje stranke izglasali su prijedlog sa 352 glasova za i 63 protiv, uvjereni da postoji rizik da Peking pristupi ličnim podacima korisnika, kao i dobije mogućnost da oblikuje stavove svojih 170 miliona ameirčkih korisnika.

„Taj zakon ne bi trebalo da bude na snazi”, rekao je Francisco, koji je bio glavni pravni zastupnik američke vlade u prvoj administraciji Donalda Trumpa.

Moguća manipulacija sadržajem

Sudije su se, postavljajući pitanja Franciscu, koncentrisale na strahovanja zbog mogućeg kineskog manipulisanja sadržajima na TikToku.

Advokat je sudu rekao da postoje mehanizmi zaštite podataka, kao i da TikTok nije marioneta kineske vlade.

Kompaniji ByteDance ne može da se vjeruje da održi riječ da će štititi privatnost američkih korisnika, kaže aktuelna pravna zastupnica američke vlade Elizabeth Prelogar, koja je podsjetila sud da je kineska kompanija koristila podatke sa TikToka o lokaciji novinara u pokušaju da otkrije ko od njenih zaposlenih odaje informacije novinarima.

Prelogar je takođe rekla da postoje dokazi da je ByteDance popustio pod pritiskom kineske vlade da cenzuriše sadržaje na TikToku.

Sudija Brett Kavanaugh je izrazio zabrinutost da li postoji razumni razlog da se strahuje da bi kineska vlada u nekom trenutku mogla da koriti lične informacije koje ima o američkim korisnicima da "ucjenjuje ljude, i razvija svoje špijune", ukoliko rade za Federalni istražni biro (FBI) ili Centralnu obavještajnu agenciju (CIA).

To je naglasila i Prelogar, iznoseći argumente u prilog zabrane platforme za koju je rekla da je postala "ključni kanal komunikacije u Americi", kao najpopularnija društvena mreža u zemlji.

Platforma predstavlja "ozbiljnu prijetnju" za nacionalnu bezbjednost pošto bi Kina mogla da u svakom trenutku pretvori TikTok u oružje i naudi Sjedinjenim Državama", rekla je predstavnica američke vlade.

Strana špijunaža američkih komunikacija je sve veći razlog za zabrinutost američkih obavještajnih agencija. Nedavno je otkriveno da su se hakeri povezani sa Kinom duboko infiltrirali u telekomunikacione sisteme u Sjedinjenim Državama. Sekretarijat za finansije je prošlog mjeseca objelodanio jedan primjer kineskog hakovanja.

Francisco je primijetio da je rok za zabranu TikToka - posljednji puni dan administracije predsjednika Joea Bidena, te da je moguće da ćemo, pošto se Trump vrati u Bijelu kuću 20. januara, "živjeti u drugačijem svijetu".

Trump je tražio od Vrhovnog sud da zamrzne slučaj kako bi mogao da pregovara o prodaji američkog dela TikToka poslije svoje druge inauguracije.

Trump mijenja stav

I Biden i Trump su podržali zabranu TikToka. Međutim, Trump se nedavno predomislio, kada su video snimci iz njegove predizborne kampanje dobro prošli na toj platformi.

"Donijeli su mi tabelu i to je bio rekord. Bilo je mnogo lijepo to vidjeti. Pogledao sam i pomislio - možda da zadržimo tog đavola još neko vrijeme", izjavio je Trump na jednom skupu u Phoneix u decembru.

Međutim, pravna zastupnica vlade rekla je da bi Trump mogao da se predomisli u pogledu davanja dodatnog vremena ByteDanceu kada, posle inauguracije, razmotri informacije iz domena nacionalne bezbjednosti o TikToku, prikupljene tokom četiri godine dok nije bio u Bijeloj kući.

Profesor prava na Univerzitetu Stenford Jeffrey Fisher, koji je pred Vrhovnim sudom zastupao kreatore sadržaja na TikToku i korisnike, naglasio je argument slobode govora.

Američki kreatori TikToka "imaju prvo da rade sa kompanijom koju sami izaberu" , rekao je Fisher pred devetoro sudija. On je dodao da opcija prelaska na neku drugu platformu, kao što je Instagram kompanije "Meta", nije održiva alternativa za njegove klijente koji nisu poznate ličnosti već "obični Ameirkanci", kojima u prilog ide jedinstveni algoritam TikToka koji je "zasnovan na kreativnosti njihovih sadržaja".

Nekoliko desetina autora sadržaja na TikToku okupilo se ispred zgrade Vrhovnog suda tokom pretresa.

Ukoliko ne dođe do brze prodaje ili Vrhovni sud ne odloži zabranu, milijarde komičnih skečeva, plesnih izazova, životnih savjeta, trikova koje izvode životinje i simpatičnih beba na TikToku postaće nevidljivi u Sjedinjenim Državama.

U posljednjem biltenu Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske pojavila se informacija da su policajci u četvrtak, 9. januara, dan u kojem se obilježavao neustavni dan ovog entiteta, u Banjoj Luci zaustavili vozača iz Jajca i u njegovom peugeotu vidjeli “ratnu zastavu s grbom Armije BiH”. Objašnjava se da su zastavu oduzeli, a vozaču izdali prekršajni nalog.

Krajem prošle godine policajci su kaznili grupu žena, dok su pravile pauzu na banjalučkom trgu, jer su isticale zastavu nekadašnje Republike BiH, piše Detektor.

Policajci u RS-u nastavili su izdavati prekršajne naloge iako postoje barem dvije odluke sudova suprotne prekršajnim nalazima i jedna krivična za isticanje zastave korištene početkom 90-ih godina.

Jedna od takvih prekršajnih prijava odbačena je još prije deceniju, nakon što su boračka udruženja u Bijeljini prijavila da se pored Atik džamije nalazi zastava Republike BiH.

Odbornik u Skupštini Grada Bijeljina Samir Baćavac kaže da mu nije poznato da je, prema Zakonu o javnom redu i miru RS-a, zastava pod kojom je BiH primljena u Ujedinjene nacije predmet kažnjavanja.

