Hapšenje Mohammeda Kanjo Hassana potvrdila je Sirijska opservatorija za ljudska prava dan nakon što su izbili smrtonosni sukobi u priobalnoj pokrajini Tartus, Assadovom uporištu, gdje su ga naoružani ljudi pokušali zaštititi. Uhapšeno je i dvadesetak članova saradnika Kanjo Hassana.

Kanjo Hassan, koji je izricao kazne, uključujući smrtne kazne, za zatočenike u zatvoru Saydnaya, najviši je zvaničnik čije je hapšenje najavljeno otkako je Assad svrgnut 8. decembra.

Kanjo Hassan je vodio sirijski vojni terenski sud od 2011. do 2014, prve tri godine rata koji je počeo Assadovim gušenjem demokratskih protesta inspiriranih Arapskim proljećem, izvijestio je AFP, pozivajući se na Diaba Serriya, suosnivača Udruženja zatvorenika i Nestale osobe zatvora Saydnaya.

Serriya je rekao da je Kanjo Hassan osudio hiljade ljudi na smrt u "suđenjima koja su trajala nekoliko minuta". Njegova grupa procjenjuje da je 30.000 ljudi bilo zatočeno u zatvoru od 2011. godine, a 6.000 je pušteno. Ostali su nestali, prenio je AFP.

Hapšenje je bilo dio operacije pokrenute u četvrtak protiv milicija povezanih s Assadom, navodi državna novinska agencija SANA. U izvještajima se navodi da je operacija bila fokusirana na zapadnu pokrajinu Tartus, te da su neki pripadnici milicije ubijeni.

Razvoj događaja uslijedio je dan nakon što su pro-Assadovi borci ubili 14 članova pobunjeničke grupe koja je vodila ofanzivu koja je zbacila Assada s vlasti.

Novi sirijski ministar unutrašnjih poslova rekao je na Telegramu da je još 10 ljudi ranjeno u, kako je rekao, "zasjedi" i obećao je da će se obračunati sa svima koji potkopaju sigurnost Sirije.

Sirijska opservatorija za ljudska prava saopćila je da su pobunjenici napadnuti dok su pokušavali uhapsiti Kanjo Hassana.

Sirijske izbjeglice

Šef UN-a za izbjeglice Filippo Grandi rekao je u četvrtak da se više od 50.000 izbjeglica vratilo u Siriju tokom protekle tri sedmice.

"Materijalni uslovi unutar Sirije i dalje su strašni - više humanitarne pomoći i pomoći za oporavak mora biti isporučeno povratnicima i svima kojima je potrebna", rekao je Grandi.

Poređenja radi, agencija UN-a za izbjeglice, UNHCR, saopštila je ranije ovog mjeseca da je potvrdila povratak 34.000 sirijskih izbjeglica tokom prvih osam mjeseci ove godine.

Više od 13 godina građanskog rata potaklo je oko 5 miliona ljudi da pobjegnu iz zemlje, dok je 7 miliona drugih raseljeno unutar Sirije.

Više od polovine izbjeglica otišlo je u Tursku, dok je većina ostalih pobjegla u Liban, Jordan, Irak i Egipat.

U izvještaju UNHCR-a ranije ovog mjeseca navodi se da, iako su mnoge izbjeglice zainteresirane za povratak u Siriju, mnogi odlučuju da sačekaju i sagledaju sigurnosnu situaciju i političku stabilizaciju.

Neke informacije dolaze od AP-a, AFP-a i Reutersa.

„Ljudi su psihički iscrpljeni”, kaže Aunulah (45) iz San Dijega. „Svi znaju šta dolazi i mi jednostavno uzimamo malo slobodnog vremena.”

Podaci o gledanosti televizija — a sada i nova anketa AP-a i američkog Centra za istraživanje javnog mnjenja (NORC) — jasno ilustruju taj fenomen. Prema anketi, oko dvije trećine punoljetnih Amerikanaca kažu da su nedavno osjetili potrebu da ograniče praćenje vijesti o vladi i politici zbog preopterećenosti.

Manji procenti Amerikanaca ograničavaju praćenje vijesti o sukobima u drugim dijelovima svijeta, ekonomiji ili klimatskim promjenama, pokazala je anketa.

Vijesti o izborima na CNN-u i MSNBC-u oduzimale su previše vremena Samu Gudeu prije izbora, kaže ovaj 47-godišnji električar iz Lincolna u Nebraski.

