Vašington — 

Ubjedljivo najviše sankcija odnosi se na Bosnu i Hercegovinu (BiH) – 177, a slijede Srbija (80), Kosovo (60), Sjeverna Makedonija (46), Albanija (23) i Crna Gora (11). Jedna kaznena mjera odnosi se na osobu iz Hrvatske.

Glas Amerike napravio je prvu pretraživu bazu podataka koja obuhvata sve sankcije Kancelarije za kontrolu strane imovine Sekretarijata za finansije SAD (OFAC) i sankcije koje je Stejt department izrekao u periodu od 2017. do 2024. godine.

„Sankcije su jedan od najvažnijih alata spoljne politike SAD“, kaže Ričard Nefju, ekspert za sankcije koji je donedavno bio koordinator Stejt departmenta za globalnu borbu protiv korupcije. „One nam daju mogućnost da se bavimo neprijateljskim akterima i da vršimo pritisak na one za koje želimo da donesu određenu političku odluku.“

Džon Smit, bivši direktor OFAC-a, kaže da je primarni cilj američkih sankcija „da se spriječe i zaustave određene zabrinjavajuće aktivnosti i da pojedinci promijene svoje ponašanje“. Dodaje da je važno napomenuti da većina američkih sankcija, uključujući i one za Zapadni Balkan, nisu usmjerene na čitave države već na pojedince i organizacije.

SAD su sankcije za Zapadni Balkan uglavnom izricale u dva vremenska perioda. Između 2001. i 2004. godine uvođene su zbog ratnih zločina, destabilizacije zemalja i ugrožavanja mira poslije raspada Jugoslavije. Nakon dužeg perioda sa po tek nekoliko sankcija godišnje, te spoljnopolitičke mjere ponovo su postale aktuelne od 2021. godine, a uglavnom se odnose na korupciju, ugrožavanje mira i stabilnosti, te na invaziju Rusije na Ukrajinu.

Između ostalih, u prethodne četiri godine su sankcionisani brojni visoki zvaničnici kao što su predsjednik Republike Srpske u BiH Milorad Dodik, ministri u Vladi Srbije Aleksandar Vulin i Nenad Popović, bivši premijer Sjeverne Makedonije Nikola Gruevski, nekadašnji predsjednik Srbije i Crne Gore Svetozar Marović, te bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić.

„U proteklih nekoliko godina vidjeli smo mnogo različitih aktera na Zapadnom Balkanu koji ugrožavaju stabilnost zemalja regiona. Oni to mogu raditi na različite načine, podrivanjem demokratskih procesa, ugrožavanjem ljudskih prava ili umiješanošću u korupciju koja iscrpljuje te zemlje“, kaže Nefju koji je sada viši istraživač na Univerzitetu Kolumbija.

Glas Amerike je utvrdio da su preostale sankcije za Zapadni Balkan najčešće izricane zbog terorizma, organizovanog kriminala i trgovine narkoticima.

Najviše novijih sankcija za Dodika i saradnike

Još od ratova na prostoru nekadašnje Jugoslavije, predsjednici SAD svake godine obnavljaju vanredno stanje za područje Zapadnog Balkana, što olakšava održavanje starih i uvođenje novih sankcija. Sankcije se takođe izriču iz razloga koji su prijetnja za nacionalnu bezbjednost SAD, na osnovu zakonskih akata ili predsjedničkih uredbi.

Većinu sankcija u bazi Glasa Amerike izrekao je OFAC – 341 – i one su razvrstane po različitim listama. Najbrojnija je lista „Balkans“ sa 152 osobe i 16 kompanija i organizacija. Između ostalih, na njoj se nalaze ratni zločinci Radovan Karadžić, Veselin Šljivančanin, Milan Martić i Ratko Mladić, članovi porodice Slobodana Miloševića, ali i organizacije kao što su Četnički ravnogorski pokret i Oslobodilačka vojska Kosova.

Sve sankcije na listi „Balkans“ – osim Miloradu Dodiku – izrečene su u periodu 2001-2004.

Dodik je prvi put sankcionisan u januaru 2017. zbog opstrukcije Dejtonskog mirovnog sporazuma, a bio je i prvi zvaničnik iz BiH sankcionisan na osnovu uredbe „EO 14033“, u januaru 2022. Tada su kao razlozi navedeni podrivanje institucija BiH, rad na kreiranju paralelnih institucija u RS, koruptivne aktivnosti, te etno-nacionalistička retorika.

Uključujući Dodika, na OFAC-ovoj listi „EO 14033“ nalazi se ukupno 76 fizičkih i pravnih lica, uglavnom iz BiH – i uglavnom Dodikovih saradnika i članova porodice. Među njima su članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, Dodikova djeca Igor i Gorica, kao i niz osoba i kompanija sa kojima su povezani.

Sankcije na toj listi uvođene su na osnovu istoimene izvršne uredbe, kojom je u junu 2021. tadašnji predsjednik SAD, Džo Bajden, proširio ovlašćenja za sankcionisanje na Zapadnom Balkanu. Osim ugrožavanja stabilnosti i mirovnih sporazuma, kao potencijalni povod za američke kaznene mjere prvi put je navedena „rasprostranjena korupcija“.

Na konferenciji za medije 23. januara 2025. Dodik je izjavio da su se sankcije SAD pokazale kao neuspješne i besmislene. Ipak, dešavanja iz proteklih 12 mjeseci ne idu u potpunosti u prilog toj tvrdnji.

Otkako su američke vlasti u martu 2024. upozorile banke u BiH da ne bi trebalo da posluju sa sankcionisanim osobama i kompanijama, banke su im počele zatvarati račune. Jedna od posljedica je da zvaničnici, pa ni Dodik, više nisu mogli primati plate.

„Dio našeg cilja je da upozorimo banke da postoje loši akteri i da moraju biti zabrinute zbog toga i da rizikuju da i same budu izložene [sankcijama]“, objašnjava Nefju. „Mnoge ove banke možda nemaju mišljenje o određenom pojedincu, ali imaju mišljenje o svojoj mogućnosti da pristupaju američkom finansijskom sistemu. To je moć koju možemo koristiti.“

Smit, koji je sada partner u advokatskoj kancelariji Morison Forester, zadužen za nacionalnu bezbjednost, kaže da je to česta praksa: „I tokom mog vremena u OFAC-u, putovali bismo širom svijeta i preporučivali bankama i drugim uglednim kompanijama da ne posluju sa onima koji su sankcionisani.“

U pokušaju zaobilaženja kaznenih mjera, u RS su otvarane nove firme sa drugačijim imenom i sličnom ili istom vlasničkom strukturom kao kod onih pod sankcijama. Međutim, američke vlasti su aktivno otkrivale takve pokušaje i uvodile nove sankcije.

Gorica Dodik je 18. januara 2025. na mreži Eks objavila da zatvara restoran Agape jer su mu računi ugašeni, zbog čega zaposlenicima nije moguće isplaćivati plate. Kompanija Agape je sankcionisana u oktobru 2023, a OFAC je u decembru 2024. na listu stavio i kompaniju Best Service navodeći da je „registrovana na istoj adresi kao i Agape, te kao i Agape posluje u sektoru restoranskih i prehrambenih usluga u RS.“

„Višestruke su posljedice. Imamo veliki broj firmi gdje su ljudi izgubili posao, koje su prestale sa radom upravo zbog činjenice da su im zatvoreni računi“, kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorica organizacije Transparency International BiH.

