Obraćajući se novinarima u Ovalnom uredu, Trump je rekao da su "ogromne carine" koje Kanada nameće na američke mliječne i drvne proizvode onemogućavale SAD da prodaju svoje proizvode u Kanadi. Rekao je da će, osim ako Kanada ne pristane da odustane, nametnuti istu carinu Kanadi.

Trump je u četvrtak odgodio za četiri sedmice svoje nove carine od 25 posto na većinu meksičkog i kanadskog izvoza u Sjedinjene Države. Rekao je da je odgodio meksičke tarife nakon što je direktno čuo od meksičke predsjednice Claudije Sheinbaum koja je rekla da je njena vlada pomogla u obuzdavanju priliva migranata i smrtonosnog opioidnog fentanila u SAD.

Dan ranije, Trump je objavio da pauzira carine na uvoz vozila iz dvije zemlje nakon što su tri najveća američka proizvođača automobila izjavila da će carine imati ozbiljan finansijski uticaj na njih.

Trump je u petak rekao: "Indija nam naplaćuje ogromne carine" i da SAD ne mogu ništa prodati Indiji. Ministarstvo vanjskih poslova Indije objavilo je u petak, međutim, da radi na bilateralnom trgovinskom sporazumu sa SAD-om koji će "smanjiti carinske i necarinske barijere i produbiti integraciju lanca snabdijevanja između dvije zemlje".

"Moramo očuvati nacionalno jedinstvo i domaći mir, možemo živjeti zajedno", rekao je Sharaa, privremeni predsjednik, dok su sukobi trajali između snaga povezanih s novim islamističkim vladarima i boraca iz Assadove alavitske sekte.

"Budite uvjereni u Siriji, ova zemlja ima karakteristike za opstanak", rekao je Sharaa. "Ono što se trenutno dešava u Siriji je u okviru očekivanih izazova."

Sirijski sigurnosni izvori rekli su da je najmanje 200 njihovih pripadnika ubijeno u sukobima s bivšim vojnim osobljem odanom Assadu nakon koordiniranih napada i zasjeda.

Napadi su prerasli u ubistva iz osvete kada su se hiljade naoružanih pristalica novih sirijskih lidera iz cijele zemlje spustile u obalna područja da podrže opkoljene snage nove administracije.

Sukobi su nastavljeni tokom noći u nekoliko gradova, rekao je sirijski sigurnosni izvor Reutersu u nedjelju.

Sirijska opservatorija za ljudska prava, ratni posmatrač sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, saopćila je u subotu da dvodnevne borbe u obalnoj regiji Mediterana predstavljaju jedno od najgorih nasilja u 13-godišnjem građanskom sukobu.

Broj poginulih u dvodnevnim sukobima između sirijskih snaga sigurnosti i lojalista svrgnutog predsjednika Bashara Assada, te ubistvima iz osvete koja su uslijedila popeo se na više od 1.000, objavila je u subotu grupa za praćenje rata.

Sirijska opservatorija za ljudska prava sa sjedištem u Britaniji saopćila je da je pored 745 ubijenih civila, uglavnom u pucnjavi iz neposredne blizine, ubijeno 125 pripadnika vladinih sigurnosnih snaga i 148 militanata iz oružanih grupa povezanih s Assadom.

Kako se može vidjeti na fotografijama napravljenim oko 16 sati i prema nezvaničnoj potvrdi izvora Detektora iz Agencije, nekoliko radnika napustilo je zgradu nakon što su završili uobičajeno radno vrijeme.

Nekoliko radnika Regionalnog ureda SIPA-e u Banjoj Luci vratilo se na posao u petak poslijepodne nakon što im je ranije tokom dana rečeno da napuste kancelarije.

To se desilo zbog stupanja na snagu zakona koji zabranjuje rad ove policijske agencije u Republici Srpskoj. Zakon je usvojen nakon prvostepene presude predsjedniku entiteta Miloradu Dodiku za nepoštovanje odluka visokog predstavnika. On je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika.

Većina radnika Ureda u Banjoj Luci jutros je napustila svoje kancelarije, ali je manji broj njih ostao, da bi se nekolicina vratila u poslijepodnevnim satima, potvrdio je izvor iz SIPA-e za Detektor govoreći pod uslovom anonimnosti.

Detektor nije mogao zvanično potvrditi ove navode. Glasnogovornica SIPA-e Jelena Miovčić nije odgovorila na zahtjev za komentar.