“To je sve na neki način zloupotreba položaja policije RS-a i na određeni način pritisak na Bošnjake”, smatra Baćevac.

Detektor je 2021. godine pisao kako su entitetske policije više puta kaznile građane koji su isticali zastave naroda, entiteta ili bivše države na osnovu prekršajnih naloga zbog izazivanja nacionalne netrpeljivosti ili vrijeđanja na nacionalnoj osnovi, što su pravni i sigurnosni stručnjaci ocijenili proizvoljnim i nezakonitim.

Protiv Sejfudina Tokića je godinama vođen krivični postupak zbog isticanja zastave Republike BiH, ali je 2021. godine oslobođen odgovornosti.

Evropski sud za ljudska prava istakao je činjenicu da ukoliko neka lica smatraju zastavu uvredljivom, šokantnom ili čak “fašističkom”, samo njeno isticanje ne može narušiti javni red niti može opravdavati kažnjavanje zbog toga, objašnjava Harun Išerić, viši asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu.

“Sud naglašava da samo postojanje negativnih osjećanja ili čak bijes zbog istaknute zastave, ne mogu predstavljati razlog za kažnjavanje zbog isticanja zastave. To posebno u slučajevima kada dotična zastava nikada nije bila zabranjena. Činjenica da neko smatra da isticanje zastave predstavlja znak nepoštovanja, ne predstavlja razlog ili osnov za ograničenje slobode izražavanja”, kaže Išerić.

Javna vlast bi morala dokazati da je došlo do stvarnog uznemirenja javnosti, do rizika od nesigurnosti, a posebno se mora pažljivo ispitati kontekst, značenje zastave i sposobnost da podstakne na nasilje prema nekoj društvenoj skupini, usađivanjem dobro ukorijenjene i iracionalne mržnje prema toj društvenoj grupi, što uključuje da li je lice koje je istaknulo zastavu držalo pasivno ili aktivno.

Išerić dodaje da tek tada javna vlast može biti u stanju da povuče liniju razgraničenja između govora koji možda uznemirava i koji je zaštićen slobodom govora i koji podriva temeljne vrijednosti koje promovira Evropska konvencija.

“Vrlo upitno da li je na pravom mjestu, pravni osnov za izricanje prekršajnih naloga – u skladu je sa zahtjevima Evropske konvencije i to da bude predvidljiv i dovoljno precizan, da bi građani mogli uskladiti svoje ponašanje u skladu s domaćim zakonom i predvidjeti sankcije u slučaju nezakonitog ponašanja”, pojašnjava Išerić.

Ranije je policija u RS-u kaznila Nihada Aličkovića sa 100 maraka jer je na društvenoj mreži Facebook objavio sliku sa zastavom Republike BiH tokom podjele paketića u Derventi. Ovaj osnivač grupe “Antidejton”, koja se zalaže za jednostrano ukidanje entiteta Republika Srpska i čije objave često izazivaju niz reakcija, kaže da se MUP Republike Srpske žalio kada je prvostepena presuda bila u njegovu korist nakon što nije prihvatio odgovornost za prekršaj.

“Ta presuda, ta žalba je otišla na viši Sud u Doboju. I tu je također Sud presudio u moju korist jer to također, jer to nije zaista narušavanje javnog reda i mira”, kaže Aličković.

Zastava može biti prekršaj samo u situaciji da svojim isticanjem izazove ozbiljno uznemiravanje građana u mjestu gdje je istaknuta, objašnjava advokat Aleksandar Jokić.

“Ukoliko zastava nije mogla da izazove uznemiravanje ili nije izazvala uznemiravanje. Zastave koje su ušle u svakodnevni folklor u BiH teško mogu da izazovu uznemirenje građana”, kaže Jokić i dodaje da se građani mogu žaliti na prekršajne naloge kako bi ih sudovi poništili.

MUP RS-a se poziva na dva dva člana Zakona o javnom redu i miru koji kažnjavaju remećenje svađom, vikom, vriskom, izvođenjem ili reprodukcijom muzičkih sadržaja ili tekstova, nošenjem ili isticanjem simbola, slika, crteža ili tekstova nepristojnog, uvredljivog ili uznemiravajućeg sadržaja i drugo nepristojno ili drsko ponašanje te postupke grubog vrijeđanja drugog lica na političkoj, vjerskoj ili nacionalnoj osnovi ili drugim bezobzirnim ponašanjem kojim izazivaju osjećanje fizičke ugroženosti ili uznemirenosti građana, za što su predviđene kazne u rasponu od 100 do 800 maraka.

U slučaju da neki od sudova potvrde ovakav prekršajni nalog, moguća je žalba Ustavnom sudu BiH. Iz Ustavnog suda BiH potvrdili su za Detektor da nikada nisu odlučivali o isticanju zastave Republike BiH u Republici Srpskoj.

Zastava s ljiljanima nije nacionalna zastava, već obilježje historije BiH, kaže advokat Kadrija Kolić.

“Ne može historijsko obilježje jedne države vrijeđati ničije nacionalno osjećanje, to je suština”, kaže on.

Nedžad Korajlić, bivši dekan Fakulteta za kriminologiju, kriminalistiku i sigurnosne studije u Sarajevu, smatra da je potrebno prestati s politiziranjem zastava.

“Moramo smiriti strasti, moramo jasno gledati oko toga, to mora nekad vrijeme svoje da savlada, ali u svakom slučaju mislim da nije dobro ni od strane polcije RS-a, a nije uredu ni od građana da provociraju eventualno ili izazivaju određene reakcije policije na takvo ponašanje. To je moja zastava i volim je, ali ukoliko ona iritira nekog na prostoru, ja je ne bih na tom području nosio, nosio bih je tamo gdje ona može biti sigurna i ja”, pojašnjava Korajlić.

Sama činjenica da je neko šokiran ili uznemiren kada vidi zastavu Republike BiH nije dovoljna za kažnjavanje, jer sloboda govora štiti i govor koji šokira ili vrijeđa, ističe Išerić.