„Ono što bih rekla kao neki pozitivan efekat koji možemo očekivati tek nekako dugoročno, a to je da će korumpiranom režimu biti sve teže i teže da osigura poslušnost svojih partijskih kolega koji će vjerovatno morati bolje razmisliti kada ulaze u određene ’dilove’ ili kada donose određene odluke, da zaista ne mogu biti zaštićeni u tom pogledu da neće doći pod sankcije i da neće trpiti takve posljedice kao što je nemogućnost imanja bankovnog računa i nemogućnost finansijskog poslovanja“, dodaje Korajlić.

Sankcije State Departmenta i zabrana ulaska u SAD

Osim lista „Balkans“ i „EO-14033“, najveći broj onih sa Zapadnog Balkana koje je sankcionisao OFAC se nalazi na listama „GLOMAG“ (52) i „Russia-EO 14024“ (18).

GLOMAG sankcije uvode se zbog ugrožavanja ljudskih prava, korupcije i kriminala, na osnovu Magnitski zakona, nazvanog po advokatu Sergeju Magnitskom koji je preminuo u ruskom zatvoru nakon što je istraživao potencijalne poreske prevare. Na toj listi se nalaze kompanije i pojedinci iz Srbije i Kosova.

Na primjer, u decembru 2021. godine, sankcionisan je Zvonko Veselinović, za kojeg je Sekretarijat za finansije naveo da je lider organizovane kriminalne grupe i „jedna od najozloglašenijih korumpiranih ličnosti na Kosovu“. Na istu listu je tada uvršten i Milan Radoičić, bivši potpredsjednik Srpske liste, protiv kojeg su kosovske vlasti 2024. podigle optužnicu za terorizam i ugrožavanje ustavnog poretka Kosova, zbog napada na policiju u Banjskoj.

Smit kaže da se korupcija kao razlog za sankcije počela navoditi upravo u periodu usvajanja Magnitski zakona, 2012. godine, „kada je vlada shvatila da ako imate korupciju, to često vodi do mnogo drugih povezanih zabrinutosti, često tamo gdje imate da zvaničnici ili oni koji su povezani sa zvaničnicima kradu resurse od države ili nepravedno iskorištavaju svoje pozicije“.

Prema njegovim riječima, još jedan razlog zašto se korupcija sve češće koristi kao povod za sankcije je to što ju je lakše dokazati jer je regulišu zakoni: „Većina zemalja ne dozvoljava da kradete javne fondove ili zloupotrebljavate svoje pozicije, pa je ljudima lakše razumjeti kakve su to sankcije.“

Sankcije sa liste „Russia-EO 14024“ izricane su zbog ruske invazije na Ukrajinu i podrške štetnim aktivnostima Rusije protiv SAD i njenih partnera, uključujući pomoć ruskoj vojnoj industriji i kršenje međunarodnog prava.

Najzvučnije ime na toj listi je Naftna industrija Srbije (NIS), uvrštena 10. januara 2025. godine, kao podružnica ruskog Gaspromnjefta. Iz NIS-a su početkom februara od OFAC-a zatražili odlaganje sankcija na 90 dana.

Ponekad sankcije paralelno uvode i OFAC i Stejt department, na primjer u slučajevima bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmana Mehmedagića, ili bivšeg direktora tajne službe Sjeverne Makedonije Saše Mijalkova.

Za razliku od mjera OFAC-a koje se primarno odnose na zabranu ekonomskih i finansijskih aktivnosti i blokiranje imovine, Stejt department sankcionisanim zvaničnicima i članovima njihovih porodica zabranjuje ulazak u SAD, na osnovu Člana 7031(c) Zakona o raspodjeli budžeta za Stejt department.

U bazu podataka Glasa Amerike uvršteno je 57 takvih mjera Stejt departmenta.

Nefju objašnjava da obje američke institucije koje uvode sankcije za Zapadni Balkan sprovode sličan proces. To uključuje prikupljanje informacija, dokazivanje slučaja, utvrđivanje da se sankcije mogu izreći u skladu sa američkim propisima, konsultacije sa drugim segmentima vlade i razmatranje vrste sankcija, te u konačnici donošenje odluke.

Prema njegovim riječima, proces nekada može biti brz – kao u slučaju uvođenja sankcija porodici Gadafi u Libiji, što je trajalo oko 12 sati – a nekada može trajati i veoma dugo „jer je teže pronaći dokaze, postoji neslaganje o pravnom osnovu“ ili zbog drugih razloga.

„Ne znam da li postoji savršen prosjek, ali mislim da uvijek možete pretpostaviti da će trebati barem nekoliko mjeseci, tri ili četiri mjeseca ili tako nešto“, kaže Nefju.

Koliko su sankcije efikasne?

Pri uvođenju sankcija, u obrazloženjima se kao posljedice najčešće navode zabrana ulaska u SAD, blokiranje imovine i poslova u SAD, kao i zabrana poslovanja sa američkih firmama i državljanima.

Imajući u vidu da sankcionisani sa Zapadnog Balkana najčešće nemaju imovinu ili finansijske interese u SAD, a da u velikom broju slučajeva nastavljaju učestvovati u javnom životu, kandidovati se i dobijati hiljade glasova na izborima, te obavljati važne funkcije, u javnosti se često postavlja pitanje efikasnosti sankcija.

Ruđero Skaturo, viši analitičar Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala, jedan je od autora izvještaja o efikasnosti sankcija na Zapadnom Balkanu, objavljenog u decembru 2024. Za Glas Amerike navodi da uticaj sankcija nije isti u svim zemljama.

Na primjer, kaže Skaturo, u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji je bilo situacija da su se vladajući političari i stranke distancirali od sankcionisanih pojedinaca, kako bi zaštitili vlastitu reputaciju.

„Suprotno tome, u zemljama kao što su BiH i Srbija, definitivno smo identifikovali potpuno drugačije scenarije, gdje su pojednici napredovali do visokih ministarskih pozicija i važnijih uloga nego što su imali kada su bili sankcionisani“, dodaje Skaturo, uz napomenu da to doprinosi percepciji da američke sankcije imaju ograničenu efikasnost.

Aleksandar Vulin uvršten je na listu OFAC-a „EO 14033“ u julu 2023, kada je bio šef Bezbednosno-informativne agencije Srbije (BIA), zbog „umiješanosti u transnacionalni organizovani kriminal, ilegalnih operacija u vezi sa narkoticima i zloupotrebe javne funkcije“. U novembru je podnio ostavku, navodeći da je riječ o ustupku kako SAD i Evropska unija (EU) ne bi ucjenjivale Srbiju. Ipak, u aprilu 2024. je postao potpredsjednik Vlade Srbije.

Skaturo kaže da je njegova analiza pokazala da mnoge osobe pod sankcijama to zloupotrebljavaju i „prikazuju se žrtvama političke diskriminacije SAD ili Ujedinjenog Kraljevstva“, dok u zemljama poput BiH javna podrška sankcionisanima nekada i raste, „posebno kada se sankcije posmatraju kao politički motivisane ili nepravedne“.

