Prema ovim izvorima, Bosna i Hercegovina je poslala nepotpun dokument koji ne odražava sve preporuke Evropske komisije.

Bosna i Hercegovina je propustila rok da blagovremeno pošalje reformsku agendu koja je neophodna za dobijanje finansijskih sredstava iz Plana rasta za region.

U utorak, 17. septembra BiH je uputila Evropskoj komisiji dokument, koji ne predstavlja reformsku agendu.

Ovaj dokument, prema riječima predsjedavajuće Vijeća ministara Borjane Krišto, dokazuje usaglašenost reformi potrebnih za dobijanje pomoći iz evropskog Plana rasta.

Da bi dobila finansijska sredstva i Plana rast, svaka država iz Zapadnog Balkana je bila obavezana da preda reformsku agendu.

Radi se o reformama koje se odnose između ostalog, na vladavinu prava, demokratiju, institucionalne reforme, te sprječavanje korupcije i sukoba interesa, kao i preduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrijebljena.

Upravo nedostatak reformske agende iz Bosne i Hercegovine je bio razlog zašto je odložen sastanak Komiteta predpristupnih instrumenata, gdje je trebalo da se analiziraju i ocijene reformske agende svih država Zapdnog Balkana.

Prvi sastanak je bio planiran za 17. septembar, a zbog kasne reakcije iz Sarajeva, prema saznanjima RSE, sastanak je odložen za oktobar.

Bez usvajanja reformske agende ne mogu početi prve isplate ni za jednu zemlju regiona.

Naime, potrebno je da države članice EU kao i Komitet pretpristupne pomoći (IPA) daju pozitivno mišljenje o reformskim agendama da bi Evropska komisija potom prešla na usvajanje ovih agendi i zaključivanje ugovora o olakšicama i kreditima sa svakim od država korisnika. Tek nakon ovih koraka mogu slijediti prve isplate.

Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero je 18. septembra rekla da ne može dati konkretan datum kada bi počele prve isplate iako bi ova institucija željela da se to desi što je prije moguće.

Plan rasta za Zapadni Balkan je najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vrijedan šest milijardi eura, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama.

Plan pokriva period od 2024. do 2027. godine. Od ukupne sume, dvije milijarde eura biće obezbjeđene kroz grantove odnosno bespovratnu pomoć, a preostalih četiri milijarde eura u obliku zajmova sa povoljnim kamatnim stopama.

Nema dokaza da je neko od primalaca odgovorio, rekli su zvaničnici, što je spriječilo da se hakovane informacije pojave u posljednjim mjesecima kampanje. Hakeri su slali mailove krajem juna i početkom jula ljudima koji su bili povezani sa Bidenovom kampanjom prije nego što je on odustao.

Mailovi su „sadržavali odlomak preuzet iz ukradenog, nejavnog materijala iz kampanje bivšeg predsjednika Trumpa kao tekst u mailovima”, navodi se u saopštenju američke vlade.

Ovo saopštenje predstavlja najnoviji pokušaj da se skrene pažnja na, kako zvaničnici kažu, drski pokušaj Irana na miješanje u izbore 2024, uključujući kampanju hakovanja i curenja podataka koju su FBI i druge savezne agencije povezale prošlog mjeseca sa Teheranom.

Sekretarijat pravosuđa priprema optužnice za to kršenje, prenio je AP.

FBI, Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe i Agencija za cyber bezbjednost i infrastrukturnu bezbjednost saopštili su da su hakovanje Trumpove kampanje i pokušaj uvlačenja Bidena i Kamale Harris dio napora da se potkopa vjera birača u izbore i da se podstakne razdor.

Trumpova kampanja je 10. augusta objelodanila da je hakovana i rekla da su iranski akteri ukrali i distribuirali osjetljive interne dokumente.

Najmanje tri novinske kuće - Politico, New York Times i Washington Post - su dobile povjerljivi materijal iz Trumpove kampanje. Do sada je svaka od njih odbijala da otkrije bilo kakve detalje o tome šta je dobila. Politico je izvijestio da je 22. jula počeo da dobija mailove sa anonimnog naloga.