“U konačnici, mislim da kažnjavanje zbog isticanja zastave RBiH ne samo da krši ljudsko pravo na slobodu govora, već i Ustav BiH u drugih dijelovima – član koji govori o kontinuitetu države BiH”, kaže Išerić.

Kompanija NIS sankcionisana je zbog takozvanog "sekundarnog rizika" odnosno zbog povezanosti sa ruskim Gasprom njeftom.

Ministarstvo finansija SAD saopštilo je da je preduzelo sveobuhvatne mjere da ispuni obavezu G7 da se smanje ruski prihode od energije koji se koriste za rat protiv Ukrajine.

Američko ministarstvo je nametnulo sankcije većem broju brodova koji prevoze naftu, trgovcima ruskom naftom, dobavljačima nafte sa sjedištem u Rusiji i ruskim energetskim zvaničnicima.

"Sjedinjene Države preduzimaju sveobuhvatne mjere protiv ključnog ruskog izvora prihoda za finansiranje njenog brutalnog i ilegalnog rata protiv Ukrajine", navela je u saopštenju ministrica finansija Janet Yellen.

State Department, kako se navodi, također preduzima korake da smanji prihode Rusije od energije blokiranjem dva aktivna projekta tečnog prirodnog gasa, velikog ruskog naftnog projekta i entiteta iz trećih zemalja koji podržavaju ruski izvoz energenata.

Naftna industrija Srbije našla se na listi šest preduzeća koja su "u vlasništvu ili pod kontrolom, deluju ili navodno djeluju za ili u ime, direktno ili indirektno, Gasprom njefta".

Ruske državne kompanije Gasprom njeft i njena krovna kompanija Gasprom od 2008. godine imaju većinsko vlasništvo u NIS-u od 56,15 odsto, dok je 29,87 odsto u vlasništvu Srbije.

Vlada Srbije usvojila je Odluku o obrazovanju Koordinacionog tela u cilju obezbjeđivanja sigurnog snabdijevanja naftom i gasom zbog, kako je navedeno, potencijalnog uvođenja američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS).

Prethodno je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao za RTS da očekuje papir iz Sjedinjenih Država o uvođenju sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) zbog ruskog vlasništva 10. ili 13. januara.

NATO neće poslušati prijedlog Donalda Trumpa za veliko povećanje troškova za odbranu, ali će vjerovatno pristati da pređe svoj trenutni cilj, tvrde zvaničnici i analitičari.

Novoizabrani američki predsjednik rekao je u utorak da bi članice vojnog saveza trebale trošiti 5% bruto domaćeg proizvoda (BDP) na odbranu – što je ogromno povećanje u odnosu na sadašnji cilj od 2% i nivo koju trenutno nema niti jedna zemlja NATO-a, uključujući Sjedinjene Države.

Zvaničnici iz zemalja NATO-a rekli su da se slažu da potrošnja za odbranu treba rasti, ali nisu podržali cifru od 5%, za koju analitičari kažu da bi bila politički i ekonomski nemoguća za gotovo sve članice. To bi zahtijevalo stotine milijardi dolara dodatnog finansiranja.

Međutim, novi cilj će vjerovatno biti dogovoren na samitu NATO-a u Hagu u junu.

Neki očekuju da će se 32 članice NATO-a, nakon mnogo prepirki, složiti sa ciljem od oko 3% BDP-a. Ali čak i to bi predstavljalo natezanje za mnoge, koji jedva da ostvaruju ili ne dostižu cilj od sadašnji cilj 2%.

"Čini se da će doći do pomaka", rekao je italijanski ministar odbrane Guido Crosetto za Reuters. "Ne mislim da će to biti 5%, što bi bilo nemoguće za skoro svaku naciju na svijetu u ovom trenutku, ali... neće biti dva (posto), što se već borimo da dostignemo, ali će biti više od dva."

Italija, sa potrošnjom za odbranu od oko 1,5% BDP-a, je među osam članica NATO-a koje ne ispunjavaju trenutni cilj.

Poljska, koja se graniči s Ukrajinom, članica je NATO-a koja troši najveći dio BDP-a na odbranu – 4,12% prošle godine, pokazuju procjene alijanse. Slijede Estonija sa 3,43% i Sjedinjene Američke Države sa 3,38%.

NATO je procijenio ukupnu potrošnju na odbranu svojih članica na 1,474 hiljada milijardi dolara u 2024. godini - oko 968 milijardi dolara od Sjedinjenih Država i 507 milijardi dolara od evropskih zemalja i Kanade. Ukupni prosjek je oko 2,71% BDP-a NATO-a.

Neki zvaničnici i analitičari vide Trumpov prijedlog od 5% kao namjerno visoku ponudu za početak višemjesečnih pregovora i očekuju da bi se mogao zadovoljiti s nečim što je bliže 3%.

Tokom prošlogodišnje kampanje za predsjedničke izbore u SAD-u, Trump je predložio cilj od 3%.

Šokirane ruskim ratom u Ukrajini, mnoge evropske zemlje povećale su izdatke za odbranu posljednjih godina.

Fenella McGerty, stručnjakinja za ekonomiju odbrane u istraživačkom centru Međunarodnog instituta za strateške studije, rekla je da su nedavna povećanja bila "izvanredna", ali su potrebne godine da bi zemlje počele da postižu nove ciljeve.

"Čak i ako bi Evropa nastavila sa tom stopom prilično izvanrednog rasta - većom od 10% u realnom iznosu u 2024. - i dalje bi bilo potrebno još 10 godina da dođe do čak 3% BDP-a", rekla je ona.

Međutim, mnoge evropske vlade kažu da bi kontinent trebao učiniti više za odbranu i manje se oslanjati na Sjedinjene Države.

Francuska i baltičke zemlje zalažu se za zajedničko zaduživanje Europske unije za finansiranje troškova odbrane. Ishod te rasprave mogao bi ovisiti o nacionalnim izborima sljedećeg mjeseca u Njemačkoj, koja se do sada protivila toj ideji.

