Zvaničnici Texasa kažu da je epidemija tamo, najveća u skoro 30 godina, uglavnom ograničena na okrug Gains, sa 45 zaraženih osoba, ali još četiri okruga predstavljaju dodatnih 13 slučajeva.

Slučajevi malih boginja u Texasu, prema zdravstvenim zvaničnicima, dogodili su se uglavnom među "bliskom, nedovoljno vakcinisanom" menonitskom zajednicom. Vlasti kažu da su najmanje tri slučaja u Novom Meksiku u okruzima koji se graniče sa teksaškim okrugom Gaines.

Ranije ovog mjeseca, američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti prijavili su 14 slučajeva morbila širom zemlje. Klinika Mayo opisuje morbile kao "infekciju u detinjstvu koju izaziva virus. Nekada prilično uobičajena, morbila se sada gotovo uvijek može spriječiti vakcinom... boginje se lako šire i mogu da budu ozbiljne, pa čak i fatalne, za malu djecu".

Morbili su respiratorni virus koji može da preživi u vazduhu dva sata. Čak devet od 10 ljudi koji su osjetljivi dobiće virus ako budu izloženi, prema CDC-u.

Međutim, posljednjih godina, neophodnost i bezbjednost vakcinacija osmišljenih da spriječe bolest dovedene su u pitanje, a neki roditelji su se pozivali na sada diskreditovanu studiju koja povezuje vakcinu protiv malih boginja sa autizmom.

Još jedan nesretni razvoj događaja u borbi protiv morbila desio se tokom pandemije COVID-19 kada su mnoga djeca propustila vakcinaciju.

Prije nego što je 1963. u SAD uvedena MMR vakcinacija, koja se ne bavi samo malim boginjama, već i zaušnjacima i rubeolom, svake godine je bilo tri do četiri miliona slučajeva morbila.

Sada obično ima manje od 200 slučajeva godišnje, ali male boginje i dalje postoje u područjima koja se još opiru vakcinaciji. Injekcije se prvo daju maloj djeci između 12 i 15 mjeseci, a zatim ponovo u uzrastu od četiri do šest godina.

"Bez povećanja nivoa povjerenja između Rusije i Sjedinjenih Država, nemoguće je riješiti mnoga pitanja, uključujući ukrajinsku krizu", rekao je Putin u svojim prvim komentarima na sastanku američke i ruske delegacije u utorak u Rijadu. "Cilj ovog sastanka bio je upravo povećanje povjerenja između Rusije i Sjedinjenih Država."

Ukrajinske i evropske vlade nisu pozvane na pregovore u saudijskoj prijestolnici, što je pojačalo njihovu zabrinutost da bi Rusija i Sjedinjene Države mogle sklopiti sporazum koji ignorira njihove vitalne interese.

Ali Putin je rekao da Rusija nikada nije odbila razgovore sa Evropljanima ili Kijevom, i da su oni ti koji su odbili da razgovaraju sa Moskvom.

"Mi nikome ništa ne namećemo. Spremni smo, to sam već sto puta rekao - ako žele neka se ti pregovori odvijaju. I mi ćemo biti spremni da se vratimo za sto za pregovore", rekao je on.

"Niko ne isključuje Ukrajinu", dodao je Putin, rekavši da stoga nema potrebe za "histeričnom" reakcijom na pregovore između SAD-a i Rusije.

U Sekretarijatu trgovine, Lutnick, koji je bio izvršni direktor investicione firme Cantor Fitzgerald, nadgledaće 50.000 zaposlenih koji rade najrazličitije poslove - od prikupljanja ekonomskih statistika, preko popisa, do izdavanja redovnih periodičnih izvještaja.

Ali on će vjerovatno potrošiti mnogo vremena — zajedno sa Jamiesonom Greerom, Trumpovim kandidatom za glavnog američkog trgovinskog pregovarača — na upravljanje agresivnim planovima predsjednika da nametne uvozne tarife američkim trgovinskim partnerima, uključujući i saveznike, i protivnike.

Senat je glasao za potvrdu Lutnicka sa 51-45.

Tramp na tarife gleda kao na svestran ekonomski alat. Njima se može prikupiti novac za finansiranje njegovog smanjenja poreza na drugim mjestima, zaštitu američke industrije i mogu se pritisnuti druge zemlje da naprave ustupke po pitanjima kao što su obaranje sopstvenih trgovinskih barijera, imigracija i trgovina drogom.