„Posljednja stvar koju sada želim da gledam je period između dvije vlasti”, navodi ovaj demokrata, koji nije pristalica novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa.

Demokrate se povlače više od republikanaca

Anketa, sprovedena početkom decembra, pokazala je da oko sedam od 10 demokrata kažu da će manje pratiti političke vijesti. Procenat nije tako visok za republikance, koji imaju razloga da slave Trumpovu pobjedu. Ipak, oko šest od 10 republikanaca kažu da su takođe osjetilli potrebu da malo odmore, a procent je sličan i za nezavisne birače.

Razlike su daleko veće za TV mreže koje su zaokupljene političkim vijestima.

Nakon izborne noći do 13. decembra, gledanost MSNBC-a u udarnom terminu bila je u prosjeku 620.000, što je 54% manje u odnosu na predizborni period ove godine, saopštila je kompanija Nilsen. U istom vremenskom periodu, CNN-ov prosjek od 405.000 gledalaca pao je za 45%.

Na kanalu Foks njuz, omiljenoj informativnoj mreži Trumpovih pristalica, postizborni prosjek od 2,68 miliona gledalaca veći je za 13%, rekao je Nielsen. Nakon izbora, 72% ljudi koji su uveče gledali jednu od te tri kablovske mreže gledali su Fox News, u poređenju sa 53% prije izbornog dana.

Pad gledanosti za televizije naklonjene kandidatu koji je izgubio nisu novi trend. MSNBC je imao sličnih problema nakon što je Trump izabran 2016. godine. Foxu se to dogodilo 2020. godine, iako je situacija tu bila nešto komplikovanija - mnogi njegovi gledaoci tada su bili ogorčeni nakon što je mreža u izbornoj noći među prvima objavila da je u Arizoni najviše glasova dobio demokratski kandidat Joe Biden, pa su počeli da traže alternative.

MSNBC je imao problema sa ljutnjom gledalaca i nakon što su voditelji jutarnjeg programa Joe Scarborough i Mika Brzezinski posjetili Trumpa, nedugo nakon njegove pobjede na izborima 8. novembra. Iako je gledanost te emisije pala 35% od dana izbora, to je manji pad u odnosu na gledanost mreže u udarnom terminu.

CNN ističe da, iako imaju probleme sa gledanosti televizije, njihovi streaming i digitalni rejtinzi su konstantni.

Da li će interesovanje biti veće kada Trump preuzme dužnost?

MSNBC možda može pronaći utjehu u prošlosti. Prethodnih godina, gledanost televizijskih mreža bi se vratila kada se smanji depresija nakon izbornog poraza.

„Nemate izbora. Bez obzira da li želite to da čujete ili ne, to se dešava. Ako vam je stalo do vaše zemlje, nemate izbora nego da obratite pažnju”, kaže Aunallah o svom ponovnom praćenju političkih vijesti.

Ipak, to možda neće biti tako jednostavno. MSNBC-jev pad je već nego što je bio 2016. godine; a postoji i pitanje da li će Trumpovi protivnici htjeti da budu angažovani kao što su bili tokom njegovog prvog mandata. Ljudi takođe sve više ukidaju pretplate na kablovske televizije, iako MSNBC vjeruje da je spriječio ovaj trend.

Također, MSNBC se suočava sa korporativnim promjenama, jer je matična kompanija Comcast prošlog mjeseca objavila da će ta mreža postati dio nove kompanije, čime će dobiti novo rukovodstvo i biti razdvojena od mreže NBC News.

Anketa pokazuje da Amerikanci generalno žele da javne ličnosti manje govore o politici. Nakon izborne sezone u kojoj su glasovi poznatih ličnosti poput Taylor Swift dospjeli u prvi plan, istraživanje je pokazalo da Amerikanci češće ne odobravaju nego što odobravaju kada slavne ličnosti, velike kompanije i profesionalni sportisti pričaju o politici.

Gude, koji traži i druge načine da dođe do vijesti koje ga zanimaju, poput YouTubea, kaže da će MSNBC uvijek imati tvrdokornu publiku koja mrzi Trumpa, ali da ako žele da prošire tu publiku „onda moraju razgovarati o problemima i prestati pričati o Trumpu."