Trenutno sigurnosno okruženje sugerira da bi evropske zemlje trebale trošiti oko 3% BDP-a na obranu, rekla je Camille Grand, nekadašnja visoka dužnosnica NATO-a za ulaganja u odbranu.

Marie-Agnes Strack-Zimmermann, predsjednica Pododbora za odbranu Europskog parlamenta, rekla je da Europa mora povećati potrošnju, ali ne fiksirati se na proizvoljnu brojku.

Medicinski isljednik okruga Los Angeles saopštio je u četvrtak uveče novi broj smrtnih slučajeva, koji se udvostručio u odnosu na ranije izvještaje. Zvaničnici upozoravaju da bi broj utvrđenih smrti mogao da se poveća kada požari budu stavljeni pod kontrolu i kada spasioci budu mogli da pregledaju ruševine.

Gašenje požara nastavljeno je do noći u četvrtak, a helikopteri koji su ispuštali vodu iskoristili su to što je vjetar privremeno oslabio.

Predsjednik Joe Biden rekao je na brifingu u Bijeloj kući u četvrtak popodne da su federalni resursi i dodatna finansijska sredstva stavljeni na raspolaganje Kaliforniji za borbu protiv šumskih požara koje je opisao kao "najgore požare koji su ikada pogodili Los Angeles".

Novac će, rekao je predsjednik, biti iskorišten za pokrivanje svih troškova za 180 dana za privremena skloništa, uklanjanje opasnih materija, plate pripadnika hitnih službi i mjere za zaštitu života.

Na brifingu je govorila i potpredsjednica Kamala Harris, bivša američka senatorica iz Kalifornije.

Harris je situaciju u Kaliforniji opisala kao "apokaliptičnu" i "nešto što će imati utjecaja u narednim mjesecima i godinama".

Potpredsednica ima kuću u zoni evakuacije, ali za sada nije objavljeno da li je njena kuća pretrpjela štetu.

Vlasti su saopštile da su šumski požari u gradu Los Angelesu i njegovoj okolini prisilili na evakuaciju skoro 180.000 ljudi, uništili hiljade domova i spalili desetine hiljada hektara zemlje.

"Ovo je apsolutno bez presedana, historijska oluja", rekla je gradonačelnica Los Angelesa Karen Bass.

Na brifingu za novinare u četvrtak, gradski i okružni zvaničnici Los Angelesa dali su najnovije informacije o požarima i naporima da se oni stave pod kontrolu.

Šefica vatrogasne službe Los Angelesa Kristin Crowley rekla je novinarima da su se žestoki vjetrovi koji su izazvali požare dovoljno smirili da bi vatrogascima bilo moguće da se efikasnije bore protiv širenja požara i da se vazdušne operacije nastave.

Kalifornijsko Odjeljenje za šumarstvo i zaštitu od požara saopštilo je da se bori protiv pet aktivnih šumskih požara u oblasti Los Angelesa: požara pod imenima Palisades, Eaton, Hurst, Lidia i Sunset, pri čemu su požari Palisades i Eaton najveći.

Izbijanje šestog požara - požara Kenneth, u blizini Woodland Hillsa - objavljeno je u četvrtak, a na snazi je obavezna naredba za evakuaciju za tu oblast, prema Vatrogasnoj službi Los Angelesa.

Odjeljenje za šumarstvo i zaštitu od požara Kalifornije je u svom posljednjem izvještaju saopštilo da su požari spalili više od 11.750 hektara zemlje, saopšteno je prije nego što je izbio požar Kenneth.

Neki ljudi očigledno pljačkaju devastirana naselja, a najmanje 20 ljudi je uhapšeno posljednjih dana zbog pljačke.

"Obećavam vam da ćete snositi odgovornost", rekla je supervizorica Los Angelesa Kathryn Barger na konferenciji za novinare u četvrtak.

"Sramota za one koji pljačkaju naše stanovnike u ovo vrijeme krize", rekla je Barger, prenosi Los Angeles Times.

Šerif okruga Los Angeles Robert Luna rekao je da su požari izazvali evakuaciju skoro 180.000 stanovnika, a za još 200.000 stanovnika je naređena evakuacija.

Pozivajući se na lokalne vatrogasne zvaničnike, Morningstar-DBRS je saopštio da su požari već uništili više od 1.100 domova i ugrožavaju više od 28.000 objekata. Organizacija, koja prati i procjenjuje rizik, saopštila je da očekuje da će požari imati negativan i upravljiv uticaj na osiguravače imovine u Kaliforniji.

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su iz AP-a i Reutersa.

"Mi posmatramo ovaj prilično dramatičan razvoj situacije, ali za sada, hvala Bogu, [sve ostaje] na nivou izjava", rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima u četvrtak.

"Arktička zona je zona naših nacionalnih i strateških interesa. Mi smo prisutni u arktičkoj zoni i tu ćemo biti i dalje", dodao je Peskov.

Ogromna teritorija Grenlanda — od kojih veći dio leži iznad granice arktičkog kruga — zvanično je dio Kraljevine Danske od 1953. godine, iako ostrvo ima svoju vladu.

Nacionalna bezbjednost

Upitan na konferenciji za novinare na Floridi u utorak, Trump je rekao da je Sjedinjenim Državama Grenland potreban iz bezbjednosnih razloga. On je tada odbio da isključi mogućnost upotrebe ekonomskih ili vojnih sredstava za postizanje tog cilja.

"Ljudi zaista ne znaju da li Danska ima ikakvo zakonsko pravo na to. Ali ako imaju, trebalo bi da ga se odreknu jer nam je to potrebno za nacionalnu bezbjednost. To je za slobodan svijet. Govorim o zaštiti slobodnog svijeta", rekao je Trump.

"Imate kineske brodove svuda. Imate ruske brodove svuda. Ne dozvoljavamo da se to događa", dodao je on.

Kao i veći dio Arktika, Grenland se brzo zagrijava. To mijenja geopolitiku regiona, rekla je analitičarka Liana Fix iz Savjeta za spoljne odnose.

"Arktik sve više postaje zona takmičenja i rivalstva velikih sila. A Sjedinjene Države su zabrinute da će izgubiti ovu utakmicu", rekla je Fix.