Korajlić navodi da se u BiH uglavnom ne dovodi u pitanje opravdanost sankcija za korupciju „osim u onom dijelu da postoji jasna percepcija da tim sankcijama nisu pokriveni svi koji bi trebali biti“, ali se sankcijama zbog destabilizacije i nepoštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma manipuliše i zvaničnici ih predstavljaju „kao napad na cijeli narod“.

Prema njenim riječima, prije nego što su banke počele da zatvaraju račune, sankcije su se smatrale za neku vrstu javne opomene: „Tek onda je to zapravo ozbiljno shvaćeno na neki način i tek onda je dalo efekte, ako ništa, barem upozorenje za naredne odluke koje potencijalno bilo koji nosilac javne funkcije može donositi.“

Sankcije nisu mnogo promijenile ponašanje Dodika i onih koji ga podržavaju. Na primjer, zvaničnici RS su nastavili obilježavati Dan RS na 9. januar – iako je Ustavni sud BiH to već dva puta ocijenio neustavnim, zbog čega je dio sankcija i uveden.

„Najjednostavnije je reći da koristimo sankcije da bismo promijenili ponašanje. Ako nametnete sankcije osobi koja je umiješana u terorizam, želite da ona prestane da bude terorista i da se bavi terorizmom“, kaže Nefju. „Po svoj prilici oni to neće učiniti. Dakle, postoji drugi cilj, a to je da otežamo bavljenje terorizmom.“

Sagovornici Glasa Amerike navode da bi jedna od posljedica američkih sankcija trebala da bude i reakcija lokalnih institucija, koje bi potencijalno sprovodile istrage o navodima iz obrazloženja sankcija. U praksi, to se rijetko dešava.

U septembru 2024. Transparency International BiH je podnio tužbu protiv Tužilaštva BiH, zbog uskraćivanja informacija o tome da li je tužilaštvo istraživalo navode OFAC-a o umiješanosti zvaničnika u korupciju.

„U konačnici, pojedinci često mogu da postupaju bez zabrinutosti za pravne ili čak i reputacijske posljedice“, kaže Skaturo. „Sankcije mogu donijeti neki oblik promjene ponašanja, ali njihov uspjeh je zaista ograničen lokalnom političkom dinamikom.“

Nefju kaže da je nekada jednostavno važno označiti „neke od tih pojedinaca kao korumpirane aktere“. Dodaje da je u Albaniji bilo slučajeva da su vlasti sprovodile istrage o sankcionisanim pojedincima i da to pokazuje da jedna američka kaznena mjera „možda nema velike finansijske posljedice na lošeg aktera, ali da može imati mnogo širi uticaj na određenu zemlju i pravosudni sistem“.

Sagovornici Glasa Amerike su saglasni da bi američke sankcije bile efikasnije kada bi ih uvodila i Evropska unija gdje zvaničnici i kompanije imaju imovinu i finansijske interese, ali i mnogo češće putuju u evropske zemlje.

Ipak, do sada se članice EU nisu složile oko sankcija za Zapadni Balkan. Na primjer, Mađarska i njen premijer Viktor Orban se protive sankcijama za Dodika, iako je Evropski parlament to predlagao.

State Department i OFAC nisu odgovorili na pitanja Glasa Amerike o efikasnosti sankcija.

NEW YORK — 

Dva visoka zvaničnika Ministarstva pravde također su dala ostavku nakon što je rukovodstvo odjela u Washingtonu preuzelo kontrolu nad slučajem.

Danielle Sassoon, republikanka koja služi kao privremeni američki odvjetnik za južni okrug New Yorka, najavila je ostavku u e-poruci svom osoblju. Taj potez potvrdio je glasnogovornik ureda. Adamsov slučaj tek treba da bude odbačen.

Nakon što je Sassoon odbila da odbaci slučaj, od odjeljenja za javni integritet u Washingtonu zatraženo je da preuzme, kaže osoba upoznata s tim. Dvojica visokih zvaničnika koji nadgledaju jedinicu, uključujući vršioca dužnosti načelnika, dali su ostavke kao odgovor, prema riječima osobe koja je pod uslovom anonimnosti razgovarala o kadrovskim pitanjima.

Ostavke su uslijedile nekoliko dana nakon što je visoki zvaničnik Ministarstva pravde naložio saveznim tužiocima u New Yorku da okončaju slučaj protiv Adamsa, demokrate koji je optužen za prihvatanje ilegalnih priloga za kampanju i mito besplatnih ili sniženih putovanja od ljudi koji su htjeli kupiti njegov utjecaj. On se izjasnio da nije kriv.

Vršilac dužnosti zamjenika državnog tužioca Emil Bove rekao je u dopisu u ponedjeljak da slučaj treba odbaciti kako bi Adams mogao pomoći u suzbijanju imigracije predsjednika Donalda Trumpa i kampanji za reizbor bez suočavanja s krivičnim prijavama. Izbori su udaljeni četiri mjeseca i Adams ima više izazivača.

Bove je naredio da se to uradi što je prije moguće, ali nije bilo javnih izjava ili radnji od strane tužilačkog tima. U srijedu je državna tužiteljica Pam Bondi rekla da će "razmotriti" zašto slučaj još nije odbačen. Od četvrtka popodne, optužbe su ostale na snazi.

U emailu svom osoblju, Sassoon nije navela razlog za ostavku. U bilješci, čiji je sadržaj dobio AP, ona je rekla da je upravo Bondi podnijela ostavku.

"Kao što sam joj rekla, bila mi je najveća čast predstavljati Sjedinjene Države i tražiti pravdu kao tužilac u Južnom okrugu New Yorka", napisala je Sassoon.

Ministarstvo pravde nije tražilo od nje da podnese ostavku, rekao je zvaničnik ministarstva koji je govorio pod uslovom da ostane anoniman.

Ministarstvo je odbilo komentare javnosti o njenoj ostavci. Ostavljena je poruka u kojoj se traži komentar za Adamsovog advokata, Alexa Spiru. Glasnogovornik gradonačelnika nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

Vladina odluka da okonča slučaj Adams zbog političkih razloga, a ne zbog snage ili slabosti dokaza, uznemirila je neke karijerne tužioce koji su rekli da je to odstupanje od dugotrajnih normi.

Direktiva Bovea, bivšeg Trampovog ličnog advokata, bila je utoliko značajnija jer je Bove bio dugogodišnji tužilac i nadzornik u Južnom distriktu i zato što vođe odeljenja istorijski nisu voljni da intervenišu u slučajevima kada su podignute optužbe - posebno u kancelariji tako prestižnoj kao što je to kancelarija američkog tužioca.

Boveov memorandum također se klonio bilo kakvog pravnog osnova za otpuštanje uprkos decenijama tradicije odjela koja je nalagala da odluke o optužnici budu vođene činjenicama, dokazima i zakonom.

Sassoon, bivša službenica pokojnog sudije Vrhovnog suda SAD Antonina Scalia, nije bila tužilac koji je pokrenuo slučaj protiv Adamsa prošle godine. To su tada bili Advokat Damian Williams, koji je podnio ostavku nakon Trumpove izborne pobjede u novembru.

Sassoon je tek 21. januara, dan nakon što je Trump preuzeo dužnost, imenovana da bude vršilac dužnosti američkog tužioca.

Njena uloga je trebala biti privremena. Trump je u novembru nominovao Džeja Klejtona, bivšeg predsjednika američke Komisije za hartije od vrijednosti, na tu funkciju, imenovanje koje mora da potvrdi Senat. To se još nije dogodilo.