Ranije tokom dana su iz SIPA-e saopštili da pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) nisu dolazili ispred prostorija Regionalne kancelarije Banja Luka, nakon medijskih izvještaja da je entitetska policija preuzela kancelarije Agencije u Banjoj Luci. Ovo je prvo zvanično saopštenje SIPA-e od kada je na snagu stupio zakon koji im zabranjuje rad u Republici Srpskoj.

Rad u prostorijama sjedišta SIPA-e u Istočnom Sarajevu se odvija nesmetano, navodi se u zvaničnom saopštenju. Nisu komentarisali navode da su uposlenici Regionalne kancelarije u Banjoj Luci napustili prostorije.

Iz SIPA-e danima nisu odgovarali na upite Detektora o odnosu prema zakonu koji je usvojila Narodna skupština RS-a i prema kojem im je zabranjen rad u ovom entitetu.

Zakoni usvojeni na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS-a, kojima se zabranjuje djelovanje Državnog suda i tužilaštva, SIPA-e i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH na teritoriji RS-a, stupili su na snagu u četvrtak, a od petka će biti u punoj primjeni, potvrdila je jučer Jelena Pajić Baštinac, generalna sekretarka predsjednika RS-a, gostujući na entitetskom javnom emiteru.

Detektor je ranije objavio da je direktor SIPA-e Ćulum samo povećao neizvjesnost kada je za Euronews rekao da je donio odluku kako će se odnositi prema zabrani rada Agencije koju predvodi u Republici Srpskoj, ali da je neće otkriti javnosti. Kasnije je rekao da sigurnost u BiH nije ugrožena i da on radi uobičajeni posao.

Dodik je ranije zaprijetio svim uposlenicima državnih institucija da moraju preći u entitetske ili će biti krivično gonjeni, zbog čega je izmijenjen i Krivični zakonik RS-a. Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a u četvrtak je pozvalo uposlenike SIPA-e da pređu u entitetsku policiju.

Napad se dogodio u trenutku rasta tenzija u primorskom regionu Sirije između manjinske alavitske sekte bivšeg predsjednika Bašara al-Asada i pripadnika islamskih grupa. Asad je svrgnut početkom decembra u ofanzivi pobunjeničkih grupa predvođenih sunitskom islamističkom grupom Hajat Tahrir al Šam.

Sirijska opservatorija za ljudska prava sa sjedištem u Velikoj Britaniji saopštila je da je u zasjedi u Džableu, u blizini Latakije, ubijeno najmanje 16 ljudi. Dodaje se da su snage bezbjednosti ubile 28 naoružanih ljudi lojalnih Asadu, kao i tri civila.

Rami Abdurahman, šef grupe za praćenje, rekao je da su naoružani napadači koji su napali iz zasjede policiju bili alaviti. On je dodao da su u četvrtak uveče pro-Asadovi naoružani ljudi imali punu kontrolu nad rodnim gradom bivšeg predsednika, Kardahom.

"Ovo su najgori sukobi od pada režima", rekao je Abdurahman.

Lokalni zvaničnik u Damasku rekao je za AP da je 13 pripadnika Uprave za opštu bezbjednost ubijeno u zasjedi. Zvaničnik je govorio pod uslovom anonimnosti jer nije bio ovlašten da medijima daje informacije o bezbjednosti.

Oprečni brojevi o žrtvama koji se saopštavaju odmah poslije sukoba nisu neuobičajena pojava u 13-godišnjem sukobu u Siriji, u kojem je ubijeno ukupno oko pola miliona ljudi. Opservatorija je dala broj poginulih sa obje strane, dok je zvaničnik naveo samo broj poginulih policajaca.

Panarapska televizija Al Džazira saopštila je da je njen snimatelj Riad al Husein ranjen dok je izvještavao o sukobu.

Državni mediji su izvijestili da su vlasti uvele 12-časovni policijski čas u obližnjem gradu Tartusu, gdje su ljudi pozvani da ostanu kod kuće i izbjegavaju okupljanja na javnim mestima.

Državna novinska agencija SANA javila je da su velika pojačanja poslata u priobalni region kako bi se situacija stavila pod kontrolu.

Sirijska opservatorija je saopštila da su helikopteri učestvovali u napadu na naoružane alavite u gradu Džabli i obližnjim područjima. Dodaje se da su borci lojalni bivšem generalu sirijske vojske Suheilu al Hasanu učestvovali u napadima na snage bezbjednosti.