"Arktik postaje mnogo pristupačniji, kako za trgovinu robom, tako i za kritične minerale, posebno za rijetke minerale", rekla je Fix. "I također postaje sve više militarizovana zona", dodala je ona, napominjući da Rusija sarađuje sa kineskom obalskom stražom u regionu.

Nije na prodaju

Danska je jasno stavila do znanja da Grenland nije na prodaju. Ministar spoljnih poslova Lars Lokke Rasmussen odbacio je sugestiju da Trumpovi komentari predstavljaju spoljnopolitičku krizu za njegovu vladu.

"Vidim predsednika koji je na putu za Belu kuću, koji ima pojačan fokus na Arktiku, i mogu da razumem da ima to. To imamo i sa danske strane, a imamo i u okviru NATO-a", rekao je Rasmussen u srijedu.

Danska se suočava sa dilemom, rekla je analitičarka Fix.

"I za Dansku je vrlo jasno da bi pojačana saradnja sa Sjedinjenim Državama, kako po pitanju investicija na Grenlandu, tako i u vojnoj saradnji, zapravo bila u interesu svih", rekla je Fix za Glas Amerike.

Nekoliko evropskih lidera odbacilo je Trumpove komentare, iako je većina prestala da direktno kritikuje budućeg predsjednika SAD.

Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da su u pitanju osnovne zapadne vrijednosti.

"Princip nepovredivosti granica važi za svaku zemlju, bez obzira da li se nalazi istočno ili zapadno od nas", rekao je on.

Francuski ministar spoljnih poslova Jean-Noel Barrot bio je direktniji. "Ne dolazi u obzir da Evropska unija dozvoli bilo kojoj zemlji na svijetu, koja god da je — a da kažem počevši od Rusije — da definiše njene suverene granice", rekao je on u srijedu.

Nezavisnost Grenlanda

Vlada Grenlanda se u međuvremenu zalaže za referendum o punoj nezavisnosti i rekla je da će samo narod odlučivati o budućnosti Grenlanda.

"Grenland je na putu u novu eru i novu godinu u kojoj će Grenland biti u centru svjetske pažnje. Grenlandski narod je jedan narod, bez obzira gdje žive. I kao ljudi u vremenu u kojem živimo, mi moramo biti ujedinjeni kako bismo bili spremni za novu budućnost koja je pred našom zemljom", rekao je premijer Mute Egede tokom posjete Kopenhagenu u četvrtak.

"Jasno je da se otvara novo poglavlje za Evropu i svijet za 11 dana", rekao je Zelenski na sastanku Ukrajinske kontakt grupe u Njemačkoj, aludirajući na inauguraciju Donalda Trumpa 20. januara.

"Moramo još više da sarađujemo, još više da se oslanjamo jedni na druge i postižemo još bolje rezultate. Šta god da se dešava u svijetu, svi žele da budu sigurni da njihova zemlja neće biti izbrisana sa mape."

Trump nije rekao da li će SAD nastaviti da predvode Ukrajinsku kontakt grupu kada se Joe Biden, aktuelni predsjednik, povuče sa funkcije.

Od početka ruske invazije u februaru 2022. grupa od oko 50 zemalja je Ukrajini dala više od 126 milijardi dolara u oružju, obuci i opremi. SAD su od toga dale 66 milijardi.

Sjedinjene Države će Ukrajini poslati još oružja i opreme iz postojećih vojnih zaliha, u vrijednosti od 500 miliona dolara, što će, kako su zvaničnici rekli za Glas Amerike, biti posljednji paket vojne pomoći prije nego što Bajden napusti funkciju.

Pomoć između ostalog uključuje municiju za protivvazdušnu odbranu, rakete zemlja-vazduh, pomoćnu opremu za avione F-16, opremu za bezbjednu komunikaciju, oružje malog kalibra i municiju.

Novi američki paket pomoći najavljen je u četvrak, kada je aktuelni sekretar za odbranu SAD Lloyd Austin posljednji put ugostio Ukrajinsku kontakt grupu za odbranu u bazi Ramstein u Njemačkoj.

"Naš fokus će biti na održavanju zamaha, postizanju rezultata i slanju jasne poruke: međunarodna zajednica je odlučna u svojoj podršci Ukrajini", rekao je Austin.

Bradley Bowman, viši direktor Centra za vojnu i političku moć pri Fondaciji za odbranu demokratija, kaže da Trump, koji je bio veoma kritičan prema postupanju Bidenove administracije u Afganistanu, ne bi htio da vidi sličnu humanitarnu krizu za vrijeme svog mandata.

"Ako imate veliko smanjenje ili kraj američke podrške Ukrajini, onda biste mogli imati veliku katastrofu u Ukrajini", rekao je on za Glas Amerike.

Umjesto da obustave pomoć Kijevu, rekao je Bowman, SAD bi trebale pojačati podršku Ukrajini u prvim mjesecima nove administracije "kako bi Ukrajinu stavile u najjaču moguću poziciju" prije bilo kakvih mirovnih pregovora.

Dok analitičari ukazuju na Ukrajinsku kontakt grupu za odbranu kao na vrhunsku tačku Austinovog naslijeđa, kašnjenja u finansiranju zbog Kongresa i razmatranja unutar Bidenove administracije o tome koje oružje dati Kijevu, otežavali su borbu Ukrajine.

Bowman kaže da im je Bidenova administracija prečesto, kada bi Ukrajina nešto tražila, odgovarala sa "ne", zatim sa "možda", prije nego što bi na kraju rekla "da".

"Tokom tog vremenskog perioda, vidjeli smo Ruse kako napreduju, Ukrajince kako umiru i kašnjenje je mnogo koštalo", rekao je on.

Jeff Seldin je doprinio pisanju ovog izvještaja.

Ishod glasanja sudija Vrhovnog suda, kojih ukupno ima devet, iznosio je 5:4.

Trumpu bi presuda u tom postupku pred sudom na Manhattanu trebalo da bude izrečena u petak u 9.30 sati po lokalnom vremenu.