Južni distrikt New Yorka je među najvećim i najistaknutijim tužilaštvima u SAD-u, s dugogodišnjim iskustvom u borbi protiv malverzacija na Wall Streetu, političke korupcije i međunarodnog terorizma.

Ima tradiciju nezavisnosti od Washingtona, nešto što mu je donijelo nadimak "suvereni okrug".

Tokom Trumpovog prvog mandata, ured je u odvojenim slučajevima gonio i predsjednikovog ličnog advokata Michaela Cohena i njegovog strateškog savjetnika Stevea Bannona. Cohen se izjasnio krivim za utaju poreza i optužbe za finansiranje kampanje. Trump je okončao federalni slučaj prevare protiv Bannona pomilovanjem, iako su skoro identične optužbe potom podigli državni tužioci.

Ovo je drugi sukob Ministarstva pravde u pet godina između zvaničnika Washingtona i New Yorka koji je rezultirao dramatičnim smjenom rukovodstva.

Godine 2020. William Barr, koji je bio jedan od Trumpovih generalnih tužilaca tokom njegovog prvog mandata, otpustio je Geoffreya Bermana, američkog tužioca na Menhetnu, u iznenadnoj noćnoj objavi. Berman je u početku odbio da podnese ostavku na svoju poziciju, stvarajući kratak sukob s Barrom, ali je to učinio nakon uvjeravanja da njegove istrage o Trumpovim saveznicima neće biti ometane.

Sassoon se pridružila kancelariji američkog tužioca 2016. Godine 2023. pomogla je u vođenju krivičnog gonjenja za prevaru Sama Bankman-Frieda, osnivača mjenjačnice kriptovaluta FTX. U skorije vrijeme, radila je kao ko-šef Ureda za krivične žalbe.

Adams je optužen u septembru pod optužbom da je, dok je radio kao predsjednik općine Brooklyn, prihvatio preko 100.000 dolara ilegalnih priloga za kampanju i raskošne povlastice za putovanja kao što su skupe nadogradnje letova, luksuzni boravak u hotelu, pa čak i odlazak u banju.

U optužnici se navodi da je turski zvaničnik koji je pomogao u olakšavanju putovanja, a zatim se oslanjao na Adamsa za usluge, uključujući i traženje od njega da lobira kod vatrogasne službe kako bi se novoizgrađena diplomatska zgrada od 36 spratova otvorila na vrijeme za planiranu posjetu turskog predsjednika.

Tužioci su rekli da imaju dokaz da je Adams lično usmjeravao političke pomoćnike da traže strane donacije i prikriju ih kako bi pomogli kampanji da se kvalifikuje za gradski program koji obezbjeđuje velikodušan, javno finansiran meč za male donacije u dolarima. Prema saveznom zakonu, stranim državljanima je zabranjeno da doprinose izbornim kampanjama u SAD.

Još 6. januara, tužioci su naznačili da je njihova istraga ostala aktivna, pišući u sudskim dokumentima da su nastavili da "otkrivaju dodatno kriminalno ponašanje Adamsa".

Bove je u svom dopisu rekao da zvaničnici Ministarstva pravde u Washingtonu nisu procijenili dokaze u slučaju prije nego što su odlučili da ih treba odbaciti - barem do nakon izbora za gradonačelnika u novembru.

Federalni agenti su također istraživali druge starije Adamsove pomoćnike. Nije jasno šta će se dogoditi sa tom stranom slučaja.

DACHAU, GERMANY — 

Turneja je došla usred rata u Evropi u kojem Vance služi kao ključni provodnik za Trumpovu administraciju. Potpredsjednik u petak ima kritične razgovore s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim o trogodišnjem sukobu Rusije i Ukrajine.

Slaba kiša i susnježica padale su dok su potpredsjednik i njegova supruga Usha Vance razgovarali s grupom dostojanstvenika u blizini jedne od kapija koncentracionog logora. Par je potom pažljivo slušao detalje o kampu od njegovog direktora i drugih službenika muzeja. Među onima koji su učestvovali bio je i Abba Naor, preživjeli Holokaust koji je bio zatočen u Dachauu.

Držeći se za ruke, na kraju se par preselio unutra i u dugačku betonsku prostoriju ispred velike karte na kojoj su crtani koncentracioni logori. To područje je bilo Dachauova administrativna soba.

Zatim su vidjeli prostoriju za prijem u koju su zatvorenici stizali u logor. To je uključivalo niz muzejskih kovčega ispunjenih ličnim stvarima onih koji su tamo držani, poput satova i državnih ličnih karata.

"Tamo ste počeli?" Vance je rekao Naoru.

I Joe Biden, za vrijeme administracije predsjednika Baracka Obame, i Mike Pence, u prvom Trumpovom mandatu, također su posjetili memorijal u Dachauu kao potpredsjednici.

Vance je položio vijenac s crvenom, bijelom i plavom vrpcom na kojoj je utisnuto zlatnim slovima "Mi pamtimo" i "Sjedinjene Američke Države" na veliku skulpturu poznatu kao Međunarodni spomenik. Spomenik je svečano otvoren 1968. godine, a projektovao ga je Nandor Glid, kojeg su nacisti proganjali kao Jevrejina u njegovoj rodnoj Jugoslaviji i pridružio se otporu nacističkim okupacionim snagama.

U petak će Vance i državni sekretar Marko Rubio sastati sa Zelenskim na marginama Minhenske sigurnosne konferencije. Oni će razgovarati o Trumpovom sve intenzivnijem nastojanju da Ukrajina i Rusija započnu pregovore o okončanju najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Razgovor o trenutnom sukobu uslijedio je nakon što je Vance iz prve ruke pogledao spomenik koji demonstrira zločine nacista iz doba Drugog svjetskog rata i sporost SAD-a i zapadnih saveznika da preduzmu odlučnu akciju kako bi se suprotstavili Adolfu Hitleru i usponu njegove nasilne nacionalističke ideologije.

Dahau je osnovan 1933. godine, kada je Hitler preuzeo vlast, kao jedan od prvih koncentracionih logora. U logoru je držano više od 200.000 ljudi iz cijele Evrope, a više od 40.000 zatvorenika je umrlo u njemu u užasnim uslovima. Američki vojnici su završili oslobođenje 29. aprila 1945. godine.

Vance, republikanac, boravi u petodnevnoj posjeti Francuskoj i Njemačkoj, što je njegovo prvo putovanje u inostranstvo otkako je prošlog mjeseca postao potpredsjednik.

Trenutak u Dachauu dao je Vanceu priliku da razmisli o pošastima rata baš u trenutku kada Trump pojačava svoje napore da okonča trenutni sukob između Rusije i Ukrajine.

Trump je u srijedu odvojeno razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i Zelenskim. Trump je rekao da su se on i Putin složili da je vrijeme da se "odmah započnu pregovori" o okončanju rata.

I, dok je Trump najavio svoj dogovor o pregovorima s Putinom, američki ministar odbrane Pete Hegseth rekao je da je članstvo Ukrajine u NATO-u nerealno i sugerirao je da Kijev treba da napusti nadu da će povratiti svu svoju teritoriju od Rusije i umjesto toga pripremiti se za mirovno rješenje pregovorima koje će podržati međunarodne trupe.