Tenzije u Siriji rastu, vidi se po izvještajima o napadima sunitskih militanata na alavite, koji su vladali Sirijom više od pet decenija pod porodicom Asad. Ovi incidenti se dešavaju uprkos činjenici da su nove vlasti zvanično saopštile da su protiv kolektivnog kažnjavanja ili sektaških osveta.

Lokalni novinari citiraju jednog bezbjednosnog zvaničnika, Sajeda al-Dika, koji je rekao da je situacija pod kontrolom, dodajući da Alaviti nemaju nikakve veze sa naoružanim ljudima koji su napali snage bezbjednosti ranije u četvrtak.

Mariupol, grad od pola Miliona ljudi, devastirale su ruske snage prije tri godine i još uvijek je pod ruskom okupacijom.

Yevhen Tuzov je živio u Mariupolu prije rata, gdje je bio sportista i poznata javna ličnost u primorskom gradu.

„Mariupol je nekada bio prelep grad, a sada su od njega ostale samo ruševine…”, govori Tuzov.

Ukrajinski predsjednik Volodimur Zelenski kaže da njegova vlada nije odustala od Mariupolja. U svom novogodišnjem obraćanju naciji, rekao je: „Ne odričemo se onoga što je naše. I… mi ne zaboravljamo naše ljude. Oni koji su u zatočeništvu. I mi ćemo se boriti za svaku osobu koja je, nažalost, još uvijek tu.”

On kaže da su Rusi već započeli obnovu Mariupolja, a dijelovi grada su velika gradilišta. Kuće lokalnog stanovništva zamijenjene su kompleksima sa skupim stanovima na prodaju.

Nekoliko stanovnika se osjeća „izgurano”, što se vidi na snimcima objavljenim na društvenim mrežama.

„Naše kuće su srušene, a na njihovim mjestima se grade stanovi za prodaju. Već tri godine iznajmljujemo stanove i živimo u domovima i prihvatilištima. Ima nas na desetke i desetke tisuća”, kaže jedna žena.

„Kuće na lijevoj obali su na pješačkoj udaljenosti od mora. Ovo je divno područje koje određeni ljudi očigledno žele imati za sebe, da tamo grade stanove i prodaju ih. I završićemo na ulici!”, govori druga žena.

Tuzov kaže da mnoge ruske pridošlice kupuju jeftine nekretnine na moru.

„Zato što su za Ruse koji dolaze iz, recimo, Moskve ili Sankt Peterburga, cijene suludo jeftine... Ali imajte na umu da je vrlo vjerovatno da je bivši vlasnik vašeg stana sahranjen u dvorištu vašeg novog doma.”

Ruske snage su takođe zauzele grad Melitopoj u oblasti Zaporizhzhia oblasti ubrzo nakon invazije na Ukrajinu. Od tada mještani žive u stalnom strahu, kaže bivša stanovnica Olha Leontieva.

„Oni koji su ostali u okupaciji vjerovali su da će brzo biti oslobođeni. … Sada, kada razgovaram s nekima od njih, još uvijek ima nade i vjere, ali se plaše pričati o tome – znaju da se mnogi telefoni prisluškuju. … Tako se boje!”, govori ona.

Ukrajinci u okupiranim gradovima bili su primorani da vade ruske pasoše. Bez njih ljudi ne mogu dobiti medicinsku pomoć niti kupiti lijekove u ljekarnama.

„Znam jednu ženu, jako je bolesna, bori se sa rakom… Zvala me je i plakala, rekla da mora da uzme ruski pasoš jer doktori neće da joj pomognu”, kaže Leontieva.

Lokalne škole prisiljavaju rusificiranje učenika kako bi se djeci oduzeo ukrajinski identitet, kaže Cvetelina van Benthem, istraživačica i pravnica koja se specijalizirala za pravo oružanih sukoba na Univerzitetu Oxford.

„Vidimo da se obrazovni sistem koristi kao oružje protiv ukrajinskog identiteta na okupiranim teritorijama. Ukrajinske knjige se uništavaju i zamjenjuju ruskim; nastavnici su zastrašeni”, rekla je ona.

Dok mnogi Ukrajinci ostaju u zarobljenim gradovima, nadaju se prestanku borbi i ruske okupacije.

"Evropsko vodstvo NATO-a, predvođeno Ujedinjenim kraljevstvom, predvođeno drugima, je, vjerujemo, budućnost odbrane na kontinentu", rekao je Hegseth.