Trumpovi advokati su se u srijedu obratili najvišem sudu nakon što su njujorški sudovi odbili da odlože izricanje presude sudije Juana Merchana, koji je predsjedavao Trumpovim suđenjem i osudom prošlog maja po 34 tačke optužnice za falsifikovanje poslovne dokumentacije. Trump je negirao krivicu.

U podnesku najvišem njujorškom sudu, Trumpovi advokati su rekli da su Merchan i državni apelacioni sud "pogrešno propustili" da zaustave izricanje presude, tvrdeći da Ustav zahtijeva automatsku pauzu dok se žale na odluku sudije kojom je potvrđena presuda.

Merchan je nagovijestio da neće izreći zatvorsku kaznu, novčane kazne ili uslovnu, a Trumpovi advokati tvrde da bi osuda za krivično djelo i dalje imala nepodnošljive posljedice, uključujući i odvraćanje pažnje dok se priprema da preuzme dužnost.

Tokom teške 2024. godine, Teheran je doživio slabljenje svog regionalnog uticaja i vojnog odbrambenog kapaciteta protiv glavnih neprijatelja Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, dok je iranska ekonomija nastavila da propada.

Stručnjaci smatraju da će Islamska Republika morati donositi teške odluke u 2025. godini, jer novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump preuzima dužnost, a nuklearni sporazum između Teherana i svjetskih sila ističe.

"Očekujem da će 2025. biti godina teških odluka za Teheran, jer se režim suočava s tvrdim pristupom predstojeće Trumpove administracije i pokušava se zaštititi od posljedica tog kursa", rekla je Sanam Vakil, direktorica programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u londonskom think tanku Chatham House.

U defanzivi

Pad dugogodišnjeg sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, saveznika Irana, u decembru predstavljao je veliki udarac regionalnim ambicijama Teherana.

Pod Assadom, Sirija je bila dio iranske "osovine otpora", njegove mreže regionalnih saveznika i partnera, što je omogućavalo Teheranu da snabdijeva svoje saveznike. To je uključivalo i Hezbollah, političku stranku i oružanu grupu u Libanu, koja je decenija bila najvažniji partner Irana.

Nekada značajna sila, Hezbollah je sada tek sjenka svoje nekadašnje moći. Izraelsko bombardovanje i kopnena invazija prošle godine ozbiljno su oslabili vojne kapacitete grupe i uništili njen rukovodeći kadar.

U međuvremenu, izraelski rat u Pojasu Gaze protiv još jednog saveznika Teherana - palestinske grupe Hamas, koju su SAD i EU proglasile terorističkom organizacijom, ostavio je Iranu malo uticaja u palestinskoj enklavi.

Na domaćem planu stvari ne stoje ništa bolje. Nacionalna valuta izgubila je preko 60 posto svoje vrijednosti u odnosu na američki dolar u protekloj godini, dok su vlasti povukle kontroverzni zakon o jačanju sprovođenja hidžaba iz straha od javnog revolta.

Hamidreza Azizi, saradnik Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove, kaže da se klerikalni režim Irana nalazi u "kritičnoj situaciji".

"Ovo bi mogla biti najizazovnija faza u historiji Islamske Republike od rata s Irakom 1980.-1988., ili možda čak ozbiljnija", ocijenio je.

Azizi je dodao da čak i osnovna baza podrške režimu sada "dovodi u pitanje valjanost" unutrašnje i vanjske politike zemlje.

Pogoršanje situacije dodatno otežava činjenica da bi 2025. mogla biti presudna godina za iranski nuklearni program, s praktično nepostojećim nuklearnim sporazumom iz 2015. koji bi trebao isteći u oktobru, dok Zapad postaje sve nestrpljiviji zbog izostanka napretka u obnovi dogovora.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron je početkom januara upozorio da se iranski nuklearni program približava "tački bez povratka", što je Teheran kasnije nazvao "obmanjujućom" izjavom.

"Šok terapija"

Iran se suočava s posljedicama godina loših ulaganja kako na domaćem tako i na međunarodnom planu, što ga je dovelo u kritičnu tačku, kaže Alex Vatanka, direktor Iranskog programa u institutu Middle East Institute u Washingtonu.

"Iranu je potrebna šok terapija…potres do temelja koji bi možda mogao spasiti ovaj režim", rekao je Vatanka.

Analitičari smatraju da Teheran mora provesti značajne promjene politike i donijeti teške odluke, poput angažmana s Trumpovom administracijom, kako bi spriječio daljnji pad.

Tokom Trumpovog prvog mandata (2017.-2021.), njegova administracija je vodila kampanju "maksimalnog pritiska" na Iran, što je uključivalo uvođenje teških sankcija protiv Teherana.

"Čini se da raste konsenzus među političkim krugovima u Teheranu da je, s obzirom na složenosti kako na unutrašnjem tako i na vanjskom planu, postizanje sporazuma najpragmatičniji kurs djelovanja", rekao je Azizi.

Iako bi "svijet trebao pozdraviti" takav sporazum, on možda neće biti dovoljan da spasi klerikalni režim, smatra Vatanka.

"Ne postoji ništa što Trump ili bilo ko drugi može učiniti za teški problem s kojim se režim u Iranu suočava, a to je da je izgubio podršku vlastitog naroda", zaključio je, osvrćući se na rastuće nezadovoljstvo u zemlji posljednjih godina.

Stotine ljudi prisustvuju komemoraciji koja je počela unošenjem kovčega sa Carterovim tijelom, obavijenog američkom zastavom.

Svi Carterovi nasljednici koji su živi - Bill Clinton, George Bush mlađi, Barack Obama, Donald Trump i Joe Biden - prisustvuju komemoraciji, sa suprugama.

Predsjednik Biden održao je posmrtni govor koji je počeo pričom o tome kako su se on i njegova supruga Jill upoznali sa Carterovima 1970-ih, dok je Biden još bio senator.