Trump je naknadno rekao da misli da je ta analiza ispravna i da nije posvećen tome da li Ukrajina treba da bude ravnopravan partner ako se SAD i Rusija upuste u značajnije pregovore o okončanju rata na njenom tlu.

Osim razgovora sa Zelenskim, Vance bi trebao održati govor u petak na sigurnosnoj konferenciji. Očekuje se da će rat u Evropi i odbrambeni troškovi članica NATO-a biti glavni i centar za okupljanje svjetskih lidera u Minhenu.

Vance je, kao i Trump, bio oštar kritičar američkih saveznika koji troše ono što administracija smatra premalo na svoje budžete za odbranu.

Trumpova administracija je bila jasna da nam je mnogo stalo do Evrope, rekao je Vance tokom ovosedmičnog sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Leyen. „Ali takođe želimo da budemo sigurni da smo uključeni u bezbjednosno partnerstvo koje je dobro i za Evropu i za Sjedinjene Države.

Tokom skoro tri godine rata, 50 zemalja, poznatih kao Ukrajinska kontakt grupa, zajedno je pružilo Ukrajini više od 126 milijardi dolara u oružju i vojnoj pomoći, uključujući više od 66,5 milijardi dolara iz SAD-a, koji je bio predsjedavajući grupe od njenog osnivanja.

Trump je u svojoj kampanji 2024. ismijao ogromnu količinu američke vojne pomoći koja se slila u Ukrajinu i obećao da će okončati sukob u roku od 24 sata nakon povratka u Bijelu kuću.

Od svoje novembarske izborne pobjede nad demokratom Kamalom Harris, Trump i njegovi savjetnici su povukli svoje najhrabrije vremenske rokove i postavili cilj da okončaju rat za otprilike šest mjeseci.

WASHINGTON — 

Republikanci su stali u red iza Trumpa uprkos oklijevanju oko Kennedyjevih stavova o vakcinama, glasajući sa 52 prema 48 za podizanje potomka jedne od najpoznatijih američkih političkih — i demokratskih — porodica do sekretara Odjela za zdravstvo i socijalne usluge.

Republikanski senator Mitch McConnell, koji je bolovao od dječje paralize kao dijete, bio je jedini glas protiv među republikancima, odražavajući njegov stav protiv Trumpovih izbora za šefa Pentagona i direktora nacionalne obavještajne službe. Svi demokrati su se protivili Kenediju.

Republikanska stranka je u velikoj mjeri prihvatila Kennedyjevu viziju "Učinimo Ameriku ponovo zdravom" usmjeravajući javnozdravstvene agencije da se fokusiraju na kronične bolesti kao što je gojaznost.

Kennedy, 71, kojeg su ime i porodične tragedije stavljale u žižu javnosti još od malih nogu, stekao je veliku pažnju svojim populističkim i ponekad ekstremnim stavovima o hrani, hemikalijama i vakcinama.

Njegova publika se samo povećala tokom pandemije COVID-19, kada je Kennedy posvetio veliki dio svog vremena neprofitnoj organizaciji koja je tužila proizvođače cjepiva i koristila kampanje na društvenim mrežama kako bi narušila povjerenje u vakcine, kao i vladine agencije koje ih promoviraju.

Uz Trumpovu podršku, Kennedy je insistirao da je "u jedinstvenoj poziciji" da oživi povjerenje u te agencije za javno zdravlje, koje uključuju Upravu za hranu i lijekove, Centre za kontrolu i prevenciju bolesti i Nacionalni institut za zdravlje.

Prošle sedmice, senator Thom Tillis, republikanac, rekao je da se nada da će Kennedy "podivljeti" u obuzdavanju troškova zdravstvene zaštite i poboljšanju zdravlja Amerikanaca. Ali prije nego što je pristao podržati Kennedyja, potencijalni senator Bill Cassidy, republikanac, doktor koji vodi Senatsku komisiju za zdravstvo, obrazovanje, rad i penzije, zahtijevao je uvjeravanja da Kennedy neće mijenjati postojeće preporuke za vakcinu.

Tokom saslušanja u Senatu, demokrate su pokušale da navedu Kenedija da negira dugo diskreditovanu teoriju da vakcine izazivaju autizam. Neki zakonodavci su također podigli uzbunu da Kennedy ima finansijsku korist od promjene smjernica za vakcinu ili slabljenja federalne zaštite od tužbi protiv proizvođača cjepiva.

Kennedy je prošle godine zaradio više od 850.000 dolara od aranžmana kojim se klijenti upućuju na advokatsku firmu koja je tužila proizvođače Gardasila, vakcine protiv humanog papiloma virusa koja štiti od raka grlića materice. Ako bude potvrđen kao ministar zdravlja, obećao je da će naknade prikupljene od aranžmana preusmjeriti svom sinu.

Kennedy će preuzeti agenciju usred velike promjene u saveznoj vladi, koju je predvodio milijarder Elon Musk, koja je isključila - makar i privremeno - milijarde dolara poreznih obveznika u javnom zdravstvu i ostavila hiljade federalnih radnika nesigurnim za svoj posao.

U petak je NIH najavio da će ograničiti milijarde dolara za medicinska istraživanja koja se daju univerzitetima i bolnicama kako bi razvili tretmane za bolesti poput raka i Alchajmerove bolesti.

Kennedy je također pozvao na reviziju osoblja u NIH, FDA i CDC. Prošle godine je obećao da će otpustiti 600 zaposlenih u NIH-u, najvećem finansijeru biomedicinskih istraživanja u zemlji.

WASHINGTON — 

Naredba, koja je uslijedila nakon preokreta u američkoj agenciji za međunarodni razvoj, dolazi kada Trump uvodi promjene kako bi osigurao da američka vanjska politika bude usklađena s njegovim planom "Amerika na prvom mjestu". Takođe je više puta obećao da će "očistiti duboku državu" otpuštanjem birokrata koje smatra nelojalnim.

U nalogu se takođe navodi da je nesprovođenje predsjednikovog dnevnog reda osnov za profesionalno discipliniranje, što može rezultirati otpuštanjem osoblja.

"Sekretar mora održavati izuzetnu radnu snagu patriota kako bi efikasno implementirao ovu politiku", navodi se u naredbi.

„Sekretar će, u skladu sa važećim zakonom, reformisati spoljnopolitičku službu i administraciju spoljnih odnosa kako bi osigurao vjernu i efektivnu implementaciju predsjednikovog spoljnopolitičkog dnevnog reda.

Izvršna naredba kaže da će državni sekretar provesti reforme u zapošljavanju, učinku, evaluaciji i standardima zadržavanja kako bi "osigurao radnu snagu koja je posvećena vjernoj provedbi vanjske politike predsjednika".

Također je rečeno da sekretar može obnoviti programe Instituta za inostrane poslove i revidirati ili zamijeniti Priručnik za vanjske poslove.

Samo nekoliko sati nakon što je preuzeo dužnost 20. januara, Trump je naredio zamrzavanje većine američke strane pomoći kako bi osigurao da je usklađena s njegovom politikom "Amerika na prvom mjestu".

Nakon naredbe, osoblje USAID-a je stavljeno na odsustvo i rečeno im je da se ne javljaju na posao u sjedište agencije, gdje su znakovi prekriveni trakom ili uklonjeni. Web stranica USAID-a je prestala da radi, a Rubio je imenovan za vršioca dužnosti administratora.