Britanski ministar obrane John Healey rekao je da je Ujedinjeno Kraljevstvo povećalo svoje izdatke za odbranu i da će to nastaviti činiti.

"Izazvali ste nas da pojačamo Ukrajinu, odbrambenu potrošnju, europsku sigurnost. A ja vam kažem da jesmo, jesmo i dalje ćemo", rekao je Healey.

O mogućnosti mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije, Healey je rekao da Ujedinjeno Kraljevstvo vjeruje da je Kijev spreman maksimalno iskoristiti "jedinstvenu priliku".

Ali o tome jesu li SAD vidjele dovoljno da nastave razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom, to ovisi o predsjedniku Donaldu Trumpu, rekao je američki ministar odbrane.

"Vrlo smo ohrabreni znakovima koje vidimo. U konačnici, on će donijeti odluku. Ali za sada je pauza", rekao je Hegseth.

Hegseth je dodao da je Trump "laserski fokusiran" na okončanje krvoprolića.

U zajedničkom obraćanju Kongresu u utorak navečer, Trump je rekao da radi na okončanju rata u Ukrajini.

"Vrijeme je da se ovo ludilo zaustavi", rekao je.

Trumpovi komentari došli su dan nakon što su Sjedinjene Države pauzirale vojnu pomoć Ukrajini i nekoliko dana nakon oštrog sastanka u Ovalnom uredu koji je završio tako što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski napustio Bijelu kuću bez dogovora.

U svom obraćanju, Trump je rekao da je u utorak primio pismo od Zelenskog u kojem stoji da je Kijev "spreman doći za pregovarački stol što je prije moguće".

Dopisnik Glasa Amerike za nacionalnu sigurnost Jeff Seldin doprinio je ovom izvještaju.

Suđenje Hodžiću obnovljeno je pred Apelacionim vijećem nakon što je Ustavni sud ukinuo presudu Suda BiH kojom je osuđen na pet godina zatvora za zloupotrebu položaja, te utvrdilo da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje.

U odluci Apelacionog vijeća se navodi da je ovakva odluka uzročno posljedično vezana za okolnost da su određene pravne kvalifikacije u ovoj krivičnoj stvari pravosnažno presuđene, što se odnosi primarno na krivično djelo pranja novca koje je Tužilaštvo BiH izmijenjenom optužnicom stavilo na teret optuženima.

“S druge strane, po pitanju krivičnog djela zloupotrebe položaja ili ovlaštenja, odluka o odbijanju optužbe je rezultat pune implementacije odluke Ustavnog suda BiH, i poštovanja nametnutih standarda koji su utvrđeni takvom odlukom”, navodi se u saopštenju.

Apelaciono vijeće je zaključilo da pravna kvalifikacija uvijek mora jasno proizilaziti iz opisa radnje koja se optuženom stavlja na teret, a koje radnje optuženom moraju biti predočene u zapisnicima o ispitivanju tokom istrage, koji prethode podizanju optužnice.

“U konkretnom, optuženi jesu ispitani u prethodnom postupku na tok događaja, i na način kako je to precizirano u optužnom aktu, međutim, opis radnji koji im je prezentovan, ne sadrži obilježja krivičnog djela zloupotrebe položaja ili ovlaštenja”, navodi se, kao i da Hodžić i njegova firma nisu suočeni sa optužbom na ispravan način.

Prvostepenom presudom Suda BiH, osim Hodžića, osuđeni su i bivši federalni premijer Fadil Novalić, te suspendovani direktor Federalne uprave civilne zaštite, dok je bivša ministrica finansija Jelka Miličević oslobođena.

Obnovljeno suđenje Hodžiću je počelo krajem januara.

Do preokreta je došlo nakon što je Trumpova administracija raskinula oko 90 posto ugovora koje su finansirali Američka agencija za međunarodni razvoj i američki State Department.

Demokratski zakonodavci, zajedno s nekim republikancima i grupama za ljudska prava, oštro su kritizirali napore administracije da obustavi humanitarne napore širom svijeta koji se finansiraju iz federalnih jedinica.

Michael Adekunle Charles, izvršni direktor RBM Partnerstva za okončanje malarije, rekao je da je pismo njegove organizacije kojim se poništava prekid njenih sredstava stiglo kasno u srijedu.

"Mislim da su to dobre vijesti. Moramo da sačekamo u narednim danima da dobijemo dodatne smernice", rekao je on za Reuters. "Naš prioritet je spašavanje života, tako da što ranije možemo početi sa spašavanjem života, to bolje."

