Najnovije
Indijanske zajednice slave uklanjanje najveće brane u Sjedinjenim Državama
Već više od jednog stoljeća brane blokiraju migraciju ribe na, drugoj po velićini rijeci u Kaliforniji. Novinar Glasa Amerike Matt Dibble donosi priču o uklanjanju posljednje od 4 brane, što predstavlja veliku pobjedu za američke Indijance čiji životi ovise o rijeci.
Izrael izveo vazdušne udare na ciljeve u Libanu, Hezbolah antitenkovskim raketama na civile
Izraelski avioni i artiljerija pogodili su više ciljeva u južnom Libanu tokom noći, saopštila je izraelska vojska u četvrtak, usred spiralnih tenzija nakon masovnog napada na komunikacione uređaje Hezbolaha ove nedjelje.
Vojska je saopštila da su u vazdušnim udarima pogođeni ciljeve Hezbolaha u Čihineu, Tajibeu, Blidi, Meis El Džabalu, Aitarunu i Kfarkeli u južnom Libanu, kao i na skladište oružja Hezbolaha u oblasti Kjama.
Izraelski mediji javili su da je izvjestan broj izraelskih civila ranjen protivtenkovskom raketnom vatrom iz Libana, ali nije bilo zvanične potvrde.
Najnoviji izraelski udari događaju se nakon perioda rastuće zabrinutosti zbog eskalacije sukoba na granici sa južnim Libanom, gdje izraelske snage već mjesecima razmjenjuju vatru sa Hezbolahom koji podržava Iran.
Hezbolah je u srijedu ispalio oko 20 projektila na Izrael, od kojih su većinu presreli sistemi protivvazdušne odbrane bez nanošenja štete ili povrijeđivanja ljudi, saopštila je vojska.
Oko 10 projektila ispaljeno je na oblast planine Hermon na Golanskoj visoravni koju su okupirali Izrael, gdje Izrael ima ključna postrojenja za nadzor, špijunažu i protivvazdušnu odbranu.
Ove nedjelje desetine ljudi su ubijene, a hiljade ranjene u sofisticiranom napadu na komunikacione uređaje koje koriste operativci Hezbolaha.
Izrael nije direktno komentarisao napade, za koje je više bezbjednosnih izvora saopštilo da ih je izvela njegova špijunska agencija Mosad.
Zapadne diplomate raspravljaju o bliskoistočnim tenzijama, nastavak napora da se postigne primirje
Visoke zapadne diplomate treba da se sastanu u četvrtak u Parizu usred napora da se postigne prekid vatre u Gazi i spriječi da tenzije duž granice između Izraela i Libana prerastu u veći sukob
Američki državni sekretar Antony Blinken učestvuje u pregovorima sa svojim kolegama iz Britanije, Francuske, Njemačke i Italije nakon što je otputovao u Egipat na razgovore o tome kako da unaprijede pregovore u Gazi.
Blinken je u srijedu rekao da je postignut napredak u sporazumu o prekidu vatre u posljednjih mjesec i po dana, ali da sada i Izrael i Hamas moraju da pokažu "političku volju" da bi se sporazum zaključio.
"Postoji, mislim, u sporazumu 18 stavova, od kojih je 15 dogovoreno. Ali preostala pitanja moraju biti riješena", rekao je Blinken tokom zajedničke konferencije za novinare u Kairu sa egipatskim ministrom spoljnih poslova Badrom Abdelatijem.
Abdelati je rekao novinarima preko prevodioca da je Hamas potvrdio svoju punu posvećenost sporazumu o prekidu vatre postignutom 27. maja i izmjenama i dopunama od 2. jula.
Višemjesečni razgovori sa američkim, egipatskim i katarskim zvaničnicima koji posreduju tek treba da donesu dogovor koji bi odgovarao i Izraelu i Hamasu. Pregovori su se fokusirali na nacrt koji uključuje zaustavljanje borbi i oslobađanje talaca koje i dalje drže militanti Hamasa u Gazi.
Rusija i Iran nastoje da pokolebaju američke glasače
Prijetnje da se utiče na ishod predsjedničkih izbora u SAD dolaze sa više strana. Među vodećim su one iz Rusije i Kine. FBI i američka poštanska služba saopćile su kako istražuju sumnjive pakete poslane izbornim radnicima u najmanje 12 država.
RSE: BiH poslala Briselu nepotpun dokument o Planu rasta
Dokument o Planu rasta koji je Bosna i Hercegovina predala Briselu ne ispunjava kriterijume da bi bio prihvatljiv za Evropsku komisiju (EK), saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz dobro obviještenih izvora u Briselu.
Prema ovim izvorima, Bosna i Hercegovina je poslala nepotpun dokument koji ne odražava sve preporuke Evropske komisije.
Bosna i Hercegovina je propustila rok da blagovremeno pošalje reformsku agendu koja je neophodna za dobijanje finansijskih sredstava iz Plana rasta za region.
U utorak, 17. septembra BiH je uputila Evropskoj komisiji dokument, koji ne predstavlja reformsku agendu.
Ovaj dokument, prema riječima predsjedavajuće Vijeća ministara Borjane Krišto, dokazuje usaglašenost reformi potrebnih za dobijanje pomoći iz evropskog Plana rasta.
Da bi dobila finansijska sredstva i Plana rast, svaka država iz Zapadnog Balkana je bila obavezana da preda reformsku agendu.
Radi se o reformama koje se odnose između ostalog, na vladavinu prava, demokratiju, institucionalne reforme, te sprječavanje korupcije i sukoba interesa, kao i preduzimanje neophodnih koraka kako bi se osiguralo da sredstva ne budu zloupotrijebljena.
Upravo nedostatak reformske agende iz Bosne i Hercegovine je bio razlog zašto je odložen sastanak Komiteta predpristupnih instrumenata, gdje je trebalo da se analiziraju i ocijene reformske agende svih država Zapdnog Balkana.
Prvi sastanak je bio planiran za 17. septembar, a zbog kasne reakcije iz Sarajeva, prema saznanjima RSE, sastanak je odložen za oktobar.
Bez usvajanja reformske agende ne mogu početi prve isplate ni za jednu zemlju regiona.
Naime, potrebno je da države članice EU kao i Komitet pretpristupne pomoći (IPA) daju pozitivno mišljenje o reformskim agendama da bi Evropska komisija potom prešla na usvajanje ovih agendi i zaključivanje ugovora o olakšicama i kreditima sa svakim od država korisnika. Tek nakon ovih koraka mogu slijediti prve isplate.
Portparolka Evropske komisije Ana Pisonero je 18. septembra rekla da ne može dati konkretan datum kada bi počele prve isplate iako bi ova institucija željela da se to desi što je prije moguće.
Plan rasta za Zapadni Balkan je najambiciozniji finansijski paket Evropske unije vrijedan šest milijardi eura, koji ima za cilj da se u narednih deset godina udvostruči ekonomski rast u tim državama.
Plan pokriva period od 2024. do 2027. godine. Od ukupne sume, dvije milijarde eura biće obezbjeđene kroz grantove odnosno bespovratnu pomoć, a preostalih četiri milijarde eura u obliku zajmova sa povoljnim kamatnim stopama.