Ekonomisti uglavnom vide tarife kao kontraproduktivne: plaćaju ih kompanije koje se bave uvozom u Sjedinjene Države i koje pokušavaju da prenesu veće troškove na potrošače, što na taj način može povećati inflatorne pritiske u cijeloj ekonomiji.

Na svom saslušanju za potvrđivanje prošlog mjeseca, Lutnick je odbacio kao "besmislicu" ideju da tarife doprinose inflaciji. On je izrazio podršku uvođenju tarifa "od zemlje do zemlje" kako bi se druge zemlje snažno podstakle da smanje barijere za američki izvoz.

Lutnick je bio izvršni direktor kompanije Cantor Fitzgerald kada su njene kancelarije pogođene u napadu na Svjetski trgovinski centar 11. septembra 2001. godine. Firma je tog dana izgubila dvije trećine svojih zaposlenih — 658 ljudi, uključujući i Lutnickovog brata. Vodio oporavak firme nakon napada i bio član Upravnog odbora Nacionalnog memorijala i muzeja 11. septembra.

Lutnick je obećao da će rasprodati svoje poslovanje, što je komplikovano. Njegova izjava o finansijskim podacima pokazuje da je imao poziciju u više od 800 preduzeća i drugih privatnih organizacija.

Trump je u petak rekao da će nameti na automobile doći već 2. aprila, dan nakon što bi mu članovi njegovog kabineta trebali dostaviti izvještaje u kojima će iznijeti opcije za niz uvoznih dažbina dok on želi da preoblikuje globalnu trgovinu.

Trump je dugo kritikovao ono što on naziva nepravednim tretmanom američkog izvoza automobila na strana tržišta.

Evropska unija, na primjer, naplaćuje carinu od 10% na uvoz vozila, četiri puta više od carinske stope američkih putničkih automobila od 2,5%. Međutim, SAD ubiru carinu od 25% na "pick up" iz drugih zemalja osim Meksika i Kanade, porez koji čini vozila vrlo profitabilnim za proizvođače automobila u Detroitu.

Visoki predstavnik EU za trgovinu Maros Sefcovic sastat će se u srijedu u Washingtonu s američkim kolegama - ministrom trgovine Howardom Lutnickom, Trumpovim kandidatom za trgovinskog predstavnika SAD-a Jamiesonom Greerom i direktorom Nacionalnog ekonomskog vijeća Kevinom Hasettom - kako bi razgovarali o različitim carinama kojima prijeti Trump.

Na pitanje da li bi EU mogla izbjeći recipročne carine koje je predložio prošle sedmice, Trump je ponovio svoju tvrdnju da je EU već signalizirala da će sniziti carine na američke automobile na američku stopu, iako su zakonodavci EU to negirali.

Rekao je da će vršiti pritisak na zvaničnike EU da povećaju američki uvoz automobila i drugih proizvoda.

Trump je u utorak rekao novinarima na svom imanju Mar-a-Lago na Floridi da će sektorske tarife na farmaceutske proizvode i poluvodiče također krenuti od "25% ili više", što će značajno porasti tokom godine.

Nije naveo datum za objavljivanje tih tarifa i rekao je da želi dati malo vremena proizvođačima lijekova i poluvodičkih čipova da osnuju američke fabrike kako bi mogli izbjeći carine.

Trump je rekao da očekuje da će neke od najvećih svjetskih kompanija objaviti nove investicije u Sjedinjenim Državama u narednih nekoliko sedmica. Nije dao više detalja.

Od svoje inauguracije prije četiri sedmice, Trump je uveo carinu od 10% na sav uvoz iz Kine, povrh postojećih nameta, zbog kineskog neuspjeha da zaustavi trgovinu fentanilom. Također je najavio, a potom odgodio na mjesec dana, carine od 25% na robu iz Meksika i neenergetski uvoz iz Kanade.

On je također odredio 12. mart za uvođenje tarifa od 25% na sav uvezeni čelik i aluminijum, eliminirajući izuzeća za Kanadu, Meksiko, Evropsku uniju i druge trgovinske partnere. Trump je također najavio da će se ove tarife primjenjivati na stotine uvezenih proizvoda od čelika i aluminija.

Prošle sedmice je uputio svoj ekonomski tim da osmisli planove za nametanje recipročnih carina koje odgovaraju tarifnim stopama svake zemlje.

Carina na uvoz automobila od 25% promijenila bi igru za globalnu automobilsku industriju koju se već potresaju od neizvjesnosti uzrokovane Trumpovom tarifnom dramom.