I za drugi programi koji primaju određena finansijska sredstva iz SAD-a za odgovor na tuberkulozu i HIV/AIDS također su poništeni rezovi.

Ipak, neizvjesnost ostaje.

"Zvuči dobro, ali ne možemo povući novac", rekla je dr Lucica Ditiu, izvršna direktorica Stop TB Partnership, za Reuters. "Nemamo jasnoće."

Glasnogovornik američkog State Departmenta rekao je da je Trumpova administracija radila na preispitivanju svakog potrošenog dolara "kako bi se osiguralo da se resursi poreznih obveznika koriste kako bi Amerika bila sigurnija, jača i prosperitetnija".

Trump je naredio pauzu od 90 dana u pogledu cjelokupne pomoći SAD-a iz inostranstva prvog dana svog povratka u Bijelu kuću. Kasniji nalozi za obustavu rada doveli su do zastoja operacija USAID-a širom svijeta. Većina osoblja USAID-a je također stavljena na odmor ili otpuštena.

U srijedu je Vrhovni sud SAD-a potvrdio hitnu naredbu nižeg suda da administracija brzo oslobodi sredstva za izvođače i primaoce grantova od USAID-a i State Departmenta. Finansiranje bi pokrilo skoro dvije milijarde dolara za poslove koji su organizacije već obavljale.

Neke informacije dolaze od AP-a i Reutersa.

Orban, saveznik američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji također njeguje veze s Moskvom, rekao je za državni radio da će njegova vlada pokrenuti domaće "javne konsultacije" o pristupanju Ukrajine Evropskoj uniji u narednim sedmicama.

Evropski lideri u četvrtak su podržali planove da se više troše na odbranu i da nastave da stoje uz Ukrajinu.

Odbrambeni samit Evropske unije u Briselu održan je usred bojazni da bi Rusija, ohrabrena ratom u Ukrajini, mogla napasti neku zemlju EU i da se Evropa više ne može osloniti na SAD da joj priteknu u pomoć.

Ali Orban, koji je odbijao da pošalje oružje Ukrajini od početka rata, i održava bliske odnose s Moskvom, rekao je da Evropa treba da podrži Trumpove mirovne pregovore, umesto da produžava rat.

On je rekao da bi način na koji EU sada želi da podrži Ukrajinu, uz istovremeno povećanje potrošnje Evrope za odbranu, "upropastio Evropu".

"Ako sada SAD odustanu (finansirati rat)... zašto bi ostalih 26 država članica imalo priliku da ovaj rat odvedu do kraja?", rekao je Orban za državni radio.

Trumpova najava dolazi nakon što je njegov sekretar za trgovinu Howard Lutnick kazao da će carine za Kanadu i Meksiko „vjerovatno” biti odložene.

Ovo je drugo jednomjesečno odlaganje koje je Trump najavio od kada je prvi put najavio uvozne takse početkom februara. Odlaganje bi se odnosilo na robu koja je u skladu sa trgovinskim sporazumom koji je Trump dogovorio sa Kanadom i Meksikom u svom prvom mandatu.

„Radimo naporno, zajedno, na granici, kako u smislu sprječavanja ulaska ilegalnih stranaca u Sjedinjene Države, tako i u smislu zaustavljanja fentanila”, napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social.

Trumpove prijetnje tarifama koje se ponavljaju uzburkale su finansijska tržišta, snizile povjerenje potrošača i donijele mnogim preduzećima neizvjesnu atmosferu koja bi mogla da odloži zapošljavanje i ulaganja.

Lutnick je naglasio da će recipročne carine, u kojima Sjedinjene Države primjenjuju uvozne takse na zemlje koje tarifiraju američki izvoz, i dalje biti primjenjivane od 2. aprila.

Američka tržišta su odskočila od najnižeg nivoa za dan ubrzo nakon što je Lutnick govorio.

Također u četvrtak, kanadski premijer Justin Trudeau je nagovijestio da očekuje da će njegova zemlja biti u trgovinskom ratu sa Sjedinjenim Državama u doglednoj budućnosti.

On je rekao da se šira jednomjesečna pauza „usklađuje sa nekim od razgovora koje smo vodili sa zvaničnicima administracije”.

Kanadski lider je rekao da je potez Trumpove administracije „znak koji obećava”, ali da takođe „znači da tarife ostaju na snazi i da će stoga naš odgovor ostati”.