"On je imao karakter, karakter, karakter. I taj karakter je bio njegova sudbina i sudbina ove zemlje. Karakter koji je učinio život dobrim i svrsishodnim... Prijateljstvo sa Carterom me je naučilo da je karakter važniji od funkcije i moći koju imamo... Imamo obavezu da ne gajimo mržnju i da ustanemo protiv zloupotrebe vlasti. Nije riječ o tome da treba da budemo savršeni, jer niko od nas to nije. Ali treba da se zapitamo da li radimo ispravne stvari, koje vrijednosti nas pokreću", rekao je predsjednik SAD koji uskoro odlazi sa funkcije.

Biden je rekao da je Carter bio veliki vernik i patriota, da je "vjerno služio Bogu i narodu". Podsjetio je da je Carter bio i borac za ljudska prava, nuklearni inženjer, bivši pripadnik mornarice i uzgajivač kikirikija na farmi.

"Carter je dao primjer šta se radi poslije predsjedničkog mandata i svima je pokazao kako karakter i vjera utiču i na nas i na druge", kazao je Biden."Hvala Carterovoj porodici što je podijelila Jimmyja sa Amerikom i cijelim svijetom".

Na komemoraciji su i potpredsjednica SAD Kamala Harris sa suprugom, novoizabrani potpredsjednik JD Vance, kao i bivši potpredsjednik SAD Mike Pence - sa kojim se Trump rukovao u katedrali. Prisustvuje i kanadski premijer u ostavci Justin Trudeau.

Joshua Carter, unuk preminulog predsjednika, prvi je govorio na komemoraciji. Podsjetio je da je njegov deda držao nedjeljne propovijedi u crkvi u Plainsu i da su dolazili da ga slušaju ljudi iz cijele države. Kaže da je bivši predsjednik je govorio o svakodnevnim problemima i teškim situacijama - poput one kada mu je umro drugi unuk.

"I to je bio jedini dan kada je moj deda kasnio na održi propovijed, jer je moj brat umro u nedjelju", rekao je Joshua Carter.

Govorio je o njegovom humanitarnom radu, pokušajima da izliječi bolesti i postigne mir.

"Volio je ljude. Voleo je princip mira i tome se povinovao", kazao je Carterov unuk koji je čitao dijelove iz Biblije koje je njegov deda propovijedao u baptističkoj crkvi u njegovog rodnom mestu Plains.

Na komemoraciji je govorio i sin Carterovog prethodnika, republikanskog predsjednika Geralda Forda - koji je pročitao posmrtni govor svog oca napisan za Cartera. Ford je preminuo 2006. godine.

"Tokom našeg izbornog takmičenja 1976. Jimmy je znao moje slabosti i iskoristio ih je. Ali, poslije tih izbora rođeno je jedno veliko prijateljstvo...Prijateljstvo koje je prevazilazilo politiku. Zaboravili smo šta smo jedan o drugom rekli u jeku političke borbe", rekao je Steven Ford čitajući dio iz govora svog oca.

Ted Mondale, sin Carterovog potpredsjednika Waltera Mondalea, također je pročitao govor koji je njegov otac napisao za Cartera.

"Iako smo bili samo četiri godine u Bijeloj kući mnogo smo postigli. Bili smo marker za pravdu i pristojnost. Carter je bio čovjek od riječi", piše u govoru Waltera Mondalea koji je čitao njegov sin.

Poslije komemoracije u Nacionalnoj katedrali, Carterovi posmrtni ostaci će biti vraćeni u vojnu bazu Andrews, odakle će poleteti avion za Atlantu u Georgiji. Bivši predsjednik biće sahranjen u rodnom mjestu Plains.

U četvrtak u 7 ujutro po lokalnom vremenu završilo se dvodnevno odavanje pošte Carteru na Capitol Hillu, gdje su desetine hiljada ljudi došle da posljednji put pozdrave predsjednika.

Jimmy Carter je preminuo u 101. godini 29. decembra 2024.

U Bijeloj kući je bio od 1977. do 1981. kada je izbore izgubio od republikanca Ronalda Reagana.

Predvodio je zemlju tokom četiri turbulentne godine. Rastuća inflacija i rastuća nezaposlenost poremetili su domaće prioritete njegove administracije. Pobjede u spoljnoj politici ostvario je mirovnim sporazumom između Egipta i Izraela i ugovorom o Panamskom kanalu.

Međutim, talačka kriza u Iranu dominirala je njegovim posljednjim godinama u Bijeloj kući i doprinijela porazu na izborima 1980. godine.

Ali, Carter je volio da kaže da je kraj njegovog predsjednikovanja 1981. bio početak novog života, tokom kog je putovao po svijetu "boreći se protiv bolesti, gradeći nadu i gradeći mir".

"Ispostavilo se da je to za mene i moju suprugu Rosalynn otvorilo novu arenu uzbuđenja i nepredvidivosti, i avanture, i izazova, i zadovoljstva", rekao je on za Glas Amerike.

Kao vodeće figure Carter centra, Jimmy i Rosalynn nsu putovali u više od 80 zemalja posmatrajući problematične izbore, posredujući u sporovima i boreći se protiv bolesti. Ovaj aktivan život poslije Bijele kuće na kraju je doveo do toga da 39. američki predsjednik dobije Nobelovu nagradu za mir 2002.

Iz Tužilaštva BiH nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa da li je pokrenuta istraga povodom ovogodišnjeg obilježavanja, ni da li je šta učinjeno po tom pitanju prošle godine, kada su, kako je navedeno, pratili aktivnosti 9. januara.

Na defileu su učestvovali, između ostalih, predstavnici entitetskih javnih i spasilačkih službi, demobilisani pripadnici Vojske RS, studenti.

Od zvaničnika su bili entitetski premijer, Radovan Višković, i predsjednik Narodne skupštine RS, Nenad Stevandić.

Predsjednik RS, Milorad Dodik, nije bio prisutan, jer se oporavlja od operativnog zahvata obavljenog početkom decembra.

U njegovo ime se obratio ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan.

On je u govoru pomenuo i Dejtonski sporazum, ocjenjujući da će nakon okončanja postupka u Sudu BiH protiv Milorada Dodika, "biti poznato da li će opstati Dejtonski mirovni sporazum i BiH".