Kathleen Kendrick (36), prodavačica iz Colorada, koja je registrovana kao nezavisna glasačica, kaže da želi više dubine kada gleda vijesti, te da je veliki dio onoga što vidi jednostranost i plitkost.

„Dobijate priču, ali samo dio priče”, kaže ona. „Bilo bi lijepo kada biste dobili obje strane i više istraživanja.”

Aunallah također traži veću dubinu i raznolikost i kaže da ga više ne zanima da „gleda kako ljuti čovjek na uglu viče na mene”.

„Nekako su oni sami krivi što ne gledam”, dodao je. „Osjećam kao da su sve ovo vrijeme proveli pričajući o izborima. Toliko su se fokusirali na to da kada se glavni događaj završi, zašto bi ljudi željeli da nastave da gledaju?”

Anketa je sprovedena među 1.251 punoljetnom osobom, od 5. do 9. decembra 2024.

Pjongjang je poslao hiljade vojnika da pomognu ruskim trupama, uključujući i u pograničnoj oblasti Kursk gdje je Ukrajina izvršila šokantni upad na granicu u avgustu.

"Kroz razmjenu informacija u realnom vremenu s obavještajnom agencijom savezničke zemlje, potvrđeno je da je jedan ozlijeđeni sjevernokorejski vojnik zarobljen", navodi se u saopćenju Nacionalne obavještajne službe Južne Koreje.

Vojnika je zarobila ukrajinska vojska, rekao je za AFP jedan obavještajni izvor, dodajući da je lokacija na kojoj je zarobljena nepoznata.

Prva potvrda o hapšenju sjevernokorejskog vojnika stigla je nekoliko dana nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponedjeljak rekao da je do sada gotovo 3.000 sjevernokorejskih vojnika "ubijeno ili ranjeno".

Zajednički načelnik štabova Seula također je u ponedjeljak rekao da je više od 1.000 sjevernokorejskih vojnika ubijeno ili ranjeno.

JCS je takođe saopštio da se Pjongjang navodno "sprema za rotaciju ili dodatno raspoređivanje vojnika" i isporučuje "240mm raketne bacače i 170mm samohodnu artiljeriju" ruskoj vojsci.

Sjevernokorejski državni mediji objavili su u petak da je ruski predsjednik Vladimir Putin poslao novogodišnju poruku sjevernokorejskom lideru Kim Jong Unu, rekavši da su "bilateralne veze između naše dvije zemlje poboljšane nakon naših razgovora u junu u Pjongjangu".

Značajan odbrambeni pakt stupio je na snagu u decembru nakon što su dvije strane razmijenile dokumente o ratifikaciji.

Putin je sporazum u junu pozdravio kao "dokument proboja".

Putin je na konferenciji za novinare rekao da je slovački premijer Robert Fico "rekao da ako bude pregovora, da će biti srećan da ponudi svoju zemlju kao platformu" i dodao da Rusija "nije protiv toga", prenosi agencija Frans pres.

Fico, jedan od samo nekoliko evropskih lidera koji održavaju veze sa Kremljom, sastao se sa ruskim liderom u Moskvi 22. decembra.

Slovački premijer je posjetio Rusiju uprkos naporima Zapada da izoluje Putina i bude jedinstven u podršci Kijevu.

Slovačka, članica Evropske unije i NATO-a, pod Ficovom vladom je prošle godine obustavila vojnu pomoć Ukrajini i pozvala na mirovne pregovore.

Fico je optužio Kijev da ugrožava snabdijevanje njegove zemlje ruskim gasom, od kojeg Slovačka zavisi.

Izgledi za mirovne pregovore o okončanju sukoba u Ukrajini, koji je izbio u februaru 2022. godine, povećani su od kako je Donald Trump ponovo izabran za predsjednika SAD.

Trump je obećao da će brzo okončati rat kada u januaru preuzme položaj, ali nije precizirao kako. Kijev i Evropa strahuju da bi Ukrajina mogla da bude primorana na ustupke Rusiji.

Putin je više puta poručivao da će postići sve ciljeve u Ukrajini. Također je upozorio da je Moskva spremna da Ukrajinu ponovo gađa novom raketom Orešnik, koju je prvi put ispalila na ukrajinsku teritoriju prošlog mjeseca.

To je dovelo do dodatnog zaoštravanja tenzije. Ruski lider više puta je zaprijetio da će gađati "centre za donošenje odluka" u Kijevu.