Izvor - AOL nalog elektronske pošte identifikovan samo kao „Robert” - prenio je nešto što je izgledalo kao istraživački dosije koji je kampanja očigledno uradila o republikanskom potpredsjedniku JD Vanceu.

Dokument je datiran 23. februara, skoro pet mjeseci prije nego što je Trump izabrao Vancea za svog potpredsjednika.

U saopštenju, portparol kampanje Kamale Harris rekao je da je kampanja sarađivala sa organima za sprovođenje zakona otkako je saznala da su ljudi povezani sa Bidenovim timom među primaocima mailova.

Ukrajina je 6. augusta pokrenula najveći strani napad na Rusiju od Drugog svjetskog rata ulazeći zapadni region Kurska.

General-major Apti Alaudinov, komandant čečenskih specijalnih snaga Ahmat i zamjenik načelnika vojno-političkog odjela ruskog Ministarstva odbrane, rekao je da je Rusija zauzela Nikolajevo-Darino i Darino.

Sela su udaljena oko 15 kilometara od bivših linija fronta koje su uspostavile ukrajinske snage u augustu - i daju ruskim snagama poziciju sa koje mogu da napadnu Sverdlikovo koje ukrajinske snage koriste kao logistički centar.

"Cijeli naš front je krenuo naprijed", rekao je Alaudinov, dodajući da ruske snage također napreduju u istočnoj Ukrajini.

Rusija, koja kontroliše oko 18 posto Ukrajine, također napreduje u istočnoj Ukrajini - i zauzela je grad Ukrainsk u utorak.

Vlada traži više od 100 miliona dolara, koje planira da potroši na čišćenje dijelova mosta i drugog otpada u vodi, i ponovno otvaranje gradske luke.

U tužbi koja je podnijeta u Marylandu navodi se da električni i mehanički sistemi na brodu Dali nisu bili propisno održavani, zbog čega je nestalo struje na brodu koji je skrenuo sa kursa i udario u potporni stub mosta Francis Scott Key.

"Ova tragedija se potpuno mogla izbjeći", navodi se u tužbi.

Zbog rušenja mosta, saobraćaj teretnih brodova kroz baltimorsku luku je bio obustavljen mjesecima, prije nego što je kanal potpuno otvoren u junu.

"Ovom tužbom, Sekretarijat za pravosuđe nastoji da obezbijedi da troškove čišćenja kanala i otvaranja luke Baltimore snose kompanije koje su izazvale udes, a ne američki građani", naveo je u pisanom saopštenju sekretar za pravosuđe Merrick Garland.

Tužba je podnijeta protiv vlasnika broda, kompaniju Grace Ocean Private Ltd, i kompaniju koja je upravljala brodom, Synergy Marine Group, obje iz Singapura. Kompanije su podnijele zahtjev sudu nekoliko dana poslije rušenja mosta, nastojeći da smanje svoju pravnu odgovornost za događaj za koji se pokazalo da je najskuplja pomorska nesreća u historiji.

Brod Dali je iz Baltimorea krenuo na plovidbu ka Šri Lanki, kada je došlo do nestanka struje zbog čega kapetan nije mogao da upravlja brodom. Šestero građevinskih radnika, koji su popravljali rupe na mostu radeći u noćnoj smjeni, poginulo je kada se most iznenada srušio u hladnu, duboku vodu.

Porodice žrtava su objavile da planiraju da podnesu žalbu kako bi kompanije koje su bile vlasnik i upravljale brodom snose punu odgovornost za nesreću. Nekoliko drugih zainteresovanih strana, uključujući gradske zvaničnike i lokalna preduzeća, podnijele su sopstvene tužbe protiv dvije kompanije iz Singapura zbog nemara.

Porodice također traže bolje i snažnije mehanizme zaštite radnika na poslu, prije svega radnika imigranata. Sve žrtve su bili latinoamerički imigranti koji su došli u SAD u potrazi za bolje plaćenim poslovima.