Komentari su uslijedili kada su se ministri odbrane NATO-a okupili u Briselu na sastanku fokusiranom na ciljeve potrošnje na odbranu, jačanje industrijskih kapaciteta i podršku Ukrajini.

Sastanak se održava usred napora SAD da saveznici iz NATO-a usmjere veći dio svojih domaćih budžeta na odbranu, a američki predsjednik Donald Trump signalizira da će uskoro razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

"Ne može biti pregovora o Ukrajini bez Ukrajine. I glas Ukrajine mora biti u središtu svih razgovora", rekao je britanski ministar odbrane John Healey novinarima neposredno prije ministarskog sastanka.

Njemački ministar odbrane Boris Pistorius rekao je da o potencijalnom članstvu Ukrajine u NATO-u i da li treba da ustupi bilo koju teritoriju ne treba odlučivati prije početka mirovnih pregovora.

Pistorius je rekao novinarima da žali zbog onoga što je nazvao ustupcima koje su Sjedinjene Države učinile prije bilo kakvih potencijalnih pregovora, pozivajući se na komentare američkog ministra odbrane Petea Hegsetha u srijedu koji je rekao da je zadržavanje ukrajinskih granica prije invazije "nerealan cilj".

Hegseth se zalagao za okončanje rata pregovorima uz sigurnosne garancije koje podržavaju evropske i neevropske trupe koje su raspoređene u okviru misije koja nije članica NATO-a. Isključio je raspoređivanje američkih trupa u Ukrajinu.

Luksemburški ministar odbrane Juriko Bakeš rekao je novinarima u četvrtak da svi saveznici moraju da nastave da podržavaju Ukrajinu.

"Razgovara se o mirovnim planovima. Ništa o Ukrajini ne bi trebalo odlučivati bez Ukrajine za stolom. Ništa o evropskoj sigurnosti ne bi trebalo odlučivati bez Evropljana za stolom", rekao je Backes.

Hegseth je u četvrtak rekao da je ruska invazija na Ukrajinu "hitna, stvarna prijetnja kontinentu" i da bi trebala biti "poziv za buđenje kada su u pitanju troškovi odbrane".

Rekao je da ciljevi saveznika koji troše 2% svog bruto domaćeg proizvoda na odbranu nisu dovoljni, te da je povećanje - čak 5% - "kritično".

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte ponovio je svoju podršku većoj potrošnji na odbranu.

"To je jedino pošteno, to je jedino razumno", rekao je novinarima u četvrtak.

Rutte je rekao da saveznici u NATO-u također ne proizvode dovoljno u smislu vojne proizvodnje, rekavši da članice alijanse moraju dobiti više proizvodnje iz svoje ogromne industrijske baze kako bi održale korak s Kinom, Rusijom i drugima.

Nakon ministarskog sastanka NATO-a u četvrtak, Hegseth odlazi u Poljsku na, kako je Pentagon rekao, razgovore s liderima o "bilateralnoj odbrambenoj saradnji, kontinuiranim naporima odvraćanja duž istočnog krila NATO-a i vodstvu Poljske kao uzornog saveznika u ulaganju u odbranu i podjeli tereta u NATO-u".

Neke informacije za ovaj izvještaj stigle su od Associated Pressa, agencije France-Presse i Reutersa.

BOSTON, MASSACHUSETTS — 

Odluka bi mogla otvoriti put administraciji republikanskog predsjednika da brzo pokuša završiti program, iako bi sindikati mogli tražiti od drugog suda da obustavi program.

Američki okružni sudija George O'Toole u Bostonu raspustio je raniju naredbu koju je izdao kojom je pauziran program na nagovor sindikata, koji predstavljaju više od 800.000 federalnih službenika.

O'Toole je zaključio da sindikati nemaju pravni status da osporavaju pravilo.

Američka federacija državnih službenika i drugi sindikati nazvali su nezakonitom ponudu administracije za odgođenu ostavku za više od 2 miliona federalnih civilnih službenika.

"Sindikati nemaju potreban direktan udio u Fork direktivi, ali osporavaju politiku koja utiče na druge, posebno na zaposlene u izvršnoj vlasti", napisao je O'Toole, imenovani od demokratskog bivšeg predsjednika Billa Clintona. "Ovo nije dovoljno."

Kancelarija za upravljanje kadrovima, koja je najavila program u e-poruci od 28. januara pod naslovom "Račvanje na putu", u ponedjeljak je rekla zaposlenima da namjerava zatvoriti program za nove učesnike čim to bude zakonski dozvoljeno.

Od petka se oko 65.000 federalnih službenika prijavilo za otkup, prema zvaničniku Bijele kuće, dok Trumpova administracija pojačava planove da se uključi u široka smanjenja radnih mjesta u cijeloj vladi.

Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

Nacionalni predsjednik Američke federacije vladinih službenika (AFGE) Everett Kelley nazvao je odluku nazadovanjem.

"Važno je da se ova odluka ne bavi zakonitošću programa", rekao je on u izjavi.

Sindikati koji su podnijeli tužbu su tvrdili da je plan najavljen u januaru bio nezakonit i da KP nema ovlaštenja da sprovede program.

Trump, koji je započeo svoj drugi predsjednički mandat 20. januara, imenovao je Elona Muska za "posebnog državnog službenika" koji će nadgledati sveobuhvatne napore pod nazivom Odjel za vladinu efikasnost s navedenim ciljem smanjenja federalne potrošnje i preoblikovanja federalne radne snage Sjedinjenih Država od 2,2 miliona, pročišćavanjem hiljada radnika.

Također je u utorak potpisao izvršnu naredbu o proširenju Muskovog utjecaja i nastavku smanjenja savezne radne snage.

Demokrate i drugi kritičari optužili su Muska, koji je na čelu proizvođača električnih automobila Tesla i raketne kompanije SpaceX, za nepropisno preuzimanje savezne vlade. Neki federalni radnici održali su proteste protiv Muskovih postupaka.

U e-poruci koja je prošlog mjeseca poslana gotovo svim federalnim zaposlenima, OPM je rekao da zaposleni mogu odlučiti da sada daju otkaz i zadrže sve plate i beneficije do 30. septembra.

U e-poruci se navodi da zaposleni mogu ostati na platnom spisku bez potrebe da rade lično i da im se u međuvremenu mogu smanjiti ili ukinuti dužnosti. Zainteresovani zaposleni trebali su samo odgovoriti riječju "ostavka" da bi učestvovali.

Naslov i sadržaj emaila odražavali su poruku koju je Musk, najbogatiji čovjek na svijetu, poslao zaposlenima na Twitteru nakon što je 2022. godine preuzeo platformu društvenih medija, koja se sada zove X.

Kako se rok približavao, Trumpova administracija je ponovila svoje upozorenje da će većina saveznih agencija vjerovatno biti smanjena, što je poruka koju su radnici vidjeli kao pritisak da prihvate ponudu za otkup.

Sindikati su u svojoj tužbi tvrdili da je OPM-ova direktiva o otkupu bila "zapanjujuće proizvoljna" i da je prekršila Zakon o antideficitima, savezni zakon koji zabranjuje agencijama da troše više novca nego što je Kongres prisvojio.

Podstičući zaposlene da uglavnom daju otkaz bez obzira na njihovu agenciju, radne obaveze ili institucionalnu memoriju, OPM ignoriše negativne posledice koje bi ostavke mogle imati na sposobnost vlade da funkcioniše, kažu sindikati.