Dodiku se sudi za nepoštivanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta.

U Banjaluci i predstavnici Vlade Srbije

U Banjaluku je stigla i delegacija Vlade Srbije. Među njima je bio i ministar odbrane Bratislav Gašić.

U Banjaluku je došao i Aleksandar Vulin, ministar u Vladi Srbije, koji se nalazi na američkoj crnoj listi.

On je rekao kako je "RS praznik svakog Srbina, te da je to praznik svih Srba".

"Zato je ruše, jurišaju na svaku srpsku vrednost, traže da nam odrede šta ćemo da slavimo, kako ćemo da slavimo, zato traže da nam odrede i zastavu i ime i hoće da vladaju umesto nas. Traže da se sudi Dodiku, kao osvetu i odmazdu kao što su sudili našima u Hagu, da ruše prvog među nama Aleksandra Vučića, i to na ulici, a ne na izborima", kazao je Vulin.

Za obilježavanje je izdvojeno 555 hiljada maraka (oko 283 hiljade evra).

Uoči obilježavanja, Kancelarija visokog predstavnika (OHR), Delegacija Evropske unije (EU) u BiH i Ambasada SAD u Sarajevu su se oglasile saopštenjima, u kojima su pozivali na reakciju pravosudnih organa u zemlji zbog proslave, i poštivanje državnog Ustava.

Dan ranije, u posjeti Banjaluci povodom 9. januara je bila Vlada Srbije, na čelu sa premijerom Milošem Vučevićem, a u delegaciji je bila i Ana Brnabić, predsjednica Skupštine Srbije.

Zbog dolaska ovih zvaničnika, šef diplomatije BiH, Elmedin Konaković, poslao je protestnu notu Srbiji.

Šta se slavi i šta je sporno?

Skupština srpskog naroda u BiH je 9. januara 1992. u Sarajevu donijela Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH, kao nezavisne cjeline unutar Bosne i Hercegovine.

Vlasti u RS obilježavaju taj datum kao dan osnivanja Republike Srpske.

U donošenju deklaracije nisu učestvovali predstavnici Bošnjaka i Hrvata, a ta dva naroda na 9. januar gledaju kao na početak rata u BiH, te početak etničkog čišćenja, ratnih zločina i genocida nad nesrpskim stanovništvom.

Ustavni sud Republike BiH je 1992. poništio Deklaraciju, a Ustavni sud BiH je 2015. i 2019. godine obilježavanje Dana RS 9. januara proglasio neustavnim.

U odluci iz 2015. je navedeno da "Ustavni sud BiH nije osporio pravo Republike Srpske da slavi Dan Republike, ali to ne može da bude 9. januar", jer taj datum "nije prihvatljv za sve građane".

Devetog januara se obilježava i krsna slava RS, Sveti arhiđakon Stefan.

Uprkos tim odlukama, prethodnih deset godina se Dan RS redovno obilježava, a na svaku proslavu se potroši nekoliko stotina hiljada evra.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin u četvrtak će posljednji put ugostiti Ukrajinsku kontakt grupu za odbranu u Ramsteinu u Njemačkoj.

"Naš fokus će biti na održavanju zamaha, postizanju rezultata i slanju jasne poruke: međunarodna zajednica je odlučna u svojoj podršci Ukrajini", rekao je Austin.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da će se pridružiti Austinu na 25. sastanku grupe, koja se sastoji od oko 50 nacija koje su se okupile pod Austinovim vodstvom kako bi koordinirali sigurnosnu pomoć nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.

"Oni [Ukrajinci] nastavljaju da opstaju, ali to čine uz podršku SAD-a i drugih savezničkih zemalja i koalicija kroz Ukrajinsku kontakt grupu za odbranu. I mislim da je prilično jasno da je Ukrajinska odbrambena kontakt grupa, to je više od zajedničkog razumijevanja, to je zajednički cilj", rekla je zamjenica sekretara za štampu Pentagona Sabrina Singh.

Dok se Ukrajinci bore da prežive, taj zajednički cilj podrške njihovoj borbi obavijen je neizvjesnošću.

Novoizabrani predsjednik Donald Trump nije naznačio da li će nastaviti američko vodstvo grupe kada predsjednik Bajden napusti funkciju 20. januara, a zvaničnici trenutne administracije i analitičari odbrane upozoravaju da bi se to moglo pokazati katastrofalnim za Kijev.

"Ako imate veliko smanjenje ili kraj američke podrške Ukrajini, onda biste mogli imati veliku katastrofu u Ukrajini", rekao je Bradley Bowman, viši direktor Centra za vojnu i političku moć pri Fondaciji za odbranu demokratija za Glas Amerike.

Umjesto da presijeku spas Kijevu, rekao je Bowman, SAD bi trebale pojačati podršku Ukrajini u prvim mjesecima nove administracije "kako bi Ukrajinu stavile u najjaču moguću poziciju" prije bilo kakvih mirovnih pregovora.

Dok analitičari ukazuju na Ukrajinsku odbrambenu kontakt grupu kao vrhunsku tačku Austinovog naslijeđa, kašnjenja u finansiranju iz Kongresa i razmatranja unutar Bidenove administracije o tome koje oružje dati Kijevu ometali su borbu Ukrajine.

Bowman kaže da im je Bidenova administracija prečesto, kada je Ukrajina tražila nešto, rekla "ne", zatim "možda", prije nego što je na kraju rekla "da".

"Tokom tog vremenskog perioda, vidjeli smo Ruse kako napreduju, Ukrajince kako umiru i kašnjenje je skupo", rekao je on.

Od ruske invazije 2022. godine, grupa od oko 50 nacija je Kijevu obezbijedila više od 126 milijardi dolara oružja, obuke i opreme. SAD su obezbijedile oko 66 milijardi dolara, što je nešto više od polovine pomoći grupe.

Dopisnik Glasa Amerike za nacionalnu sigurnost Jeff Seldin doprinio je ovom izvještaju.