Na zahtjev sindikata, O'Toole je prošle sedmice odgodio prvobitni rok od 6. februara za zaposlenike da podnesu otkaz do ponedjeljka. Tog dana ga je stavio na čekanje do daljeg naloga suda dok je razmatrao slučaj.

Sindikati su zatražili da se rok u potpunosti stavi na čekanje kako bi im se dalo vremena da traže daljnju pomoć putem suda i osigurali da njihovi članovi mogu donositi odluke na osnovu informacija.

Washington — 

Drugu godinu zaredom rat između Izraela i Hamasa je uzrokovao većinu smrtnih slučajeva novinara, prema podacima objavljenim u srijedu.

Nakon 82 ubijena novinara u Gazi, zemlje s najvećim brojem smrtnih slučajeva su Sudan i Pakistan sa po šest slučajeva, te Meksiko sa pet.

"To ukazuje na povećanu ranjivost novinara na globalnom nivou", rekla je izvršna direktorica CPJ Jodie Ginsberg za VOA o rekordno visokom broju smrtnih slučajeva.

CPJ bilježi ubistvo novinara u svojoj bazi podataka ako ima razumne osnove vjerovati da su možda ubijeni u vezi sa svojim radom. Istraživači grupe imaju dodatne slučajeve u kojima rade na nezavisnoj provjeri da li je novinarstvo bilo faktor smrti.

Ljudi bi trebali brinuti o ubistvima novinara, rekao je Ginsberg, jer je „ubistvo novinara najekstremniji oblik cenzure

„Novinari su ti koji daju informacije i traže informacije koje drugi ljudi žele da sakriju od nas“, rekla je, poput korupcije u vladi i nezakonitih radnji.

Sigurnost medija

Istraživanje CPJ-a pokazalo je da je Izrael odgovoran za 85 slučajeva prošle godine, uključujući 82 u Gazi i tri u Libanu.

Rat Izraela i Hamasa bio je najsmrtonosniji sukob u istoriji za novinare, navodi CPJ. Od utorka je najmanje 169 medijskih radnika ubijeno od terorističkog napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. i izraelske kontraofanzive. Gotovo svi novinari su bili Palestinci.

Ubistva novinara dolaze usred većeg broja mrtvih. Izraelska kontraofanziva je u Gazi ubila više od 47.500 ljudi i ranila više od 100.000 drugih, prema teritorijskom ministarstvu zdravlja, koje ne pravi razliku između civila i boraca. Izraelska vojska kaže da je ubila više od 17.000 militanata.

U Gazi je od 19. januara na snazi krhki sporazum o prekidu vatre kako bi se omogućila razmjena talaca i zarobljenika.

Stražari kažu da je Izrael u nekim slučajevima namjerno gađao novinare, a Ujedinjene nacije su označile restriktivno i nesigurno radno okruženje za medije, rekavši da novinare i slobodu štampe treba "čuvati".

Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova i vojska nisu odgovorili na mejlove Glasa Amerike sa zahtjevom za komentar, ali je Izrael ranije negirao da je ubio novinare.

Glasnogovornik je u decembru odbacio podatke nadzornih organa o medijskim ubistvima.

"Ne prihvatamo ove brojke. Ne vjerujemo da su tačne", rekao je portparol David Mercer na brifingu za novinare. Dodao je, bez dokaza, da Izrael vjeruje da "većina novinara unutar Gaze djeluje pod okriljem Hamasa".

Iza velikog broja smrtnih slučajeva novinara u Gazi stoje pitanja o tome kako će oni na vlasti biti pozvani na odgovornost dok se čini da će enklava početi s obnovom.

"Napadi na novinare u bilo kojoj zemlji mogu imati dugoročne posljedice, a sigurno će desetkovanje novinarskog korpusa u Gazi značiti da imamo mnogo manje novinara za pozivanje na odgovornost onih koji su na vlasti", rekao je Ginsberg.

Globalni trendovi

Izvan rata između Izraela i Hamasa, CPJ je dokumentovao ubistva 39 drugih novinara u 16 zemalja. U zemljama u kojima nadzorni organi već dugo dokumentuju nasilje nad medijima, ubistva novinara mogu imati zastrašujući efekat.

U Meksiku i Pakistanu, novinari su dugo opisali kako su postali oprezni u izvještavanju o osjetljivim temama poput organiziranog kriminala nakon što su njihove kolege ubijene.

"Pakistan je zaista kao minsko polje", rekao je pakistanski novinar Munizae Jahangir za Glas Amerike prošle godine. „Vi ne znate šta su zabranjena područja. Ne znate kada jednom stavite nogu negdje šta će eksplodirati, šta će vam se sljedeće dogoditi. Samo moraš to shvatiti.”

CPJ je dokumentirao šest medijskih ubistava u Pakistanu. Lokalne medijske grupe, koje koriste različite kriterije, navode brojku na desetak.

Sigurnosna pitanja su uobičajeni faktor koji povezuje zemlje u kojima su novinari ubijeni, uključujući Sudan, Pakistan, Haiti i Meksiko.

Jedan od dvojice novinara ubijenih na Haitiju - Markendy Natoux - radio je na marketingu za Kreolsku službu Glasa Amerike.

Dodatni trend u podacima za 2024. je ranjivost slobodnih novinara kojima često nedostaju isti resursi i sigurnosna podrška koju dobijaju zaposleni reporteri, navodi CPJ.

Najmanje 43, ili više od jedne trećine globalnog broja smrtnih slučajeva, su slobodnjaci. Opet, većina njih — 31 novinar — radila je u Gazi.

„Ključno je da se tim slobodnjacima pruži isti nivo obuke i sigurnosne podrške kao i svakom članu osoblja“, rekao je Ginsberg.

CPJ, sa svoje strane, radi na pomoći slobodnim novinarima širom svijeta kroz hitne finansijske grantove, koji se koriste za terapiju, medicinske i pravne naknade ili preseljenje iz sigurnosnih razloga. Druge grupe, poput Rory Peck Trust-a, nude obuku o sigurnosti za slobodne novinare.

Konteksti se razlikuju od zemlje do zemlje, ali Ginsberg kaže da je ukorijenjena nekažnjivost ili nedostatak pravde još jedan niz koji objašnjava zašto su određene zemlje opasnije.

Haiti, Izrael, Irak, Sirija, Meksiko, Mjanmar i Pakistan također se svrstavaju među najgore zemlje na svijetu u pogledu nekažnjivosti ubistava novinara, navodi CPJ.

Julie Pace, izvršna urednica AP-a, rekla je da je Bijela kuća obavijestila neprofitnu novinsku agenciju da će AP biti blokiran na događaju Ovalnog ureda ako kuća ne uskladi svoje uređivačke standarde s Trumpovom izvršnom naredbom od 20. januara o preimenovanju Meksičkog zaljeva u Američki zaljev.

Novinar AP-a pokušao je da uđe na događaj u Bijeloj kući u utorak poslijepodne, ali je odbijen. Kasnije u utorak uveče, drugom novinaru AP-a zabranjen je događaj u Diplomatskoj sobi Bijele kuće.

“Kao globalna novinska organizacija, Associated Press svakodnevno informiše milijarde ljudi širom svijeta činjeničnim, nestranačkim novinarstvom”, rekao je Pace u izjavi.

"Alarmantno je da će Trumpova administracija kazniti AP zbog njegovog nezavisnog novinarstva", rekao je Pace. “Ograničavanje našeg pristupa Ovalnom uredu na osnovu sadržaja govora AP-a ne samo da ozbiljno otežava pristup javnosti nezavisnim vijestima, već očigledno krši Prvi amandman.”

Udruženje dopisnika Bijele kuće, ili WHCA, također je osudilo odluku kao "neprihvatljivu".

“Bijela kuća ne može diktirati kako novinske organizacije izvještavaju vijesti”, rekao je predsjednik WHCA Eugene Daniels u izjavi.

Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev Glasa Amerike za komentar kao odgovor na izjave AP-a i WHCA.

Ubrzo nakon inauguracije, Trump je potpisao izvršnu naredbu o preimenovanju Meksičkog zaljeva i Denali, najvišeg vrha Sjeverne Amerike. Prema njegovoj naredbi, Meksički zaljev bi bio preimenovan u Američki zaljev, a Denali bi se vratio u Mount McKinley - njegovo ime prije nego što ga je predsjednik Barack Obama promijenio 2015. godine.

Nekoliko dana kasnije, AP je objavio da će novinska agencija i dalje spominjati vodeno tijelo kao Meksički zaljev, uz priznavanje novog imena koje je Trump odabrao. AP je naveo da je donio tu odluku jer zaljev nosi ime Meksičkog zaljeva više od 400 godina i da druge zemlje i međunarodna tijela ne moraju da priznaju promjenu imena.

Međutim, budući da područje planine Aljaske u potpunosti leži u Sjedinjenim Državama i Trump ima ovlaštenje da promijeni ime, AP je rekao da će koristiti ime Mount McKinley.

Hiljade novinara i pisaca širom svijeta prate stil AP-a.

Glas Amerike obično slijedi stil AP-a, ali urednik za standarde VOA-e najavio je krajem januara da će taj medij financiran od strane Kongresa, ali urednički nezavisan, početi spominjati vodenu površinu kao Američki zaljev, uz planinu kao Mount McKinley.

Neke informacije u ovom izvještaju stigle su iz Associated Pressa.

WASHINGTON — 

Indeks potrošačkih cijena u januaru je porastao za 3% u odnosu na godinu dana ranije, pokazuje izvještaj Ministarstva rada u srijedu, sa 2,9% u prethodnom mjesecu. Porastao je sa 3½-godišnjeg minimuma od 2,4% u septembru.

Brojke pokazuju da je inflacija ostala tvrdoglavo iznad ciljanih 2% Fed-a u otprilike posljednjih šest mjeseci, nakon što je bila u stalnom padu oko godinu i po dana. Povišene cijene stvorile su veliki politički problem bivšem predsjedniku Joeu Bidenu. Predsjednik Donald Trump obećao je da će smanjiti cijene u prošlogodišnjoj kampanji, iako većina ekonomista brine da bi njegove mnoge predložene tarife mogle barem privremeno povećati troškove.

Neočekivani porast inflacije mogao bi umanjiti dio poslovnog entuzijazma koji se pojavio nakon Trumpovih izbora zbog obećanja da će smanjiti regulativu i poreze. Dow fjučersi su pali za 400 poena, prinosi na obveznice su porasli, što je znak da trgovci očekuju da će inflacija i kamatne stope ostati visoke.

Isključujući promjenjive kategorije hrane i energije, osnovne potrošačke cijene porasle su za 3,3% u januaru u poređenju sa prošlom godinom, u odnosu na 3,2% u decembru. Ekonomisti pomno prate osnovne cijene jer one mogu pružiti bolji uvid u budućnost inflacije.

Mjesečna inflacija

Inflacija se također pogoršavala mjesečno, pri čemu su cijene skočile za 0,5% u januaru u odnosu na decembar, što je najveći rast od avgusta 2023. Bazne cijene su porasle za 0,4% prošlog mjeseca, najviše od marta 2024. godine.

Cijene prehrambenih proizvoda su porasle za 0,5% samo u januaru, što je povećanje cijena jaja od 15,2%, što je najveći mjesečni rast od juna 2015. Cijene jaja su porasle za 53% u odnosu na godinu prije.

Epidemija ptičjeg gripa primorala je mnoge proizvođače jaja da ubiju milione ptica iz svojih jata. Neke trgovine su nametnule ograničenja na kupovinu jaja, a neki restorani su postavili doplate na jela od jaja.

Troškovi osiguranja automobila nastavljaju da rastu i porasli su za 2% samo od decembra do januara. Cijene hotela porasle su prošlog mjeseca za 1,4%, dok je cijena galona benzina porasla za 1,8%.

Inflacija često skoči u januaru jer mnoge kompanije podižu cijene na početku godine, iako bi vladin proces desezoniranja trebalo da filtrira te efekte.

Kasnije u srijedu, predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell svjedočit će pred Komitetom za finansijske usluge Predstavničkog doma, gdje će ga vjerovatno pitati o inflaciji i odgovoru Fed-a na nju. Fed je podigao svoju referentnu stopu u 2022. i 2023. na najviši nivo od dvije decenije od 5,3% kako bi se borio protiv inflacije. S obzirom da je inflacija značajno pala u odnosu na vrhunac od 9,1% u junu 2022., smanjio je svoju stopu na oko 4,3% na poslednja tri sastanka prošle godine.

Kamatne stope i tarife

Rano u srijedu, Trump je na društvenim mrežama rekao da bi kamatne stope trebalo sniziti, "nešto što bi išlo ruku pod ruku s nadolazećim tarifama!!!" Ipak, porast potrošačkih cijena smanjuje vjerovatnoću da će Fed uskoro smanjiti stope.

Zvaničnici Fed-a su uglavnom uvjereni da će inflacija s vremenom biti niža, ali žele vidjeti dodatne dokaze da ona opada prije nego što dalje smanje svoju ključnu stopu. Stopa Fed-a obično utiče na druge troškove pozajmljivanja za stvari kao što su hipoteke, auto-krediti i kreditne kartice.

Nedavni porast inflacije glavni je razlog zašto su Federalne rezerve pauzirale smanjenje kamatnih stopa, nakon što su prošle godine uvele tri od njih. "Ne moramo žuriti" da bismo implementirali daljnja smanjenja, rekao je Powell u utorak svjedočeći Senatskom odboru za bankarstvo.

Carinska politika Trumpove administracije mogla bi podići cijene u narednim mjesecima. Tramp je u ponedeljak uveo porez od 25% na uvoz čelika i aluminijuma i obećao da će uvesti dodatne carine. Ekonomisti Goldman Sachsa predviđaju da će godišnja bazna inflacija pasti za skoro pun procentni poen, na 2,3%, do kraja ove godine, bez uvoznih dažbina. Ali očekuju da će tarife povećati inflaciju na kraju godine na 2,8%.

U utorak je Pauel priznao da bi više tarife mogle da podignu inflaciju i da ograniče sposobnost centralne banke da snizi stope, nazvavši to "mogućim ishodom".

Ali, naglasio je da će to zavisiti od toga koliko će uvoza biti pogođeno carinama i koliko dugo.

"U nekim slučajevima ne dopire mnogo do potrošača, a u nekim slučajevima dolazi", rekao je Powell. "I to zaista zavisi od činjenica koje još nismo vidjeli."